UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I
KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Logistički sistemi
Obrazovno – logistički sistem i sistem odgoja i obrazovanja
Tema rada:
prema bolonjskoj deklaraciji

Predmetni
Red.prof. dr. Abidin Deljanin
nastavnik:
Asistent (saradnik): Mr.sc. Mirza Berković dipl.ing.

Student: Brotlija Medina

Broj indeksa: 7906

Usmjerenje: ZS
Godina studija: II (druga)
Rezultat rada:

Sarajevo, 16.05.2019. godine

 SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................3

1. OBRAZOVNO - LOGISTIČKI SISTEMI...............................................................................4

1.1. Obrazovno-logistički sistem..............................................................................................4

1.2. Konvencionalni sistem odgoja i obrazovanja...................................................................5

1.3. Sistem odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji...........................................10

1.3.1. Sistem predškolskog odgoja i obrazovanja..............................................................11

1.3.2. Sistem obaveznog obrazovanja ili sistem predtercijarnoga obrazovanja...............12

1.3.3. Sistem obrazovanja učitelja i srednjoškolskih nastavnika.......................................14

1.3.4. Sistem visokog obrazovanja.....................................................................................14

1.3.5. Sistem obrazovanja odraslih....................................................................................15

1.4. Savremeni sistem naučne djelatnosti i visokog obrazovanja.....................................15

1.4.1. (Pod)sistem stručnog studija...................................................................................16

1.4.2. (Pod)sistem univerzitetskog studija.........................................................................17

1.5. Pojam i obilježja obrazovne logistike.............................................................................19

1.6. Pojam i struktura obrazovno logističkog sistem.............................................................20

1.7. Misija obrazovne logistike i obrazovno logističkih sistema............................................21

ZAKLJUČAK................................................................................................................................22

LITERATURA:.............................................................................................................................23

POPIS SLIKA................................................................................................................................24

2
UVOD

U savremenim razvijenim zemljama glavni razvojni faktori su obrazovanje i učenje. Oni

određuju kvalitetu ljudskih resursa te se danas sve više naglašava njihova važnost za razvoj
društva. Pojedince se nastoji osposobiti za cjeloživotno učenje. Svrha obrazovanja i dobro
razvijenog obrazovnog sistema sastoji se u činjenici da je ono potrebno svim naraštajima kako bi
odgovorili izazovima na tržištu rada i samim time unaprijedili kvalitetu života.Sama
obrazovna logistika je jedna odnovijih pravaca, a edukovan kadar je njen temelj. Obrazovna
logistika, odnosno obrazovno-logističkisistemi su sigurno najvažniji sastav svih podsistema
logistike, jer su obrazovni, osposobljeni,vješti,ljudi, stručnjaci, intelektualci jedini dinamički
potencijalni, resursi, elementi proizvodnje svihlogističkih usluga.

Cilj ovog rada jeste upoznati se sa strukturom obrazovnog sistema, pojmom i strukturom
logističko-obrazovnog sistema te njegovom misijom. Rad je podijeljen na nekoliko cjelina. U
prvom dijelu je dat prikaz šest tematskih jedinica koje sačinjavaju sam obrazovno-logistički
sistem, a u narednim poglavljima i detaljna razrada svakog od njih, počevši od konvencionalnog
sistema odgoja i obrazovanja, sistema odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji,
savremenim sistemima znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, obilježjima obrazovne
logistike, pojmom i strukturom obrazovno logističkih sistema te na samom kraju ćemo se
upoznati detaljnije i sa njihovom misijom.

Obrazovna logistika je u uskoj vezi za odgojnom logistikom a jedna je od najvažnijih logistika u

svim vrstama logističkih industrija jer upravu ova vrsta logistike obrazuje, osposobljava i
usavršava, učenike, studente, magistrante i doktorante za sve vrste specijalističkih logistika.

3
 1. OBRAZOVNO - LOGISTIČKI SISTEMI

1.1. Obrazovno-logistički sistem

Obrazovna logistika, odnosno obrazovnologistički sistemi su zasigurno najvažnija sastavnica

svih logistika i svih specijalističkih logistika, jer su obrazovani, osposobljeni, vješti ljudi,
stručnjaci, intelektualci jedini dinamički potencijal, resurs, element proizvodnje svih vrsta
logističkih proizvoda 1.

Zbog važnosti i statusa obrazovne logistike i obrazovno - logističkih sistema, njima se posvećuje
šest tematskih jedinica :

1) konvencionalni sistem odgoja i obrazovanja,

2) sistem odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji,

3) savremeni sistem znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja,

4) pojam i obilježja obrazovne logistike,

5) pojma i struktura obrazovno - logističkih sistema i

6) misija obrazovne logistike i obrazovno - logističkih sistema.

