Professional Documents
Culture Documents
1683406183172417
1683406183172417
Miron Šnur
Sarajevo, 2022.
mr. Miron Šnur
Uputstvo za citiranje:
Šnur, M., 2022. Vodič kroz srednje škole na teritoriji Kantona Sarajevo. Društvena studija iz oblasti
obrazovanja (314 str). Sarajevo.
Umnožavanje ili fotokopiranje ovog teksta na bilo koji način i u bilo kojem obimu nije
dozvoljeno bez saglasnosti ili pismenog odobrenja autora. Neovlaštena upotreba i korištenje
predstavlja krivično djelo/SVA PRAVA ZADRŽANA
"Sva djeca su rođena kao geniji,
ali su slomljena od strane društva"
Mičio Kaku
SADRŽAJ
UVOD 7
Svake godine učenici završnih razreda osnovnih škola trebaju da izaberu srednju školu koja ih
interesuje i zanimanje kojim bi u budućnosti mogli da se bave. Ono što mnogi ne govore i ne znaju
jeste da 75% učenika promaši u izboru srednje škole, a čak 82% učenika koji su završili srednju
školu u periodu 2000.-2021. nikada se nisu bavili navedenim zanimanjima. Za brojne učenike
završnih razreda osnovne škole još uvijek ne postoje zanimanja i smjerovi za koje su oni
zainteresovani, a najveći broj srednjoškolskih ustanova u Kantonu Sarajevo i dalje čine gimnazije i
srednjoškolski centri različitih stručnih zanimanja.
Vodič kroz srednje škole na teritoriji Kantona Sarajevo predstavlja pregled osnovnih pokazatelja
za srednjoškolske ustanove, koji je zasnovan na višegodišnjem istraživanju (u proteklih deset
godina) i posjećivanju srednjih škola. Ova društvena studija iz oblasti obrazovanja urađena je kao
vid pomoći učenicima osnovnih škola u odabiru odgovarajuće srednje škole za upis (i za generacije
u budućnosti). Sastoji se od ukupno jedanaest poglavlja, koja sadrže osnovne informacije o
srednjim školama i svemu što bi moglo da interesuje učenike, ali i njihove roditelje. Najvažnije i
najobimnije je prvo poglavlje u kojem su analizirane informacije, kao što su: naziv, adresa, lokacija
i godina osnivanja škole, općina i naselje u kojem se škola nalazi, mogućnost kontakta (telefon,
e-mail i dr.) i prevoza do same školske zgrade, informacije o smjerovima, zanimanjima, godinama
trajanja školovanja i stečenim diplomama, podatke o aktivnostima škola na društvenim mrežama i
poslovnim profilima, kao i o transparentnosti podataka o biografijama nastavnika i njihovim
metodama rada, te o općim karakteristikama (prednostima i nedostacima) za svaku srednju školu. U
posebnim poglavljima dati su prikazi: o kriterijima i načinima upisa u srednje škole (zakoni,
procedure i pravilnici), školskim udžbenicima, tipovima diskriminacije u srednjim školama,
zanimanjima za kojima postoji potražnja na tržištu rada (tzv. deficitarna zanimanja), preporukama
za online platforme i aplikacije u nastavi, prijedlozima o nastanku novih srednjih škola, smjerova i
zanimanja u Kantonu Sarajevo, ali i tabelarni prikaz svih srednjih škola širom Bosne i Hercegovine.
S obzirom da se godinama diskutuje o kriterijima za predavače u školskim ustanovama, dato je i
poglavlje o kriterijima za izbor nastavnika u svijetu i kod nas u Bosni i Hercegovini.
Ovakvi vodiči imaju veliku popularnost u brojnim državama u svijetu, ali u periodu 2000.-2021.
još uvijek nije urađen vodič kroz srednje škole ovakvog tipa na području cijele Bosne i
Hercegovine, što jasno pokazuje kolika je zaista bila zainteresovanost brojnih pedagoga, nastavnika
i Ministarstava za same učenike. Uglavnom su zastupljene promocije srednjih škola kroz
srednjoškolske sajmove (sajmove zanimanja), video prezentacije, kao i kroz dolazak predstavnika
srednjih škola i podjelu letaka i drugih materijala za učenike završnih razreda osnovnih škola.
Većina srednjih škola u Kantonu Sarajevo ima i svoje web stranice (mnoge nisu redovno ažurirane)
sa općim informacijama i aktivnostima škole, a slike škola i učenika dostupne su na profilima škola
u vidu društvenih mreža, ali i kao video promocija na YouTube kanalima. Najbolji način uvida u rad
srednjih škola jeste boravak na određeno vrijeme, a neke škole praktikuju i organizovane posjete
školskim zgradama u određenom periodu godine. Ipak, postoje značajne razlike između privatnih i
javnih (državnih) srednjih škola, a posebno u transparentnosti podataka i nastavnim programima.
Ovaj vodič donosi i tzv. tabu teme, ali i analizira šta sve kriju srednje škole, koji su njihovi problemi
i da li su oni pravi izbor za upis učenika završnih razreda osnovnih škola?!
Sve informacije i analize prikupljene su za period 2000.-2022. (od početka 21. stoljeća) u
razgovoru sa nekoliko hiljada bivših i sadašnjih nastavnika i učenika, ali i pregledom svih dešavanja
i aktivnosti srednjih škola na teritoriji Kantona Sarajevo u navedenom periodu. Vodič je urađen sa
ciljem lakšeg snalaženja učenika u njihovom budućem odgoju i obrazovanju, a poseban dodatak
čini poglavlje sa 70 osnovnih pitanja za orijentaciju učenika, koja su usklađena njihovom uzrastu i
načinima razmišljanja. Vodič je informativnog karaktera i vođen je postulatom koji glasi:
"Školovanje treba biti besplatno i dostupno za sve učenike u svijetu".
1. PREGLED SREDNJIH ŠKOLA NA TERITORIJI
KANTONA SARAJEVO
Na teritoriji Kantona Sarajevo dozvolu za rad u vidu odgojno-obrazovne ustanove ima ukupno
46 srednjih škola, od čega je 10 tipičnih privatnih srednjih škola koje kombinuju
bosanskohercegovački plan i program sa programima drugih država ili rade isključivo prema
stranom kurikulumu (američki i francuski). Najveći broj srednjih škola čine gimnazije (20 srednjih
škola ima opći gimnazijski smjer, od čega je 8 privatnih škola sa kombinacijom stranih programa), a
zatim slijede stručne škole (19 srednjih škola) i centri specijalizovani za rad sa djecom i omladinom
koja imaju određene probleme u rastu, razvoju i oblicima ponašanja (ukupno 3 srednje škole). Neke
srednje škole imaju zanimanja iz oblasti industrije i uslužnih djelatnosti, dok su se određene srednje
škole potpuno specijalizovale za određena zanimanja i usmjerenja.
Pregled svih srednjih škola po općinama u Kantonu Sarajevo je sljedeći: općina Centar (15
srednjih škola), Novo Sarajevo (9 srednjih škola), Stari Grad (8 srednjih škola), Ilidža i Novi Grad
(po 5 srednjih škola), Ilijaš (2 srednje škole), Vogošća i Hadžići (1 srednja škola), dok u općini
Trnovo nema srednjih škola. Od naseljenih mjesta u gradu Sarajevu, najveći broj škola imaju
naselja: Grbavica (4 srednje škole), te Marijin Dvor i Bjelave (po 3 srednje škole).
Tabela 1. Pregled srednjih (javnih i privatnih) škola na teritoriji Kantona Sarajevo
Za većinu analiziranih srednjih škola u ovom vodiču, date su informacije o: nazivu škole, adresi,
kontakt informacijama (telefon i e-mail), web stranici škole i profilima na društvenim mrežama, o
općini, gradu i naseljenom mjestu u kojem se škola nalazi, geolokaciji školske zgrade i mogućnosti
prevoza do nje, smjerovima i zanimanjima u svakoj školi, nastavnim predmetima, biografijama
nastavnog i drugog kadra, broju maksimalnih i minimalnih bodova za upisane učenike u određenoj
školskoj godini, broju slobodnih mjesta nakon završetka upisnih rokova, nadimku škole ili školske
zgrade, nastavnim predmetima koji nedostaju za svaku školu, ali i prosječnoj ocjeni svake škole
(prema svjetskim kriterijima). Kao najvažniji kriteriji za određivanje prosječne ocjene za svaku
srednju (javnu ili privatnu) školu u Kantonu Sarajevo (u periodu 2000.-2021.), uzimali su se
svjetski kriteriji (na skali od 1 do 10) koji podrazumijevaju: geolokaciju (geografski položaj) i
dostupnost školskoj zgradi, veličinu i načine korištenja školskog dvorišta, savremenu opremljenost
učionica, školskih dvorana i ostalih prostorija sa svim potrebnim uređajima, predmetima i
tehnologijama za odvijanje nastavnog procesa, metode i oblici rada, transparentnost u radu i prikaz
općih (opštih) informacija o školi, međusobna povezanost škole sa srednjim školama i ustanovama
iz iste ili slične oblasti, rezultati sa takmičenja (općinski, kantonalni, državni, regionalni, evropski i
svjetski), načini izbora nastavnog kadra i transparentnost u konkursnim procedurama, biografije
nastavnika, nastavni kadar i njihovi rezultati na evropskom i svjetskom nivo, broj upisanih učenika
svake godine, broj učenika na popravnim ispitima, povezanost škole sa lokalnom zajednicom i
doprinos njenom razvoju i očuvanju, saradnja sa učenicima i roditeljima, transparentnost u
ocjenjivanju, međusobno ocjenjivanje učenika i nastavnika, kreativnost i inovacije u radu na
zajedničkom osmišljavanju novih nastavnih predmeta, smjerova i zanimanja, uslovi rada i izvođenje
praktičnih vidova nastave, broj bivših učenika škola sa fakultetskim diplomama, broj učenika koji
su završili određene smjerove i zanimanja i nastavili da se bave navedenim zanimanjima (u Bosni i
Hercegovini ili širom svijeta), kao i njihov širi uticaj i popularnost (u periodu 2000.-2021.).
a) Pregled javnih (državnih) škola na teritoriji Kantona Sarajevo
Od ukupno 36 javnih (državnih) srednjih škola na području Kantona Sarajevo, najveći broj
škola čine: gimnazije (9), škole industrijskog tipa sa uslužnim djelatnostima (7 srednjih škola),
medicinske škole i tehničko-grafičke škole (po 4 srednje škole), srednjoškolski centri sa mješovitim
zanimanjima, elektro škole i centri specijalizovani za rad sa djecom i omladinom koja imaju
određene probleme u rastu, razvoju i oblicima ponašanja (po 3 srednje škole), te umjetničke škole
(2 škole) i tipične vjerske škole (1 srednja škola). Od svih javnih srednjih škola, osnivače i metode
odgoja zasnovane na vjerskim (religijskim) uvjerenjima i učenjima imaju 4 javne (državne) srednje
škole, koje su u ovom vodiču analizirane zajedno sa privatnim školama. Od ukupno 3
srednjoškolska centra u Kantonu Sarajevo, gimnazijske smjerove imaju 2 centra (u Hadžićima i
Ilijašu).
Najveći broj javnih (državnih) škola u Kantonu Sarajevo imaju općine: Centar (18 srednjih
škola), Novo Sarajevo (6 srednjih škola), Novi Grad (4 srednje škole), Stari Grad (3 srednje škole),
Ilidža (2 srednje škole), te Ilijaš, Vogošća i Hadžići (po 1 javna srednja škola). Od naseljenih mjesta,
najveći broj javnih (državnih) škola ima naselje Grbavica, sa ukupno 4 srednje škole. U najstarije
javne (državne) škole ubrajaju se: Gazi Husrev-begova medresa (osnovana 1537.), Prva gimnazija
(1879.), Gimnazija obala (1882., a od 1891. u sadašnjoj zgradi tj. nekadašnja Učiteljska škola), te
Mašinska tehnička, Škola metalskih zanimanja i Građevinsko-geodetska škola (od 1889.).
Najmlađeg postanka su srednje škole: Prva bošnjačka gimnazija (1995.) Katolički školski centar-
opća realna gimnazija i medicinska škola (1994.) i Gimnazija Dobrinja (1993.).
Glavne razlike javnih (državnih) škola u odnosu na privatne škole u Kantonu Sarajevo su:
plaćanje usluga prevoza tj. mjesečnih karata i školskih upisnina (na početku školske godine),
plaćanje šteta načinjenih u školama, školskih obroka (uglavnom ne postoje školske kuhinje),
školskih ekskurzija, izleta, pribora i udžbenika od strane roditelja tj. staratelja ili stipendista od
svakog učenika, upotreba udžbenika na službenim jezicima u Bosni i Hercegovini i za određene
jezike na drugim stranim jezicima, rad prema kurikulumima (planovima i programima) koji su
donešeni u Kantonu Sarajevo, saradnja većine škola sa brojnim ustanovama, institucijama i
kompanijama u Bosni i Hercegovini na izvođenju praktične nastave za određene nastavne predmete,
kao i međusobna saradnja sa školama širom svijeta, koje imaju slične programe i nude mogućnosti
razmjene, posjete ili upisa za najbolje učenike srednjih škola.
U tipične javne (državne) škole na području Kantona Sarajevo ubrajaju se 32 srednje škole,
koje su obrađene u ovom poglavlju. Škole koje imaju druge osnivače ili praktikuju vjerske metode
odgoja (npr. Prva bošnjačka gimnazija, Katolički školski centar-opća gimnazija i medicinska škola,
te Gazi Husrev-begova medresa), a finansiraju se dijelom iz budžeta Kantona Sarajevo, analizirane
su u narednom poglavlju tj. zajedno sa privatnim školama koje imaju strane osnivače.
