OBRADA SERIJSKIH PUBLIKACIJA

INTERNI PRIRUČNIK

Pripremila
Vesna Stričević
Knjižnice grada Zagreba
Gradska knjižnica
Zagreb
2009

2. izdanje
2
 S ADRŽAJ

1 UVOD str. 3-13

ISBD(CR)
Serijske publikacije
Model za obradu serijskih publikacija

2 KATALOŽNI OPIS str. 14-76

Kodirani podaci
Blok glavnog zapisa
Povezivanje naslova
Napomene
Literatura

3 UPUTE ZA RAD U PROGRAMU ZAKI str. 77-98

Pretraživanje
Predlošci
Dodavanje novih polja
Povezivanje naslova
Klasifikacija
Unos fonda
Odabir lokacije
Primjerci
Pregled fonda po lokacijama
Navod o fondu
Ispis

3
4
ISBD(CR)
PROMJENA STANDARDA I NOVE DEFINICIJE GRAĐE

ISBD(CR) – Međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge

neomeđene građe je prerađeno izdanje ISBD(S)-a : Međunarodnoga standardnoga
bibliografskog opisa serijskih publikacija. Objavljen je 2002. godine i nadomješta prethodni
standard.
Paralelno uz reviziju ISBD(S)-a izvršene su i prerade ostalih ključnih standarda koji
identificiraju serijsku građu (Priručnik za ISSN i 12. poglavlje Anglo-američkih kataložnih
pravila − AACR2).

ISBD(CR) određuje propise za opis i identifikaciju serijskih publikacija i druge neomeđene

građe, utvrđuje redoslijed elemenata u opisu i propisuje sistem interpunkcije. Pravila se
primarno odnose na nacionalne bibliografske centre, a potom i na zapise ostalih bibliografskih
ustanova, bez obzira da li se radi o publikacijama u tiskanom ili u elektroničkom obliku.
Primarno se bavi tekućim publikacijama, ali se pravila odnose i na stariju građu.

Svaki nacionalni bibliografski centar ima obvezu stvaranja konačnog zapisa publikacija
objavljenih u zemlji, sa svim obvezatnim elementima, a preporučuje se da tu praksu slijede i
knjižnice koje međusobno razmjenjuju podatke.
Ostale bibliografske ustanove mogu odabrati elemente koje će uvrstiti u zapis, ali redoslijed i
interpunkcija moraju biti usklađeni s relevantnim ISBD-om.

ISBD(CR) ne sadrži upute za evidentiranje podataka koji se odnose na pojedinu zbirku

(smještaj građe, evidencija fonda…); to su lokalni elementi koje svaka institucija dodaje
općem zapisu.

Uz pojedinačne izmjene i dopune, ključne razlike u odnosu na ISBD(S):

– Predmet standarda je proširen na termin continuing resources (neomeđena građa)
i uvode se nove vrste i definicije građe.
– Razrađeni su kriteriji za utvrđivanje promjene naslova i potrebe za novim zapisom.

Temeljna razlika je osnova za opis: kod serijskih publikacija osnova za opis je prvi broj, a kod
integrirajuće građe posljednja inačica (current iteration).

U skupini 3 (brojčani podaci) uvedena je značajna dopuna. U propisani izvor podataka

uključene su, osim sâme publikacije, i nacionalne bibliografije. To je novi element koji znatno
olakšava opis naslova koji nisu kompletirani. Uz to Skupina 3 je ponovljiva kad opisivana
jedinica ima svojstva viševrsne građe pa se osim brojčanih podataka mogu unijeti podaci
karakteristični za specifičnu građu po pravilima relevantnog ISBD-a. U tom slučaju brojčani
podaci se unose posljednji.

Uvedeni su novi pojmovi i definicije građe, a neki već postojeći su znatno prerađeni i
prošireni. Osnovna jedinica za svaki bibliografski opis je bibliografska građa a dijeli se na
omeđenu i neomeđenu. Predmet ISBD(CR)-a je neomeđena građa.

