POVIJESNA VRELA I POMOCNE ZNANOSTI Split 2012ote Ase ir 2043-4419) PREDGOVOR Zavetiteksta ove knjge bili su zaileni kao wvod w zbi- kw Viela za hrvatske celiiozn povijst, od koi je abjavjen samo prvi svez, Rims irk ukrdansko kajevnost. To deo je, me- ‘utim,objavjene kao smostaln idanje pa je iostao i zamsjeni twvod. Tekst je dopanjavan u radu sa student na Sveti u “Mostar i Split. Na potiajdekanaFilozofskoga fakultet prof. di. 6, Marka Trogon a tsk, ‘Opsopom i natinom ilaganjskajiga se raze od lini a= anja, oj tzzumljiv s brio nackte namin prot itatalja Kojima je ypucena. Kryiga nije sveabubvatan pk oman povijesih manost. Prvenstven je raisons kao p= Pomat razamijevanju povijesnih vel, ali bez operecivaja podat- ‘ima nuznim samo 2a stutnjake wpojeding} pomoéno} povitesa} nanos npoto nije zamena za ives prruikepojedinih po- ‘jesninznanest koji su se pojll na vaskom th, LU priredivanju kajige 2a tak dagoojeni sui bil plat _misjenjavecenzenat i tenigks pom’ osaba nazasenihw mpre- Ssumu, ao piel milena osoba koje stale djloveil pak jel est To su: muzejka savjmnica Maj Bonatié Mandi, prof. ese. Ivan Botkovie,ripograt prot de Andrej Daj, jaar ‘Arsen Duplani, vis ahs Melina Lut, pro dec Mate Mats, IO de. Mirjana Matjevié Sokol, akademkinja Anica Nazor Za ‘obavjest onan katalgiiranj ukopisaw detavimkyjiénicama 1 Hevatskojzahvaljjem voditeje Suahe 2a istazivanje az} ‘Sveutilinekajdice w Spite Dubravki Dujmovie i kninigarsk} ‘avert Hvatsog 2avoda 7a kajiznigarstvo ds, Tiki Kati 23 dopustejesaimanj plots s myjeram za dea | most raveatelich6 _____V. Kananoute Poieona se pom nanost Muzeja grad Split Elvin Sarg Kos. Moga pobolienjaw kaj nijihova su asta Popratens maogobroim istracjama we tekst § opens ‘snovnom lteraturom te obogatena dvatkom podataknpratene navi, naam se da ova kajga omogusit esnovno razumijevanje ‘rela i pruzit valjano pomagal stodentima za proesionalanpovos: nigrsi rad. Moa nei date ponckad poslzi §nokom 23- Tubljeik uv poijesnastrazvana, pak i roesionsinom povjes- igri ntativatn, Nadam se da Ge je zaljublenct wpovijest kao ‘oma i pba U Split pogethom 2inskogasemesta 2011, SADRZAS PREDGOVOR. a as UV OD enna (OD PRIFOVIEDACKE: DO ZNANSTVENE POVHIEST mes ‘Naratona ili pripojedaska povjst 9 Pousna li prgmations pois. 21 Genesis historiogais 2s Struktraa integra hiring. 26 ‘TNANSTVENPRISTUP POVIIESNIM VRELIMA sree? Poxjesigar i upraba vel 28 ‘ednie abirke wel a rvs poviest 30 Opée 30 Hivatske ike 3 stale zhrke koe se ednose ina vase kajeve 33 rine zie 3 RAZVO} POMOENIH POVIJESNIH ZNANOSTHinnendS LHISTORIISKA GEOGRAFUA I KARTOGRAFU rename ‘Vadnost orem urazumijevanu pviest! as Rolet ° lima ‘0 Pato svladavanje prostora ‘1 Pomerski promt. ‘st8 LV. Karson Poiana vel pomadne nant Kopnenipromet jv pstanska shih, 2 Granice nth wer 37 Poviesna kartgrai 9 (GENFALOGUA ILI RODOSLOVLIE. Genealogia poviest. Grafik kv’ prikairdosloula iso pov. 15 -Ahivska vel a istaivanje genealogie 81 Istatvanje dokumenata 82 Rodoslovlerodhinsk esi 8s Novi grafic rik rodosovj, 88 Tabla prea. a5 “abla potomaka 86 “Tubla rod plerena. a7 ‘Tobln srodhik i wo 89 Pojednostajeniprikaz 9 KRONOLOGUA on Kalendai, Joljns Kalendar. 93 Syst pominihkrigansih bigdan w kalenday, 93 Gregorian kalendar 95 Preatinavanje semen. 97 Era il natin brojena godin, 98 Ervotimpijada. 98 Ero osntke Rim 98 Era (postkonzaata 9 Vladarska er, 9 Diokleijanova eri cra muita 9 Spanjotska ea 9 Era Moke 00 ra od posta wea 100 -eséanska era 100 Sil podeak i aan godine 100 ‘Sil od ujelovienja Kristova 102 Sil od odenja Krsova 102 ‘izaninsk sti 103, Sade Venecijanski si. Uskrs i franck ti Modernist i sti obrezania Indika Preatanavanj nadaevak ‘Oznatevanje dana ued Prerafunavanje sit, PALEOGRAFUA. ‘atnost ops peng (0d poznavana sari psa do anos Pisa | polog 2 pis Povastene aie. Papiras. Plato. Perpamena. Papi. Node’ znakovi Crit Sri, Kodeks. Obit psa. Kapitala~eigrafse i paleografske poddarost i ahike Unojla Polini Kerivna mink “Taljanskaprelaroliska minus Benevenana Vizigotsko pis (sigs) Merovisko pismo (merovingc). Insular pista ‘aolinsko pismo (alin). Gate: Humanist (humans) Pregled razvoa latnihogpisms po blcimaslova Krooloski preted vazvoj ainikog piss po stole Kirstie.10_____.Karranowe,Poujna rela pomone znanoth Brojevi 148 [Nevowrekowna ack Pata 9 Frktura st Franeusko uredovae pismo (Letuechancholrsque plea). 152 Poschnahrvatska pis 153, Glagoljia 1s Hivask és, bosntica i bosanica Ist KRUPTOGRAFIA (TAINOPIS) ene DIPLOMATIRA nnn Povieni rv 188 ‘Ow rastose rowan 192 avn private irae 192 Pravni ni jihove dokument, 192 "Nastanak i sstavanje ave igre 193, ‘Nastnak private igpave 195 ‘Obras il emul isa 198, Obileyaikaraksristhe iaprave 199 ‘Unutama bile 199 ‘Usporednipregled javne i private ioprave 203 Jez 20s ‘Vanjskaobiedja 205 ‘Uedsk stlizrani zak. 206, lavomie, prijs riotvorinesprav 208 ‘SFRAGISTIA SIGILOGRAFIA ILI PECATOSLOVLAP 211 Poviesirazv9 stage. 212 Potati oz povios. 24 Pots 215 Viste pa alin poadenja 217 Prestnak upaabe pojedinog peat 222 KODIKOLOGIA cnn PovijesnirazvojKokologe 24 Kedeks. 225 Opis ukopisa i njogova oben 29 Sadr) 94 aj bie kop. 230 nut bien utopia 21 Posen oben 22 POVIIESNA METROLOGIAwnenennS Sredajoxjeovne i ovorehonne mee 29 Mjrema pdr vate 240 Decimal ner swt prevéanavanje trib mja 283 EGDOTIKAL FILOLOSKI PRISTUP VRELIMA nn2h8 Eda u poe} zn 26 Folk pristptetstovia as noms 298 “Anioponin 9 Topo 230 Ovavivane diplomat eksiove 232 Tekst kiha 288 ri para 261 ARHIVISTIKA nnn Opseg ative kaw manos 268 “Ait nova poo. 24 Savni prvi 267 Sivan ahs grave negov Koen 28 Ashik israzivana objet poms mm UMIZMATINA send Posie rao) mumiznae 2 Novacinegov posh u pri 281 Tip: mpi. 290 ‘ese, toi mele. 2a Opis metaogs nove. 29 Novack pve iio. 298 HERALDIKA IL1 GRBOSLOVIIE sneer 99 Oblikovanjeebova used jek 30 Oblikovanjeebovauaovo ie. 303 Spajanje erbova. 