1. SREDNJA TEHNIČKA ŠKOLA GRAFIČKIH TEHNOLOGIJA,
DIZAJNA I MULTIMEDIJE
Tabela 2. Prikaz općih pokazatelja za Srednju tehničku školu grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Turski jezik Jezičko područje (III i IV godina), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Latinski jezik Matematičko-informatičko, jezičko i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička kultura Opći i IT smjer (II godina)
Likovna kultura Opći i IT smjer (I godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Fizika Opći i IT smjer (I-II godina), prirodno i matematičko-informatičko
izborno područje (III i IV godina)
Biologija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Hemija/Kemija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Informatika Opći i IT smjer (I-II godina) i matematičko-informatičko izborno
područje (III i IV godina)
Historija Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Filozofija s logikom Opći i IT smjer sva izborna područja (III i IV godina)
Sociologija Društveno izborno područje oba smjera (III i IV godina),
matematičko-informatičko, prirodno i jezičko izborno područje na
oba smjera (III godina)
Izborni predmeti:
Vjeronauka Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Stručni predmeti:
Nacrtna geometrija Matematičko-informatičko izborno područje (IV godina)
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove IT smjer (III godina)
računarskih nauka
Napredna primjenjena IT smjer (III godina)
informatika
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Turski jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Latinski jezik Svi smjerovi i izborna područja (III i IV godina)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička/Glazbena kultura Opći smjer (I i II godina), sportski i IT smjer (II godina)
Likovna kultura Opći smjer (I i II godina), sportski i IT smjer (I godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Fizika Opći, sportski i IT smjer (I-II godina), prirodno i matematičko-
informatičko izborno područje općeg smjera (III i IV godina)
Biologija Opći, sportski i IT smjer (I-II godina), prirodno izborno
područje (III i IV godina)
Hemija Opći, sportski i IT smjer (I-II godina), prirodno izborno
područje (III i IV godina)
Informatika Opći, sportski i IT smjer (I-II godina),
matematičko-informatičko izborno područje (III i IV godina)
Historija Opći, sportski i IT smjer (I-II godina), društveno izborno
područje (III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Opći, sportski i IT smjer (I-II godina), društveno izborno
područje (III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Svi smjerovi i izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija IT i sportski smjer (III godina), sva izborna područja općeg
smjera (III godina)
Filozofija s logikom Svi smjerovi i izborna područja (IV godina)
Sociologija IT i sportski smjer (III godina) i sva izborna područja općeg
smjera (IV godina)
Stručni predmeti:
Nacrtna geometrija Matematičko-informatičko izborno područje (IV godina)
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove računarskih IT smjer (III godina)
nauka
Napredna primjenjena IT smjer (III godina)
informatika
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Higijena sporta Sportski smjer (I godina)
Osnovi sportske pripreme Sportski smjer (II i III godina)
Medicinska antropologija Sportski i IT smjer (IV godina)
Ekonomija Administrativno područje općeg smjera (III i IV godina)
Statistika Administrativno područje općeg smjera (IV godina)
Uredsko poslovanje Administrativno područje općeg smjera (III i IV godina)
Pravo Administrativno područje općeg smjera (III i IV godina)
Izborni predmeti:
Vjeronauka Svi smjerovi (I-IV godine)
Kultura religija Svi smjerovi (I-IV godine)
Nastavni predmeti koji nedostaju: Sportski smjer
-Sportska medicina
-Sportska geografija
-Historija sporta
-Sportska etika i pedagogija
-Ljudska ishrana i zdravlje čovjeka
-Sportska klimatologija
-Sportska statistika
-Društvena psihologija sporta
-Sportski turizam
-Sportsko novinarstvo i istraživanje
-Sportski aerobik
Opći smjer
• Prirodno izborno područje
-Ekologija
-Geohemija
-Geofizika
-Uvod u Zemljine nauke
-Geoekologija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
-Opća antropologija
-Bioarheologija
-Geologija
• Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Historijska arheologija
• Matematičko-informatičko izborno
područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike
• Jezičko izborno područje
-Lingvistika (Uvod u lingvistiku)
-Semantika (Uvod u semantiku)
-Filozofija jezika
-Globalizacija jezika
-Fonetika i fonologija
-Teorija sintakse
-Historijska lingvistika
-Lingvistička geografija
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Francuski jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička kultura Opći smjer (I i II godina)
Likovna kultura Opći smjer (I i II godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
Fizika Opći smjer (I-II godina), prirodno i matematičko-informatičko
izborno područje općeg smjera (III i IV godina)
Biologija Opći smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje (III i IV
godina)
Hemija/Kemija Opći smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje (III i IV
godina)
Informatika Opći smjer (I-II godina) i matematičko-informatičko izborno
područje (III i IV godina)
Historija Opći smjer (I-II godina) i društveno izborno područje (III i IV
godina)
Geografija/Zemljopis Opći smjer (I-II godina) i društveno izborno područje (III i IV
godina)
Građansko obrazovanje/ Svi smjerovi i izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija Sva izborna područja općeg smjera (III godina)
Filozofija s logikom Sva izborna područja općeg smjera (IV godina)
Sociologija Sva izborna područja općeg smjera (IV godina)
Izborni predmeti:
Kultura religija Svi smjerovi (I-IV godine)
Vjeronauka Svi smjerovi (I-IV godine)
• Elektrotehničar
automatike
i elektronike 100,00 bodova
Minimalan broj bodova • Elektrotehničar
posljednjeg primljenog računarstva 98,99 bodova
kandidata (učenika/ce) na I i informatike
upisnom roku u školskoj
2022/2023. godini: • Elektrotehničar
telekomunikacija 80,33 boda
• Elektrotehničar
automatike
i elektronike 91,44 boda
Poređenje broja upisanih 2019/2020.: 1
učenika za određene školske
godine nakon II upisna roka: 2022/2023.: 0
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,6
Tabela 12. Prikaz nastavnih predmeta za Srednju elektrotehničku školu
Tabela 15. Prikaz općih pokazatelja za Školu za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski, hrvatski, srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Latinski jezik Matematičko-informatičko, jezičko, prirodno i društveno
izborno područje (III i IV godina)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička kultura Opći i IT smjer (II godina)
Likovna kultura Opći i IT smjer (I godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
Fizika Opći i IT smjer (I-II godina), prirodno i matematičko-
informatičko izborno područje (III i IV godina)
Biologija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Hemija/Kemija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Informatika Opći i IT smjer (I-II godina) i matematičko-informatičko
izborno područje (III i IV godina)
Historija Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Filozofija s logikom Opći i IT smjer sva izborna područja (IV godina)
Sociologija Društveno izborno područje oba smjera (III i IV godina),
matematičko-informatičko, prirodno i jezičko izborno područje
na oba smjera (III godina)
Stručni predmeti:
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove računarskih IT smjer (III godina)
nauka
Napredna primjena informatike IT smjer (III godina)
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Izborni predmeti:
Vjeronauka Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
• Matematičko-informatičko izborno
područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike
• Jezičko izborno područje
-Lingvistika (Uvod u lingvistiku)
-Semantika (Uvod u semantiku)
-Filozofija jezika
-Globalizacija jezika
-Fonetika i fonologija
-Teorija sintakse
-Historijska lingvistika
-Lingvistička geografija
-Lingvistička arheologija
-Lingvistička antropologija
-Sociolingvistika
Informacione tehnologije ili IT smjer
-Geoprostorne tehnologije
-Geoinformatika
-Geomatika
-Društvene mreže
-Internetska geografija
-Digitalna kartografija
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija s logikom
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja
(smjerova ili izbornih područja):
10. SREDNJA EKONOMSKA ŠKOLA
Tabela 20. Prikaz općih pokazatelja za Srednju školu za okoliš i drvni dizajn
Automehaničar: 36
Autoelektričar: 12
Autolimar: 4
Autolakirer: 4
Automehatroničar: 12
Broj slobodnih mjesta nakon 43
I upisnog roka u školskoj
2022/2023. godini: Tehničar PTT saobraćaja-komunikacijske ili komunikacione
tehnologije: 7
Autolimar: 8
Autolakirer: 8
Maksimalan broj bodova • Tehničar PTT saobraćaja-
prvog primljenog kandidata komunikacijske ili
(učenika/ce) na I upisnom komunikacione 82,96 bodova
roku u školskoj 2022/2023. tehnologije:
godini:
• Tehničar PTT saobraćaja-
poštanske tehnologije: 78,38 bodova
• Rukovalac građevinskih i
pretovarnih mašina: 74,82 boda
Autolimar: 1
Autolakirer: 2
Broj slobodnih mjesta nakon 36
II upisnog roka u školskoj
2022/2023. godini: Tehničar PTT saobraćaja-komunikacijske ili komunikacione
tehnologije: 5
Autolimar: 7
Autolakirer: 6
Poređenje broja slobodnih 2020/2021.: 4
mjesta za određene školske
godine nakon II upisna roka: 2022/2023.: 36
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
2,8
Tabela 31. Prikaz nastavnih predmeta za Srednju školu za saobraćaj i komunikacije
-Aeroekologija
-Saobraćajna geografija
-Aerofotogrametrija
-Vazduhoplovna (zračna) meteorologija
-Njemački jezik
-Geofizika
-Zaštita okoliša i aerozagađenost
Mašinski tehničar-primijenjena
informatika i računarstvo (IV godine)
-Njemački jezik
-Osnove robotike
-Elektrohemija
Optičar
-Optička mineralogija
-Industrijska geografija
-Njemački jezik
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Historija
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Hemija
(smjerova ili izbornih područja):
16. SREDNJA GRAĐEVINSKO-GEODETSKA ŠKOLA
• Smjer sa dvojezičnim
područjem 100,00 bodova
(francuski jezik)
• Smjer sa dvojezičnim
područjem 83,53 boda
(francuski jezik)
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Francuski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje i smjer sa dvojezičnim područjem (III i IV),
a sva ostala izborna područja u zavisnosti od izbora smjera i
izbornog područja (I-IV godine)
Latinski jezik Svi smjerovi i izborna područja (III i IV godina)
Sport/šport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička kultura Svi smjerovi i izborna područja (II godina)
Likovna kultura Svi smjerovi i izborna područja (I godina)
Matematika/ Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Matematika na francuskom jeziku
Fizika Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina), prirodno i
matematičko-informatičko izborno područje (III i IV godina)
Biologija Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina) i prirodno
izborno područje (III i IV godina)
Hemija/ Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina) i prirodno
Hemija na francuskom jeziku izborno područje (III i IV godina)
Informatika Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina) i matematičko-
informatičko izborno područje (III i IV godina)
Historija Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina) i društveno
izborno područje (III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Svi smjerovi i izborna područja (I-II godina) i društveno
izborno područje (III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Svi smjerovi i izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Filozofija sa logikom Svi smjerovi i izborna područja (IV godina)
Sociologija Društveno izborno područje (III i IV godina), a ostali
smjerovi i izborna područja (III godina)
Psihologija Svi smjerovi i izborna područja (III godina) i
pedagoško-psihološko područje (II godina)
Izborni predmeti:
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Vjeronauka Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Stručni predmeti:
Nacrtna geometrija Matematičko-informatičko izborno područje (IV godina)
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove računarskih IT smjer (III godina)
nauka
Napredna primjenjena informatika IT smjer (III godina)
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Razvojna psihologija Pedagoško-psihološko područje (III godina)
Socijalna psihologija Pedagoško-psihološko područje (IV godina)
Psihologija ličnosti Pedagoško-psihološko područje (III godina)
Pedagoška psihologija Pedagoško-psihološko područje (III godina)
Pedagogija Pedagoško-psihološko područje (III godina)
Specijalna pedagogija Pedagoško-psihološko područje (IV godina)
Didaktika/ Pedagoško-psihološko područje (IV godina)
savremene nastavne tehnologije
Odgoj u obitelji Pedagoško-psihološko područje (IV godina)
• Pedagoško-psihološko područje
-Etika u psihologiji
-Filozofija djece
-Školska psihologija
-Psihogeografija
-Ekološka pedagogija
-Edukologija i edukacijska psihologija
-Biološka psihologija
Nastavni predmeti koji nemaju veću upotrebu u -Filozofija s logikom
školovanju navedenog zanimanja:
18. DRUGA GIMNAZIJA
Nastavni predmeti
I i II godina Izborni predmeti (I i II godina)
Tabela 36. Prikaz nastavnih predmeta za dvojezično područje u Drugoj gimnaziji u Sarajevu
Nastavni predmeti
Opći predmeti: Izborni predmeti:
Tabela 37. Prikaz nastavnih predmeta za IB Middle Year program u Drugoj gimnaziji u Sarajevu
Nastavni predmeti
Opći predmeti:
• Matematičko-informatičko
izborno područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike i matematička logika
• Psiho-gerijatrijska sestra/tehničar:
1 odjeljenje i 24 učenika
• Fizioterapeutski
tehničar 106,60 bodova
• Pedijatrijska
sestra/tehničar 102,12 bodova
• Fizioterapeutski
tehničar 85,06 bodova
• Pedijatrijska
sestra/tehničar 90,96 bodova
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,4
Tabela 39. Prikaz nastavnih predmeta u Srednjoj medicinskoj školi-Jezero
-Medicinska statistika
-Medicinska geografija i geografija zdravlja
-Histologija i molekularna biologija
-Geografija ljudske ishrane
-Medicinska klimatologija
-Medicinska geologija
-Medicinska matematika
-Klinička mikrobiologija
-Geofizika
-Medicinski turizam
-Medicinska botanika
-Seksualna geografija
-Feminizam i medicina
-Historija medicinskih nauka
-Medicinska informatika
-Alternativna medicina i načini liječenja
Farmaceutsko-kozmetičarski tehničar
-Medicinska statistika
-Medicinska matematika
-Historija medicinskih nauka
-Medicinska geografija i geografija zdravlja
-Histologija i molekularna biologija
-Geografija ljudske ishrane
-Medicinska klimatologija
-Medicinska geologija
-Seksualna geografija
-Geohemija
-Geobotanika
-Geofizika
-Medicinska botanika
-Alternativna medicina i načini liječenja
-Mineralogija i balneologija
Laboratorijski tehničar
-Medicinska statistika
-Medicinska geografija i geografija zdravlja
-Medicinska klimatologija
-Histologija i molekularna biologija
-Medicinska geologija
-Seksualna geografija
-Medicinska matematika
-Geohemija
-Historija medicinskih nauka
-Geofizika
-Medicinska botanika
Sanitarno-ekološki tehničar
-Medicinska statistika
-Medicinska geografija i geografija zdravlja
-Medicinska klimatologija
-Medicinska matematika
-Geoekologija
-Socijalna ekologija
-Geohemija
-Medicinska botanika
-Geofizika
-Historija medicinskih nauka
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Matematika
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Sociologija
(smjerova ili izbornih područja): -Historija
-Hemija
-Geografija
-Fizika
-Biologija (opća)
23. SREDNJA POSLOVNO-KOMERCIJALNA
I TRGOVAČKA ŠKOLA
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Francuski jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Talijanski jezik Jezičko područje (III i IV), a sva ostala izborna područja u
zavisnosti od izbora smjera i izbornog područja (I-IV godine)
Latinski jezik Matematičko-informatičko, jezičko, prirodno i društveno izborno
područje (III i IV godina)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička kultura Opći i IT smjer (II godina)
Likovna kultura Opći i IT smjer (I godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Fizika Opći i IT smjer (I-II godina), prirodno i matematičko-informatičko
izborno područje (III i IV godina)
Biologija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Hemija/Kemija Opći i IT smjer (I-II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Informatika Opći i IT smjer (I-II godina) i matematičko-informatičko izborno
područje (III i IV godina)
Historija Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Opći i IT smjer (I-II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija Opći i IT smjer sva izborna područja (III godina)
Filozofija sa logikom Opći i IT smjer sva izborna područja (IV godina)
Sociologija Društveno izborno područje oba smjera (III i IV godina),
matematičko-informatičko, prirodno i jezičko izborno područje
na oba smjera (III godina)
Izborni predmeti:
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
Vjeronauka Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godina)
Stručni predmeti:
Nacrtna geometrija Matematičko-informatičko izborno područje (IV godina)
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove IT smjer (III godina)
računarskih nauka
Napredna primjenjena IT smjer (III godina)
informatika
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Nastavni predmeti koji nedostaju: Opći smjer
• Prirodno izborno područje
-Ekologija
-Geohemija
-Geofizika
-Uvod u Zemljine nauke-geonauke
-Geoekologija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
-Opća antropologija
-Bioarheologija
-Geologija
• Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Historijska arheologija
• Matematičko-informatičko
izborno područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike i matematička logika
• Likovni tehničar za
oblikovanje u metalu 96,98 bodova
• Likovni tehničar za
primijenjeno slikarstvo 111,86 bodova
• Likovni tehničar za
primijenjeno vajarstvo 119,36 bodova
Minimalan broj bodova • Likovni tehničar za reklamnu 101,52 boda
posljednjeg primljenog grafiku
kandidata (učenika/ce) na I
upisnom roku u školskoj • Likovni tehničar za tekstilni
2022/2023. godini: dizajn 88,74 boda
• Likovni tehničar za
oblikovanje u metalu 77,35 bodova
• Likovni tehničar za
primijenjeno slikarstvo 89,80 bodova
• Likovni tehničar za
83,84 boda
primijenjeno vajarstvo
Ukupan broj upisanih učenika 0
na II upisnom roku u školskoj
2022/2023. godini:
Broj slobodnih mjesta nakon 1?
II upisnog roka u školskoj
2022/2023. godini:
Poređenje broja slobodnih 2019/2020: 13
mjesta za određene školske
godine nakon II upisna roka: 2022/2023: 1
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,5
Tabela 50. Prikaz nastavnih predmeta za Srednju školu primijenjenih umjetnosti
Tabela 51. Prikaz općih pokazatelja za Srednju školu poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti
-Poljoprivredna geografija
-Ekonomska botanika
-Agrometeorologija i agroklimatologija
-Poljoprivredna hidrologija
-Pedologija
-Ruralna i poljoprivredna ekologija
-Geobotanika
-Geografija ljudske ishrane
-Geoekologija
-Vinogradarstvo
-Poljoprivreda i menadžment zemljišta
-Geografija prirodnih nepogoda i katastrofa
Veterinarski tehničar
-Zoologija
-Klinička veterinarska mikrobiologija
-Epidemiologija
Nutricionist tehničar
Kozmetičarski tehničar
-Industrijska geografija
-Ekonomska botanika
-Zaštita okoliša i recikliranje otpada
Fitofarmaceutski agrotehničar
-Poljoprivredna geografija
-Ekonomska botanika
-Agrometeorologija i agroklimatologija
-Geobotanika
-Poljoprivredna ekologija
-Industrijska geografija
-Poljoprivreda i menadžment zemljišta
Cvjećar-vrtlar
-Geobotanika
-Šumska geografija
-Ruralna i poljoprivredna ekologija
-Geoekologija
-Geografija prirodnih nepogoda i katastrofa
-Agrometeorologija
-Poljoprivredna hidrologija
-Zaštita okoliša i recikliranje otpada
Frizer
-Modna geografija
-Uslužne djelatnosti
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Historija
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Sociologija
(smjerova ili izbornih područja):
27. SREDNJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA ŠKOLA
Nauka o ishrani
Kuharstvo
(stručni i izborni predmet)
Hotelijerstvo
(stručni i izborni predmet)
Poslastičarstvo
Ugostiteljstvo
Usluživanje
Historija umjetnosti
Praktična nastava
• Francuski jezik
• Talijanski jezik
• Arapski jezik
• Španski jezik
• Komunikologija
• Kartografija i topografija
• Geoekologija ili ekološka geografija
• Geoturizam i ekoturizam
• Turističko planiranje
• Turistička klimatologija
• Veksilologija
• Muzeologija i arheologija
• Sociologija turizma
• Turizam i geopolitika
• Putopisni, fotografski i safari turizam
• Psihologija turizma
• Turizam i globalizacija
• Planinski i šumski turizam
• Kulturni i vjerski turizam
• Urbani i ruralni turizam
• Medicinski i gastronomski turizam
• Astroturizam
• Sportski turizam i cikloturizam
• Trgovina i turizam (šoping turizam)
• Seks turizam i otočni turizam
• Saobraćaj i turizam (prometni turizam)
• Morski (marinski) i obalni turizam
• Menadžment u turizmu
• Marketing u turizmu
• Alternativni oblici turizma u svijetu
Ugostiteljski tehničar
• Francuski jezik
• Talijanski jezik
• Arapski jezik
• Španski jezik
• Psihologija turizma
• Turizam i hotelijerstvo
• Gastronomija
• Komunikologija
• Saobraćaj i turizam
• Turističko planiranje
Kuhar, poslastičar i konobar
• Francuski jezik
• Talijanski jezik
• Arapski jezik
• Španski jezik
• Gastronomija
• Turizam i hotelijerstvo
• Etnologija i antropologija
• Anatomija čovjeka i ljudska ishrana
• Geobotanika
• Muzičar solista: 12
-Muzičar klavirista: 2
-Muzičar harmonikaš: 2
-Muzičar violinist: 2
-Muzičar violist: 1
-Muzičar violončelist: 2
-Muzičar solo pjevač: 1
-Muzičar udaraljkaš: 1
-Muzičar klarinetist: 1
Broj slobodnih mjesta nakon 42
I upisnog roka u školskoj
2022/2023. godini: • Muzičar općeg smjera/baletski igrač ili igračica: 24
• Muzičar solista: 18
-Muzičar klavirista: 2
-Muzičar flautist: 2
-Muzičar violinist: 1
-Muzičar violist: 1
-Muzičar gitarist: 2
-Muzičar solo pjevač: 3
-Muzičar hornist: 1
-Muzičar klarinetist: 2
-Muzičar saksofonist: 1
-Muzičar trombonist: 1
-Muzičar kontrabasist: 1
-Muzičar trubač: 1
Maksimalan broj bodova • Muzičar općeg smjera/baletski igrač
prvog primljenog kandidata ili igračica 132,77 bodova
(učenika/ce) na I upisnom
roku u školskoj 2022./2023. • Muzičar solista:
godini:
-Muzičar klavirista 162,00 bodova
-Muzičar harmonikaš 149,14 bodova
-Muzičar violinist 156,68 bodova
-Muzičar violist 146,36 bodova
-Muzičar violončelist 140,15 bodova
-Muzičar solo pjevač 126,81 bod
-Muzičar udaraljkaš 106,22 boda
-Muzičar klarinetist 151,36 bodova
Minimalan broj bodova • Muzičar općeg smjera/baletski igrač
posljednjeg primljenog ili igračica 89,30 bodova
kandidata (učenika/ce) na I
upisnom roku u školskoj • Muzičar solista:
2022/2023. godini:
-Muzičar klavirista 149,93 boda
-Muzičar harmonikaš 125,46 bodova
-Muzičar violinist 156,40 bodova
-Muzičar violončelist 124,16 bodova
Ukupan broj upisanih učenika 1 učenik
na II upisnom roku u školskoj Muzičar općeg smjera/baletski igrač ili igračica: 1
2022/2023. godini:
Broj slobodnih mjesta nakon 41
II upisnog roka u školskoj
2022/2023. godini: • Muzičar općeg smjera/baletski igrač ili igračica: 23
• Muzičar solista: 18
-Muzičar klavirista: 2
-Muzičar flautist: 2
-Muzičar violinist: 1
-Muzičar violist: 1
-Muzičar gitarist: 2
-Muzičar solo pjevač: 3
-Muzičar hornist: 1
-Muzičar klarinetist: 2
-Muzičar saksofonist: 1
-Muzičar trombonist: 1
-Muzičar kontrabasist: 1
-Muzičar trubač: 1
Poređenje broja slobodnih 2020/2021.: 29
mjesta za određene školske
godine nakon II upisna roka: 2022/2023.: 41
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,4
Tabela 56. Prikaz nastavnih predmeta za Srednju muzičku školu
Flauta
Horna
Viola
Violina
Violončelo
Udaraljke
Balet
Nastavni predmeti koji nedostaju: -Njemački jezik
-Muzička geografija
-Digitalizacija u muzici
-Pedagogija u muzici
-Psihologija muzičara i slobodnog umjetnika
-Tipovi umjetnosti (muzička, filmska, plesna,
fotografska, ulična, grafička, likovna i dr.)