1
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

4
 1.2. Konvencionalni sistem odgoja i obrazovanja

Za konvencionalni sistem odgoja i obrazovanja znakovito jesedam klasično organizovanih i

međusobno povezanih sistema sa svim posebnostima:

1. Sistem predškolskog odgoja i obrazovanja. Taj sistem obuhvata populaciju

djece od tri godine života do polaska u osnovnu školu, dakle do šest ili sedam
godina života. Provodi se u dječijim vrtićimatokom dnevnog boravka djece. 2
Takav odgoj i obrazovanje nije obavezan.
2. Sistem osnovnog obrazovanja. osnovno obrazovanje je obavezno za svu djecu
od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podjeljeno je na dva djela od po
četiri godine. Prve četiri godine nastava nastava je razredna tj razred podučava
razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je
predmetni nastavnici. U osnovnom obrazovanju daroviti učenici mogu u
skraćenom vremenu napredovati, primjerice mogu u jednoj akademskoj godini
završiti dva razreda. Jedinstveni program osnovnoga obrazovanja odobrava
Ministarstvo prosvjete i sporta.

2
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

5
 Slika 1. Struktura važećeg sistema odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj (2003.)

3. Sistem srednjeg obrazovanja. Srednje obrazovanje nastavlja se na osnovno i

obično
obuhvata populaciju od 14 ili 15 do 18 ili 19 godina života. Namjena programa
srednjeg obrazovanja može se općenito klasikovati u tri skupine:
 Prva skupina uključuje programe kojima je temeljna svrha osposobljavanje za daljnji
studij, odnosno više i visoko obrazovanje. Ti se programi ostvaruju u Gimnazijama.
 Druga skupina ima dvojnu namjenu: prvu, da osposobljava učenike za daljnji studij,
obično na nekim određenim visokim učilištima i drugu, da osposobljava učenike za
tržište rada.
 Treća skupina ima svrhu osposobljavanja mladeži za tržište rada i ne omogućuje izravni
nastavak školovanja na višoj razini.

6
 To zapravo znači da sistem srednjeg obrazovanja čini tri skupine škola: gimnazija, strukovna
škola i umjetnička škola. U svim skupinama škola posebno daroviti i talentovani učenici mogu u
skraćenom vremenu napredovati, primjerice mogu u jednoj akademskoj godini završiti dva
razreda. Srednje obrazovanje traje od jedne do pet godina i nije obavezno. Program srednje
obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i sporta, uz saglasnost drugih mjerodavnih
ministarstava.

4. Sistem obrazovanja nakon srednjeg obrazovanja koje nije ni više ni visoko

obrazovanje. Programi se toga sistema nastavljaju na srednje obrazovanje, a
svrha im je usavršavanje i osposobljavanje za zanimanje ili za nastavak
školovanja na višem i visokom obrazovanju. Obuhvata populaciju koja je
završila neki program srednjeg obrazovanja, dakle starije od 17 ili 18 godina.
To su, skladno tome , programi za odrasle.
5. Sistem obrazovanja učitelja i srednjoškolskih nastavnika. Ovaj sistem ima dva
podsustava.
 Podsistem učitelja i stručnih saradnika u osnovnim školama. Zakonom o osnovnom
školstvu i pozakonskim aktima utvrđena su sva pravila o stručnoj spremi, o
utvrđivanju zvanja, o polaganju stručnih ispita učitelja i stručnih saradnika koji
sudjeluju u razrednoj i predmetnoj nastavi osnovnih škola.
 Podsistem nastavnika u srednjoj školama. Zakonom o srednjom školstvu i
podzakonskim aktima utvđena su pravila o stručnoj spremi, o postupku, načinu i
uvjetima ocjenjivanja i napredovanja nastavnika, odnosno profesora, odgojitelja,
stručnih saradnika, stručnih učitelja u srednjih školama i učeničkim domovima koji
su angažovani u nastavi srednjega školstva.3
6. Sistem visokog obrazovanja. On obuhvata populaciju od 18 ili 19 godina života,
koja je uspješno završila one programe srednjega obrazovanja koji omogućuju
nastavak studija, odnosno uključivanje u visoko obrazovanje. Taj sistem ima
svoja tri podsistema:
 Podsistema stručnog studija. Stručni studij traju od dvoje do četiri godine. Osobe
koje završe srednje studije osposobljene su za obavljanje operativnih i relativno