305n _¥. Kurmsome, Poujna rela i pomocnesnanot! Gebovnsi i neraickaznanst 30s Heats’ grbow w hrvatskom gsbosiov iy 32 Opis seb, 36 eralika kao pomagalow straivan point. m0 \VEKSILOLOGUA ILI ZASTAVOSLOVLE ven dDL ZAKLIUEAK snd PRILOZ ene Y VZABRANA VRELAI LITERATURA ce KAZALAcnmninnnnnnnnneS Pons wusteacin 98 1, Kazato soe 4 I. Kazato ZLORS Nz 46 IN. Kaznto ommova tra 453 vvop ‘Svaka zanstveno pisana poijesnaraspavazasiva se ma vre- lima, Viel, medutim, zaijevajuposebna pozorost vee zbog oss tose nan shvagana i izrazavana velikepromijenio od vremens ‘ada su neka od nih masala Pa j onda kada se vel ojala ti- skom, suvremeni iadavaé ast itatelju Sto were | jasno pee~ ost iavori tekst. Osnovna znanja 0 nastanku tkstova welke olkgavaju ne samo razumievane tekst ves amogucyju | osnovas prosodbu veijednost sami dana Da bi se drevai tekstovi i ispave pravilo i teto0 shvatil, poachno je barem esnovno poznavanje tina kako in prt Pouchno je mati kako ih istazivat analiza, upoomati bares donekleosobe koje suclovae unjhova asain sabe 0 Kojima govore mati na uma w koji su geograkim podrusia i ‘vremenskim prlika te osobe dstovale.Porebn je za prota slova koji su nesta iz dananjeuporabe. Nudna su saznanjia ‘ako dati isprava koja ne odgovar dananjem Kalendarskom ‘aunanj, it vopce ij datiana, bila ona pisana na pergament i ‘oxi dba na papru na kojem su vidi vodeniznakovi. Kako rachel igrava izvora ile rivetvoren? Kako otk sai tekst je smisaonamjerno skiven od nepozeiihesaba sped vide da ga zum samo asobe kojina je namjenjon? Kako raz met govorsimbol,prcijenit peti grbove,prepozati nova i jen njegova vriednost, ako pretvort stare jor v dane? Kako bi So ispeavnijeshval vea, manstveict = pokute 1 ott unuamje 1 vanjsko ustyjstvo i matanak pojdinih velKarson, Poiana wel pomodne nant Tako su seu okvira poviest blikvale manos koje pal spo- ‘maj potrebne za ispravnorezumijevanje pojedinih povjesnih ela. Povjesiarsuihzivalrazliciim skupaim nazivoma u Heats} se udomacio kao pomoéne poiiesne znanost Povjesnigars kao pomoé u negovejstvaralatko} abr povije- ‘i mogs psluit mnoge nanos Zo toga je bo) znanost je su smal pomognima u poet bio vei Tiekom wremena neke Su 2e manos asarostaile ali sui nadalje stale predmetom stui- jn poviesti, Neke su na puta prema osamosaljnj, ais os nist ‘same, barem ne potpuno. Vise-manje danas se pomone povijesne manos bra znanost koje sensu u pspunostost- ‘mostaile a povjesicara, ko rude, tran toe na aspoaganj on ih esto rab u svom radu. U nj se redovito bra genewogia, Ironologija,ehistt,paleogrfia, diplomat, herald, sr. sth | mumizmatia. Nei iv pido areola, epi | histosta geografi,dok th dri ubajjuu stodne manos, ‘Oznaka pomoéne znanost podredae shi sania stba poi: jest bog toga so nok njemacki povjesiar sie nazivm oxo ‘neil temelie pojesne amano, dok stains poesia sta naiv pomocne poieaneznanost rab sian nazi pre none poviemesnanost v pose vijeme sve vie nazi do lumentarne nanos eke od kissin poviesih manos toliko su se ragraale dase jovi oganc wnovie vrijeme obicyju kao zasebne zat odilologja,egdola, poifesna memolgia, pa Sak i fligranolo ja) a neki seo th ogranaka isprepicsograncims Sutin 7ma- nos. Tako se kodikologja i egdtia poutavaj u paleo f Tologi. Mnjatura u paleograiiipovjest umjetost Eira je povezana uz arheologj, no paleogra su nuto upuden na jeine eau. I prema se na neki sven epigaij ok stadia tw okviru povjsnin pomoéaihzaanosi,u over pik epigratk ‘la spominja se samo onolko Kaliko s iil potebnim 2 Imijevane paver, Kao sto vladanesuglsjeo opéem nav 2 spomenste ma ost oajihow bo, ednako se moze raspras ja 0 resid pojedinihznanost uy okvi rayprave oajims, Sve se manos, na Uood = 15 ime, have vel a ih je mogute proms po sari pojavi- ‘inj vela koja se bave, po medusobne} povezanest ill prema ‘remenskom razojupojedine manos. Kako se poijesne manos ‘haji promataj prvenstveno uli povjesnh ela, uskladas tim en se ovsnim zapocetrasprau upravo krakim poglavlem ‘© uporabi vei poijesnojzanost Povijests oigrava uyemenu, ju wemenskom sjed 2biva- aja, wopranigenom prostoryzemalskoga planeta svemira. Veie- ‘mei prostorstinjavaju dij vaze kaoednasw koje je smesten ‘svakipovijesn dogadajKojema je Eovjekbitan Sieben, zat ‘tore, Prvo Sto je Cove zapaza ako see bio je oko iad ‘cj suu tom oki 2ijel, aed pod pronjenama ue ‘menu, Kako bi shvatjivo prikzao fovckovo dolovane i njegove pokretntkeporve a potom i drutvo,povjesniga jew ki tela potrbno wet w obit sve uo, ovjeka, prose vem ‘Tome naveo da lagane o pomoénim povjsnim zanostims _2apotnem upravo povjesnom geograijom, gencalogjom i onolo- ‘jm koje emogueavaj praviniy prosudba Sovjekovadlow 1 vemenu i prostor koe se odabava upovijesnim velima. Kako povjesiar star povjeanihradobla ponajige abe psa ie Kovna vel dln peda nanos je vel distom uabiajen, ‘ede se bilo ollatt u yporab nekih nav kai se wpravo upo- ‘abom nameéu kao peail, Vets porate neruglasce oko nav sma bosaatca it bosanica. le osporavatei prvogs naive na ‘ode prednost drugoga jer adiuje pismo of devote iz Bosne Rjefnju te nedoumice potpomaze cinjenica da se 2a to pismo sve ‘vise abi nazi hrvaik Gnica, Kako hrvatski poesia de da prezelainske nave sedjojckovn ani pisama psa Tih hvaskom grafiom (np vsigotka, merovngka, humanist), naziv je uporabom posta prvilan obik, Hrvatska enciklpedij, ‘madutin, na pevom nestle vzigotics a poton i vizigotka U Anié-Sigevs reek porto smo viigoica du rag hrvat ‘ih naziva pia ania celica, bosansca i bosaniea, gotea w ‘vom pregled rim nazi vzigodca er jon Vee uso wheats jek U sla tim dim di para kojim su se sul Merovngt bil balj nzvati merovingca a pismo kejim suse lil humanist16___ WK arrasome, Ponjena vrela i pomoeneznanot humanistic, tim vige tose jet humansticaw znaenju