-Alternativni oblici muziciranja i muzikologije
-Komunikologija i njena primjena u muzičkoj
umjetnosti
-Anatomija čovjeka i načini održavanja fizičke
kondicije
-Ljudska ishrana i njena važnost u muzičkoj
umjetnosti
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Historija
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Sociologija
(smjerova ili izbornih područja):
29. SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN
Tabela 57. Prikaz općih pokazatelja za Srednju školu za tekstil, kožu i dizajn
-Njemački jezik
-Modna geografija
-Hemija tekstilne industrije
-Analitička elektrohemija u tekstilima
-Akustični, pametni i uski tekstili
-Primijenjena matematika u tekstilnoj industriji
-Marketing u tekstilnoj industriji
-Industrijska geografija
-Geofizika
Krojač
-Njemački jezik
-Modna geografija
-Manekenstvo i modeling
-Modni brendovi i trendovi u svijetu
-Hemija tekstilne industrije
Hemijski čistač
• Mašinski tehničar za
kompjutersko upravljanje 82,97 bodova
mašinama CNC
• Mašinski tehničar za
kompjutersko upravljanje 63,31 bod
mašinama CNC
Stručni predmeti:
Naziv Ekonomski tehničar Mašinski tehničar Prodavač Zanati
smjera: (oba zanimanja) (ostali trogodišnji
smjerovi)
Privredna matematika Tehničko crtanje s Privredna Tehničko crtanje
nacrtnom matematika
geometrijom
Finansijska Tehnička mehanika Ekonomika Tehnička
matematika preduzeća mehanika
Ekonomika prometnih Mašinski materijali Ekonomska Mašinski
preduzeća geografija materijali
Ekonomika preduzeća Mašinski Knjigovodstvo Ekonomika i
elementi organizacija
poslovanja
Ekonomska geografija Tehnologija obrade Poznavanje robe Mašinski elementi
Osnovi ekonomske Elektrotehnika Ekonomika Tehnologija
teorije trgovinskih obrade
preduzeća
Tehnologija sa Termodinamika Osnove Motori SUS
poznavanjem roba marketinga
Poslovna Hidraulika i Praktična nastava Tehnologija
korespodencija pneumatika zanimanja
Daktilografija Mjerenje i kontrola Pogonske i radne
mašine
Knjigovodstvo Organizacija Remont i
proizvodnje održavanje
motora i
motornih vozila
Finansije Motori SUS i Motorna
motorna vozila vozila
Bankarsko poslovanje Tehnološki postupci Praktična nastava
Privredno pravo Transportni uređaji
Ekonomika Osnovi konstruisanja
Bosne i Hercegovine
Statistika Konstruisanja i
crtanje pomoću
računara
Praktična nastava Energetika
Automatizacija
proizvodnje
Obrada na CNC
mašinama
Konstrukcije alata
Termička obrada
s ispitivanjem
materijala
Praktična nastava
Tabela 62. Prikaz općih pokazatelja za Srednjoškolski centar "Nedžad Ibrišimović" u Ilijašu
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći nastavni predmeti:
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine i I-III godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine i I-III godine)
Njemački jezik Opći gimnazijski smjer i IT smjer (I-IV godine)
Latinski jezik Opći gimnazijski smjer i IT smjer (III i IV godina) i kozmetičar
(II godina)
Sport/ Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine i I-III godine)
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Muzička kultura/ Opći gimnazijski smjer i IT smjer (II godina)
Glazbena kultura
Likovna kultura Opći gimnazijski smjer i IT smjer (I godina)
Matematika Opći gimnazijski smjer, IT smjer i mašinski tehničar konstruktor
na računaru (I-IV godine), obrađivač materijala na CNC
mašinama, zavarivač i automehaničar (I-III godine), frizer-
vlasuljar, kozmetičar i prodavač (I godina)
Fizika Opći gimnazijski smjer (I-IV godine), IT smjer i mašinski
tehničar konstruktor na računaru (I i II godina), obrađivač
materijala na CNC mašinama, zavarivač, automehaničar, frizer-
vlasuljar i kozmetičar (I godina)
Biologija Opći gimnazijski smjer (I-IV godine), IT smjer, kozmetičar i
frizer-vlasuljar (I i II godina) i prodavač (I godina)
Hemija/Kemija Opći gimnazijski smjer (I-IV godine), IT smjer, kozmetičar i
frizer-vlasuljar (I i II godina) i mašinski tehničar konstruktor na
računaru i prodavač (I godina)
Informatika Opći gimnazijski smjer (I-IV godine), IT smjer i mašinski
tehničar konstruktor na računaru (I i II godina), obrađivač
materijala na CNC mašinama, zavarivač, automehaničar,
prodavač, frizer-vlasuljar i kozmetičar (I godina)
Historija/Povijest Opći gimnazijski smjer (I-IV godine), IT smjer i mašinski
tehničar konstruktor na računaru (I i II godina), obrađivač
materijala na CNC mašinama, zavarivač, automehaničar,
prodavač, frizer-vlasuljar i kozmetičar (I godina)
Geografija/Zemljopis Opći gimnazijski smjer (I-IV godine) i IT smjer (I i II godina)
Građansko obrazovanje/ Svi smjerovi i izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Psihologija Opći gimnazijski smjer, IT smjer, frizer-vlasuljar i kozmetičar
(III godina)
Filozofija s logikom Opći gimnazijski smjer (III i IV godina) i IT smjer (IV godina)
Sociologija Opći gimnazijski smjer i mašinski tehničar konstruktor na
računaru (IV godina) i IT smjer (III godina)
Izborni predmeti:
Vjeronauka Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine i I-III godine)
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine i I-III godine)
Stručni predmeti:
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove IT smjer (III godina)
računarskih nauka
Napredna primjenjena IT smjer (III godina)
informatika
Web programiranje IT smjer (IV godina)
Softver inženjering IT smjer (IV godina)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godina)
Tehničko crtanje s nacrtnom Mašinski tehničar konstruktor na računaru (I i II godina)
geometrijom
Tehničko crtanje Obrađivač materijala na CNC mašinama, zavarivač i
automehaničar (I godina)
Tehnička mehanika Mašinski tehničar konstruktor na računaru (I-III godine) i
obrađivač materijala na CNC mašinama, zavarivač i
automehaničar (I godina)
Tehnički materijali Obrađivač materijala na CNC mašinama, (I godina)
Mašinski materijali Mašinski tehničar konstruktor na računaru, zavarivač i
automehaničar (I godina)
Mašinski elementi Mašinski tehničar konstruktor na računaru (II i III godina) i
obrađivač materijala na CNC mašinama, zavarivač i
automehaničar (II god.)
Elektrotehnika Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Tehnologija obrade Mašinski tehničar konstruktor na računaru (I i II godina) i
obrađivač materijala na CNC mašinama, zavarivač i
automehaničar (II godina)
Tehnologija zanimanja Obrađivač materijala na CNC mašinama, (II godina), zavarivač
(II i III godina) i frizer-vlasuljar (I-III godine)
Tehnologija materijala Frizer-vlasuljar i kozmetičar (II i III godina)
Termodinamika Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Hidraulika i pneumatika Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Mjerenje i kontrola Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Organizacija proizvodnje Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
Motori SUS i motorna vozila Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Motori SUS Automehaničar (II godina)
Motorna vozila Automehaničar (III godina)
Remont i održavanje Automehaničar (III godina)
motornih vozila
Transportni uređaji Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
Konstruisanje i crtanje Mašinski tehničar konstruktor na računaru (II-IV godine)
pomoću računara
Tehnološki postupci Mašinski tehničar konstruktor na računaru (III godina)
Konstrukcija alata Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
CNC Tehnologije Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
Automatizacija proizvodnje Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
Tehnička obrada s ispitivanjem Mašinski tehničar konstruktor na računaru (IV godina)
materijala
Pogonske i radne mašine Zavarivač (III godina)
Ekonomika i organizacija Svih pet trogodišnjih smjerova-zanata (II godina)
poslovanja
Ekonomika preduzeća Prodavač (I godina)
Ekonomska geografija Prodavač (I godina)
Ekonomika trgovinskih Prodavač (I i II godina)
preduzeća
Poznavanje robe Prodavač (I-III godine)
Knjigovodstvo Prodavač (II godina)
Privredna matematika Prodavač (II i III godina)
Osnovi marketinga Prodavač (III godina)
Higijena i prva pomoć Frizer-vlasuljar i kozmetičar (I godina)
Anatomija i fiziologija čovjeka Frizer-vlasuljar i kozmetičar (II godina)
Estetika Kozmetičar (II i III godina)
Kozmetologija Kozmetičar (I-III godine)
Dermatologija Kozmetičar (III godina)
Praktična nastava Svi trogodišnji smjerovi (I-III godine) i mašinski tehničar
konstruktor na računaru (I i II godina)
Prodavač
-Trgovačka geografija
-Biogeohemija
-Veksilologija
-Trgovina i uslužne djelatnosti
-Njemački jezik
Kozmetičar
-Njemački jezik
-Ekonomska botanika
-Biogeohemija
-Industrijska geografija
Mašinski tehničar konstruktor na računaru
-Njemački jezik
-Bioelektronika
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija s logikom
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Biologija (frizer-vlasuljar)
(smjerova ili izbornih područja): -Historija (mašinski tehničar konstruktor na
računaru i svi trogodišnji smjerovi-zanati)
-Latinski jezik (kozmetičar)
-Hemija (mašinski tehničar konstruktor na
računaru)
32. SREDNJOŠKOLSKI CENTAR HADŽIĆI
Arhitektonski tehničar: 17
Turistički tehničar: 24
Automehaničar: 12
Plinski i vodoinstalater: 12
Bravar: 11
Stolar: 4
Moler-farbar: 1
Kuhar: 12
Konfekcionar tekstila-krojač: 12
Frizer-vlasuljar: 12
Prodavač: 12
Broj slobodnih mjesta nakon I 36
upisnog roka u školskoj Gimnazija-opći smjer: 9
2022/2023. godini: Arhitektonski tehničar: 7
Bravar: 1
Stolar: 8
Moler-farbar: 11
Maksimalan broj bodova prvog • Gimnazija-opći smjer 99,61 bod
primljenog kandidata
(učenika/ce) na I upisnom roku • Mašinski tehničar za CNC
u školskoj 2022/2023. godini: tehnologiju 86,19 bodova
Značajan je i podatak da većina privatnih srednjih škola (čak 5 privatnih srednjih škola) ima
licencu (certifikat) da izvodi nastavu prema planu i programu britanskog Univerziteta Kembridž.
Prema zvaničnim informacijama o svim privatnim (stranim) srednjim školama u 197 nezavisnih
država svijeta, skoro svaka treća privatna škola u svijetu radi prema Kembridž programu, što
pokazuje da kriteriji za dobijanje njihove licence (certifikata) za rad nisu visoki. Licence za rad od
Univerziteta kao što su: Harvard, Oxford, Sorbona, Lomonosov, Prinston, UCLA i drugih prestižnih
visokoškolskih ustanova sa različitim planovima, programima i usmjerenjima, nemaju privatne
škole u Kantonu Sarajevo. Ono što se izdvaja je podatak da u posljednjih 6 godina (od 2016.)
postepeno opada interesovanje za upisivanjem ovakvih programa u razvijenim državama svijeta, ali
i za studiranjem i stipendiranjem srednjoškolaca iz svih dijelova svijeta na Univerzitetu Kembridž
(ali i drugim fakultetskim i univerzitetskim ustanovama). Od ukupno 10 privatnih škola koje
kombinuju strane kurikulume i bosanskohercegovački plan i program, Internacionalna škola
kvaliteta (QSIS) nastavu izvodi isključivo po američkom planu i programu (na engleskom jeziku), a
Međunarodna francuska škola izvodi nastavu prema francuskom planu i programu (na francuskom
jeziku). Obje srednje škole izvode nastavu prema planovima drugih stranih država (Sjedinjenih
Američkih Država i Republike Francuske), a prema odredbama i zakonima o srednjem obrazovanju
u Kantonu Sarajevo i Bosni Hercegovini, obavezno je da se 50% nastavnog procesa odvija prema
planu i programu iz Bosne i Hercegovine. Od ukupno 10 privatnih srednjih škola na području
Kantona Sarajevo, njih 8 čine gimnazije koje kombinuju različite programe i jezike (engleski,
arapski, turski i dr.)
Sve privatne srednje škole u Kantonu Sarajevo nemaju zanimanja iz stručne oblasti, već su
usmjerene na planove i programe koji kombinuju: opće gimnazije, programi Kembridža, američki i
francuski programi i određeni vidovi umjetničkih škola (npr. Montessori). Glavne karakteristike
privatnih srednjih škola su: plaćanje usluga odgoja, obrazovanja, organizacije prevoza, korištenja
doma u kojima žive (internata) i uslova rada svakog mjeseca ili nekoliko puta godišnje (prosječno
između 5 000 i 15 000 KM godišnje) od strane roditelja tj. staratelja ili stipendista od svakog
učenika, veća ulaganja i međunarodna saradnja sa školama od istog osnivača ili iz sličnih oblasti
usmjerenja, brojna putovanja, takmičenja i praktični radovi u drugim državama Evrope i svijeta,
upotreba i korištenje literature i udžbenika na drugim stranim jezicima (najčešće engleski,
francuski, turski, arapski i njemački jezik), domaći i strani nastavni kadar (i preko 50% u nekim
privatnim školama) i dolazak brojnih gostiju iz određenih oblasti ili drugih država, te postojanje
određenih pravila ponašanja i odvijanja nastave za svaku školu posebno.
Ono što je često ustaljena praksa u većini privatnih srednjih škola na području Kantona Sarajevo
je i postojanje vrtića i osnovnih škola, osnovanih od strane istog (ili sličnog) vlasnika ili kompanije
(firme), a u nekim slučajevima i obrazovne institucije (najčešće iz druge države). Brojne privatne
škole širom Bosne i Hercegovine praktikuju upisivanje učenika u njihove škole od prvog razreda
osnovne škole ili čak ranije, koje se onda nastavlja po sličnim programima (kurikulumima) u
srednjoj školi. Nakon završetka srednjih škola forsira se i upisivanje srednjoškolaca na
visokoškolske ustanove i fakultete od strane istih osnivača, a koji već postoje u Bosni i
Hercegovini. Na ovaj način, zadržava se finansijski način opstanka osnovnih i srednjih škola, ali i
fakulteta privatnog tipa sa stranim programima i određenim tipom odgoja i obrazovanja. Neke
privatne srednje škole održavaju saradnju sa internacionalnim vlasnicima i fakultetima širom svijeta
(američki, turski, britanski, arapski i drugi fakulteti), u koje se onda iz svake privatne srednje škole
upisuje određeni broj učenika (tzv. kotizacija) sa postignućima i rezultatima iz određenih oblasti.
Naziv privatna škola podrazumijeva da ovaj tip škole ne mora sve informacije iznositi javno tj.
da nisu dostupne ili javno transparentne, pa se mnoge informacije i parametri mogu dobiti samo u
privatnom razgovoru sa upravama srednjih (i osnovnih) škola. Dugi niz godina brojne privatne
škole u Bosni i Hercegovini nisu imale web stranice, profile na društvenim mrežama, podatke o
nastavnim programima, metodama rada i nastavnom kadru. Uglavnom su se bazirale na promociju
uslova rada i tehnologija, u kojima su one u određenoj prednosti u odnosu na javne (državne) škole
u Kantonu Sarajevo (i na teritoriji cijele države). Promjene vlasnika, osnivača i mogućnosti
finansiranja česta su pojava u privatnim srednjim školama. Ulaganje u savremene tehnologije i
metode rada predstavlja glavni preduslov u obrazovanju djece i omladine, ali ne znači i same
rezultate i kvalitetno obrazovanje. Neke privatne srednje škole su totalno opterećene rezultatima na
takmičenjima i upisom njihovih učenika na fakultete širom svijeta, a pritisak roditelja je veliki
(usljed visokih cijena koje plaćaju). Ono što privatne srednje škole zaboravljaju je da se znanje,
talenat i sloboda u odgoju i ponašanju djece ne mogu kupiti, a da se vrijeme provedeno u školi i
školskoj igri ne može vratiti!
1. KATOLIČKI ŠKOLSKI CENTAR-
SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA
Tabela 66. Prikaz općih pokazatelja za Katolički školski centar-Srednja medicinska škola u Sarajevu
Tabela 68. Prikaz općih pokazatelja za Katolički školski centar-Opća realna gimnazija u Sarajevu
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Opći predmeti:
Hrvatski jezik i književnost Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Materinski jezik (bosanski, Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
srpski i dr.)