3
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

7
 složenih poslova i zadataka različitih struka. One mogu, ako ispunjavaju određene
uslove, nastaviti obrazovanje na sveučilišnom studiju.
 Podsistem univerzitetskog studija. Unierzitetski studiji traju od četiri do šest godina.
Osobe koje završe sveučilišne studije osposobljene su za samostalno obavljanje
složenih i veoma složenih poslova iz djelokruga svojih struka. Mogu se usavršiti
inividualno putem odgovarajućih specijalizacija, a s diplomom sveučilišnog studija,
ako ispunjavaju određene uslove, mogu nastaviti studij na poslije diplomskim
studijima.
 Podsistem poslije diplomskih studija. Poslijediplomski studij ima tri razine:
a) Specijalistički ili stručni poslijediplomski studij. Programi za sticanje stručnog
naziva magistra specijalista ostvaruje se u vremenu od jedne do dvije godine.
Magistri specijalisti su obrazovani i osposobljeni intelektualci, specijalisti
određene struke, vrhunski stručnjaci koji mogu, ako su daroviti, kreativni,
inovativni, inteligentni, vješti, iskusni, motivirani mogu obavljati složene,
zahtjevne, odgovorne poslove i zadatke u svim gospodarskim sektorima:
primarnom, sekundarnom, tercijarnom, kvartarnom i kvintarnom sektoru. Mogu
se i trebaju permanentno usavršavati i osposobljavati putem odgovarajućih
seminara, tečajeva i specijalizacija ili mogu, ako ispunjavaju određene uslove,
nastaviti sa znanstvenim usavršavanjem na znanstvenom magistarskom
poslijediplomskom studiju.
b) Znanstveni magistarski poslijediplomski studij. Programi za stecanje akademskog
stepena magistra znanosti se realizuje u vremenu od dvije godine. Magistri
znanosti su obavezni, osposobljeni i znanstveno usavršeni intelektualci,
specijalisti određene struke, koji se dalje mogu usavršavaii razvijati u tri pravca:
opredijeliti se za znanstvenoistraživački rad i krenuti znanstvenim usavršavanjem
prema znanstvenim zvanjima,opredijeliti se za znanstvenoistraživački rad i
edukaciju intelektualaca na visokim učilištima i krenuti usavršavanjem prema
znanstvenonastavnim zvanjima ili opredijeliti se kao specijalisti i vrhunski
stručnjaci za određenu struku, gdje će se dalje i znanstveno i stručno
osposobljavati, usavršavati i napredovati.4

4
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

8
 Oni magistri znanosti koji se opedjele za znanstvenoistraživački rad ili za znanstvenonastavni
rad na visokim učilištima trebaju i moraju u što kraćem roku steći i doktorat jer stjecanjem
akademskoga stepena doktora znanosti ispunjavaju sve formalne i stvarne referencije za znanjem
stvaranja akademske karijere u sistemu znanosti i/ili u sistemu obrazovanja. To isto mogu učiniti
i magistri znanosti koji se opredjele za znanstvenu i stručnu karijeru u gospodarskim sektorima.
Svi magistri znanosti ne mogu ostvariti svoje vrhunske rezultate i vrhinske akademske karijere,
nego to uspjevaju samo pojednici, njih oko 20%, a to su oni inteligentni, daroviti, kreativni,
inovativni, vješti, lucidni, domišljati, organizovani, vrijedni, ambiciozni,oni oji su naučili
upravljati svojim umom i svojim emocijama, oni su spremni cijeli život učiti, stvarati. 5

c) Doktorski studij. Doktorat znanosti može se steći na dva načina:

 Prvi je način sticanja doktorata znanosti doktorskim studijem. Doktorski studij
traju od jedne do tri godine. Tačno su propisani uslovi upisa pristupnika na
doktorski studij, a studij se izvode prema verificiranim programima i
režimima takih studija. U pravilu, jednogodišnji doktorski studij upisuju osobe
koje su prethodno stekle akademski stepen magistra znanosti iz odgovarajućeg
znanstvenog područja i polja znanosti. Trogodišnji doktorski studij upisuju
osobekoje su prethodno završile odgovarajući sveučilišni studij.
 Drugi je način sticanja doktorata znanosti bez doktorskog studija. Prijavi,
izradi, odbrani doktorske disertacije izvan doktorskoga studija mogu pristupiti
osobe koje su stekle akademski stepen magistra znanosti iz odgovarajućeg
znanstvenog područja i polja znanosti, ali uz određene uslove, primjerice:
obavljeno nekoliko znanstvenoh djela u referentnim publikacijama.
Intelektualci s akademskim stepenom doktora znanosti stvorili su temeljne
predispozicije, posebice ako su doktorat znanosti stekli izmedju 25 i 30 godina
života, za znanjem stvaranja akademske karijere. Doktori znanosti svoju
karijeru mogu ostvariti u tri područja: u znanstvenom sistemu, u obrazovnom
sistemu i/ili gospodarskim sektorima. Slično magistrima znanosti, samo neki
doktori znanosti zasijaju kao Sunce svjetovima znanosti, obrazovanja,