ene za- neni ijt humanistkina. Ukoliko sam w kj, nedosjedno “lastitom mien, zadréao da vobigajenanaziva toe at 0 su poterdena uprabom. ‘Kalo je knign zamena kao praktian prrwnik za koji de pisei povjsnih rasa (narosto oni bez stutne povjesnespre- ‘me) moti posegnutiu pot za pojdinim, cee poucbnim smjer- icra podatcima, rad toga st jo} pridodani opsezai Pilot 5a _zenljovdina,rdosiovijina, ropoleskim i metroloskim tblicama ‘e prinjerima i paleografie, hteraturom kazalima (0D PRIPOVJEDACKE DO ZNANSTVENE POVMIESTI Prstupipoviesim vrelima i metode ajova prowtavanja mie Jali suse jekom vremena, Sto je ura i na pejam povijest ovijesne znaoati Cin se 2bog toga ptreboim kratko upozoet aa te promjene Po svom postanku jet ovijest dolzi od aga po Wjedat (2 eva opet od adocuropskoga korea wid: sans veda, xt cle (a ol, 2nam jor am vidio), aig video, stares ‘eask lj, aneuski oir, jomadki wissen) obubvata se st 86 ‘mobe saznat i ispripovjedaio proses. Odgovara danke grt} rie fara natal} od plagola cep (isptva, semi, pipo- ‘edat) vedonog od imenice tip (svjedok, alse). U sis Pripoijedanja doznaroga opis ase) rie rab i Heradot (485.420. pr Ke) wdely poonatom uprvo pod mavens Ponies ama ht be nae omen a ‘dog pscog og nest ned a U sms pepoviedana onoga to je doznano pojam su abil asi ator, Polibije, Paton, Aitotl, Teofas, pa eee popi- mila znséene poznvanja i nario se rabilaw shui poznavanja pride. Natrag prethodhih autor, nezinulatinsku inaicu abo je Hpatioe Rnapmantoc epic Sabie eds pre oh yep {scm 19 py te ease pe peal apap “Aly yfopon antegevs ed fn ne an fray frktpany dsm Honor Hower 1 Memb peed re, Pons. SZ, 20578 _V. Kamtsovte,Poiesna wel pomoéne 2nanost 1 Plinje Stari w naslov jetinogasatuvanog dela Nanas histo ria, oju Kasai prevode upeavo kao Pasnavanje pire? Rij pouiest ima iu hrvatskom jziku poneked dvostuko i swostruk anaenje. Njome je aime, oznateno: I. stamopovilesno abivanjeu protlst (Rex gestae, dopadsnos) 2, slik 0 roles (Cstoria rerum gestarun), koja mate bit wopsena spoznaa i e- ‘lat 2nansvenogs prowcvaajas 3. eps milena rd pojedi- ni povjesniara 0 pojediaim povijestim sivanjina, redovito a van historiograiom U prvom smisa povjs je nepromjenjiva jer ono St se do- edi ne mote se promijent. U sist povijesne znanost i slike ej je-znanoststvorila © pros zbivanjima poviestdozivlava ‘promjene i ogranigena, bilo zhog novi sazaana, bil og raz tog tumaéena yea pa je eso gover oobjektenoj povijest. 23 takvu powjest ape ne poste ono od éega sensu sacuvali agov i ‘syjedocansiva. § pronalazenjem novih wel (np. pisanih sprava i atheoloskit stata) mijenjala se ita poviest Danas govovimo o vie vista povijesne znanot i hsorograf- je To su: 1) naratvna, 2) pragmatina il pout, 3) erik i Surutna (gentich}, Lada mazvana i vadiionalna povjs, od nostohistriografat 4) suukturana i integranahistorogratia, Novi blci poviesne manos nis pospno zane stare px oni opto esto usporedno Naatv je oli edovitoprisuan ko posjesniara kine pri dublew povijsna samo dk je ragmatigna povijestnajeSce usl2bipojedinihpovjsnih ide logie ip Rs Sa Zan rs in Ps) 8208 6 zane prin sane nah am gen, pa a tn poner an Sep ae sen me pore on e esrfen but pcrn lonl atc ostekjmmen os men ‘oes sen shar ops i ‘ion On el ce lec pps oe een pers ea my eee eh (0d priposedacke do nansiene povijet Natariie ROVIEDACKA rOVUEST [Naratvna je poviest jednostvno prepriceanje onoge So se dogo i nljsinostavni jet masta blk pisanja poviest Take nrativne povijest,napse i tari razdoblj, mou i dana jem povjesnicaruposuzt kao, vie ili manje vijedo,poviesno ‘glo da bi analiza ga i podlazut kr te uskladyuti ga s rug vena stvaraozaljuke i sinteze Coxjek se oduvick zanimao apres Presi jue od kolle- ‘na koljenoumitovima, epovima, skim pesmama i pripovieds ju. Povijest je bog toga dug vrernena bla esto povezana sk evnosti. Gre su je smtraltunetnodéu blisko knevnost i poe ‘ai rival oj posed mz Kio, Aristotelv Poetic ace povjesniare kj pie st se dogoaio od pestika koi opis sto se mogl dogo pidaju poe flozfskouzvisenije anatene sett aceite on aoe ‘koma odemo dl shim io kas ep ai [eutme to pvetaroie same ange poi doi ‘Smog dog (2 Zeta peated pee er ene apical sr poi pos Opi nee adi {cota pada tin kom opraae eam ‘inno ine cbs rie pea ota Poh ‘so ojo Abadi om dood 1u Rimskom Carstv, ko i kod Gita, povijest ste vezana uz kayjidevnast. Takvo je deo Tita Livia, Ab Urbe condita, Cieron ‘ravi pisanju povijst danosiu spi u kjem raspeavja 9 go- omit. i ep sae (1S perp tl 8 er 29 ‘ase i nace aps ASI ap ao 2 Nylran ep timo ok fs aie yo nga 9 weep A oy ais 3 ne er eB a we a a Ena no fee Gr ht porte de Pec (eR Keely (riod 1B, res psn enn als20 . Kanmavout, Poijeona sea 5 pomoine snanast 2a ie ao ja aa groin Mt etwas olson jk ors moi nan Ap Geoctmicin eee pri ctl pie ee op Stu eee atm ferione mee zen one ao ‘jt ce tapi, uve poe ot bale ‘sn soma kes pio Blain? (Objektivo prepricavane dogaajapostae osnovno pravilo 2a Plsanje poijest, Lakin Samozasi ton sms tv da je 09) ‘etn upisanjupouijest yr inaenjeonaga Sto se dood. “hay prema mow mis eo bi pore nesta, 9 ‘dit dod, pat ie een iho ‘nna (sade ol ses ot Kr {op yh enteral il Liew tle met yo ‘eat toy ga So bg apt sass st hop Store eb pet su dole Sia, dens ‘ed jn st ie ep leva iene ‘hamovine zo vas Savjek a sme toe i oy ‘nope oa dogo® Zanimanje sur bil je pevenstveno usmjereno na “vik” iavanrede pojve, dogadse poliskog 1 vojnog karate; voike ‘jude, katastofe itd. Tako je Heodot, ae povist, kako ga je maz- ‘0 Coston, opisuo rat zmeda Gk Peralanaea,) Tui (0 460, poste 400.) Peloponest rat Ksenofrt Kitov five a natal ‘romani Aleksandra Velikom. Zgede su ponte popicava- i pore ‘Goma na ron ‘Teams omnes tna dee Sr Dis mes a ‘nn be re enc hy na pope {hd yn Se pF neon gl atime ny Ronnie A Seman ne arn on ao fi oh Diy Gra at sp Soe rns avon, Sm ob re rae inane tt pen: Dan, ect nnn urs hen "Mer da Dn, a8 20 {tte Po genoa Ge 8 Th, ae 57. ° Kase rn pe, Se ae 199. (04 priposjedace do nanstvenepovjst au ne bez proveravana, pa povjesnigar preostaje da por odbc hove kare owen su eachariona rownest Nenogoée je ilo da se Covjeku ne nametne miso mol po ‘ijesni primi posluziti badacin naratajia za usmjeravanjeWas- tte dstatost, Tako je vot w anti nasa tx pout i pragma ‘ina ponies psa ij da Gael iz pesos pra pouke za prakten vot ‘Vek je Herodotovnetto mia suvremenik Toki (0. 