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Latinski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Grčki jezik Jezično područje (III i IV godina)
Tjelesni i zdravstveni odgoj Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na sportskom izbornom području
Glazbena umjetnost Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina) + dodatni sati
(časovi) na umjetničkom izbornom području
Likovna umjetnost Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina) + dodatni sati
(časovi) na umjetničkom izbornom području
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na matematičko-fizičkom izbornom području
Fizika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na matematičko-fizičkom izbornom području
Biologija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na kemijsko-biološkom izbornom području
Kemija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na na kemijsko-biološkom izbornom području
Informatika Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Povijest Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na društvenom izbornom području
Povijest religija Društveno područje (III razred)
Geografija/Zemljopis Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine) + dodatni sati
(časovi) na društvenom izbornom području
Demokratija i ljudska prava Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Psihologija i pedagogija Društveno područje (III razred)
Filozofija i logika Društveno područje (IV razred)
Sociologija Društveno područje (III razred)
Izborni predmeti:
Vjeronauk Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Etika i moral Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
• Kemijsko-biološko područje
-Ekologija
-Geokemija
-Uvod u Zemljine znanosti
-Geoekologija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
-Opća antropologija
-Bioarheologija
-Geologija
Nastavni predmeti koji nedostaju: • Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Povijesna (historijska) arheologija
-Ekonomija
• Matematičko-fizičko izborno područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Geofizika
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
• Jezično izborno područje
-Lingvistika (Uvod u lingvistiku)
-Semantika (Uvod u semantiku)
-Filozofija jezika
-Globalizacija jezika
-Fonetika i fonologija
-Teorija sintakse
-Povijesna lingvistika
-Lingvistička geografija
-Lingvistička arheologija
-Lingvistička antropologija
-Sociolingvistika
Sportsko izborno područje
-Sportska geografija
-Sportska medicina
-Povijest sporta
-Sportska etika i pedagogija
-Ljudska ishrana i zdravlje čovjeka
-Sportska klimatologija
-Sportska statistika
-Društvena psihologija sporta
-Sportski turizam
-Sportsko novinarstvo i istraživanje
-Sportski aerobik
Umjetničko izborno područje
-Povijest umjetnosti
-Filmska i plesna umjetnost
-Fotografska umjetnost
-Umjetnička geografija
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija s logikom
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Povijest religija
(smjerova ili izbornih područja): -Psihologija i pedagogija
3. PRVA BOŠNJAČKA GIMNAZIJA
Nastavni predmeti
I i II godina Izborni predmeti (I i II godina)
Tabela 72. Prikaz nastavnih predmeta prema Kembridž programu za Prvu bošnjačku gimnaziju
Nastavni predmeti
CURRICULUM C CURRICULUM A
(predmeti na engleskom jeziku) (predmeti na bosanskom jeziku)
I razred I razred
Izborni predmeti:
• Vjeronauka ili
Prirodno kultura religija
područje • Demokratija i ljudska prava
(AS i ili sociologija
A-Level)
IV razred IV razred
Izborni predmeti:
Društveno • Vjeronauka
područje • Kultura religija
(AS i
A-Level) IV razred IV razred
Izborni predmeti:
Matematičko-
informatičko • Vjeronauka ili
područje kultura religija
(AS i • Demokratija i ljudska prava
A-Level) ili sociologija
IV razred IV razred
IV razred IV razred
• Vjeronauka
• Kultura religija
• Prirodno izborno područje
-Ekologija
-Geohemija
-Geofizika
-Uvod u Zemljine nauke (Geonauka)
-Geoekologija
-Morske (marinske) nauke
-Opća fizička geografija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
Nastavni predmeti koji nedostaju: -Opća antropologija
-Bioarheologija
-Geologija
• Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Historijska arheologija
-Ekonomija
-Geopolitika
• Matematičko-informatičko izborno
područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže i mobilne aplikacije
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike
• Jezičko izborno područje
-Lingvistika (Uvod u lingvistiku)
-Semantika (Uvod u semantiku)
-Filozofija jezika
-Globalizacija jezika
-Fonetika i fonologija
-Teorija sintakse
-Historijska lingvistika
-Lingvistička geografija
-Lingvistička arheologija
-Lingvistička antropologija
-Sociolingvistika
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija sa logikom
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja
(smjerova ili izbornih područja):
4. GAZI HUSREV-BEGOVA MEDRESA
Nastavni predmeti
• Kiraet (I-IV godine) Izborna nastava (III i IV godina)
Islamsko • Akaid (I-IV godine)
a) Kiraet i Fikh
područje • Fikh (I-IV godine) b) Akaid i Fikh
• Ahlak (I i II godina) c) Tefsir i Hadis
• Tefsir (III i IV godina)
• Hadis (III i IV godina)
• Povijest islama (I i II godina)
Izborna nastava (III i IV godina)
• Bosanski jezik (I-IV godine)
Jezičko a) Bosanski i arapski jezik
• Arapski jezik (I-IV godine)
područje b) Engleski i arapski jezik
• Engleski jezik (I-IV godine) c) Arapski i turski jezik
d) Bosanski i latinski jezik
e) Bosanski i njemački jezik
Izborna nastava (III i IV godina)
• Historija (I i II godina)
a) Historija i latinski jezik
• Geografija (III godina)
Društveno b) Filozofija i sociologija
• Filozofija (IV godina) c) Pedagogija i psihologija
područje • Psihologija (III godina) d) Historija i geografija
• Logika (IV godina)
• Pedagogija sa didaktikom
(IV godina)
• Sociologija (IV godina)
Izborna nastava (III i IV godina)
Prirodno- • Matematika (I-IV godine)
matematičko a) Matematika i fizika
• Fizika (I i II godina)
područje b) Matematika i osnovi informatike
• Hemija (I i II godina) c) Biologija i hemija
• Biologija (II i III godina) d) Biologija i fizika
e) Hemija i fizika
• Osnovi informatike (I godina)
Multidisciplinarno • Tjelesni i zdravstveni odgoj (I-IV godine)
područje • Demokratija i ljudska prava (IV godina)
Nastavni predmeti koji nedostaju: -Filozofija religije i etika (islamsko područje)
-Etnologija i antropologija (društveno područje)
-Ekologija (prirodno-matematičko izborno
područje)
5. MEĐUNARODNA GIMNAZIJA
"RICHMOND PARK INTERNATIONAL SECONDARY SCHOOL"
Opći utisak i preporuka: Gimnazija Ričmond Park Sarajevo predstavlja dio Ričmond
Park grupacije u obrazovanju (Richmond Park Education) i
zajedno sa Međunarodnom gimnazijom Ričmond Park
predstavlja dio kampusa, u kojem se učenici obrazuju i
odgajaju (sa internatom). Srednjoškolsko obrazovanje je
gimnazijskog tipa i čine ga opći nastavni predmeti (iz osnovne
škole), ali bez usmjerenja nakon završenog drugog razreda.
Ova škola je idealna za učenike koji ne žele da se fokusiraju na
neku određenu oblast tokom svog školovanja (izučavaju se svi
predmeti i oblasti podjednako) tj. za učenike koji još uvijek
nisu shvatili čime bi mogli da se bave u životu. Nacionalni
nastavni plan i program izučava se uglavnom na engleskom
jeziku, a učenici imaju i mogućnost sticanja međunarodno
priznatih certifikata iz engleskog jezika, koji su izdati od strane
Britanskog vijeća (APTIS) i Univerziteta Kembridž (IELTS).
Bez obzira na relativnu zavučenost njene geolokacije u dijelu
općine Ilidža, škola ima odlične uslove za rad i savremenu
opremu. Pored standardnih metoda rada, u nastavi se koriste
brojni programi i aplikacije, koje na određeni način prikrivaju
nedostatke nastavnoga kadra. Najvažnija prednost ove škole u
odnosu na druge privatne (i javne) škole je usavršavanje
engleskog jezika i učenje turskog jezika (sve četiri godine).
Glavne nedostatke čine: manjak usmjerenja i zanimanja, te
visoka cijena školovanja. I dalje je glavni problem što škola
nema ništa novo u ponudi u odnosu na druge srednje škole u
Kantonu Sarajevo.
Nadimak ili popularni naziv Škola Ričmond; Međunarodna srednja škola.
(žargonski, skraćeni i dr.)
škole ili školske zgrade:
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,2
Tabela 78. Prikaz nastavnih predmeta za Gimnaziju Ričmond Park u Sarajevu
Tabela 79. Prikaz općih pokazatelja za Srednju školu „Al Amel‟ u Sarajevu
Tabela 80. Prikaz općih pokazatelja za Školski Centar Maarif Schools of Sarajevo
Tabela 81. Prikaz općih pokazatelja za Međunarodnu (Internacionalnu) francusku školu u Sarajevu
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik (IGCSE) Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička ili glazbena kultura Svi smjerovi i izborna područja (I godina)
Likovna kultura Svi smjerovi i izborna područja (II godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Fizika Informacione i komunikacione tehnologije (I-IV godine) i
vizuelne komunikacije i dizajn (I i II godina)
Biologija Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Hemija/Kemija Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Informatika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Historija/Povijest Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Geografija/Zemljopis Svi smjerovi i izborna područja (I i II godina)
Psihologija Informacione i komunikacione tehnologije i vizuelne
komunikacije i dizajn (III godina)
Filozofija sa logikom Informacione i komunikacione tehnologije i vizuelne
komunikacije i dizajn (IV godina)
Sociologija Informacione i komunikacione tehnologije i vizuelne
komunikacije i dizajn (III godina)
Izborni predmeti:
Društvo, kultura i religija
Ekonomija (IGCSE)
Njemački jezik (IGCSE)
Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Turski jezik
Stručni (dodatni) predmeti:
Napredna informatika- Informacione i komunikacione tehnologije (IV godina)
Programiranje
Nacrtna geometrija Informacione i komunikacione tehnologije i
vizuelne komunikacije i dizajn (III godina)
Historija umjetnosti Vizuelne komunikacije i dizajn (III i IV godina)
Likovna forma i crtanje Vizuelne komunikacije i dizajn (III i IV godina)
Digitalni dizajn Vizuelne komunikacije i dizajn (IV godina)
Nastavni predmeti koji nedostaju: • Matematičko-informatičko
izborno područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže i mobilne aplikacije
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike
Nastavni predmeti koji nemaju veću upotrebu u -Filozofija s logikom
školovanju navedenog zanimanja:
11. QUALITY SCHOOLS INTERNATIONAL-
INTERNATIONAL SCHOOL OF SARAJEVO (QSIS)
Tabela 84. Prikaz općih pokazatelja za Quality Schools International-International School of Sarajevo (QSIS)
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Njemački jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Latinski jezik Opći smjer (I i II godina)
Sport Opći smjer (I i II godina)
Muzička kultura Opći smjer (I godina)
Likovna kultura Opći smjer (II godina)
Matematika Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Fizika Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Biologija Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Hemija Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje
(III i IV godina)
Informatika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Historija Opći smjer (I i II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Geografija Opći smjer (I i II godina) i društveno izborno područje
(III i IV godina)
Psihologija Društveno izborno područje (III i IV godina)
Filozofija sa logikom Društveno izborno područje (III i IV godina)
Sociologija Društveno izborno područje (III i IV godina)
Ekonomija i politika Društveno izborno područje (III i IV godina)
Međunarodni odnosi Društveno izborno područje (III i IV godina)
Izborni predmeti:
Tjelesni odgoj
Historija umjetnosti
Drama (III i IV godina)
Filmska umjetnost
Likovna umjetnost
Uvod u grafički dizajn
• Prirodno izborno područje
-Ekologija
-Geohemija
-Geofizika
-Uvod u Zemljine nauke
-Geoekologija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
-Opća antropologija
-Bioarheologija
Nastavni predmeti koji nedostaju: -Geologija
• Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Historijska arheologija
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija sa logikom
upotrebu u školovanju navedenih zanimanja -Latinski jezik
(smjerova ili izbornih područja):
13. PRIVATNA INTERNACIONALNA GIMNAZIJA "BLOOM"
(PRIVATE INTERNATIONAL GYMNASIUM BLOOM)
Plan broja upisanih Određuje se prema broju prijavljenih učenika, a prijemni ispit
odjeljenja i učenika: za upis čine testiranja iz: bosanskog jezika i književnosti,
matematike i engleskog jezika.
Društvene mreže i kanali: Facebook, Instagram i YouTube kanal.
Profili škole na poslovnim Ne postoje aktivni profili.
društvenim mrežama:
Geolokacija i dostupnost Srednja škola smještena u općini Ilijaš tj. u Podlugovima, a
u prevozu: najpraktičniji način dolaska čine automobili, vozovi i autobusi,
koji prevoze putnike do Ilijaša.
Transparentnost i dostupnost Biografije (CV) nastavnika, njihova postignuća u radu sa
biografija nastavnog kadra i djecom i omladinom (evropski i svjetski rezultati) i metode
drugog osoblja zaposlenog u rada za svakog nastavnika nisu javno dostupne (transparentne).
školi (pedagozi, psiholozi,
direktori, pomoćnici direktora,
bibliotekari, socijalni radnici i
dr.)
Opći utisak i preporuka: Privatna srednja škola smještena u općini Ilijaš, koja obrazuje
učenike prema općem gimnazijskom planu i programu u
trajanju od IV godine, uz dodatak vjerskih (religijskih) metoda
učenja i podučavanja. Učenici koji upišu ovu školu pretežno
borave u internatu (posebno odvojeni muški i ženski internat),
koji je prilagođen učenju i ponašanju u skladu sa određenim
pravilima internata i života u njemu (kao i kod većine srednjih
škola koje imaju internat). Postoji i opcija tzv. poluinternata u
kojem učenici borave na školskoj nastavi i sekcijama ili imaju
školske obroke do 16:00 h, a zatim ih školski autobusi voze
njihovim kućama (u mjestima stanovanja). Dugi niz godina
odjeljenja su bila podijeljena na ženska i muška odjeljenja, a
stalnim smanjenjem broja učenika formirani su mješoviti
(muško-ženski) razredi sa manjim brojem učenika. Fokus
nastavnog procesa baziran je na naučne (znanstvene) i duhovne
sposobnosti i znanja. Upis ove privatne srednje škole
preporučuje se za učenike koji: u finansijskom smislu mogu da
izdvoje za boravak i obrazovanje u samoj školi, uvažavaju
duhovna (vjerska) pravila odgoja i ponašanja, ali i za one koji
žele da steknu neka opća znanja iz nastavnih predmeta koji su
slični predmetima iz osnovne škole i u brojnim gimnazijama.
Pored općih nastavnih predmeta i izbornih područja koja su
karakteristična za gimnaziju, jedina razlika je što se kao strani
jezik uči i perzijski jezik. Škola nudi i 100% stipendiranje
srednjoškolaca sa odličnim i vrlo dobrim uspjehom, koji se
odluče na upis u navedenu školu.
Nadimak ili popularni naziv Perzijski koledž u Ilijašu.
(žargonski, skraćeni i dr.)
škole ili školske zgrade:
Prosječna ocjena škole
(od 1 do 10):
3,0
Tabela 90. Prikaz nastavnih predmeta za Perzijsko-Bosanski koledž sa internatom
Naziv Smjerovi
nastavnog predmeta: (godina škole)
Bosanski/hrvatski/srpski Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
jezik i književnost
Engleski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Perzijski jezik Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Arapski jezik Jezičko izborno područje (III i IV godina)
Latinski jezik Svi smjerovi i izborna područja (III i IV godina)
Sport Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Muzička ili glazbena kultura Svi smjerovi i izborna područja (I godina)
Likovna kultura Svi smjerovi i izborna područja (II godina)
Matematika Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Fizika Opći smjer (I i II godina), matematičko-informatičko i prirodno
izborno područje (I-IV godine)
Biologija Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje (I-IV
godine)
Hemija/Kemija Opći smjer (I i II godina) i prirodno izborno područje (I-IV
godine)
Informatika Opći smjer (I i II godina) i matematičko-informatičko izborno
područje (I-IV godine)
Historija/Povijest Opći smjer (I i II godina) i društveno izborno područje (I-IV
godine tj. III i IV godina)
Geografija/Zemljopis Opći smjer (I i II godina) i društveno izborno područje (I-IV
godine)
Psihologija Opći smjer sva izborna područja i IT smjer (III godina) i
pedagoško-psihološko područje (II, III i IV godina)
Pedagogija Pedagoško-psihološko područje (III i IV godina)
Sociologija Svi smjerovi i izborna područja (III godina) i društveno
izborno područje (III i IV godina)
Građansko obrazovanje/ Svi smjerovi i izborna područja (III godina)
Demokratija i ljudska prava
Filozofija sa logikom Svi smjerovi i izborna područja (IV godina)
Izborni predmeti:
Kultura religija Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Vjeronauka/vjeronauk Svi smjerovi i izborna područja (I-IV godine)
Stručni predmeti:
Programiranje IT smjer (I-IV godine)
Baze podataka IT smjer (III godina)
Matematske osnove računarskih IT smjer (III godina)
nauka
Napredna primijenjena IT smjer (III godina)
informatika
Web programiranje IT smjer (IV godine)
Softver inženjering IT smjer (IV godine)
Razvoj mobilnih aplikacija IT smjer (IV godine)
Nacrtna geometrija Matematičko-informatičko izborno područje (IV godina)
Nastavni predmeti koji nedostaju: Opći smjer
• Prirodno izborno područje
-Ekologija
-Geohemija
-Geofizika
-Uvod u Zemljine nauke
-Geoekologija
-Botanika
-Pedologija
-Evolucija čovjeka i genealogija
-Opća antropologija
-Bioarheologija
-Geologija
• Društveno izborno područje
-Etnologija
-Demografija
-Sociolingvistika
-Geofilozofija
-Demografska genetika
-Historijska arheologija
• Matematičko-informatičko izborno
područje
-Geomatika
-Statistika
-Geoprostorne tehnologije
-Internetska geografija
-Društvene mreže
-Matematička i digitalna kartografija
-Matematička geografija
-Matematička hidrologija
-Geoinformatika
-Fraktalna geometrija
-Filozofija matematike
• Pedagoško-psihološko područje
-Etika u psihologiji
-Školska psihologija
-Psihogeografija
-Ekološka pedagogija
-Edukologija i edukacijska psihologija
-Biološka psihologija
Informacione tehnologije ili IT smjer
-Geoprostorne tehnologije
-Geoinformatika
-Geomatika
-Društvene mreže
-Internetska geografija
-Digitalna kartografija
Nastavni predmeti koji nemaju veću -Filozofija s logikom
upotrebu u školovanju navedenog
zanimanja:
2. PRIKAZ DEFICITARNIH ZANIMANJA U SREDNJIM
STRUČNIM ŠKOLAMA NA PODRUČJU
KANTONA SARAJEVO
Tabela 91. Pregled srednjih škola u Kantonu Sarajevo sa deficitarnim zanimanjima u trajanju od III godine školovanja
Pored općih kriterija upisa za sve srednje škole, u određenim srednjim školama postoje i dodatni
uslovi za upis, koji podrazumijevaju:
➢ skok u dalj
➢ sklek
➢ košarka
➢ odbojka
➢ gimnastika
Polaganje testa fizičkih sposobnosti pred stručnom komisijom održava se najkasnije dva dana
prije završetka on-line upisa, a mjesto i vrijeme polaganja objavljuje se na web stranici srednje
škole.
Minimalni sadržaji polaganja prijemnog ispita za Srednju školu primijenjenih umjetnosti su:
crtanje, slikanje i modelovanje.
Minimalni sadržaji polaganja prijemnog ispita za Srednju muzičku školu su:
➢ praktična provjera temeljnog predmeta struke, solfeggia i muzičke teorije kod zanimanja
muzičar solista. Na prijemnom ispitu za navedeni smjer u ovoj školi, moguće je ostvariti
minimalno 13 bodova, a maksimalno 50 bodova.