5
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

9
 gospodarstva, stvaralaštva, svjetskih dostignuća,a avećina njih osteje kao
znanstvena logistika u vječnom mraku.
7. Sistem obrazovanja odraslih. Taj sistem čine dva podsistema:
 Podsistem osnovnog školovanja odraskih osoba. Pravo završavanja osnovnog
školovanja odraslih polaganjem ispita imaju osobe s navršenih 15 godina.
Zakonom o osnovnom školstvu i Pravilnikom o završavanju osnovnog školovanja
odraslih polaganjam ispita utvđena su sva bitna pitanja takvog školovanja.
 Podsistem srednjoškolskog obrazovanja odraslih. Programi takvog obrazovanja
mogu biti: programi za sticanje srednje stručne spreme, programi za sticanje niže
stručne spreme, programi prekvalifikacija, programi osposobljavanja i programi
usavršavanja. Ti se programi mogu izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno-
instruktivno, dopisno- konzultativno i multimedijski. Sva bitna
pitanjasrednjoškolskog obrazovanja odraslih uređena su Zakonom o srednjem
školstvu i Pravilnikom o srednjoškolsko obrazovanju odraslih.

1.3. Sistem odgoja i obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji

Model odgoja i obrazovanja s elementima Bolonjske deklaracija iz 1999. godine čini pet
međusobno povezanih (pod)sistema, koji bi trebali osigurati djelotvorno funkcionisanje sistema
cjeloživotnog učenja i obrazovanja (slika2).6

6
Ratko Zelenika, 2005., Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka str. 543

10
 Slika 2. Sistem odgoja i obrazovanja

1.3.1. Sistem predškolskog odgoja i obrazovanja

Programi podsticanja ranog razvoja djece predškolske dobi mogu biti različiti, npr. cjeloviti
razvojni programi (usmjereni su na cjelokupni djetetov razvoj), specijalizirani razvojni programi
(usmjereni su na cjelokupni djetetov razvoj ali potenciraju pojedina područja razvoja),
interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski programi (usmjereni su na posebne zahtjeve
djetetova razvoja). Takvi se programi mogu provoditi na različite načine.

Sa stanovišta korisnika programi podsticanja ranog razvoja djece predškolske dobi mogu biti:
temeljni primarni programi ili redovni programi (namjenjeni su djeci zaposlenih roditelja, a
mogu se obogaćivati proširivanjem sadržaja sa područja muzike, stranih jezika, dramskog i

11
likovnog izražavanja, sporta, itd.), alternativni predškolski programi (koncepcijski su različiti i
zadovoljavaju neke posebne potrebe djece predškolske dobi i njihovih roditelja), programi
predškole, odnosno pripreme djece za školu (namjenjeni su djeci u godini prije polaska u školu) i
kraći programi (traju po sat ili dva dnevno i namjenjeni su djeci koja nisu korisnici primarnoga
programa).

Navedeni programi ranog odgoja i obrazovanja mogu se ostvariti na različitim mjestima, npr.
u dječijim vrtićima, osnovnim školama, dječijim domovima, knjižnicama, bolnicama,
porodicama, ali i u posebno organiziranim centrima za rani odgoj i obrazovanje.7

Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti kadrovima koji su uključeni u procese predškolskog odgoja
i obrazovanja a to mogu biti: odgojitelji, pedagozi, prsiholozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni
i zdravstveni radnici, te stručnjaci za izvođenje različitih vrsta programa. Ti bi se kadrovi morali
permanentno osposobljavati i usavršavati jer o njihovoj sposobnosti ovisi uspješnost odgoja i
obrazovanja predškolske djece.