460. — 400.) dao da je powjest bog svoje poveost tryna vejednost ago 2a sha vzemena (a a). Kako bi Slo vere prikazao ivan, on ju svoj opis wvttavan § govore protagonist 2biva- nj te 2h pokusava dokaza asoge koji su dogatae pokreai Grek sims govornii deal su poviestgranom govorisva i ve- likimdijelom abil povijesnezgode kao dokaze za sve postavke, Politi (0. 200 ~ 120) njoj je nazteo povinw mo. Praktign ss ‘smjon tai Fast lalendar Annals (Letopisi) koji su shal povjesiarima upsuaju jiovih dela. Ising, Kd tari je piss bila prenaglsena isso o rvanju Sudbinepovijedeu, pa pousnest poviest nj kad ilo mogute ives logao do kr, Soe vide Tivo delima Historie i Anal najvecega “sir antke, Tacit ‘Alsen ov hoo, ia sigan ia 2d se 1a nego waa. Zo ste te ein ‘ula stone jee aie ode, Mog ie eget ia mr pots set it wpe 0 ia. Zp (Et cnjinje ake street Drage cpa mn dh ric nin ae toe ot ets Png ‘Skee oneraec pw oa kha xt 2 io kj ad uae. si een sje. je dec 0 ‘ll can rat Mo Lj se oe om eto ea ‘erat panos jet oon bey ta es, en ‘Sta ane da setae dee mm hose so ‘ong etn, opine ene gover oa TAD ‘Seber ate naj ponjedne sae ae taov, Powe vetajpomoéne 2nanast Tactovo ntelo 0 psanju povijost ber sre ¥maklonost* sta je tek destizan el poujesnitar, Meda psc pone po ‘jest wane’ posebno meso zazima Pita (45, ~ 125), ie {§elo Usporedn votes mao edgoo zntene. Pripovjdatka i poutna povijest staal su tako wsko povezs- ne jad sdrugom kroz stole, DjelaGaja Salsa Kripa, Gaja Julja Ceara, Tita Livi, spomenath Kornelia Tact i Plaarb Sospa Flavia pata dragocjen siznana ne samo o dogadajima ‘ve Fo nana kako pis povijest Naot je deloGaja Seton Tranquil (75.~ 140) De vita ezesarum poste waar psa kas- nijih2ivotopisa kroz Sita sted ie, poivalo em jw vom veka Bil je mara da transvo, Kao povjena relia koja se zasniva na poijesnom dogadau Krstovauskrsnuéa, koje navies ao whunse Bodega zahvatau Hjudsku posijet, pahvat poviest ao potparsnayestau evandeli. Kristy sedbenie, kao ¥ n= vi protvniciuraspravama o Kris (Colo, Ini govor: Pris rots kriéana) nudn0 su bil pisijent poet povjsne dakaze, So Ge doprinjeti ezvoju povjesne znanost.Povjesna sintezype- vi Stn stljota Cekve dusujmo Euzebiju Cezareskom (0 20, Sipe Sah a tre “ico pl aac ths ae ‘rs sino poh tn Sime: eq seen ues Ss a ae lis ay ee | ep em rc cn ia nts Tin ca mh pe apo xe are Tet koisneonentsmenekseb soa om 12 Pian Spr Some pe Dan, ae 1985. 2 Ane Divo gon pg te Kien Dace zeit opts eh (04 priporjedacke do znanstvene pois) ~ 0,339)! njgovio nastvlagims med haji j sv ero {o. 348. 420) koji su ut site unl posto dragocjeih do- eumenata, ‘KrStanskoshvasanje poijesti ko estvarenje Bodega plana 0 tiudskom spasenju dvelo je do tole poiest oj je posebno razraivas Aurelie Augustin (384.430, u dela Borja driva (De ‘hitate De) On je pokuso rast tajansivenostpoijesni 2i- ‘anja, av tom sug pokusajunasljedova i dri, Poze sa tano- ‘vit d kann, na temelu Objave, poznaje osnove poviest sp ‘enjo, ok u prewzetno pokusall projet ajanstvenost povijest ‘ovakl telogjv povijest na stanputice.Krsaninove spozaje © pio jpovijest na tema svetpisamskih Kaji zapravo Su "poznaje jr, Prema 28 aanstena ojasjenja nck gotovo ‘euporsbive | nepotpane, one su dovoljne 2 eigiozi vot. Zbog {toga het pogeino doslovne prinjnjivat na spoznu powjesne “stvarmoti Koj u krganakom shvacanu pane jedino Bog. Vet {e Galileo Gale to irazio na sbi svojtven natin usr da Biblia ne uti kako se ree neben, vet uputaje kako dou nebo. ‘eins, mutiny, ednjoyjkovnih povjesnigara, popu Pasa Orozis (Vs ii lidraSevilskog (fo. 636), svela na teologizi- ranje poviest ise tpi i svotopsa, Utelogiianj sa eso neopensdanopoitovjetval povjest svijet s povieicu spas ja, Take EidorSevlss podjlio vies na est dba odoos ‘na est daa sara Sst dba juskogs Zivot infant, puerta, ‘adolescentia vents, atas senior senccus). Uxjeren da je dosee- ‘no prio vsoke vrhunce toologije, koja je smatao vunskom ‘anos, kojojsu sve otaleznanost chal suit, sredajovjckovn Piste ij sjtnopotrebu bavi se azvojem povijesn manos, zi ‘lvoe se prepieavanjem i prepisivanom zgoda koe su sluile za teoloka rzmisanj, Pod! | stanove riba su ispeave oj dokarvale temeljenostajihovihstavoa, Nedostatakispea- ‘ve za pojedina Sinjeniéna sana pokusao se nadoknadt asta jem israve, ksvotvorinom, koja je tebala opravdt stvaro sa- je. Osjecal se duboko akorenjontu pvijesma adic koju ai Mn) St 204YV. Kammovie Pollen vel pomodne anos su pribvagal bez provravanja, Ne zato to bi bil Ikovjei, vee {ednostavn0 bog toga to su poznavali thnk Kako karat po ‘Wjesnu isting. (stan se na proucavanje Kasih tekstova, humanist su sstuvn0prkuplal anja koja su im mogla posh pr prover ‘anju potjsnih nena Bile eto wijeme kad su e ud jl ‘azumjetiu sve mogbée, kao Soto zakovitepokazuje Poco dell “Mirandola,tptan predhavnik humnisicke en, svoim de Jom koje enalovio De orbs rue quibusda ais (0 sven {Jot netem), Kao simboién preokretu pristupu povijest uzina Se redovito goin 1440, Tada je, aime, Lorenzo Vala (, 1407. — HST) na tomela eaonsne kritke i jeréne analize ospti zvor- ost gasovite Konsantinove darovnice (Donatio vel Constiuaum Constantin), na koja popewsodnjem vk temejil soa pra ‘va na syjetovnavlast uzapadnom dela Rimskog Carstva. Vall {s.maime,ustveo da bi Konstatinoy postupak kaise oisvan darovnict bio neshathiv WIV, stoleea. Osim tgs, jedan dug do- uments me gover o papin) svete) vas a jezik jim Je darovnica pisana oto je i kasmjeg dob, Narita w izdayju tekstova humanist su pinjenivl rig ku mend, bilo da se radio iadanjina Siete pa i eke nih olaea, Odea su, kao podmetaue,minostvo tekstva koji = ‘se pojtvbval pod imenima autora kj th isu naps, napose ‘Awpostnn Dal korak w kiko pista ivorimanastao je w plemi i tamed protests katoikih autora koji su povjesno asto- ji dokazat!opavdanost vojih sanovta, rab pois kao ora jeu polemikama.Pvi su zapoteli protestant okupljent oko Hrvata “Mat Vita Ticika (Flav Ilyas) idan svoj crkvene po ‘est rzajlione po stljsima, po Gems jez jest idan Jo bila maziv, Magdeburske Centuje (Centuries Magdeburgenses:" Na dielo je odgovorio went omtorane kardnat Cesare Baonio| (04 pripovjedacke do nansveneponisth 25 svoj djlom Crven!Yetopsi (Annas ecclesia). Kishor ‘metodom sluio se | venecjanki sevit Paolo Sarpi u svoj) Ponijest Tidenthagsabora storia del come ridentind), kau je bjlodanio nekadan splits nadbskup Marko Aan de Domnis (Condon, 1619, Sarp je, medi, za raziku od Barns, bio pro ‘upepins usmjeren, dri svor veneianskom domo ds "st nooprevdanepapnsk ten prema Veni Uist su vejme ucei belgish isusovel bolas i fancus i enediktine! mauritet art teml) Kr rela na podusji- ‘ma ja Ge se kasi ostmostali | postal pomotnim povjesnim ‘znanostima kao Sou dilomatik i paleograa. Na spoznsjama oii i inazvanja bolas 1 maurice nastjale su ui Vil cre} povijest mnoge 2itke ve velikapovijesna je- la koja su obuvaclanacionalna i erkvens poviest Kod pedi tara, Temes ost, i Fai su dbl ake pies etna Ivana Luciéa De egno Daimaiae et Croaie, Amster’ 1668, Daniela Fala liricom Sacrmy, Vents 1751-1819, 80 ge dopunio Jacopo Cole 'Na kre’ welarzvjle sue pomalo drug pomoéne pov jesme znaost: pirat, ronlogl, heraldika, genealogist sik, metrolog,mumizmaik,vesiologia,flrinika, pie. ‘a goograij i onomastia Sve te ove struke bile su pak samo tenika rae, nek sta pomagala pravom povjesnigary od kojeg se ilo da shvai doki- ‘mente ive nase Zivot oj sr ih otha, Ginencea nstoeoceatas Svladavanjom nove twhnike povisnih istativaja, koja je ‘mogul kiei prstp povjsni Snjenicama, mast je no ‘nj povjesnom intrazivanja ponat po azivm genetika po- Vest, ednosno histrigraja. Ona je prvenivenopokuvala t= ‘eit uzoke kako sei zatto nto dogodio, Zadstak jo je uv ji an 901 ep 01 diame LS26 ___V.Kawrasowes Potlsna welapomoéne znanst pouzdan pojedine povjesnetinjenice i uzraéno poveati pojedine Aogadaje. Genetika se hisorografia raja dv peaea: 2) Idealisicki historia tazvio se pod ocr ajemake ‘ease footie maglasava ulog pojedinaa, weal snazma ‘liu pois ent (ogodovisig), ) Pozivisiska historiografa zaustavja st na detaljnom po \wsinskom opisivanja dogndaja bez astojanja da brojne uvrdene ronerene enjnice dovede u madusobna tzroau vers. Ome bl histriograije su monografeizbtke poijesnih wea (Tak- ‘owatia, StuerURALNA a BUEGRALNA STORIDRATIA Povijesno) je mano ebalo cago vremena da nadvlad sha- ane kako pois nia sano polit dogadai ve ejelokupno 2i- ‘anje iuskomu dst. U novi wrjeme povjsniar okuplen oko Easopisa Annales de U'ksore économique et sete, kj $0 tedivali L,Febvre te M. Bloch, ada su tem) suka) i imtgralnoj historia. Za razlihu od tadicionale histoiogatie ja, prema sruktrlni povjsniarima, proutava neponovive dogadsje, ona proutava drustvene odaose i promyjene Koj dugo ua ju obubvataju sire podrutje, povezjut satay dijelove odrede- re povijesne ieline. ‘ZNANSTVENI PRISTUP POVLIESNIM VRELIMA, Povjesnitar dolai do spoznaj upozavajui poise izvore itive. Pod povijesnim velom podrwzamijevare tragove iz koih se mogu iui spoznaeo juke prslsti, On mogu bit razno- ‘sn: Kamen no? ili sera, atc naps, srdnjovekovna ipa, tna isprava,radiogover,televizskinastup itd Ti agovi mogu bit satuvani na jest zhivanj in si i pbranenu zen, hiram, kajznicam,prvatnom vasa i S10 upojedinom saga uimamo kao velo vo Sesto ovis o predmet seaivanja. Velo ii avr ko sei nikako mode iserp- StL puta uijok anova odgovore,prma zhjevima kos mw = lito vrijeme raze osabe postu. Zhog toga je za pox ‘ara lo van pristop volima i poznavanje whe rans vlna Prema se poentvanjer vela baverzliite nanos | metodoogie zranavenoga ra, a vrela se obeade i avo povijesni za ‘ox, aspavao voli ni se neztbilznon i pomocnim povi- {sim zmanostima, Njemaékizmanstvenc ao rabe i poseban az Ouelenkund Sto bi semoglo pres zane ili zmanosto velina, ‘dnosno, vreloslole, Opénito rebeo, 1 je postupak kojim s po- vijsna vel, cnsno nedovojno js trapovi poss pretvarau 1 pouano zmaje" Znanstven prstp povijsnim welina maze se zapavo post samo uporabom poroéaih paves znanest Ax Bo, Wing aH ie Een ie ice i ‘noe Sump ec i 128 ____V. Karsan, Pollen wea pomaéne snanost Povimsaan urORABA VRE Povjesniarevadjlainost oi se uglvnom kao iu dri ‘humanism zanostima na trots nasi: ricki isteiva- jem i prikuplanjom vrela (hewastia),razlabanjem vela i uve- Fone, ve ea poet ak sei sn ie me nim siz Cro chroot 18 198-00), eat’ dan wi, man | de ble won tite wi Sd wel oasis pov» pra ros ea pk ‘in Tio It pve ming Ojie Pons apne pe ‘Zagnta” Momma hata a as age 31 89-1, ‘Dr aiv Za Spe sar bien “Near arin, ao (1938.00), Poe ai Zap pln sh pres en, ipa Kara) Nal veto nom capo wade Frpave ko ape Dn ht wp Gra pag 2 pe aac ‘eye psa Fajr su obi ks Home frnccana ngs, Ms 1927-18; ove phe ae | si Zag, 832 Kanata a bie mtn ein ‘Goat evn» fn 127 (198-208), pane Poe eo {5'Gon So, tommens Cnae Pena £3 {a6630s Mme Goan Scan: Pain dats 1-8 (1989005, Septem me sows aoe “Za pv Hata pods Hose | Hewevne an eae (denen, 73+ peti agin iin) wn spon nae Se MuecChro cals Boat ecg mers 1745 17h cars, Chen on 96; De sae (ie {ala Seo ap 