➢ provjera temeljnog predmeta struke solfeggia: muzički ritam, memorija, sluh i muzička
teorija. Na prijemnom ispitu za navedeni smjer u ovoj školi, moguće je ostvariti minimalno
10 bodova, a maksimalno 40 bodova.
-Za smjer bankarski tehničar (srednja ekonomska škola) vrši se testiranje zainteresovanih učenika
od strane banaka, nakon čega se formira 1 odjeljenje, dok učenici koji ne zadovolje uslove testiranja
najčešće budu primljeni u odjeljenja sa zvanjem ekonomskog tehničara (uz ispunjenje općih
uslova).
Upis kandidata (učenika) u srednje škole vrši se na osnovu sljedećih (općih) kriterija:
Zbir prosječnih ocjena (svedenih na dvije decimale) koje je učenik dobio od VI do IX razreda
osnovne škole, pomnoži se sa brojem 2,50. Maksimalan broj bodova za opći uspjeh iznosi 50
bodova.
b) uspjeh iz nastavnih predmeta koji imaju poseban značaj pri upisu za određenu školu
Uzimaju se u obzir ocjene iz tri nastavna predmeta, koji su od posebnog značaja za određenu
vrstu srednje škole. Zbir ocjena dobijenih u VIII i IX razredu iz određena tri predmeta, množi se sa
brojem 0,67. Maksimalan broj bodova za tri predmeta iznosi 20 bodova.
U svim srednjim školama najveći značaj u bodovanju ima nastavni predmet Bosanski, hrvatski i
srpski jezik i književnost. U većini osnovnih škola na teritoriji Kantona Sarajevo, kao prvi strani
jezik uči se engleski jezik, koji se pri upisu u srednje škole i boduje za određena zanimanja i vrste
škole. Za učenike koji su kao prvi strani jezik imali neke druge jezike (njemački, turski, arapski,
francuski, talijanski i dr.) boduje se uspjeh (ocjene) iz navedenog jezika tj. u slučaju da se radi o
učenicima iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, učenika koji su pohađali određene privatne
osnovne škole ili su završili osnovnu školu u nekoj drugoj državi. Od ostalih nastavnih predmeta iz
osnovne škole, najveći značaj u bodovanju za upis u određene srednje škole i zanimanja imaju:
matematika, biologija, fizika, likovna kultura, geografija, hemija i muzička kultura.
Rezultati učenika/učenica koji su postignuti na ispitima eksterne mature za upis u srednje škole
boduju se maksimalno sa 24 boda/ekivalent (2022/2023.) tj. tri nastavna predmeta po 8 bodova.
Interaktivni katalozi sa pitanjima za eksternu maturu u 2022/2023. objavljeni su od strane
Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, a dostupni su na sljedećim linkovima:
-Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i književnost, Srpski jezik i književnost
https://mo.ks.gov.ba/sites/mo.ks.gov.ba/files/Katalog_iz_BJK_HJK_SJK_2022
-Matematika
https://mo.ks.gov.ba/sites/mo.ks.gov.ba/files/Ispitni_katalog_za_polagan...
-Engleski jezik
https://mo.ks.gov.ba/sites/mo.ks.gov.ba/files/Katalog_iz_Engleskog_jezik..
Svi katalozi se mogu preuzeti i u pdf-formatu, a urađeni su od strane šestočlanih stručnih timova
koje čini šest žena iz oblasti bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti, te mješoviti tim iz
oblasti matematike i engleskog jezika.
d) rezultati postignuti na kantonalnim, entitetskim i državnim takmičenjima u Bosni i
Hercegovini, kao i na međunarodnim takmičenjima u posljednje četiri godine školovanja
učenika/učenice
Rezultati za prvo, drugo i treće mjesto sa brojnih takmičenja (kantonalnih, entitetskih, državnih i
međunarodnih) osnovnih škola boduju se između 1 i 5 bodova, a maksimalan broj bodova iznosi 10
bodova.
Tabela 93. Prikaz načina bodovanja rezultata ostvarenih na školskim takmičenjima u periodu od VI do IX razreda
osnovne škole
➔ Pravo na dodatne bodove ostvaruju učenici na osnovu rezultata koje su postigli tokom
posljednje četiri godine školovanja (od VI do IX razreda) iz nastavnih predmeta: Bosanski
jezik i književnost, hrvatski jezik i književnost, srpski jezik i književnost, prvi strani jezik,
drugi strani jezik, matematika, fizika, informatika, geografija, tjelesni i zdravstveni
odgoj/sport (individualni i timski sportovi).
➔ Mogućnost dobijanja dodatnih bodova, ostvaruju i učenici koji su postigli značajne rezultate
tokom posljednje četiri godine školovanja (od VI do IX razreda) u individualnim sportovima
i takmičenjima iz primijenjene i muzičke umjetnosti, a za timske sportove potrebno je
dostaviti dokaz o statustu perspektivnog sportiste. Bodovanje navedenih kriterija, vrši se na
osnovu vrednovanja najboljeg rezultata kojeg je učenik ostvario u jednoj školskoj godini (od
VI do IX razreda osnovne škole).
-djeca boraca-branitelja
-djeca ratnih vojnih invalida
-djeca umrlih ratnih vojnih invalida
-djeca organizatora otpora
-djeca veterana-prvoboraca
-djeca nosilaca najviših ratnih priznanja
➔ Za upis učenika u gimnaziju minimalan broj bodova iznosi 78, dok u gimnaziju sa sportskim
izbornim područjem učenik treba imati minimalno 73 boda (opći uspjeh, nastavni predmeti,
eksterna matura i dr.) i minimalno 5 bodova na testu fizičke sposobnosti (ukupno 78
bodova).
➔ Za upis u ekonomsku školu i škole iz oblasti zdravstvene struke, učenik ili učenica/kandidat
po svim kriterijima mora imati minimalno 71 bod.
➔ Za upis u škole koje imaju trogodišnja zanimanja nije utvrđen minimalan broj bodova.
➔ Za upis u privatne srednje škole učenik mora imati minimalno 78 bodova tj. minimalno 71
bod po utvrđenim kriterijima i minimalno 7 bodova na prijemnom ispitu.
➔ Za svakog učenika ili učenicu (kandidata) koji konkuriše za upis u određenu srednju školu
utvrđuje se ukupan broj bodova na osnovu navedenih kriterija. U slučaju jednakog broja
bodova na rang listi, prednost u kriterijima imaju: opći uspjeh, veći broj bodova iz predmeta
koji imaju značaj za određenu vrstu škole/zanimanje, rezultati postignuti na ispitima
eksterne mature ili rezultati sa prijemnih ispita koji se uzimaju u obzir u određenim srednjim
školama.
➔ Za učenike koji se ne upišu u navedene škole prema određenim kriterijima, postoji i drugi
upisni rok na kojem se najčešće popunjavaju slobodna mjesta u određenim školama i
zanimanjima, prema broju bodova i slobodnih mjesta.
➔ Učenici koji se ne upišu na prva dva upisna roka, imaju mogućnost upisa na slobodna mjesta
u srednjim školama, na način da lično mogu predati potrebnu (navedenu) dokumentaciju u
sekretarijatu srednjih škola bez upotrebe informacionog sistema EMIS.
➔ Ako prijava i upis nekog kandidata u prvi razred srednjih škola nije izvršena pomoću
informacionog sistema EMIS, naknadni upis nije moguće izvršiti.
➔ Prebacivanje učenika iz jedne škole u drugu ili iz jednog smjera u drugi smjer tokom prve
godine školovanja (prvog razreda srednje škole), može se izvršiti samo u izuzetno
opravdanim situacijama i uz saglasnost Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona
Sarajevo.
Dokumenti koje su kandidati (učenici) dužni da dostave u srednju školu nakasnije četiri dana
nakon objavljenih rezultata su:
• prijava za upis
• originalna uvjerenja o uspjehu učenika za VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole
• druga dokumenta koja su relevantna za utvrđivanje broja bodova za upis u srednju školu
4. PITANJA ZA ORIJENTACIJU UČENIKA
OSNOVNIH ŠKOLA
Svake godine učenici završnih razreda osnovnih škola u Bosni i Hercegovini, moraju da se
odluče gdje da nastave svoje srednjoškolsko obrazovanje. Koju srednju školu upisati, koje
zanimanje ili smjer izabrati, otići negdje izvan države ili ostati, čime se u životu baviti, koga
poslušati (a koga ne poslušati), koja su zanimanja tražena na tržištu rada, sa kojim zanimanjem je
moguće doći brže do zaposlenja, koje je uslove potrebno ispuniti za upis u srednju školu, koja se
znanja, vještine i sposobnosti traže... sve su to pitanja koja se svake godine postavljaju i ponavljaju
sa svakom novom generacijom!
Ocjene i oblici ponašanja u školi nisu parametar koji može dovesti do upisa u odgovarajuću
srednju škole, a slušanje isključivo sebe ili isključivo drugih ljudi koji nas okružuju ne donosi
očekivane rezultate. Ljudi koji sami ne rade ono što vole ili još uvijek nisu pronašli u čemu su to
oni najbolji ili nemaju određene rezultate, ne mogu savjetovati djecu i omladinu koju školu da
upišu, čime da se bave ili da odrede za šta je neko predodređen. Neke osobe znaju od malih nogu
čime treba da se bave, a neki ljudi to shvate u 20-im, 30-im, 50-im ili 80-im godinama svoga života!
Mnogi ljudi tokom svog životnog vijeka nikada ne shvate svoja interesovanja ili ne uspiju da se
bave onim što je nihova misija i svrha postojanja na planeti Zemlji. Prema naučnim istraživanjima,
čak 78% odraslih ljudi (starijih od 18 godina) u svijetu (2021.) ne radi ono što voli ili za šta ima
kompetencije, a razlozi ovakvog stanja su različiti (npr. nikada nisu dobili pravu šansu, niko nije
prepoznao njihova interesovanja ili prirodan talenat, morali su da rade kao maloljetne osobe, nisu
imali finansijska sredstva za neka zanimanja i završavanje određenih škola, rano su postali roditelji,
otišli od kuće ili su imali teške životne probleme, nedaće i sl.). Brojni učenici nastavljaju tradiciju
upisivanja srednjih škola koje su upisali njihovi roditelji, od čega samo njih 28% (od početka 21.
stoljeća) i nastavi da se bavi tim zanimanjem. Ovaj način tradicije ili genetskih predispozicija za
određenu oblast nosi velike količine tereta za buduće učenike (slično je i sa fakultetima), u kojima
se od njih očekuje da postignu ono što su njihovi roditelji postigli (šta god to bilo). Interesantan je i
podatak da djeca prosvjetnih radnika, u najmanjem procentu završavaju fakultete i pronalaze oblast
ili zanimanje za koje su zaista zainteresovani u čemu svjedoče i brojne generacije u Bosni i
Hercegovini od početka 21. stoljeća (ali i ranije). Tipovi i načini razmišljanja učenika prilikom
upisa u srednje škole su različiti, a najčešće učenici slušaju: roditelje, rodbinu, nastavnike,
pedagoge, drugare/drugarice ili tvrdoglavo slušaju sebe i smatraju da su za određeno zanimanje ili
smjer. Više od 80% roditelja, nastavnika, pedagoga ili članova familije također ne radi ono što voli,
nije pronašlo ili imalo mogućnost bavljenja određenim zanimanjem ili nema nikakve rezultate na
lokalnom, državnom, evropskom ili svjetskom nivou. Samo oni koji uživaju u svim prednostima i
manama svog zanimanja, sa osmijehom, nervozom i ljubavlju rade ono što su izabrali (ili je to
izabralo njih) mogu i postići prave rezultate i usmjeriti djecu i omladinu. Ovakvih ljudi u sektoru
obrazovanja u Bosni i Hercegovini trenutno ima 9% (2021.). Za više od 40% učenika osnovnih
škola u Kantonu Sarajevo ne postoje zanimanja i smjerovi koja njih interesuju, što automatski
označava da će promašiti pri izboru srednje škole. Jedino rješenje je odlazak u države koje imaju
određena zanimanja, a najbolji način je dobijanje stipendija za srednjoškolsko obrazovanje u
drugim državama svijeta (uglavnom dobijaju učenici koji imaju prirodan talenat za dato zanimanje
ili imaju sve odlične ocjene).
Pri samom izboru srednje škole i razmišljanju čime se baviti u životu, osnovna (najvažnija)
pitanja koja svaki učenik (ali i čovjek) sebi treba da postavi su:
✔ Ko sam ja?
✔ Koja je svrha ili misija moga postojanja (pitanje na koje mnogi ljudi traže odgovor cijeli
život)?
✔ Kakve ljude želim u društvu oko sebe, a koje tipove ljudi ne želim?
✔ Kako reagujem na ljude i situacije koje mi ne odgovaraju ili na brojne nepravde u životu?
✔ Na koji način mogu da doprinesem ljudima i društvenoj zajednici oko mene, sa ciljem
poboljšanja uslova života za sve ljude u mojoj blizini?
✔ Da li ja volim ljude ili sam više osoba koja voli da radi sa predmetima, tehnologijama i sl.?
✔ Koju važnost u mom životu imaju materijalne stvari (finansije i sve što se može kupiti
novcem i drugim vidovima sredstava za plaćanje)?
✔ Da li želim da budem osoba slobodnog duha (tip slobodne osobe) koja govori šta misli, u
većini slučajeva radi što želi i što smatra da je ispravno?
✔ Da li volim da pomažem ljudima ili sam tip osobe koji voli da se pretežno sve vrti oko mene
(u centru pažnje)?
✔ Da li je smisao života opstanak na planeti Zemlji po svaku cijenu, pa čak i na štetu drugih
živih bića na Zemlji?
✔ Imam li u svom okruženju osobu (ili više njih) sa kojom mogu da pričam o svemu što želim
i bez predrasuda ili straha kako će ona ili oni da reaguju (da me osude, kritikuju, pohvale,
izgrde, ismijavaju i sl.)?
✔ Da li me ljudi ne primjećuju kada govorim ili nešto uradim (pozitivno ili negativno)?
✔ Šta ja to sve krijem, šta znam da drugi ljudi kriju (imaju tajnu) i da li sam nešto lagao/lagala
sa određenim ciljem u svom životu?
✔ Mogu li mene savjetovati ljudi kako da živim i šta da radim, ako su oni: nezadovoljni,
previše pričljivi, grubi, nasilni, dosadni ili naporni, ne rade ono što vole, nemaju rješenja za
brojne situacije i probleme ili se pretežno bave tuđim životima?
✔ Uživam li u virtuelnom svijetu i da li sam imao/imala (ili još uvijek imam) otvoren lažni
(fejk) profil na društvenim mrežama?
✔ Šta ja to mogu, što većina ljudi oko mene ne može (ne smije) da uradi?
✔ Da li sam ja površna osoba koja sve vidi samo estetski ili sve bazira na fizičkom izgledu ili
me interesuju osobine i detalji koji se ne vide vizuelno?
✔ Koje vrste predrasuda prema ljudima imam (npr. prema fizičkom izgledu, godinama starosti,
rasi, spolu, jeziku kojim govore, etničkoj, vjerskoj, političkoj ili spolnoj pripadnosti, načinu
odijevanja, ponašanja, fizičkim manama i dr.)?
✔ Da li ja kao i sva djeca i omladina širom svijeta zaslužujem pravo na kvalitetno obrazovanje
i dobijanje prave prilike (šanse) u oblasti koju izaberem?
✔ Kakav kvalitet nastave, uslove rada, školske drugove i nastavnike očekujem (želim) u
srednjoj školi?
✔ Šta ću uraditi, ako se ne uklopim u sredinu i razred koji će me zapasti u srednjoj školi?
✔ Šta dobijam u srednjoj školi, a što nisam mogao/mogla dobiti u osnovnoj školi?
Da li u školu idem samo iz razloga da nešto dobijem?
✔ Može li se bez obrazovanja i visokih ocjena, pronaći smisao života i uspjeti u svom
životnom cilju?
✔ Da li želim da steknem određeno zanimanje nakon srednje škole ili samo da završim srednju
školu?
✔ Šta mi je važnije tokom moga školovanja: ocjene i opći uspjeh ili znanje, praksa i vještine?
Šta je važnije mojim roditeljima (starateljima) od gore navedenog?
✔ Da li sam spreman/spremna da do svoga cilja dođem na način da oštetim druge ljude (možda
i bolje ljude od mene) i korištenjem nečega što mislim da nije ispravno?
✔ Kako reagujem kada znam da neki učenik ili učenica dobiju određenu ocjenu i odgojnu
mjeru koju ne zaslužuju? Šta uradim u tom slučaju da se to promijeni?
✔ Ako se ne upišem u srednju školu koju želim, da li smatram da ću moći živjeti s tim da mi
neko namjesti upis u navedenu školu ne poštujući sva pravila zvaničnog upisa?
✔ Ko ima veću važnost u svakodnevnom životu: ja, brat, sestra ili moji roditelji (staratelji)? Da
li bi svako od nas trebao da ima nešto po čemu je bitan i da dobije svoj centar pažnje?
✔ Koja je razlika između prirodnog talenta za jednu oblast i učenika koji sve svoje obaveze
radi u datom vremenskom periodu (roku)?
✔ Ako imam sve odlične ocjene u školi, znači li to da ću uspjeti u svojim životnim ciljevima?
✔ Koja je razlika između religije i nauke? Koja me oblast više interesuje (ne moje roditelje,
već mene)?
✔ Kakvi nastavnici treba da predaju u srednjim školama: nepismeni, prosječni, prirodni talenti
za određenu oblast, fenomeni, nastavnici sa rezultatima u predavačkom radu koji je priznat u
svijetu, nastavnici koji mnogo znaju, nastavnici iz različitih država svijeta, nastavnici sa
fizičkim manama, nastavnici sa zavidnom fizičkom kondicijom, psihički stabilni nastavnici
ili...?
✔ Šta znači za mene završetak osnovne škole i početak srednje škole? Ima li to neku važnost?
✔ Da li ću neku srednju školu izabrati iz razloga što moja drugarica ili moj drug upisuju istu
školu, bez obzira što to mene baš i ne interesuje?
✔ Koja je razlika između privatne, vjerske (religijske) i javne (državne) srednje škole?
✔ Da li je ispravna odluka upisati neku srednju školu radi nečije preporuke ili iz razloga što se
nalazi blizu mjesta gdje ja živim?
✔ Šta ću uraditi ako ne mogu da putujem do mjesta gdje se nalazi određena srednja škola u
koju me prime?
✔ Da li je ispravna odluka upisati neku srednju školu, samo iz razloga što nakon njenog
završetka relativno brzo mogu pronaći posao ili iz razloga dobijanja stipendije (finansiranja
deficitarnih zanimanja) za određenu srednju školu?