1.3.2. Sistem obaveznog obrazovanja ili sistem predtercijarnoga obrazovanja

Taj sistem čine dva temeljna (pod)sistema:

 Sistem primarnoga ili osnovnoga obrazovanja - Ciljevi tog obrazovanja si sticanje onih
znanja, vještina, vrijednosti, stavova i navika što osposobljavaju učenike za nastavak
općeg i strukovnog obrazovanja te uspješnoga obavljanja temeljnih životnih aktivnosti.
Namjenjeno je cjelokupnoj populaciji, a prije svega djeci i ono je obavezno. Najčešće
učenici započinju osnovno ili primarno obrazovanje u šestoj godini života, a traje do šest
godina.

 Sistem sekundarnoga ili srednjeg obrazovanja - Ciljevi tog obrazovanja su priprema

mladih za nastavak visokog obrazovanja, odnosno za rad i život u demokratskim,
višejezičnim i multikulturalnim uvjetima određenog okruženja. U Europi se sve veći
7
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

12
 naglasak stavlja na socijalizaciju (tj. odgoj), jer Evropa postaje sve više raznolika pa je
nužno sprječavanje nesnošljivosti, ksenofobije i rasizma.

U evropskim državama znatan dio populacije osoba između 25 i 29 godina života nema
završeno sekundarno obrazovanje (postotak osoba sa završenim sekundarnim obrazovanjem
varira od 35% do 95%), pa je evidentna opća evropska tendencija da se tim obrazovanjem
obuhvati ukupna populacija mladih ljudi do njihove punoljetnosti i da ono bude gotovo
obavezno. 8Obavezno se obrazovanje produžava zato jer se želi osigurati veća osposobljenost
mladih ljudi za život u društvu koje uči, odnosno društvu znanja. Sekundarno obrazovanje u
evropskim državama traje od četiri do sedam godina.

I primarni i sekundarni sistemi obrazovanja sadrže i dva svoja važna (pod)sistema:

 Sistem odgoja i obrazovanja nadarenih i talentovanih učenika – Suština tog sistema je da

on omogući ubrzano napredovanje nadarenih i talentovanih učenika. Nadarenost je
visoko nadprosječna razvijenost neke sposobnosti. Psihičke sposobnosti mogu biti
intelektualne, psihomotorne i senzorne. U sistemu edukacije najvažnije su intelektualne
sposobnosti jer one omogućuju nadarenim učenicima da mogu isti program savladati
mnogo brže i kvalitetnije od prosječno sposobnih učenika. Intelektualna nadarenost se
definiše kao visoko natprosječna racionalna inteligencija (IQ iznad 130), dok se talent
definiše kao visoko razvijena određena posebna sposobnost. Nadarene, kreativne i
natprosječne inteligentne učenike treba što ranije identificirati, po mogućnosti u
predškolskoj dobi ali to svakako treba učiniti tokom osnovnog školovanja. U otkrivanju
nadarene i talentovane djece potrebno je osigurati primjerenu saradnju porodice, škole,
stručnih timova i šire društvene zajednice.

 Sistem odgoja i obrazovanja osoba s posebnim potrebama - Kada se govori o odgoju i

obrazovanju osoba sa posebni potrebama misli se na osobe čije su odgojne i obrazovne
potrebi u toj mjeri različite od potreba većine, tj. prosječne djece, odnosno mladih ljudi,
da je njihovu edukaciju potrebno provoditi prema prilagođenim ili posebnim programima
i primjerenim strategijama proučavanja. Tradicionalno se misli na osobe sa tzv.
8
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

13
 smetnjama u razvoju, posebnim umanjenim sposobnostima, odnosno osobe sa
rehabilitacijskim potrebama.

1.3.3. Sistem obrazovanja učitelja i srednjoškolskih nastavnika

Ovaj sistem obrazovanja ima dva (pod)sistema: (pod)sistem učitelja i sručnih saradnika u
osnovnim školama i (pod)sistem nastavnika, odgojitelja i sručnih saradnika u srednjim školama.

1.3.4. Sistem visokog obrazovanja

Pojednostavljeni sistem visokog obrazovanja prema Bolonjskoj deklaraciji čine:

 Dodiplomski studij - Ne može trajati manje od tri studijske godine. Na njemu se

osposobljavaju osobe za direktno zapošljavanje ili se pripremaju za poslijediplomske
studije.

 Magistarski ili specijalistički studij - Takvi bi studiji bili redovit studiji i trajali bi dvije
studijske godine. U određenim slučajevima univerziteti mogu spojiti programe
dodiplomskog studija i magistarskog studija u jednistveni program što rezultira
poslijediplomskim stupnjem.

 Doktorski studij ili subspecijalizacija - Takav bi studij trajao tri studijske godine.