5
Bibliographic resource Bibliografska jedinica
(novo) Osnovna jedinica za bibliografski opis koja može biti na bilo
kojem mediju, u materijalnom ili nematerijalnom obliku. Dijeli
se na omeđenu i neomeđenu građu.

Continuing resource Neomeđena građa

(novo) Jedinica građe koja se izdaje u duljem vremenskom razdoblju
bez prethodno određenog završetka. Obuhvaća serijske
publikacije i tekuću integrirajuću građu.

Serial Serijska publikacija

(promijenjeno) Jedinica građe koja izlazi uzastopce u zasebnim dijelovima,
obično s brojčanom oznakom i nema prethodno zadan rok
završetka. Odnosi se na časopise, revije (journals, magazines),
elektroničke časopise, novine, tekuće službene popise, godišnja
izvješća i monografske serije (nakladničke cjeline).
Dodatak u definiciji je građa koja izlazi ‘u zasebnim
dijelovima’ što implicira da svaki sveščić (issue) predstavlja
cjelinu.
Podatak o numeraciji skraćen je na: ‘obično s brojčanom
oznakom’ što otvara mogućnost za tretiranje nenumeriranih
nakladničkih cjelina kao serijskih publikacija.

Integrating resource Integrirajuća građa

(novo) Jedinica građe u koju se uključuju novi sadržaji s dopunama ili
izmjenama i koji se spajaju u cjelinu. Integrirajuća građa može
biti omeđena (finite) ili neomeđena (continuing), a uključuje
publikacije u slobodnim listovima, mrežne stranice koje se
ažuriraju i baze podataka.

Periodical Periodička publikacija ≈ Časopisi

(promijenjeno) Vrsta serijske građe koja se izdaje u pravilnim razmacima,
kraćim od godine dana, i sadrži pojedinačne članke.

Newspaper Novine
Vrsta serijske publikacije koja se izdaje u utvrđenim i kratkim
razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o
tekućim zbivanjima od općeg interesa.

6
Serijska građa se u svojoj promjenjivosti i s brojnim graničnim primjerima opire preciznoj
sistematizaciji. Često dolazi do semantičkog poistovjećivanja pa se termini serijska i
periodička publikacija koriste u sinonimnom odnosu, a tomu se pridružuje i stariji zbirni izraz
periodika.
Uz terminološka preklapanja otvoren je široki prostor za različite, ponekad kontradiktorne
interpretacije. Najviše oscilacija je u određivanju sadržaja pojma periodička publikacija,
odnosno razlikovanja novina i časopisa. Na toj, drugoj, razini podjele nema posve usklađenog
i jedinstvenog pravila. Osnovni razlog je raznovrsnost kriterija po kojima se može izvesti
diferencijacija (format, učestalost izlaženja, materijalni oblik, vrsta sadržaja…).
Primarni izvori koji sadrže informacije za identifikaciju serijske građe su:
− Standard za bibliografski opis ISBD(CR)
− Međunarodna norma ISO 3297:1998 Information and documentation - International
Standard Serial Number (ISSN) te dodatne ISO norme koje s usporednim
definicijama pružaju zrcalnu sliku i korekcije pojmova
Postoji i čitav niz sekundarnih izvora koji nude dodatne, proširene ili pojedinačne definicije
izvedene po različitim kriterijima:
Glossary of terms and definitions in International Standards developed by
ISO/TC 46/SC 9
http://www.nlc-bnc.ca/iso/tc46sc9/standard/glossary.htm
Szilvassy, Judith. Basic Serials Management Handbook, Munchen : K.G. Saur, 1996.
(poglavlje o vrstama serijskih publikacija)
ISO 3297:1998, Information and documentation - International Standard Serial
Number (ISSN). Third edition.
http://www.niso.org/standards/resources/ISO3297-1998.pdf
nHRN ISO 10324 : 2002, Informacija i dokumentacija – Navod o fondu – Sažeti opis
(Nacrt hrvatske norme)
ODLIS Online Dictionary of Library and Information Science
http://www.wcsu.ctstateu.edu/library/odlis.html
UNESCO, Institute for Statistics
http://www.uis.unesco.org/ev.php?URL_ID=5057&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SE
CTION=201&reload=1041369573
Types of Periodical Publications
(based on the ALA Glossary of Library and Information Science)
http://www.wcupa.edu/library.fhg/research/period.htm
Library of Congress, Collection Policy Statements (uvodni tekstovi o pojedinim
zbirkama – za usporedbu)
http://lcweb.loc.gov/acq/devpol/neu.html