✔ Postoji li osoba u mojoj blizini koja je samostalna cijeli život (npr. sve kućne i vanjske
poslove radi sama bez bilo čije pomoći, ima svoj cilj i hobije, sama nalazi poslove i ljude za
saradnju bez namještanja i poznavanja bilo koga, ispunjava svoje ciljeve bez sredstava
iskorištavanja drugih osoba, u emotivnom, materijalnom i svakom drugom smislu ne zavisi
od drugih ljudi, ne dotiče je šta drugi misle o njoj/njemu i ne radi kako joj drugi ljudi
savijetuju za sticanje određenih prednosti, beneficija i sl.)?
✔ Mogu li u školama predavati nastavnici sa određenim fizičkim manama (npr. nastavnici koji
šušljaju, frfljaju ili mrmljaju dok govore i predaju, sa određenim naglascima koje ne
razumijemo i sl.)?
✔ Kako mislim da ću reagovati ako slučajno shvatim (dođem do saznanja) da je skoro sve što
su me učili u osnovnoj školi bila laž ili nije bila istina?
✔ Da li sam u osnovnoj školi dobio/dobila sva znanja, vještine i sposobnosti koje će mi trebati
u nastavku moga školovanja i tokom cijeloga života? Ako nisam, šta bih promijenio ili
promijenila?
• Zdravlje
• Ljubav (ljubav osobe koja me voli duži niz godina, bez obzira na
moja razmišljanja, emocije, vještine, karakter, interesovanja,
znanje, porijeklo, finansijsku situaciju, fizički izgled i dr.)
• Prijateljstvo (pravo prijateljstvo koje traje 10, 20, 30 ili više od 50 godina)
• Sreća i zadovoljstvo (kao tipovi emocija)
• Znanje
• Talenat
• Karakter
• Emocije
• Život
• Osobe koje su umrle (preminule) ili nisu žive
• Sjećanja i uspomene
• Duhovni (spiritualni) mir
• Mašta
• Godine (vrijeme koje je prošlo)
Kao način podrške učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, Ministarstvo za odgoj i
obrazovanje Kantona Sarajevo formiralo je radnu grupu, koja je u februaru 2022. predstavila svoj
Prijedlog edukativnog materijala za unapređenje psihosocijalnih kompetencija učenika, očuvanja
mentalnog zdravlja, razvoja mišljenja, ličnog i socijalnog razvoja (130 str.). U njegovoj izradi,
učestvovali su pedagozi i psiholozi (ukupno 17 žena) iz školskih i fakultetskih (univerzitetskih)
ustanova u Kantonu Sarajevo. Radi se o kratkim radionicama, koje sadrže brojne priloge, zadatke i
listove o pitanjima identiteta, osjećanja, ličnog i socijalnog razvoja, ali i o nekim temama iz
svakodnevnog života. Ovakve radionice doživjele su svoj vrhunac u svijetu, u periodu od 1997. do
2006. godine (prema idejama iz 80-ih godina 20. stoljeća). Osmišljene su od strane britanskih,
kanadskih i američkih psihologa, psihoterapeuta, sociologa i pedagoga. Njihovu primjenu i principe
izrade koristio je i Kreativni centar iz Beograda (u periodu 2002.-2012.) u svojim udžbenicima i
radnim listovima. Ovi edukativni materijali već se koriste u radu pedagoga i psihologa u osnovnim i
srednjim školama širom Bosne i Hercegovine (još od 2001. godine) i ne predstavljaju ništa novo ili
originalno, a njihovom primjenom nisu dobijeni očekivani rezultati u shvatanju učenika: ko su, šta
žele u životu i koju školu ili fakultet da upišu. Od 2014. svjetski psiholozi ne koriste ove načine
rada za nove virtuelne generacije, a u Kantonu Sarajevo i dalje se predlažu edukativni materijali od
prije 20 i više godina! Urađeni su od strane psihologa i pedagoga, koji također aktivno rade u
navedenim ustanovama već 20 godina tj. od početka 21. stoljeća (neki i od 20. stoljeća).
Svake 2-3 godine potrebno je mijenjati metode rada sa djecom i omladinom i prilagoditi ih
svakoj novoj generaciji. Razvojem tehnologija formirana su nova zanimanja i smjerovi, pa i novi
načini razmišljanja, a ljudi koji na isti ili sličan (malo izmijenjen) način izrađuju različite psihološke
probleme zaboravljaju kako se osjeća neko ko ima 12, 15 ili 18 godina. Najveći problemi u odgoju i
obrazovanju djece i omladine u periodu 2014.-2021. i dalje su iste teme i problemi, kao i prije 20,
30 ili 50 godina, ali su osjećanja znatno potisnuta tj. uzrokovana virtuelnim načinom razmišljanja.
Razlike između generacija uvijek postoje, a shvatiti kako funkcioniše svaki um u svakom momentu
je nemoguće i neprirodno. Ako neko ima iskustvo u nečemu, ne znači da neće pogriješiti. Kako
pomoći nekome ko ne želi pomoć ili kako reagovati u pravom trenutku i na pravi način su pitanja na
koja niko u svijetu nema odgovora. Izrada edukativnih materijala za pomoć učenika treba biti
urađena od strane samih učenika, a ne od ljudi koji su završili osnovnu ili srednju školu prije 20, 30,
40 i više godina. Ono što ovakvi materijali za samopomoć ne nude, jeste odgovor kako vratiti
izgubljeno vrijeme i da li je to uopšte moguće? Ako se učenici završnih razreda osnovnih škola
(i veći dio učenika srednjih škola) osjećaju da su bacili devet godina svoga života u osnovnoj školi,
taj osjećaj ne možemo promijeniti, jer se propušteno vrijeme ne može vratiti. Na pitanja o tome
zašto misle da su izgubili devet godina osnovne škole, odgovori kod djece uzrasta od 13 do 17
godina veoma su slični. Najčešći razlozi ovakvih razočarenja kod učenika, pokazuju i njihovi
odgovori: da im se ništa lijepo nije desilo, nisu dobili potrebna znanja, vještine i praksu koju su
očekivali, da im se ne sviđa bilo koji nastavnik kako predaje, da su im roditelji lagali o školi i
ocjenama i da nema sadržaja i predmeta koje njih interesuju (niko ih ništa nije pitao)!!
Najveći problemi kod djece i omladine u posljednjih 10 godina čine određeni osjećaji, a
izdvajaju se: usamljenost (globalni problem u svijetu), strah (naslijeđeni, nametnuti ili stalno
prisutan), razočarenje društvenom zajednicom koja ih okružuje, porodicom i ljudima općenito, ali i
osjećaj nepripadanja i neprilagođenosti, kao i osjećaj da se ništa novo ne dešava (monotonija ili
dosada). Kakvim ljudima su to djeca i omladina okruženi u Bosni i Hercegovini, da imaju stalne
potrebe za ovakvim osjećanjima (u psihoterapiji predstavljaju oblik depresivnog stanja), bez
osmijeha, slobode izbora ili mogućnosti razgovora o svim temama koje njih interesuju u porodici,
školi ili na ulici?!
5. KRITERIJI KVALITETNOG PREDAVAČA
(NASTAVNIKA) U SVIJETU I
U BOSNI I HERCEGOVINI
Svaka država u svijetu ima svoj obrazovni sistem, koji je usklađen sa brojnim zakonima,
pravilnicima i procedurama. Procedure zapošljavanja nastavnika različite su u različitim dijelovima
svijeta, a kriteriji ocjenjivanja kvaliteta nastavnika i predavača u osnovnim i srednjim školama
jedinstveni su u svijetu. Rezultat rada nastavnika iz određene oblasti (nauka, umjetnost, jezik, sport,
tehnologije...), predstavljen je kao odraz njihovih učenika i onoga što su oni zapamtili i primijenili
tokom svoga života tj. za 10, 20, 30 ili 50 godina. Prema količini znanja koje posjeduju, vještinama,
idejama, rezultatima i praktičnim primjerima, podjela nastavnika u svijetu izvršena je na: prirodne
talente, fenomene, najbolje, prosječne i nepismene nastavnike. Najveći broj nastavnika u školama
širom svijeta čine prosječni nastavnici (67%), pa su i njihovi rezultati u vidu učenika koji odrastaju
prosječni, a zatim slijede: nepismeni (16%), nabolji nastavnici (9%), prirodni talenti (7%) i
fenomeni (1%). Prema ovim pokazateljima koji se razlikuju od države do države, najveća je
vjerovatnoća da će učenici iz osnovne i srednje škole izaći kao prosječni ili nepismeni učenici. Neki
nastavnici su se specijalizovali za rad sa manjim uzrastima djece od 6 do 11 godina, dok su neki
specijalisti za uzraste od 12 do 15 ili od 16 do 18 godina. Većina nastavnika predaje djeci i omladini
bez obzira na njihovu dob, ali koristi iste ili različite metode za svaki uzrast. Postoje i specijalisti
predavači, koji imaju specijalizovan pristup za rad sa omladinom starijom od 18 godina tj. u
njihovim 20-im godinama. Najbolji nastavnici su oni koji imaju različite metode rada sa različitim
uzrastima i stalno ih mijenjaju, a prema procjenama ovakvih nastavnika u svijetu ima samo oko 3%
(2021.).
U 21. stoljeću za najbolje nastavnike, smatraju se oni nastavnici koji imaju samo jedan cilj i ne
biraju sredstva i načine na koji će ostvariti taj cilj, a to je da sve što znaju (ili što su naučili) i što su
doživjeli tokom svoga života (svoje iskustvo) prenesu na svoje učenike (bez obzira na metode koje
će koristiti). U najbolje nastavnike u svijetu sa najboljim rezultatima podučavanja, ubrajaju se:
nastavnici koji rade sve suprotno od ljudi i društvene zajednice koja ih okružuje, nastavnici koji
nikada ne rade prema zadatim planovima i programima (kurikulumima), nastavnici koji spontano
improvizuju svaki nastavni sat (čas) sa jasnim ciljevima, nastavnici koji u svako doba dana ili noći
imaju želju da pomognu svojim učenicima i na bilo koji način, nastavnici koji ne čitaju udžbenike
(podrazumijeva se da to već znaju), nastavnici koji svoj posao ne rade iz finansijskih razloga ili
opstanka (stečeno znanje, vještine, iskustvo i praksa nemaju cijenu), nastavnici koji potiču slobodno
ili prirodno ponašanje svakoga učenika, nastavnici koje ne interesuje šta drugi misle o njima,
nastavnici koji odlaze u različite dijelove svijeta (posebno u siromašne države) da bi predavali
besplatno (najčešće su stan i hrana obezbijeđeni tj. plaćeni), nastavnici koji pješače po nekoliko sati
(pređu i više od 10 km) da bi došli do svojih učenika ili do škola, nastavnici koji žive svoj život
kroz cjeloživotno učenje i svoje učenike, ali i nastavnici koji svake godine sa brojnim razredima
koriste različite metode rada (npr. svake godine imaju potpuno različite igre, prezentacije, testove,
pitanja, nastavne listove, vježbe i dr.).
U Kantonu Sarajevo zastupljeni su slični statistički parametri, kao i u većini države. Broj
privatnih škola na području Kantona Sarajevo stalno se povećava, ali broj djece konstantno opad,
što pokazuje i upis u srednje škole na godišnjoj bazi u periodu 2000.-2021. godina. Danas je trend
zapošljavanja nastavnika baziran na njihovom ličnom izboru, pa mnogi nastavnici iz različitih
razloga napuštaju određene škole nakon samo jednog dana, sedmice ili mjeseca. Rijetki su
nastavnici sa određenim znanjem, praksom i vještinama koji će se odlučiti: da predaju u školama
samo kao zamjena, da predaju duži niz godina samo zbog radnog mjesta, da obilaze više škola za
nekoliko časova (male nastavne norme), kao i da rade do povratka nastavnika sa brojnih bolovanja
ili samo na određeno vrijeme. Ovakvo predavanje po školama bez perspektive i bilo kakvih kriterija
(sa trendom iz 20. stoljeća), zamijenjeno je brojnim odlaskom nastavnika u druge države svijeta.
Veoma su popularni odlasci u države smještene na teritoriji regija: Jugozapadne Azije (Ujedinjeni
Arapski Emirati, Kuvajt, Katar, Turska, Saudijska Arabija i dr.), Centralne Azije (Uzbekistan),
Istočne Azije (Kina, Tajvan i Južna Koreja) i Jugoistočne Azije (Vijetnam, Indonezija i Malezija).
Za odlazak u ove države potrebno je imati: diplomu iz određene oblasti predavanja, aktivno znati
engleski jezik, imati između 22 i 59 godina i proći video intervju sa upravom škole. Radno iskustvo
je poželjno (minimalno 2 godine), ali nije glavni uslov ako je neko kvalitetan predavač. Beneficije
koje nude ove škole, ne mogu nadmašiti ni privatne škole sa stranim nastavnim kadrom u Kantonu
Sarajevo (ili u cijeloj državi). Privatne škole u navedenim državama u svojoj ponudi imaju: plaćenu
avionsku kartu ili troškove prevoza, pomoć kod dobijanja vize za boravak, zdravstveno osiguranje i
plaćene praznične dane, unaprijed obezbijeđen i plaćen smještaj (mjesto stanovanja u blizini škole
ili u okviru školskog kompleksa ili internata), besplatne lekcije maternjeg jezika za nastavnike u
određenoj državi, ugovore na 1, 2 ili 3 godine rada i fiksnu cijenu rada (bez obzira na norme časova
i broj učenika) koja iznosi nekoliko hiljada mjesečno (u zavisnosti od države) za sve strane
nastavnike. Ovakvi uslovi i poštovanje kvalitetnih nastavnika doveli su do postepenog odlaska
nastavnika u strane države, što se direktno odražava na kvalitet nastave u osnovnim i srednjim
školama, ali i deficit za određena zanimanja u Kantonu Sarajevo i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ocjenjivanje nastavnika zaposlenih u školskim ustanovama vrši se prema određenim kriterijima
odgoja i obrazovanja u svijetu, a izdvaja se 14 osnovnih pokazatelja kvalitetnog nastavnika.
Tabela 94. Prikaz načina bodovanja nastavnika prema svjetskim kriterijima
Nabolja škola želi da obezbijedi nabolje uslove rada svojim učenicima (što nije uvijek lako), ali i
da među svojim predavačima ima samo najbolje nastavnike. U većem dijelu Bosne i Hercegovine i
Kantonu Sarajevo, ovo nije slučaj i uglavnom predaju prosječni ili nepismeni nastavnici (slična
situacija je i u susjednim državama). Kriteriji bodovanja koji su zastupljeni, nisu usklađeni sa
svjetskim kriterijima, koje bi rijetki nastavnici u Bosni i Hercegovini mogli da zadovolje (ispune).
Često se dobija utisak da ne postoje bilo kakvi kriteriji i da je cjelokupan nastavni proces samo
formalan i zasnovan na ličnom utisku prilagođenosti pojedinca određenoj sredini, grupi ljudi ili
društvenoj zajednici. Ipak, zakonske norme, pravilnici i procedure u zapošljavanju nastavnika u
osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo postoje, ali nemaju veću povezanost sa
kriterijima kvalitetnog predavača u svijetu. Mnoge škole u visokorazvijenim državama stalno
podižu svoje ljestvice (skale) za mogućnost predavanja u školama, pa se tako u kriterijima
zapošljavanja uvrštavaju i parametri kao što su:
a) da nastavnik nije član političke stranke od početka 21. stoljeća ili uopšte (suprotno od moralnih
normi nastavničkog poziva i rada sa djecom i omladinom)
b) da nastavnik nema bilo kakvih predrasuda prema ljudima i njihovim karakteristikama, načinima
ponašanja i načinu življenja
c) da nastavnici nemaju bilo koju vrstu ovisnosti (npr. ovisnost o nikotinu, kofeinu, lijekovima,
teškim drogama, nezdravoj hrani, alkoholnim pićima, mobitelu, računaru, tabletu ili nekoj drugoj
vrsti tehnologije, društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama, igricama, samotamnjenju ili
izblijeđivanju kože, ali i određenim oblicima šizofrenog ponašanja, nervnih oboljenja ili seksualne
ovisnosti)
f) da nastavnici nemaju bilo koju vrstu fobija koje su povezane sa radom u školskim ustanovama (sa
djecom, ljudima, zatvorenim prostorom, otvorenim prostorom i sl.).
Ovako visoki kriteriji daju i neočekivao dobre rezultate u nekim državama, a brojne debate se
vode da li je riječ o diskriminacijama ili o stvarnim ciljevima odgoja i obrazovanja. Postavljaju se
pitanja da li djecu mogu učiti oni ljudi koji i sami veći dio života ne mogu da savladaju ovakve
životne prepreke i probleme?! Najviše kriterije u zapošljavanju nastavnika imaju države: Finska,
Danska, Norveška, Novi Zeland, Australija, Island, Japan, Švedska, Holandija, Južna Koreja i Kina.
Prema pravilniku o kriterijima za prijem radnika u radni odnos (sa brojnim izmjenama i
dopunama) u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama čiji
je osnivač Kanton Sarajevo (2021.), bodovanje kandidata vrši se prema općim kriterijima.
Tabela 95. Prikaz općih kriterija bodovanja nastavnika u Kantonu Sarajevo (na konkursima) i poređenja sa svjetskim
kriterijima bodovanja nastavnika u državnim i privatnim školama
U srednjim školama na teritoriji Kantona Sarajevo postoji odobrena lista školskih udžbenika i
drugih vidova radnih materijala (u štampanoj ili digitalnoj formi) od strane Ministarstva za odgoj i
obrazovanje Kantona Sarajevo. U upotrebi su udžbenici urađeni od početka 21. stoljeća, ali i brojni
udžbenici iz 90-ih godina 20. stoljeća. Neki od autora navedenih udžbenika su: univerzitetski
profesori (mnogi od njih nikada nisu radili u srednjim školama ili su radili kratak period), inženjeri,
doktori nauka, magistri, profesori i nastavnici u školama, kao i drugi stručni saradnici i ljudi koji su
se specijalizovali za određene oblasti. Lista školskih udžbenika za srednje škole nije se značajnije
mijenjala u posljednjih 10 godina. I dalje su za većinu srednjih stručnih škola u upotrebi brojni
radni listovi, radne sveske i materijali, koji su nastali još prije 30, 40 ili više od 50 godina.