Na magistarskim i doktorskim studijama intenzivno bi se izučavali visokostručni i naučni

fenomeni po područjima i poljima nauke prema stvarima i anticipiranim potrebama privrednih
sektora: primarnoga, sekundarnoga, tercijarnoga, kvartarnoga i kvintarnoga sektora. Programi tih
studija bi se smišljeno temeljili na interdispilinarnim i multidisciplinarnim znanjima.

14
 1.3.5. Sistem obrazovanja odraslih

Postavlja se pitanje šta je relevantno u konceptu obrazovanja odraslih? Mogući odgovor je: To
je sistem organiziranih edukacijskih procesa svih sadržaja, nivoa i metoda (formalnih,
neformalnih) bez obzira nastavljaju li ili zamjenjuju li odrasli započeto obrazovanje, bez obzira
razvija li odrasla osoba svoje sposobnosti, proširuje li ili produbljuje svoje znanje, poboljšava li
svoje stručne ili tehničke kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova
ili ponašanja i u perspektivi potpunoga osobnog razvoja te u perspektivi aktivnog učešća u
uravnoteženom i neovisnom privrednom, socijalnom i kulturnom razvoju. To znači da sistem
obrazovanja odraslih ima ciljeve edukacije odraslih (doprinos različitim razvojima), sadržaje
obrazovanja odraslih (profesionalne i neprofesionalne), oblike učenja odraslih (formalne i
neformalne), te elmente odgoja koji impliciraju promjene stavova odraslih osoba.

1.4. Savremeni sistem naučne djelatnosti i visokog obrazovanja

Savremeni sistem naučne djelatnosti i visokog obrazovanja čine u biti dva temeljna (pod)sistema
(shema 3):

15
 Slika 3. Shema sistema odgoja i obrazovanja

1.4.1. (Pod)sistem stručnog studija

Stručni studij pruža studentima primjeren nivo znanja i vještine koje omogućuju obavljanje
stručnih zanimanja, i osposobljava ih za direktno uključivanje u procese proizvodnje roba i
usluga. Takav se studij usklađuje sa onima u evropskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje
pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih sustava. Stručni studiji provode se na visokoj školi ili
univerzitetu.

16
Stručni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se završetkom stiče od 120 do 180 ECTS
bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, stručni studij može
trajati do četiri godine u slučajevima kada je to u skaldu sa međunarodno prihvaćenim
standardima, te se takvim studijem stiče do 240 ECTS bodova. Završetkom stručnog studija sa
180 Ili više ECTS bodova stiče se odgovarajući stručni naziv, u skladu s posebim zakonom.

Završetkom stručnog studija sa 180 ili više ECTS bodova stiče se stručni naziv bakalureus uz
naznaku struke, u skladu sa posebnim zakonom. Skračenica stručnog naziva stavlja se iza imena
i prezimena osobe. Stručni se studiji završava polaganjem svih ispita. Studijskim programom
može se predvidjeti i polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada.

1.4.2. (Pod)sistem univerzitetskog studija

Univerzitetski studiji osposobljava studente za obavljanje poslova u nauci i visokom

obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za
razvoj i primjenu naučnih i stručnih dostignuća. Univerzitetski studiji se usklađuju s onima u
evropskom obrazovnom prostoru, uz uvažavanje pozitivnih iskustava drugih visokoškolskih
sistema.

Univerzitetski studiji ustrojavaju se i izvode na univerzitetu. Dodiplomski i poslijediplomski

studiji mogu se izvoditi i u saradnji sa naučnim institutima. Svaki nivo univerzitetskog studija
završava sticanjem određenoga naziva ili nivoa.

Određeni studijski program provodi se integralno kroz prvi i drugi nivo studija. Takvo
provođenje studijskoga programa odobrava tijelo za visoko obrazovanje. Svaki nivo
univerzitetskog studija (tj. preddiplomski studij, dodiplomski studij i poslijediplomski studij)
mora biti u skladu s evropskim sistemom prijenosa bodova (tj. ECTS) po kojemu se jednom
godinom studija u pravilu stiče 60 ECTS bodova. 9

9
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

17
 Sistem univerzitetskog studija čine tri međusobno povezana studija10:

Prvi ciklus. Navedeni ciklus studiranja po pravilu traje tri do četiri godine, stiče se 180
do 240 ECTS bodova. Prvi ciklus osposobljava studente za diplomski studij te im omogućuje
zaposljenje na određenim stručnim poslovima. Završetkom prvog ciklusa studiranja student stiče
akademski naziv baccalaureus, odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom
nije drugačije određeno. Navedeni stručni nazivi nakon završetka prvog ciklusa studiranja se
nalaze i na međunarodnoj diplomi koja je na engleskom jeziku.