200 Ft Bhan gan e pone ‘tine 13:1) Zag 200 (Ne Bk ptm cra oma oi nth aah pre Nw, 208 Zaanstvenpristuppovijesnin velima 3 rte shite hje se ods ne hot here Cade ipmatin Hage eesti i.e Ba Calc siptomatc ro (Kane, Teste 1862-165 (pti oy ‘AT, names Slvr Merona sro ee ‘inten pron niu la xls Vis eon ala ‘eeawnlo pt i, Rone 186-185. ‘suranga Sel Gm 96 (199M on, Le mt ‘le et Balada a gure Cand 16451631 2.353 (Govat0y em ct tat ee ran ar: Co (164) «nn Ma 8851992 86390. Kinet Tacs hiterian Svat merida Warn, ‘rjensngs inti Srfor pee Deo, 3-5 (985207, ‘a alademin nan ntti je ie waa pore sashes ed Kaji Ne Kine, Hirt Subenematr, Beograd, 1968. Gartane, Grad ae nH pm Bao, 1989-208: Mtoe, Sp Tjgstotog ake RULRVI es ea, 158; ‘oo, Kempton oe Rim Sana 123 16 esp 186, Prine she 5 Sas fnerar iat ein, age, FS Print vor rte hore Echo foto trie oo, ae 118 Kone See re (19) soc Se Prine (814)ow YV. Karmwovie Pvijerna vel pomogne nanos LNs, edo Bre nade nas Ze. son Dune trian cnt pct a8 a) ae 1. Son, Mira at, 2g, 192, aaa itor Ct, ap, 1968 Kus ran hah pv d 152 gig, Zag, 1972. 1. Manco. Nein et poet, Za 208. Prema, kick obeadena, maj obiliedieznanstvenoga rads, rea jos nisupoviest, a povjesniar nije jedaostavn prepicvatel, rela vec trebo bi svaratel objektive like poviest, Zoe os je povjeniara poirebno (nakon Sto je prikupo veln za podatje ‘vo istrazivanjaod koji e moda elk di iki obraden ‘bjulen nat postavi pitanja profs ves. Vela apravo ine ‘govaraju na pitanja koja im nis postavjen, pa je o pitanja | oanavanju proiost rela elke ovisnospovjemigrovailganje istka poviest. pita sa bezbrojnauvjek je moguoe posta at nova a je bog toga svaka povijesa obradanedovenposan te ‘svakor narastj esta ponowno provera prods. Pri traganja za veima poesia je potreban nara oxej “sposobnost prepoznavana ela koa moe dt egw na po- stavjna pitanja. Kako bi upronadenin vena nepogesivo rte ‘io nese, nepotpunos,piksvane iting, amatsenost saa viteanatnos aia, proujeénsti,naklonost, 12 i krivotvorinu, tebe kia ponchos prosudbe. A zat nije Joveljno sumo opée obrazovanje vot i evladvanjespeinin umjecina i “aanjem s pdrutja alti manost koe posta nav po- RAZVOJ POMOENIH POVIJESNIIL ZNANOSTI oman poviesne manos razvijale su s usporedo $1290: em povijesne anos al bez zjedighoga imens, Teme prvim pomocaim povijesnim’ zanestima polozeai su prowéavanjem at heologie te diplomatike i paleograije w XVI, stljeéu, U XVII St potnje se rab pojam povesmihznanast koji se zai i Ounatavaju aie zmapost! koje mogu pesluiti povjesica ‘Te se manos napse raja Nematho ede je Benjamin Hoderich god, 1711, objvio Anlinng tu den frnchmston histo- ‘chen Wisenschajin (Uvod uaajodliaje povijesne zanest) jem je obubvatio geograij, kronologj, genealogy, heal- 4 diplomat te imskestrne, areola smumizmatikom, Prema ih nije aazva0 pomogaima, time je zaeavo udaio temel) ijihovu proutavanu Pojam pomoéne povijesne zanost, dnosno povjesitarska ‘pomagala, pojaljue se naprie na lntinskom, kad suse na sveuti- Tistima u Njematkej poset predavati Kole onaéen lainskim razvim Elementa et aduonena historia (Tubingen, 1734) i Subsidia historic (Marburg. 1785). Ped sinim imenom, Auta Istria (povjesniarska poral), objvio je 174, beneitinac Anselm Desing 3 povjsni prin w kojem je raspravjno © ‘manostima pouchnim povjesicara! Njematki naziv Historische TA Dane, Ash ky Noor Be unr Ure ‘ot dori forcing Pe fo teens Sac ‘Eb dracs Dterr ksSe nf Mere ot ‘ener ancien Choe nos Ss bc36 _V. Kamasone, Powjeona vel i pomogne znanast Hilfovisenschaion ii se da je pvt zabiljeFo Johann CChstoph.Gattrer'w vom vot spomenitom prank 2 opée povjest Auli ie Naziv se potom uv stio w XIX, sojeéu. Kael Brandi i Leo Santifller su a XX. ‘sk pokulal promi- iti ime “a Hitrasche Grundvissenschafon (pv jesnetemeljne zanst a jhov prijediog aie nso . 1s odjek medu povjesnigar- ma, pred se abi na nekim _ njemaékim.sveutiisima, U Bageneens:, Mali sew posjdnje vrjeme, reat io Ho j'veé spent 8 te nein desohmaen OO, vibe ojo ea other Wises Wiese iv scence documentarie (80: i keumetame manos. Sari hrvatski povjsniar Skoloval su se velkim djlom w iovemstva, ge sua prestizni sven upoenai pomocac {Re mw Cri 7 Hr Hair Cas ale in Bion, ‘re ur, ena Pen a asst Nc ogg a ‘me ar Rg 21 Ga, nh er terpenes ing en ‘Encarta mice Soa issn ans ser a etre ser me yr Senn 3 ‘ie unr iF hese Wr 8 oes ‘Gascon Ne rms azo) pomosnthpovijesnihznanostt Bilkorifehe Silfswiffenfshatten. «.Cbronologic. 3 veebunden, Dieisnigen Wifenfhaen, welthe bie ge nnauefle Berwand{date mit Bee shlorie wn de vide fgien Cinta Bye Goben, werden umn defi Hilforifebe Salfawifnfspafeen qenanne, dahin die Chronologie, Geogravbic, Geneclogic, eraldit, Liumivmerit nd Biplomani® ju ednen find, Benjamin Serie Meletneg yw Ben freon ie fen BienGaten Bal pgs ema Sa ofan sii hone eet a Nene {et ond Bay efron Yfeidafen vc. mu bantene> es Mappcu und Geidledistajele, Negesb hte, povijesne nanos i pojedinim od aj bail sew svojim kesiji ‘siraivanjima,napose paleograijom, ronologijom i diplomatikon 1a zagrebatk Krajvsko}akademiji kao predavae pomosnih po- ‘ijsnih amano spomiaje se Mata King (1768.— 1808), no to { jezojato bilo Samu oki klesja paves. U okviru studi ja povjest na zaprebatkom sveutli,palcgrafi i diplomatky prodao je Tala Smiiklas (1843. ~ 1914) a predivanjem poz aoa Diplomatitoga zhorika Krlievine Hraske, Dainacie ‘Slavonic do je teSko meri prinos razvojupovijesne znaost vate,” Pei profesor na ated a pomoaepovijesneznanest agrbatkoga sveutlita koja je uspostaljna 1908. bio je nadareni ‘manstverik Milan Sully’ (1899. 