Nedostatak novih kvalitetnih udžbenika u srednjim školama na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine
je i jedan od glavnih problema u cjelokupnom srednjoškolskom obrazovanju, koji dovodi do
zastarjelih načina rada, ali i nezadovoljstva učenika, roditelja i nastavnika. I dalje se u većini škola
na području Bosne i Hercegovine kao metode rada upotrebljavaju beskonačna diktiranja učenicima,
prepisivanja pojmova sa školske table (ploče) ili kopiranje radnih materijala, obrazaca i formulara
starih 20, 30, 50 i više godina.
One škole koje imaju najbolje i najkvalitetnije udžbenike i sarađuju sa najboljim autorima (sa
svjetskim rezultatima), mogu očekivati i određeni napredak u samom odgoju i obrazovanju.
Najadekvatnije rješenje predstavlja podjela besplatnih radnih materijala za svaki nastavni predmet,
sa ciljem samostalnog rada i učenja (kod kuće ili u školama), dok se praktični dijelovi nastave
izvode u određenim laboratorijima, radionicama, institutima i školskim učionicima. Prepisivanje
tuđih ideja i nastavnih programa ne može dati rezultate bilo kojoj državi u svijetu, bez obzira na
licencu, certifikate i literaturu koju koristi. Razlike u programima i nastavnim sredstvima moraju
biti jasno izražene između srednjih škola sa određenim oblastima i zanimanjima. Pisanje na tabli
(ploči), prepisivanje pojmova, diktiranje i korištenje jedne prezentacije po 10 ili 15 godina,
predstavlja čin formalnog načina obrazovanja da se određeni nastavni sadržaji samo obrade.
Školske table ne mogu zamijeniti udžbenike, a kao sredstvo za rad odavno se ne upotrebljavaju
table sa pisanjem kredom po njima. Od 2002. u trendu su table sa kliznom podlogom po kojoj se
piše specijalnim markerima, dok su od 2008. zavladale tzv. pametne table sa digitalnim sadržajima.
Većina srednjih škola u Kantonu Sarajevo nema pametne (digitalne) table, a neke srednje škole su
tek 2020. dobile prvu školsku tablu. Pretraživanje po internetu, dijeljenje linkova, korištenje
digitalnih udžbenika koji nemaju sadržaje koji ne prate nastavne programe u Kantonu Sarajevo (npr.
MozzaBook) ne predstavljaju olakšanje u nastavi i nikako prenos znanja.
Da bi se pratio rast i razvoj svake generacije koja odrasta i dolazi u srednje škole, svakih 4-5
godina sva nastavna sredstva, pomagala, metode i kadar moraju da se mijenjaju. Danas je izražen
trend digitalnog, STEAM i hibridnog obrazovanja, koji će za par godina već biti zamijenjeni novim
načinima rada u školama i prema novim kurikulumima. Koriste se i metode online nastave, sa
platformama koje omugućavaju direktan rad učenika i nastavnika, pisanje, crtanje, razgovor, sa
svim potrebnim kartama, grafikonima, tabelama, skicama, primjerima i drugim vidovima rada (u
Kantonu Sarajevo ovakvih online platformi za učenje nema). Školski udžbenici davno su
zamijenjeni: besplatnim radnim materijalima, informatičkim programima iz svih vidova
obrazovanja, mobilnim aplikacijama iz određenih oblasti (najkvalitetnije su na engleskom jeziku),
društvenim mrežama (najbolje društvene mreže obavezno imaju englesku verziju) i online
platformama za učenje, ali ne i u Bosni i Hercegovini. Mnoge države su svoje nastavnike u školama
zamijenile sa robotima (npr. Japan), digitalnim vodičima i vještačkim profilima, sa kojima se može
razgovorati i dobiti odgovori i objašnjenja u bilo koje doba dana i noći. Danas svaka moderna škola
ima besplatan internet za korištenje, a svaki učenik ima svoj besplatni mobilni uređaj, laptop ili
tablet za koji je zadužen. Mobilne aplikacije i samostalna istraživanja zamijenili su udžbenike,
pametne table, prezentacije i diktiranje.
Moderan nastavnik u 21. stoljeću uživa u onome što radi, sa ciljem pomaganja učenicima i
stalnog cjeloživotnog obrazovanja, a ne sa ciljem isključivog opstanka ili obezbjeđenja radnog
mjesta, što je najčešće slučaj u srednjim školama na području Kantona Sarajeva i Bosne i
Hercegovine), ali i u brojnim državama svijeta. Savremeni nastavnik ima znanja, praksu, ideje i
vještine iz brojnih oblasti istraživanja, poznaje strane jezike (mnimalno engleski jezik) i nekoliko
stotina programa, on leti, visi, skače, pleše i donosi različite predmete sa ciljem objašnjenja brojnih
pojmova i nastavnih sadržaja. Pažnja učenika u osnovnoj školi za slušanje nastavnika iznosi između
4 i 8 minuta, a pažnja čitanja školskih udžbenika između 5 i 10 minuta. U srednjim školama učenici
imaju pažnju za slušanje frontalnog izlaganja nastavnika u trajanju od 10-12 minuta, a rada sa
školskim udžbenicima oko 15-17 minuta. Pažnja srednjoškolaca usmjerena na mobilne aplikacije
iznosi 1 sat (u osnovnim je mnogo veća), a na društvene mreže oko 2,5 sata! Ovi načini privlačenja
pažnje učenika dio su i nastavnog procesa, ali ne i u srednjim školama na teritoriji Kantona
Sarajevo i cijele Bosne i Hercegovine. Metode nagrađivanja da bi određeni učenik učio, pročitao
neku knjigu, uradio zadaću i finansijska podrška za svaku ocjenu predstavljaju degradiranje svoje
djece i pretvaranje u nešto što ona nisu (sa svojim vrlinama i manama), a rezultati takvih načina
odgoja, učenja i podučavanja vidljivi su kod djece i odraslih ljudi. Da se ovaj princip (metod)
odgoja primjenjivao u 20. stoljeću, mnogi ljudi koji su pročitali nekoliko hiljada knjiga danas bi bili
milioneri (u realnom životu nije slučaj)!
7. TIPOVI DISKRIMINACIJE U
ŠKOLSKIM USTANOVAMA
• U svakodnevnom životu postoje određene društvene i privatne teme, ali i tabu teme (o
kojima se ne govori ili se iz različitih razloga ne bi trebalo previše pričati). Privatno bi za
svakog čovjeka trebalo biti ono što se dešava u njegovom životu, ali je samo njegovo (lično)
i nije nešto o čemu bi ljude trebalo previše da informiše. Tako su i nastala neka privatna
pitanja, koja se ne bi trebala postavljati pojedincima na ulici, na konkursima pri
zapošljavanju ili u svakodnevnom životu. Ipak, škole su upravo centri bavljenja privatnim
životima nastavnika, nastavnog osoblja, učenika i njihovih roditelja. U žargonu se
upotrebljava naziv mahalanje, tračanje ili bavljenje tuđim životima, što ljudima širom svijeta
predstavlja svakodnevnu razbibrigu sa različitim ciljevima i metodama. Privatna pitanja
koja jedan čovjek ne bi trebao da postavi nekome ili da ga previše zanimaju su pitanja o:
etničkoj (nacionalnoj), rasnoj, vjerskoj (religijskoj), jezičkoj i političkoj pripadnosti,
seksualnom opredjeljenju, kao i pitanja za koga je neko glasao na političkim izborima,
koliko ima godina, s kim živi ili kolika je nekome plata (plaća) na poslu kojem radi. Koliko
je neko platio određeni predmet ili gdje je nešto kupio, da li se vakcinisao protiv neke
zarazne bolesti, u većini slučajeva se prema bontonu smatra nekulturnim pitanjem za odraslu
i punoljetnu osobu (stariju od 18 godina). Šaljivi karakter i otvorena priča o svim temama,
česte su u određenim porodičnim i društvenim okupljanjima, ali nisu svojstvena i za
društvene događaje, posao ili ipak da ovakve teme i pitanja budu dio zakona i pravilnika. U
školama širom Bosne i Hercegovine, zastupljeni su česti primjeri etničke i religijske
diskriminacije, koje prema postojećim zakonima i pravilnicima uglavnom nisu jasno
regulisane ili sankcionisane. U Kantonu Sarajevo, na konkursima ili u samoj nastavi ovakva
pitanja se ne postavljaju, ali se za određene svrhe socijalne karte i baza podataka
(elektronskih i drugih), od nastavnika često traže privatne infomacije koje sadrža njihovu
etničku ili nacionalnu i vjersku ili religijsku pripadnost. Koje je neko nacionalnosti ili da li
je religiozan ili nije, predstavlja zakonski diskriminirajuće pitanje za svakog nastavnika.
Ipak, najveća diskriminacija na etničkoj, rasnoj i religijskoj osnovi je zastupljena u
svakodnevnoj nastavi, kao i u samom nastavnom kadru. Niko ne može znati koje je neko
nacije ili religije, dok mu određena osoba sama ne odgovori na ovakvo pitanje. Porijeklo
prezimena, običaji i dijalekt otkrivaju određene detalje ovog tipa o svakoj osobi. Na teritoriji
Bosne i Hercegovine veći dio stanovništva čine pripadnici tri etnička naroda, ali postoji i
veliki broj nacionalnih manjina (više od 30 naroda). Prema popisu iz 2013. brojni stanovnici
su se izjasnili kao religiozni i kojim religijama pripadaju, ali i oni koji nisu religiozni ili koji
ne žele da odgovore na pitanja privatnog tipa. Postavljanje pitanja ovakvog tipa, ali i
zapošljavanje nastavnika isključivo iz određene etničke ili vjerske grupe, predstavlja
krivično djelo i diskriminaciju (prema zakonima u Bosni i Hercegovini). Mali je broj
nastavnika u školama na području Kantona Sarajevo, koji se nije javno deklarisao kojoj
naciji (narodu) pripada i koje je religije, a mnogi upotrebljavaju i brojne izraze ili poštuju
određene vjerske običaje. Prema ovakvim javnim stavovima i opredjeljenjima većeg broja
nastavnika, mogu se vidjeti jasni primjeri diskriminacije pri zapošljavanju ljudi određene
nacije ili čak religije. Bez obzira što u Kantonu Sarajevo žive ljudi koji su se na popisu iz
2013. izjasnili kao pripadnici tri većinska naroda i brojnih nacionalnih manjina, u samim
školama najveći broj zaposlenih čine pripadnici Bošnjaka. U mnogim školama postoji samo
1 do 2 zaposlene osobe koje se nisu izjasnile ili su iz neke druge etničke grupe, a neke škole
imaju 100% nastavno osoblje koje pripada samo jednom narodu. Slična je situacija i u
školama širom Bosne i Hercegovine, što pokazuje na potpunu etničku i religijsku
diskriminaciju ljudi u cijeloj državi. Neke javne (državne) škole primaju određeni nastavni
kadar samo da bi pokazale da kod njih ne postoji etnička i religijska diskriminacija, što opet
nema nikakvu povezanost sa kvalitetom predavanja nastavnika bez obzira na bilo koju vrstu
njihovog opredjeljenja. Mnoga naseljena mjesta (urbana i ruralna) u Bosni i Hercegovini,
hvale se kako kod njih nema ovakvih vrsta predrasuda ili bilo kakve diskriminacije, što u
svakodnevnom životu i radu u školskim ustanovama očigledno nije slučaj. Prema
posljednjem službenom popisu iz 2013. u Kantonu Sarajevo je živjelo 413.593 stanovnika,
od čega se 346.575 stanovnika izjasnilo Bošnjacima. Ostatak stanovništva od 67.018 čine
ljudi koji se nisu izjasnili, čije je etničko opredjeljenje nepoznato ili pripadaju drugim
narodima (Hrvati, Srbi, Albanci, Crnogorci, Romi, Turci, Jevreji, Arapi, Slovenci,
Makedonci, Nijemci, Česi, Ukrajinci, Britanci, Francuzi, Amerikanci, Talijani, Kinezi, Rusi,
Poljaci i brojni drugi narodi). Postavlja se pitanje da li od preko 67.000 stanovnika drugih
nacija (od čega je određeni procenat onih sa diplomama nastavnika), nije moguće naći ni
100 ljudi u javnim (državnim) osnovnim i srednjim školama na teritoriji Kantona Sarajevo?!
Slični pokazatelji prisutni su i kod vjerske ili religijske pripadnosti, koja predstavlja
duhovnu ili spiritualnu povezanost određene osobe sa nekim ili nečim što postoji negdje u
određenom obliku ili stanju izvan Zemlje ili na Zemlji. U ovom Kantonu je 2013. živjelo
350.594 stanovnika, koja su se izjasnila kao pripadnici islamske vjeroispovijesti, dok 26.114
stanovnika čine: agnostici, ateisti, neopredjeljeni i stanovnici sa nepoznatim vjerskim
opredjeljenjem. Na teritoriji Kantona Sarajevo je prema istom popisu živjelo i 36.885
stanovnika koji pripadaju drugim religijama (kršćanstvo, budizam, hinduizam i dr.). U
državnim (javnim) školama na području navedenog Kantona, najveći dio nastavnog kadra
javno (svakodnevno u svojim izjavama) se deklariše kao pripadnicima islamske
vjeroispovijesti (što je privatna stvar svakog pojedinca), a pokazatelj da 63.000 stanovnika
nisu pripadnici navedene vjeroispovijesti i da čine manje od 2% nastavnog kadra jasno
izražava i ovaj tip diskriminacije u školskim ustanovama. Svaka osoba kada napuni 18
godina i postane punoljetna ima pravo da se izražava i deklariše o bilo kojem privatnom
pitanju kako god želi. Međutim brojna djeca i omladina u Bosni i Hercegovini, koja su bila
pod religijskim odgojnim uticajem porodice i društva (ali i škole), odlučuju da se posvete
potpuno suprotnom antireligijskom prinicipu, dok mnogi punoljetni građani koji nisu
odgojeni u tzv. religijskom duhu odlučuju da pristupe brojnim religijskim ustanovama ili da
se vjerski opredjele, što pokazuju i brojna sociološka istraživanja o problemima porodice,
djece i religije. Uvođenje vjeronauke od I. ili II. razreda osnovne škole i religijsko okruženje
(čak i u školama) nisu donijeli očekivane rezultate u Bosni i Hercegovini u vidu zacrtanog
cilja da se generacije rođene u 21. stoljeću više okrenu religijskim načinima života (bilo koje
religije). Brojne migracije iz Bosne i Hercegovine, upravo su izazvane nestabilnom
političkom i ekonomskom situacijom u državi, ali i etničkom, religijskom i jezičkom
diskriminacijom kod djece od I razreda osnovne škole, pa do punoljetstva i zapošljavanja u
brojnim javnim institucijama i kompanijama. Brojna djeca su nakon sticanja punoljetstva
potpuno promijenila svoja imena, pol, vjeroispovijest, nacionalnu ili etničku pripadnost, što
sve jasno pokazuje na nemogućnost slobode govora, izražavanja i ponašanja u cijeloj državi.
• Politička opredijeljenost ili pripadnost određenoj političkoj stranci (partiji) predstavlja jedno
od privatnih pitanja za svakog pojedinca. Učešće u politici najčešće označava borbu za:
vlast, moć i novac. Rijetki su primjeri ljudi u svijetu koji su u politiku ušli da volontiraju
(besplatno) dugi niz godina, sa ciljem određenih promjena u društvu, državi, regiji ili u
cijelom svijetu. Potpuno suprotan svijet politici i ekonomiji je obrazovanje, gdje nabolji
nastavnici u svijetu predaju za niske novčane naknade tj. sa ciljem ljubavi prema onima
kojima predaju (učenicima) i prenošenja svih znanja i vještina, koja su oni tokom svoga
života naučili. Politika i obrazovanje imaju potpuno različite principe, ali su u Bosni i
Hercegovini usko povezane. U Kantonu Sarajevo nastavni kadar nije javno deklarisan o
političkoj pripadnosti, iako su političke teme veoma česte u razgovorima na području škola
ili u zbornicama. Svaka politička promocija u školama zabranjena je brojnim zakonima, ali
su osnovne i srednje škole veoma često mjesta glasanja na izborima! Bez obzira na sve
etičke principe i razlike između politike i obrazovanja, brojni nastavnici u Kantonu Sarajevo
(i cijeloj Bosni i Hercegovini) dobili su zaposlenje s obzirom na njihovu pripadnost
određenoj političkoj stranci, što je glavni dokaz za diskriminaciju prema političkoj
pripadnosti ili opredjeljenju. Postoje razlike između nastavnika i njihovih političkih
aktivnosti, na način da su: neki nastavnici aktivni članovi političkih stranaka duži niz
godina, neki su bili nekada davno (a sada nisu), neki se aktivno prijavljuju za stranačke liste
(kao kandidati ili kandidatkinje), neki mijenjaju svoja politička opredjeljenja (privatna
stvar), neki su se javno deklarisali, a neki nastavnici kriju da su članovi ili da su dobili radno
mjesto iz navedenih razloga. Trenutna situacija u Kantonu Sarajevo (i šire) pokazuje
apsolutnu diskriminaciju svih nastavnika koji nisu članovi bilo koje političke stranke u
odnosu na one koji jesu ili su nekada bili (sa povlaštenim položajem). Od početka 21.
stoljeća, u Kantonu Sarajevo je čak 79% direktora bilo član neke političke stranke ili imalo
povezanost sa određenim pojedincima iz političkog miljea. Smatra se da je 67% nastavnika
u Kantonu Sarajevo u periodu 2000.-2022. dobilo radno mjesto u školama (osnovnim i
srednjim) samo iz razloga pripadnosti nekoj političkoj stranci, familijarnosti ili poznanstvu
sa određenim politički uticajnim osobama (o čemu postoje i brojna novinarska istraživanja i
informacije). Brojni direktori, pomoćnici direktora, sekretari, pedagozi, psiholozi, socijalni
radnici, nastavnici i radnici na održavanju čistoće u školama, svoja radna mjesta su dobili na
osnovu ovakvih kriterija, a bilo kakve istražne (zakonske) radnje o ovoj temi i dalje su
nedostupne. Smatra se da je 79% nastavnika u osnovnim i srednjim školama na teritoriji
Kantona Sarajevo nekada bilo ili je još uvijek član određene političke partije (stranke). Ovaj
podatak varira od škole do škole, s tim da neke škole imaju i 98% nastavnog kadra sa
ovakvim obilježjima. Ovakvi alarmantni podaci su vjerovatno i glavni razlog očajnih
rezultata učenika (i nastavnika) na ovom prostoru, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Brojne
privatne škole također imaju nastavnike, učenike i roditelje u školskim odborima i
komisijama, koji su aktivni u politici na području nekih drugih država u svijetu (brojni
ambasadori, ministri i dr.). Od 10 privatnih srednjih škola koje kombinuju domaći i strani
kurikulum, samo jedna škola ima manje od 30% nastavnog kadra koji nema nikakvu
povezanost sa politikom. Neke države u svijetu, odlučile su kao kriterij za rad u školama
uspostaviti i nemogućnost pripadanja bilo kojoj političkoj stranci, jer je to u potpunoj
suprotnosti sa moralnim načelima predavačkog (obrazovnog) rada i odgoja djece. Ovakvi
kriteriji u Bosni i Hercegovini nisu mogući, jer trenutni zakoni jasno štite bilo koju
diskriminaciju na osnovu pripadnosti neke osobe političkoj stranci, a znanje, talenat i
kvalitet rada nisu dio bilo kojeg zakona o odgoju i obrazovanju.