Ovaj ciklus završava polaganjem svih ispita, a u zavisnosti od studijskog programa, izradom
završnog rada u skladu sa studijskim programom. Po završenju prvog ciklusa studiranja studentu
se izdaje svjedočanstvo kojim se potvrđuje završetak studija i sticanje određenog akademskog ili
stručnog naziva.

Nastava na prvom ciklusu studija se odvija kroz:

 predavanja, vježbe i različite vrste laboratorijskih vježbi.

 seminarske radove.
 praksu obavljenu u privrednim subjektima

Drugi ciklus. Za razliku od prvog ciklusa koji traje tri ili četiri godine drugi ciklus
studiranja traje godinu ili dvije godine, te se stiče od 60 do 120 ECTS bodova. Ukupan broj
bodova tokom dva ciklusa studiranja iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Navedeni ciklus može
upisati osoba tj. student koji je završio odgovarajući preddiplomski studij (prvi ciklus). Po
Bologna studijskom programu nakon polaganja svih ispita, vrši se izrada diplomskog rada te
njegova odbrana. Nakon polaganja diplomskog rada studentu se izdaje diploma, koja potvrđuje
da je student završio određeni studij visokog obrazovanja, te stiče pravo na akademski naziv
master svoje struke.

10
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

18
 Treći ciklus. Osoba koja završi prvi i drugi ciklus studiranja ima mogućnost upisivanja
trećeg ciklusa, koji u pravilu traje tri godine te se njegovim završetkom stiče akademski stepen
doktora nauka (dr. sc.). Univerzitet odnosno fakultet može općim aktom da uredi stjecanje ECTS
bodova tokom studiranja te pregledati prijavu doktorskog rada na osnovu osvojenih ECTS
bodova. Osobe koje ispune zahtjeve za doktorski rad i koja svojim naučnim radovima
ispunjavaju zahtjeve za to vrše izradu doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita.
Također univerzitet može organizovati poslediplomski specijalsitički studij koji traje jednu ili
dvije godine i kojim se stiče zvanje specijalista određenog područja. Ali se i za to mora izraditi
naučni rad te vršiti polaganje odgovarajućeg završnog ispita. Po završetku studiranja osoba
(student) dobija diplomu kojom se potvrđuje da je student završio određeni studij i stiče pravo na
akademski naziv ili stepen.

1.5. Pojam i obilježja obrazovne logistike

Obrazovna logistika kao nauka i obrazovna logistika kao aktivnost se odnosi na učenje i
obrazovanje cijelog života. Obuhvata znači logistiku predškolskog odgoja i obrazovanja,
logistiku obaveznog obrazovanja, logistiku obrazovanja učitelja i nastavnika, logistiku visokog
obrazovanja i logistiku obrazovanja odraslih. Obrazovna logistika je u uskoj vezi za odgojnom
logistikom a jedna je od najvažnijih logistika u svim vrstama logističkih industrija.

Obrazovna logistička industrija je, zapravo, bazna, fundamentalna, temeljna industrija jer ona
proizvodi fundamentalna logistička interdisciplinarna i multidisciplinarna znanja, logističke
zakone, logističke zakonitosti, logističke teorije koje omogućuju procese proizvodnje logističkih
prouzvoda u svim specijalističkim logističkim industrijama.11

11
Ratko Z.:, Logistički sustavi, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2005. godine

19
 Budući da je savremena obrazovna logistika, logistika doživotnog učenja i obrazovanja
logističkih ljudskih potencijala, možemo reći da je životni vijek te logistike identičan životnom
vijeku savremenih civilizovanih ljudi.12 Međutim, posle smrti logističkih ljudskih potencijala
ostaju kvalitetni logistički proizvodi tj. logistička znanja i logističke aktivnosti. Na osnovu svega
navedenog kada bi odgovarali na pitanje „šta je to zapravo obrazovna logistika?“ naveli bismo
sledeću definiciju: Obrazovna logistika kao znanost i kao aktivnost je posebno važna kvartarna
logistika koja pomoću odgovarajućih elemenata proizvodi obrazovno-logističke proizvode.13 A
obrazovno logistički proizvodi su sva unidisciplinarna, interdisciplinarna, mulitdisciplinarna,
sutradisciplinarna i pluridisciplinarna logistička znanja, aktivnosti koje podržavaju proizvodnju
logističkih znanja i aktivnosti na osnovu kojih se omogućuje nova proizvodnja novih logističkih
znanja, zakona, zakonitosti, teorija itd.