2002 Revision of AACR2 & YUL Implementation : Jan. 2003

http://lcweb.loc.gov/catdir/pcc/ir/AACR2rev_ovrvbt02_files/v3_document.htm

Na temelju ovih izvora, formulirane su za potrebe priručnika sljedeće proširene definicije i

podjela. Predmet je tiskana građa u fondu knjižnice.

7
 SERIJSKE PUBLIKACIJE

Termin se odnosi na svu građu, u bilo kojem mediju, koja izlazi uzastopce u zasebnim
dijelovima, obično s brojčanom oznakom i nema prethodno zadan rok završetka. Može izlaziti
redovito ili povremeno. Obuhvaća periodičke publikacije (tiskane i elektroničke časopise),
novine, godišnjake, službene popise, radove s konferencija i monografske serije (nakladničke
cjeline).

PERIODIČKE PUBLIKACIJE
Vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovitim razmacima i obično sadrži zasebne članke. S
novom definicijom ukinuta je početna granica učestalosti od petnaest dana. Odnosi se na
građu u raznim medijima koja bi trebala izlaziti uzastopno, u zadanim, pravilnim razmacima
manjim od godine dana (tjedno, dvotjedno, mjesečno, dvomjesečno, četvrtgodišnje,
polugodišnje i u različitim kombinacijama npr. tijekom školske godine (deset puta godišnje)
itd. Svaka jedinica izlazi zasebno, najčešće sa sukcesivnim brojčanim oznakama, a sadrži
pojedinačne članke različitih suradnika. Brojčane oznake mogu se sastojati od jedne ili više
hijerarhijskih podjela (tom, broj, dio itd.).
Termin se odnosi na široku skupinu časopisa koji mogu biti usmjereni na jedno ili više
područja, mogu biti specijalizirani (tehnički, znanstveni,) ili orijentirani na općenite sadržaje.
[ISO 215:1986]. Ne odnosi se na novine ni na godišnjake.
U gruboj podjeli u kategoriju časopisa ubrajaju se stručni časopisi (journals), popularni
časopisi (magazines), revije, raznovrsni komercijalni časopisi i opći informativni časopisi.
Drugi izrazi: glasnik, vjesnik, glasilo, revija, tjednik, list (preklapa se u značenju s novinama),
magazin…

Stručni časopisi (journals)

Najčešće ih izdaju akademska ili stručna tijela ili udruge. Prije
objavljivanja članke evaluira urednički odbor. Sadrže tekstove ili
sažetke koji su dokumentirani i u drugim izvorima, popraćeni su s
bibliografijama i dodatnim referencama. Autori tekstova su potvrđeni
stručnjaci za teme koje obrađuju.
Primjeri: Croatica chemica acta
JAMA : The Journal of American Medical Association
Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Popularni časopisi (magazines)

Sadrže informativne tekstove za širi krug čitatelja s različitim temama, i
obično imaju veći broj autora (suradnika) koji se mijenjaju. Uglavnom
su ilustrirani i pretpostavljaju određeni stupanj općeg obrazovanja kod
čitatelja.
Primjeri: National geographic
Scientific American
Priroda

8
Komercijalni časopisi (consumer / general interest magazines)
Reflektiraju opće društvene trendove, teme i zanimljivosti. U
nekim slučajevima koristi se izraz revija. Namijenjeni su
najširem krugu čitatelja. Profitno su orijentirani, sadrže oglase a
članci su relativno kratki s mnoštvom ilustracija. Najčešće nisu
potpisani i ne pružaju dodatne referentne informacije. Obično
izlaze tjedno ili mjesečno.
Primjeri: Cosmopolitan
PC chip
Ljekovito bilje
Košarka