1931), vot od rane ejnjen po soja} raspravi Die dalmatinisce Privaturtunde, Wien 1908 gl nas Spe Aga, Sie AZ yh, ag toto oe ume, Tg Su eer pmah pooh‘ ‘inften ie Sie ap Zr pela na al em prj | atro meno We sate ot Fan cams 1 fs li Sultan tipi rh e899 1 1a ware Satine cnc mean oo {iS Oke pnp Rai Ra3s V. Kanawowe; Poviieena vel pomoine nanost (objasijens hr. prijevodu: Dalmatinko-rvatskasredajovjekorna {etna Posies hrvatshoga ntoriiata dX. do XV sole, Zane, 2000), (Od pottka XX. stole do I. sjtsog rata hrvatski pojesni- ari proutavai su va na njmadonoslzakluske wade za poje- «ine povjesne znanost. Modda 2503 tga so su stadent mogl pr ‘it stan literatara, znanstenicli profesor nis se digo oval a pisaneprirnika u Kojem bi predtvi nado mesa bare ‘stinu moni povjsnihzmanosti Za ty problemi onako st bile dostype izvsne tien strani jericima,Potebnija se ila iar prironikanakojina sw stadt tng pratt povijeona vel, ‘koh s jo jednom potrebno pest haem Sige Piru ‘avora hrvase histor i Nagyjenh pra iz dob Hrvatte na rece dias. Prema sus Hrvat nakon I. syjtsoga aa istic tao an tveniciu poedinim poijesnin manosina, plik i nepelike su ‘ih odvele izvandomovine- Tak je wei paleograt Viktor Novak rijeporan povjsniae novie ovis, pao a profesora na bso sgrasko svete itu objavi svoju Latins paleografi (1980) ‘ja je tw objaiivana i Aasiju vile iadanya. Ziako (Aurelio) ‘Tao pred komunistickim eskams pobjesan jew Argentine ie postao lemejtljem moderne arise slew no) ab io (Cirdba, 1961) sv piwik avs w koje raspeav ja © paleografii, diplomatic 1 ronologii I Stjepan Anoja, uv Jame Il. sjtskopa rata dcent na agrebackom seat | auto Pregl hrvatshe powiiest Zagre, 192.) profesor shia, na on ada hrvatski arhivin,nasavo jeu Skoplu peje obj SAENZ Si a oe a1 dha: eben ume ane er mc en ‘al (= 210, Py mp Cap sna oe WD ook ‘Gin io tama rea pooh pnt ers fst Foto pa 0 ar * Mama ats Rpm, Her y Wie (ea Nem ‘aie: | my Cb ty BA Tee Coe ‘Si ako Pog hap bop 00, anol 38 Ras) pomotnih pores ‘io sv veoma praktiganudbenik Pomosni iors nau (1966), ‘sjprije ma makedonskomjezku, a potom je preveden na spsk ‘objeiien w Krljeva 1971. Tako su vat dal izrsne prirtaike ‘rugim parodia pie nego svome, ste godine oda nakon ta je objalin Antolskov vdzenik objevio je u Zagredu Barol Zoli, jedan ponajbelih pozna- ‘ates herlgke w Hevatsoj, sv) prirucnik eral, sfagiti- Ten genealgia, Zane, 1971. Nedgo pole pojavio se piac- nik Jokova Spica, Pomogne poiieoneznavostu tor | prak- si (Zagreb 1972, 1985, 51991) w kojem je obraio paleorai, Ailomatika i kronoloiu® Stipe prize po wsnoe ne a Gi i ng rt ts ns40__V. Kantaowe, Powesna veto pomacne snanst ‘sae 2a curopskim sliénim iadanina. Njego i upravo spomsen- {8 Zmajer prinnik ine zapeavo du dla je gline w kaj su obuthvagene temelne poijesne manos. Pema je od njibova og objaljvanja presto gotov pola stale, nove vijednst, ;osslno u panosienim zai, staje nepitna Osjeth profesor Ivan Bala objavio je Prepled pomodnth poe ies snanost, Osijek, 200, «por 8 Azemom Kodarom os Grace Humeow vcs Poschan problem Koji se bavi historiska geograija pita je rane, bil dase adi dav granicama il granicama posebnih poli it adminstaivih jedi, “aravnim” ili “dogovore- ‘im, More jek, planin Sume strane su aravimpoltikin ‘rancamna, Rimljant sa posavivdjve grace svoga carta ‘mes imperd, Po wor na rms pokajneuspostvliene su kasi ‘kent porajine | ganice bikes, Posi sabe narod plitcke ‘rane « Europ su poremecene ovale su nedovaljneodreene sve tlopotkrasrednjegs ick, a ponent dre. Naboo preciznje ‘lreivanj ujecal su od XVI. x, rzvojhatograe, aod Franco: ‘ke revolucie{hudene nacionalne jest U svar inearnom obi- ‘upokizatli su ivoine snag zjedica koje ve ulthov ops Slika svijet nepestano se mijena. Deave nas i nest, jeje grace koje costo nis uskladu sa ama stanovnis- tva {asesce se mogu objasit samo povjesni prlikama, Kra- IjvstvoHivaake, Damas i Slavonij nakoa Zvonimirove srt ‘einen je w persona uj s Ugaeskom skojom je nominalno ‘sal poveran dol sjetskogs al. Zapadn dio ste nko nase van slavenskoga Fv i propa bizanskogaegzarhata bat Inj Mltatka Republika, unutratnost see prema Rie Gorigka rosie Habsbure, Hosanska Banovia proasa je wkaljeestvo Fo popast 463, ve puta mje svoj granice. Hrvatska je w {3 ce po oo ee ee i kein on te ‘at a nin psi we jn pot pa cra, us ee ve sees oesa ¥.Kartasowe Pvijesna ye pomoine nanast ‘ovis Tuvi syede notte stata mug em 2a tn roti Matha Rep, dle Dabova aad Scent wp owt vo auonomi. ikven ust pojdinis pia pda se det + polka ujtoran relat pcan Sua pose ‘ven pola bilan er azine pura, eke sooeine ‘Ah meopaie, bsp ip, Oxi pee pet pagar {ii sed posta every eine hin ie aoe bikie metropolis» Sor Kalen, mine fe 4 asia eg ishupj (ev Kaper ee turn Ho scodolivo pojeca a dfavns eae | ears Pod en Bisa sprog’ ki aah navel con poli es Hash, Kal Wi rz cons "atk laned Abii! Salsa sham Davos hm da ei judevit Poses don nu po esos pata bat pa posta jae a8 ga ake parr poses. Vse Skip etna je vem pla meal tals ‘jj ta nbsp ti meuoplt Nj emadum ede se dodivala js plishosa nasa kao pines Hae i aloilkogs puja, 2 ask estan ganic lth drug skip uTnatko mamta neponanea necting are ‘Sot tanunsccecen greens ‘deren Prose th hv sees) pea eam reaps mea ovr ec ane meetginan ca mre Fenian footings maa eee ‘ote ac dw je is ine Ses Boob teaser Somtnctcrnse 1estaeer men Historia geografia Povurswa KaRToGRAIA Us histrijku googrfijy povezana je i katograia. Pjam je rasao od atinke ties chart + rhe rj pba (ogres, ‘zat w kamen ill vos, psa. Poja je uveo u manos! 