1.6. Pojam i struktura obrazovno logističkog sistem

Obrazovno logistički sistem je sistem međusobno povezanih i međuuticajnih podsistema,

unidisciplinarnih, interdisciplinarnih, multidisciplinarnih, transdisciplinarnih i
pluridisciplinarnih logističkih znanja i logističkih aktivnosti koje pomoću određenih elemenata
proizvodnje u obrazovno-logističkoj industriji omogućuju proizvodnju kvalitetnih obrazovno
logističkih proizvoda. Obrazovno logistički sistem čini dijete, učenik, student, magistar, doktor,
odrastao čovjek, privatnik, menadžer itd, pri dizajniranju, funkcionisanju, održavanju,
upravljanju i kontroliranju ovih sistema treba posvetit posebnu pažnju. Programi obrazovno
logističkih sistema moraju biti prilagođenim odgovarajućim stepenima obrazovanja. Važan
faktor u obrazovno logističkim sistemima su navedeni učitelj, nastavnik, profesor, instrukor…

12
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine
13
Deljanin A. :“Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

20
Obrazovno logistički sistemi prema prostornim i vremenskim dimenzijama procesa proizvodnje
mogu biti:

a) Mikroobrazovni logistički sistem,

b) Makroobrazovni logistički sistem,
c) Globalnoobrazovni logistički sistem,
d) Megaobrazovni logistički sistem.

Prilikom dizajniranja, stvaranja i upravljanja obrazovno logističkim sistemima treba znati da oni
ne mogu optimalno funcionistai bez odgovarajućih obrazovno logističkih mreža i to na svim
razinama (mikro, makro, globalnim i mega mrežama).

1.7. Misija obrazovne logistike i obrazovno logističkih sistema

Svaki obrazovno logistički sistem i obrazovna logistika ima svoje prednosti i svoju misiju, ali
isto tako imaju i jednu zajedničku svima misiju koja se sastoji od: obrazovanja, osposobljavanja,
usavršavanja učenika, studenata, magistara, doktora i td, za sve potrebe svih specijalističkih
logistika i svih specijalističkih industrija, svih logističkih znanja i aktivnosti itd. Veoma je
komplikovana navedena misija jer se odnosi na same ljude, prija svega mlade osobe pa uticaj na
njih zahtijeva posebne programa, metode, tehnike, informacijske tehnologije, financijsku
imovinu, logistički intelektualni kapital i sl.14

14
Deljanin A.: “Logistički sistemi - skripta predavanja “ Sarajevo 2014. godine

21
ZAKLJUČAK

Obrazovno-logistički sistem je ključan za razvoj intelektualnog kapitala svake države.

Obrazovanje ima značajnu funkciju u svakom društvu. Kroz obrazovni sistem se razvijaju
osjećanja za vlastitu kulturu, poštivanje principa i solidarnost. Preko školovanja se oblikuje
svijest i gledište pojedinca, kada su u pitanju procesi u društvu i sistem vlasti. 

Ovim seminarskim radom sam željela istaći da se sama svrha obrazovanja i dobro razvijenog
obrazovnog sistema sastoji se u činjenici da je ono potrebno svim naraštajima kako bi odgovorili
izazovima na tržištu rada i samim time unaprijedili kvalitetu života.Sama
obrazovna logistika je jedna odnovijih pravaca, a edukovan kadar je njen temelj. Zbog toga se i
misija obrazovne logistike sastoji od: obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja učenika,
studenata, magistara, doktora i td, za sve potrebe svih specijalističkih logistika i svih
specijalističkih industrija, svih logističkih znanja i aktivnosti itd.

Bez dobro razvijenih i dobro organiziranih obrazovno-logističkih sistema nije moguće

obrazovati, usavršavati i osposobljavati buduće stručnjake u svim poljima specijalističke
logistike, industrija i drugih nauka a dobro je poznato da samo obrazovani, osposobljeni i vješti
stručnjaci mogu upravljati i riješavati kompleksne procese u društvu te samim tim unaprijediti
kvalitet života. Zbog toga je obrazovna logistika jedna od najvažnijih logistika u svim
logističkim industrijama.

22
LITERATURA:

1. Deljanin Abidin , 2014, “ Logistički sistemi – skripta predavanja” , Sarajevo

2. Zelenika Ratko, 2008, Logistički sustavi, Rijeka

23
POPIS SLIKA

1. Slika 1. Struktura važećeg sistema odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj (2003.)

2. Slika 2. Sistem odgoja i obrazovanja
3. Slika 3. Shema sistema odgoja i obrazovanja

24