Poslovni časopisi ili (trade journals or publications)

publikacije Časopisi s temama iz trgovine, industrije ili srodnih područja.
Rijetko su popraćeni s dodatnim referencama.
Primjeri: Banka
Poslovni tjednik
Publisher's weekly

Opći informativni (news magazines)

časopisi Kategorija graničnih publikacija koja se ponekad ubrajala u
kategoriju časopisa, a ponekad u novine. To su časopisi koji
donose aktualne informacije raznolikih sadržaja, od politike do
zabave. Obično, uz aktualnosti, sadrže i pojedine tematske
blokove ili rubrike, neki su popraćeni uredničkim komentarima.
Uključuju široki raspon uredničkih orijentacija i političkih
gledišta. Najčešće izlaze tjedno ili dvotjedno, a sve više ih je
dostupno i u elektroničkom izdanju.
U hrvatskom jeziku je za tu vrstu časopisa uobičajen zajednički
naziv tjednici koji više podrazumijeva vrstu sadržaja, a u manjoj
mjeri formalnu činjenicu učestalosti izlaženja.
Primjeri: Time
Newsweek
Globus
Nacional
Fokus
Feral tribune

9
NOVINE
Drugi izrazi: novina, list

Osnovna definicija
Vrsta serijske publikacije koja se izdaje u utvrđenim i kratkim razmacima, obično dnevno,
tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima od općeg interesa.

Prošireno
Novine su vrsta serijskih publikacija koje služe kao primarni izvor informacija o aktualnim
zbivanjima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sadrže široki raspon novosti o
svim društvenim i političkim temama i aktivnostima i nisu ograničene na specifičnu ili
izdvojenu vrstu sadržaja. Novine su namijenjene najširoj publici ili mogu biti usmjerene
prema određenoj etničkoj, kulturnoj ili nacionalnoj grupi.
U pravilu imaju ustaljene rasporede sadržaja u blokovima, članci su relativno kratki, a novine
mogu biti ilustrirane i sadržavati stalne ili povremene priloge i oglase.
Pojedinačna izdanja imaju kronološke i brojčane oznake.
Materijalni oblik (tipične osobine): novine uglavnom nemaju korica, tiskane su na
neuvezanim, presavijenim listovima običnog papira, imaju tekući naslov, a glavni naslov je
grafički istaknut na početku teksta. Formati mogu varirati, ali obično su u formatu A3
(297mm x 420 mm = 12 x 17 in.) ili veće.
Osim tiskanih oblika, novine su većinom prisutne i u elektroničkom izdanju, a mikrooblici
služe kao ustaljeni oblik pohrane i korištenja u knjižnicama i drugim bibliografskim
ustanovama.
Specifična karakteristika novina je da mogu imati više, unaprijed zadanih, dnevnih izdanja,
zatim različita izdanja za različite regije (primarno se odnosi na nacionalne novine) te
povremena izvanredna izdanja.
Definicija uključuje dnevne novine koje izvještavaju o vijestima unutar razdoblja od 24 sata
(izlaze najmanje 4 puta tjedno) i novine koje (zbog lokalnih ili drugih razloga) izlaze unutar
raspona od tjedan dana (rjeđe od 4 puta tjedno), ali su također namijenjene kao primarni
izvor općih informacija. (UNESCO, Institute for statistic)

U različitim nacionalnim kontekstima postoje varijacije, no u osnovi je univerzalno

primjenjiva definicija novina kao publikacije koja pruža primarne informacije o aktualnim
zbivanjima, teritorijalno je orijentirana, namijenjena najširoj publici i izlazi dnevno, odnosno
unutar raspona od tjedan dana.

Primjeri: Vjesnik
Večernji list
Glas Slavonije
Novi list
Dnevnik
Novosti

10
Preostale skupine serijskih publikacija ne ulaze u fond Čitaonice novina i časopisa i obrađuju
se u drugim zbirkama i na drugim lokacijama.