1849. ‘godine portgalsk znansvenik Manuel Francisco de Bartose Sousa fle Mesquita de Macedo Leto e Carvalhosavisconde de Santarém ‘jim esjom o pois Kozmoafie i kanografije no ni do ds ras ij precizno oznateno natene pj. Hrvatska eneiklopedia fuvodt da je Kartograj jet dbo arata i znansvena di ‘plna koa se bo pov, koncepjom i rowtavanem karat Dil jena ope, materia i paksgau. Prema spomenut en- ciklopedii, “Opéa katograia proutava povijest kartograje, le- ‘mente kare i nacin ajhova prkzvanjana kat" Prema ypome- ruta eveiklopeiia ne nav hitorsku kartogzatu, ona se sme teokvi pee arog 'U ajezin se okvir prowava sve So jew vei nastjanjem kate njerinom uporabor, od narudzbe, rade, wste kate, polo- 2 na kao} etradena pa do azine uprabe i vidos njezina Je vjdnost, kno svakoga Gudskog dela, ograniena. Kat, nme, ‘je samo prkae ojektivne stvarost, vee subjektvisihthsuzna- ja, posed idea ajeinanaroitla i Kartograt koji su podiozn misgonim tokovima pai prdeasudama svoga wemena,Zbog tga je "ino oti nakans ariel i karograta Covjek je odvick treba pokarat rag Zook neki ser ectanja,Pritom se vjtojatnoslutio i nekim jednostavaim prika- on, mob zm ipjesku, kr vet, komad cig ii kame 5 nos ml ie tu ee op roa Nein ms Sanco ns as et ar ‘Shonen lana pcr as 2a nila Cmmgriue Canoga eme lar pop dls grasp tare ice or areunsscney +e cope map mene Pts = fe mrs Pies ase e n 2 nea eee Vag, 8%, $0.0 at pdr Rat, ‘hal pt anata am uh Zag 38, 1.Py ¥. Karmouwe, Povieona vel i pomotne anost nu, Nekipimitivn’ topoprak geograih pri sabwani su fe davnine. Prvim zenovidom sata se linen pote ie Me ‘2opotamije pomats i kao babi lonské emiovid, koji zmanstve- ici ai dtu, Karte su iradivane w na razlititje ibe. Miso su ih ieradial i narwivalt de jas je moose sv0j misaoni svijet, sreinjovjekovn’krtansh kato: ln ima so pikazival v0 i religioze poglede Kristova spusielskom lu, Vidar i Arzve su pokazivali svoju vast, ra odredenim poatjem, Upea- 0 zhog swt Yhog koje su na Hissor|sta geogratia “ taj, sada mogu biti azole: opografike, pitch, voc, ‘snike, privrene, regione trike id ini se da su ponajbole karte izaivali Fenian i Gre. Te at lie 7a plod, Prva kara poznatog taro sje pri sje se Anaksimanrs f Milt (0. 610. ~ 46. p- Kr). Oslanjaj senaradove sari eeograf,astonon, matematicr i geogratKla- ‘aie Proloms iz Alksandrij w Eg napsuo je dele Feoypeb uch "Ygerus (Geografija ednosno kako je nekoé prevodeno, Kozmo- graf) s puta 7 ea geograks Karat Med puinim Karama glasovta je spomenut Poutingerova ana (Tabula Peueingeriana) koja se Euvau nacionalno kin {1 Bett urtena feu pops sets tune biting, asa jew Il ili XI, kao hopin nekoga starjeg peta ej pei ivor nik potjee oko 340. godine. Otro ju je Benedicinskom samo ‘tan, Tegersee mag Bavarske Konrad PickeCetis i oporutno ‘stuvio Konrad Putingers (1458. 1547. iz Augsburg, po ko je dail ime. Tabula Peutngertana prkarsje ceste Rinskogs Casta spla- ninskim lancima,sjekama,pottanski posta | udljenostima ned pstjama we atijarna, s kupoo oko 000 tponina. Uertana je na dvanaet Histva pegameneSrine 34 cm, od Kj jedan 2- bi, a prelpstala Se da je obubvacao Brita i Hispani koje Panera a VE). {coe ba mab rp Oma aes Pano@ V.Karmasowe, Povijeena sel pomoine nanast edostaj, Ukupna duena kate danas ima 62 em. Danan vat sk podrugjaprkazana su na listovia VV ‘akon Sos nov, tv. barbs narod vtikim dijlom uni isk kultry, ts osjtilo na karoprafi,Sednjovekovne kate ‘viet ne kojima se nalaze pozali Kontineti Europ, Azija i Afrika esto prods sje kao Bode stvaraatko dela pa se na jem ‘alze i religion priori hodotasnigk putovi prema Rim i San- tig de Compose, Poseban oblik su tv. 70 karte hrutnoga obit (sale prem ‘timolgiiama Vidor Sevilskoga) ukojima su kotinent open ‘iim ‘ceanom medusobno rezjeljen Sredozernim morem te rik Nilom i Donom w oli grog slova T, koe cznagava kr, 4 0 sedi se naar Jena, Kad su Arapi du doi sa sedozermnom karo, nis fzradivalt svoj karte od kojh su barem noke ko on Kiser bile kruznogaoblika, no esto Jen zalema used je bila Moka ie Bemaun m M) Muhammad iba Muim nad al-Sant Ab Abd Alli a Ties? (0. 1100-1165), ako je bilo njegovo puna ime, vo je 1 dilova0 digo na dvont noe rmanskoga tralia Rader Ik. na Si, Jena od ajegovih jen 4% poznata pod Ruderovin ime om, AL-Kiab al-Rujart Rale ‘ova kai). Na Irisjevoj kat Kanarsk tei, Avi Brians ‘tei prikazan st oli ah t Pelaga Jug je ma kar pikazan ee cn Historie geogratia er dl. Nal je prepomalv Sedremj s Pi- ‘jn pltlomtaijom,Scijom, adam Palopoezo Giro Dsl 4 Cn more. ats ein ba Jet pn opera ee arta jj eo Kr tpi me Pra oki Vesna re popes Hato ou Sn do Duro (daring rene vis pols sia natch tae, prlnono piaa puto Wk ike or ts), Ono suse psc ume kon era ovo eta ‘es tin Kara Ko ms smth kar Sezer pon ‘je pata Ponsa kar 131 ie. (Perpamen mm 10040. Pars iene Nt de nce)6 V.Karnsnowe, Pojeena se pomoine nanast Za posjesniare je vata napose2hog navodenja guste mete Iuka. Portulan su redovito popragen i crtefom zvanim prema si nos evjtom me, rua yjetova, je 2 plovidu il vl va no Lisl su je Gre da i njme oz race vetova 7 {ojo ume hemp besten ut a mah ‘et ae 1 oe lamp ean Rand sea ey aa ‘Sverre Same ok le a ‘(nei ase aa he sim eee sta es Nie ac pg tak mesg 4 sen pt milo er pone ene pers icin perm ee Sees emma share) {sts ssn eva jer mje sgn enfin sae eestor cme ah ee ‘ion Seinen sores te a ee et terertsiiee teat ae ‘tn seep eo seen ee mg re ‘sta Sor ctv pecs a nome ee eee sn eo Fa eh ‘ere are uj orc ena en Somiiom srs en Vania, Sv Mtl ee nl nS ‘Sir mai, a ha vin ge ort ‘soins ir, tpt up pt lea ‘st alton Bt rane ST Yr 6 Hissorsta geogratija__ (0d XY. st. se su se vile pele ira: iva horografie karts, karte pojednih Sih podrusia izadone po nari Vit skit Kua. Prv globus napavio je Martin Beheim 1492. godine, jos pie nego se Cristoforo Colombo veatio te Ame, pe ra njemu i nema ozaaéenin ovih zene lin. Polovicom siedadega stlecaizadio je Dubrovéanin Vioho Drie na nagovor [Nikole Naljeskovia relief globus koji je Genealogijama se bavio i poyjesigar Mayo Onin (F 1614, ji jeusvom del Krajewo Slayena iad vig neyjerodosto- jnih genesogi. Jos fntstiénie genealogjezoio fe van Tomko Mimavig (1880. 1637), kako bi pokaza svoj rodhinske veze sa slvnim Judima kao Sto su Petar Beislvc, veiaske obit TS a le ili pt kat, oat Se am da Sin co in Rt.