NAKLADNIČKA CJELINA
Uključuje se u grupu serijskih publikacija. Odnosi se na skup zasebnih bibliografskih jedinica
tako međusobno povezanih da svaka publikacija uz svoj glavni stvarni naslov, nosi i
zajednički naslov, tj. skupni stvarni naslov.
Nakladničke cjeline mogu, ali ne moraju biti numerirane.
Pojedini svesci mogu izlaziti u pravilnim ili nepravilnim razmacima ili povremeno.
U numeriranim nakladničkim cjelinama pojedini se svesci ne moraju nužno javljati u
numeriranom slijedu.
Pojedine publikacije unutar serije mogu biti omeđene (monografske) ili neomeđene (serijske).

Godišnjaci
Iako naziv godišnjak pretpostavlja redoviti ritam izlaženja, učestalost pojavljivanja ove vrste
publikacija može biti različita: dvogodišnje, trogodišnje ili u nepravilnim razmacima od
nekoliko godina.

Radovi s konferencijâ (proceedings)

Obično se redovito održavaju u određenim vremenskim razmacima. Obrađuju se prema praksi
bibliografskog središta i kao monografske i kao serijske publikacije. U dosadašnjoj praksi
KGZ-a obrađivani su kao monografske publikacije.

Kvazi-serijske publikacije (quasi-serials) – granično područje omeđene i neomeđene građe

U praksi KGZ-a takve publikacije uglavnom se obrađuju kao monografske (omeđene).
− prividno serijske publikacije (provisional serial): npr. enciklopedije koje su
završene kao cjelina, ali im se priključuju dodatni svesci s dopunama.
− pseudo serijske publikacije (pseudo serials): izlaze u ponovljenim izdanjima s
dopunjenim sadržajima (npr. Who is who, Guide to Reference Books).
Obično se tek nakon nekoliko ponovljenih izdanja ustanovi pravilnost
izlaženja. Takva građa se za sada ne rekatalogizira.
− publikacije u nastavcima (continuation): monografske publikacije koje imaju zadani
konačni opseg ali izlaze u dijelovima, npr. botaničke ili zoološke klasifikacije, ili
projekti velikih rječnika u više svezaka koji mogu izlaziti godinama čak i
desetljećima.

Sitni tisak
Skupina koja uključuje raznovrsnu građu u različitim materijalnim oblicima (mogu biti
uvezani i neuvezani, u slobodnim listovima, tiskani ili umnoženi za lokalnu upotrebu), npr.
vozni red, nakladnički katalozi, telefonski imenici, oglasnici, brošure, kalendari (ponekad
izlaze kao godišnjaci) lokalne statistike itd.

11
 MODEL ZA OBRADU SERIJSKIH PUBLIKACIJA
U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA

Obrada građe vrši se u programu ZAKI, a koristi se UNIMARC format za strojno čitljivo
katalogiziranje. Modul za katalogizaciju povezan je s normativnom bazom, klasifikacijom i s
modulom za evidenciju periodike.
Obrađujemo tekuće naslove domaćih novina i časopisa, a stari naslovi (koji su već zavedeni u
klasičnom katalogu) se rekataoligiziraju i upisuje se fond pojedinačnih sveščića. Od stranih
naslova obrađuju se oni koji se kontinuirano primaju u duljem razdoblju i/ili oni čiji sadržaj
pokriva tematske praznine u domaćem izdavaštvu.

IZVORI Pravila za izbor odrednice sadržana su u Pravilniku i priručniku za izradbu

abecednih kataloga Eve Verone.
Podaci koji se uvrštavaju u opis, kriteriji za izradu novog zapisa pri promjeni
naslova i način navođenja numeričkih podataka određeni su u ISBD(CR)-u.
Propisi za navod o fondu regulirani su u ISO normi 10324:1997.

POLAZIŠTE Retrospektivna katalogizacija

PRISTUP
ƒ Svi podaci navode se po pravilima i redoslijedom po propisanim izvorima podataka.
ƒ Publikacija se opisuje prema prvom broju. Ukoliko ne raspolažemo s prvim brojem,
opisuje se prema prvom kojeg imamo u fondu s obvezatnom napomenom o opisanom
primjerku. Ako je naslovna stranica sveščića po kojem se radi opis oštećena,
navodimo naslov s preliminarnih stranica uz obvezatnu napomenu o opisanom
primjerku
ƒ Glavna kataložna jedinica izrađuje se pod stvarnim naslovom. Stvarni naslov je
odrednica (osim u pojedinim slučajevima kad se uvodi prošireni naslov).
ƒ U obvezatna polja unose se podaci koji se odnose na stvarni naslov. Za svaku
promjenu naslova (koja podliježe pravilima za izradu novog opisa), izrađuje se novi
zapis, a povezuju se preko bloka za povezivanje kataložnih jedinica (polja 43- / 44-).
− Ako u fondu nemamo neki međunaslov u seriji; povezujemo one koji su u
izravnom nizu – a osnovni podaci o objektivnom postojanju naslova koji
nedostaju navode se u napomeni naslova koji mu prethodi i koji slijedi.
− Značajne promjene podnaslova evidentiraju se u napomeni.
ƒ Prvi podatak o odgovornosti je osoba/osobe s glavnom odgovornosti za nastanak
publikacije (individualni urednik, sastavljač, priređivač). Korporativna odgovornost se
ne navodi za serijske publikacije (osim za generičke naslove).

ƒ Brojčani podaci identificiraju publikaciju i navodimo ih uvijek kad je moguće , bez

obzira na stanje fonda. Ako su podaci preuzeti, obvezatno se navodi napomena o
izvoru podataka (207$z). Ukoliko nedostaje prvi broj obvezatna je i opća napomena o
opisanom primjerku.

12
METODA Izrada kataložnog zapisa
Prije početka obrade potrebno je napraviti obris budućeg zapisa. Sve pojedine
sveščiće naslova koji se obrađuje potrebno je pomno pregledati i evidentirati
promjene do kojih je dolazilo tijekom izlaženja (promjene naslova, urednika,
nakladnika, promjene u numeraciji, prekidi u izlaženju). U slučaju da neki
dijelovi nedostaju potrebno je konzultirati i vanjske izvore da se popuni slika o
naslovu. No, za staru građu, vanjske izvore svakako treba konzultirati radi
pronalaženja ISSN-a koji se u ovim slučajevima dodjeljuje retroaktivno i ne
nalazi se na publikaciji.

Unos fonda
Nakon kataložnog zapisa, unosi se fond (pojedinačni brojevi svakog godišta).
Uvezana jedinica (skup brojeva uvezanih u jedne korice) inventarizira se kao
jedan dokument i povezuje sa signaturom naslova. U drugi i treći red
signature upisuje se godina i brojevi sadržani u koricama.
Dokumentu se priključuju podaci o sadržanim brojevima.

Stanje fonda
Upisuje se sa situacijom u trenutku obrade, a u slučaju da se radi o tekućoj
publikaciji, na to se nadovezuje kontinuacija.

Kontinuacija u katalogu vrši se na kraju razdoblja koje okuplja određenu

cjelinu − tek kad je blok brojeva kompletiran, uvezan i inventariziran (ovisno o
vrsti publikacije i opsegu, to može biti mjesečno razdoblje, tromjesečno,
polugodišnje, godišnje).
Tekući primjerci se prije obrade bilježe u evidenciji pristiglih brojeva.
Kontinuacija se priključuje preko kartice Sažeti fond (Ctrl+F) za odgovarajuću
lokaciju.
Na ispisu se stanje fonda i kontinuacija prikazuju ispod svih podataka
kataložnog zapisa.

Podaci koji se uključuju u opis (po skupinama)

1 Stvarni naslov i podaci o odgovornosti
2 Izdanje
3 Brojčani podaci
4 Izdavanje i raspačavanje
5 Materijalni opis (podatak o ilustracijama i dimenzije)
7 Napomene: učestalost izlaženja (obvezatna napomena), napomene o naslovu,
specifičnostima numeracije, sadržaju, spajanju i razdvajanju publikacija, napomene
o jeziku i pismu i o opisanom primjerku
8 ISSN i ključni naslov

13