• Diskriminacija prema stepenu obrazovanja kod nastavnika i predavača u osnovnim i
srednjim školama je veoma čest slučaj diskriminacije u Kantonu Sarajevo. Ona
podrazumijeva forsiranje ljudi sa određenim stručnim spremama, bez obzira na njihovu
stručnost i rezultate u radu sa djecom i omladinom. U osnovnim i srednjim školama na
području Kantona Sarajevo, nastavnici koji predaju i drugo stručno osoblje najčešće imaju
diplome: odgajatelja, učitelja ili učiteljice, nastavnika ili nastavnice razredne nastave,
nastavnika predmetne nastave, profesora i magistra za određenu oblast (po starom ili
Bolonjskom procesu ili sa međunarodno priznatim diplomama i licencama za rad). Ipak,
veoma čest je i slučaj predavača, bibliotekara, sekretara i direktora koji imaju diplome sa
višim ili nižim stepenom obrazovanja. U periodu 2000.-2022. u Kantonu Sarajevo je
zabilježeno 37% članova nastavnog osoblja (zajedno sa direktorima i pomoćnicima
direktora) koji su imali samo II godine završenog fakulteta (danas je potrebno minimalno III
ili IV u zavisnosti od predmeta) ili su bili doktori nauka! U nekim dijelovima Bosne i
Hercegovine donešeno je da u osnovnim školama mogu predavati samo profesori i
nastavnici, a u srednjim školama samo magistri, dok su doktori nauka sa svojim diplomama
specijalizovani za više škole i fakultete, što nije slučaj u Kantonu Sarajevo. Neki doktori
nauka predavali su nižim (I-V razreda) i višim uzrastima (VI-IX razreda) u osnovnoj školi ili
su postali ili bili direktori srednjih i osnovnih škola (sve po zakonu). Brojni predavači u
srednjim stručnim školama (posebno zanatima) morali su položiti tzv. pedagošku grupu
predmeta da bi ostali predavati u školama, dok neki i nisu što je jasan vid diskriminacije
prema nastavnicima i njihovoj stručnoj spremi. Brojni nastavnici postali su tehnološki višak
ili su predavali neke predmete koji su ukinuti (sa promjenama programa i zakona), kao npr.
ruski jezik, latinski i francuski jezik (u nekim srednjim školama). Mnogi od njih su i
multitalenti za predavanje, pa su usljed nedostatka kadra predavali brojne jezike, stručne
predmete u srednjim školama, ali i bili bibliotekari, pomoćnici direktora ili čak direktori
(vječiti direktori do odlaska u penziju). Zakoni u posljednjih 20 godina, omogućili su da
neko sa II godine stručne spreme i doktor nauka budu: domar, nastavnik, sekretar,
bibliotekar, pomoćnik direktora ili direktor!! Ovakvi primjeri još uvijek postoje, a zakoni za
neke pojedince vrijede, dok za druge individue i fenomene ne vrijede?! Nekima je glavni
kriterij što su 30 godina predavali ili što su članovi Sindikata osnovnog ili srednjeg
obrazovanja, što je opet diskriminacija prema svim nastavnicima koji nisu članovi ovih
sindikata iz Srednjeg vijeka!!
Kvalitet rada i predavanja, znanje i vještine još uvijek ne postoje kao kriteriji u Kantonu
Sarajevo, što je i pokazatelj raspada obrazovnog sistema i stalnih diskriminacija za sve one koji žele
da se bave ovim zanimanjem nastavnika ili profesora u osnovnoj i srednjoj školi.
8. PRIKAZ SREDNJIH ŠKOLA U BOSNI I HERCEGOVINI
Za sve one učenike koji ne mogu da pronađu svoja interesovanja i zanimanja u srednjim školama
na teritoriji Kantona Sarajevo, postoje i brojne srednje (javne i privatne) škole širom Bosne i
Hercegovine. Ukupan broj srednjih škola u Bosni i Hercegovini iznosi 303 (2021.), a njihov broj je
i veći sa određenim centrima za osposobljavanje i obrazovanje odraslih, kao i specijalizovanim
centrima i privatnim školama koje još nisu registrovane (već su počele sa radom). Najveći broj
srednjoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini imaju općine: Mostar (23), Tuzla (17), Centar
Sarajevo (16), Banja Luka (14), Zenica (12) i Bihać (9). I dalje je najviše općina u Bosni i
Hercegovini koje imaju samo 1 srednju školu, a njihov ukupan broj iznosi 69 (2021.). Razlike u
programima, zanimanjima, usmjerenjima i nastavnom kadru u srednjim školama širom Bosne i
Hercegovine su neznatne, a ne postoje neke srednje škole koje nude totalno nove koncepte
razmišljanja, usmjeravanja i metoda rada sa novim zanimanjima koja nedostaju u Bosni i
Hercegovini (ali i susjednim državama).
U kratkom tabelarnom pregledu dat je prikaz srednjih škola (javnih, privatnih, vjerskih,
međunarodnih i drugih škola) u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine tj. škola koje pripadaju
brojnim općinama i kantonima. Najveći broj škola u Bosni i Hercegovini čine: gimnazije (63
srednje škole), ekonomske škole, tehničke, medicinske, saobraćajne (prometne), elektrotehničke
građevinske, mašinske, umjetničke (likovne), muzičke (glazbene), Katolički školski centri,
mješovite škole, stručne škole i srednjoškolski centri sa različitim zanimanjima, te privatne škole
koje kombinuju programe na maternjem i drugim stranim jezicima. Ovdje nisu navedene srednje
škole koje su se specijalizovale za srednjoškolska zanimanja i usmjerenja za odrasle, a nisu
navedeni i neki specijalizovani srednjoškolski centri za rad sa djecom koja imaju probleme u rastu,
razvoju i poteškoće u govoru.
Tabela 96. Pregled srednjih škola u Bosni i Hercegovini izvan Kantona Sarajevo
Ideje o izvođenju online nastave ili nastave na daljinu javljaju se još 2006. godine, a njena šira
primjena u nekim državama svijeta počinje od 2010. godine i to pretežno za određene vidove
edukacije nastavnog osoblja i na fakultetskim ustanovama. Postepenim internetskim umrežavanjem
i pojavom tzv. pametnih telefona u svim dijelovima svijeta, ovaj vid nastave počinje da se
eksperimentalno koristi i u nekim srednjim školama u svijetu (od 2012.). Masovno uvođenje online
nastave u školskim ustanovama širom svijeta javlja se od početka 2020. godine. U Bosni i
Hercegovini, primjena ovog modela nastave na daljinu počinje od sredine marta 2020. i traje već
dvije godine u osnovnim i srednjim školama. Model održavanja nastave na daljinu podrazumijeva
korištenje softverskih alata za izvođenje nastave preko interneta, kao i gledanje snimljenih video
lekcija i tzv. video-konferencijsku komunikaciju na relaciji učenik-nastavnik.
U posljednjih deset godina, brojne tehnološke kompanije razvile su različite platforme, programe
i aplikacije (ali i društvene mreže), koje imaju za cilj bolju povezanost i komunikaciju između ljudi
širom svijeta. Neke od njih su se specijalizovale za firme (kompanije), sastanke, uslužne djelatnosti,
ali i kao multifunkcionalne platforme za različite oblasti. Danas u svijetu ima nekoliko stotina
značajnijih platformi i aplikacija, koje u svojoj ponudi imaju alate za upotrebu u školskim
ustanovama. Postoji i nekoliko hiljada aplikacija i web portala koji se mogu koristiti u školama, za
određene nastavne predmete, oblasti ili samo za neke nastavne sadržaje. Glavne razlike između ovih
aplikacija i platformi su: alati (jedan ili više), besplatne ili plaćene opcije, načini komunikacije,
dodatni sadržaji, primjena u nastavnom programu određene države, jezičke diferencijacije (razlike),
kvalitet i nastavnici tj. predavači koji izrađuju određene sadržaje. Najbolja platforma ili aplikacija
za učenje i podučavanje omogućava: najbolje uslove rada, najbolje predavače sa brojnim vještinama
i znanjem, dostupnost materijalima u svakom trenutku, raznovrsne alate i programe prilagođene
nekoliko stotina nastavnih predmeta, ali i sigurnost podataka za sve učesnike. Najveći broj
aplikacija u svojoj ponudi ima određene sadržaje ili alate, dok su se neke platforme specijalizovale
za osnovne ili srednje škole i fakultete.
Za sve vidove online nastave potreban je internet, a mnoge aplikacije i platforme imaju
interaktivne table sa mogućnošću kontrole od strane nastavnika ili table na dodir koje učenicima i
nastavnicima omogućavaju direktno crtanje, pisanje i izradu bez upotrebe tastature. Države koje su
najviše uložile u svoje obrazovanje, uvele su i robote prije 10-12 godina (npr. Japan), a današnja
online nastava omogućena je 24 sata putem tzv. profila sa vještačkom (umjetnom) inteligencijom.
To znači da učenik može razgovarati sa virtuelnim predavačem i dobiti sva potrebna objašnjenja od
njega vizuelno ili tekstovno, u svako doba dana i noći. Ovakva zamjena nastavnika (bez obzira na
sva protivljenja) daje i veoma dobre rezultate u nekim oblastima nastavnoga rada. Najbolji i
najpraktičniji način predavanja i održavanja online nastave za školske potrebe čini mogućnost
transportacije virtuelnog nastavnika u svaku kuću, stan ili zgradu, sa pritiskom učenika na samo
jednu tipku tj. opciju! Nastavnik snima svoja predavanja, koja učenik može vizuelno pregledati i
preslušati u bilo kojem trenutku kada njemu odgovara, bez obaveze da stalno bude prisutan na
nastavi u određeno vrijeme (što je za sve učenike potpuno neizvodljivo iz brojnih razloga).
Online nastava može imati i do deset puta bolje rezultate u odgoju i obrazovanju djece i
omladine u odnosu na tzv. tradicionalnu nastavu u školskim zgradama, a glavni razlog je što
platforme nude nekoliko stotina različitih mogućnosti predavanja i potpunu slobodu u kreiranju
sadržaja i prezentaciji gradiva od strane nastavnika, ali i primjene tih znanja i učenja vještina od
strane učenika. Glavni izuzetak su svakako radionice i laboratorije u srednjim stručnim i
umjetničkim školama, ali i dobro opremljene učionice za određene nauke. Za dobijanje ovakvih
rezultata potrebna je: najbolja platforma za nastavu na daljinu, ulaganje u opremljenost škola i
prostora, besplatno opremanje prostorija i tehnološke opreme za učenike (ili nastavnike) u njihovim
domaćinstvima, edukacija za sve programe i alate, rad sa najboljim i najoriginalnijim nastavnicima.
Od septembra 2022. u osnovne i srednje škole na području Kantona Sarajevo, uvode se novi
(prepisani) kurikulumi (lat. curriculum). Ovako zamišljeni novi programi podrazumijevaju fokus
nastave na: logičkom razmišljanju, problemskoj nastavi, individualnim programima za svakog
učenika i ishodima učenja. Ovaj tip programa već postoji u nekim privatnim školama u Kantonu
Sarajevo i širom Bosne i Hercegovine, ali nije dao očekivane rezultate u proteklom periodu (od
2010.). Ishodi učenja uvedeni su u srednje škole još od školske 2003./2004. godine (prema
tadašnjem zakonu o Srednjem obrazovanju), a trebali su podrazumijevati samostalan rad učenika,
što nikada u praksi nije dokazano. S obzirom da ovakvi kurikulumi već postoje, oni nisu originalni
ili novi i mogu se smatrati prepisanim (postoje u mnogim državama svijeta), a platforme za online
nastavu identične su platformama i aplikacijama koje upotrebljavaju i susjedne države. Aktivno se
radi i na uvođenju programa pod nazivom Filozofija za djecu, koji će biti integrisan u kurikularnu
reformu u Kantonu Sarajevo, a sve sa ciljem poticanja i razvijanja kritičkog, kreativnog,
empatičnog i kolaborativnog mišljenja kod učenika. I ovaj predmet nije nov i već postoji u
državama širom svijeta, pa se ne može smatrati originalnim za tzv. nove kurikulume.
Novi kurikulumi za osnovne i srednje škole treba da podrazumijevaju: nove metode rada, nove
uslove, novo uređenje svake škole (svaka prostorija uređena od strane djece i omladine),
jednospratne škole prilagođene svim učenicima (bez stepenica), ali i potpuno nove nastavne
predmete, radne materijale, udžbenike, online platforme i totalno novi nastavni kadar (mogućnost
izbor od strane učenika). Uvođenje novog programa, ne podrazumijeva prepisivanje tuđih ideja,
planova i programa, već smišljanje originalnih kurikuluma koji ne postoje u svijetu, a opet prate
svjetske trendove u obrazovanju. Cilj obrazovanja i transformacije programa (kurikuluma) je
ponuditi nešto novo što nemaju druge države u svijetu, da bi one mogle preuzimati ideje i programe
od nas, a naši kadrovi bi educirali njihove nastavnike i predavače (trenutna situacija je totalno
drugačija).
Za dvije godine online nastave (period 2020.-2022.), brojna Ministarstva za odgoj, obrazovanje i
nauku u Bosni i Hercegovini mogla su napraviti i finansirati tim ljudi koji bi razvio kvalitetnu
bosanskohercegovačku online platformu na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, sa svim
potrebnim alatima i gotovim radnim materijalima, koje bi uporedo radili nastavnici i predavači koji
su se specijalizovali za određene oblasti rada u osnovnim i srednjim školama. Od školske
2022/2023. opet ostaju isti problemi u online nastavi, ali i bez originalnih planova i programa
(kurikuluma). U nastavku teksta dat je tabelarni prikaz odabranih aplikacija i platformi za online
nastavu, koje se koriste kod nas, u Evropi i širom svijeta, ali i parametri (kriteriji) njihove primjene
u školskim ustanovama.
Tabela 97. Prikaz online platformi i aplikacija za korištenje u osnovnim i srednjim školama
prema određenim kriterijima
Aplikacije i platforme koje su specijalizovane samo za određene oblasti ili više njih
i imaju mogućnost primjene u obrazovanju
10. Fun With Balls Fun With Balls je sportska tehnološka kompanija, koja
/Minhen-Njemačka ima za cilj spajanje edukacije, igrica i fizičke
http://funwithballs.com aktivnosti u jednu digitalnu cjelinu. Cjelokupan proces
se odvija na jednom digitalnom interaktivnom zidu
koji nudi mogućnosti igranja različitih igrica, koje
zahtijevaju logičko razmišljanje i fizičku aktivnost.
Ovakvi digitalni zidovi mogu se instalirati u školama,
hotelima, zabavnim parkovima i koristiti na brojnim
manifestacijama, ali i za zabavu u brojnim
kompanijama. Svaka školska ustanova u svijetu
trebala bi imati ovakav vid aktivnosti, koji
podrazumijeva igranje igara sa loptom ili drugim
rekvizitama, sa ciljem postizanja rezultata, pogađanja
tačnih odgovora, vježbanja koncentracije i brzine.
Najveću primjenu ima u oblastima: tjelesnog odgoja i
sporta, geografije, historije i drugih nauka i vidova
umjetnosti. Ona ne predstavlja tipičnu aplikaciju ili
platformu za online nastavu, već se traži fizička
prisutnost djece i omladine (ali i odraslih ljudi) i
predstavlja interaktivni tip nastave u vidu pametnog
zida, koji je kombinacija zabave, igre i brzog
razmišljanja.
11. ClassDojo ClassDojo je komunikacijska aplikacija koja povezuje
/San Francisko-SAD nastavnike, djecu i porodice na globalnom nivou.
www.classdojo.com Omogućava brzo dijeljenje svega što se dešava tokom
dana, kroz brojne fotografije, video zapise, poruke i
aktivnosti. Predstavlja dopunsku aplikaciju u učenju i
kao dodatak školskoj nastavi. Njen sastavni dio čine:
Raz-Kids (stotine interaktivnih i niveliranih e-knjiga
koje se protežu na 29 nivoa, elektronske knjige i
kvizovi otvorenih knjiga na engleskom i španskom
jeziku), e-Quizzes (test razumijevanja koji daje
nastavnicima detaljnije izvještaje o vještinama za
instrukcije zasnovane na podacima) i Raz raketa
(djeluje motivacijski na čitanje kod učenika).
12. Mapsimise Mapsimise omogućava bolje razumijevanje analitike
/Njuport, otok Vajt- prema lokaciji i upotrebljava se kao rješenje za
Velika Britanija mapiranje svih vrsta podataka o prodaji, marketingu i
www.mapsimise.com operacijama pomoću kartografskog prikaza. Podržava
Microsoft Dynamics 365, SugarCRM i Salesforce sa
konektorima za podatke uživo, tako da se može
pristupiti podacima u realnom vremenu na samoj karti
(mapi). Pomaže da se naprave tabele podataka koje je
moguće uređivati, a varijacije zakači zajedno sa
filtriranjem prikaza podataka, koji služe za analizu
onoga što se treba vidjeti. Daje mogućnosti
identifikacije karte u blizini, klastera i slojevite
toplotne karte sa svojim podacima, a koristi KML i
filtere za bojenje datih oblasti. U obrazovanju ima
ograničenu upotrebu, ali može biti veoma praktičan u
oblastima geografije, kartografije, geoprostornih
tehnologija i za različite načine pronalaska gdje se
nešto nalazi sa mogučnošću dalje analize i grafičkog
prikaza.
13. myON myON je personalna digitalna biblioteka, koja sadrži
/Blumington-SAD kolekciju više od 7.000 digitalnih knjiga iz različitih
www.myon.com oblasti za učenje. U ponudi ima i novinske članke,
video zapise, slajdove i fotogalerije iz oblasti brojnih
nauka, sporta, mode i drugih vidova umjetnosti.
Prilagođena je za samostalno učenje i istraživanje u
obrazovanju.
14. Codecademy Codecademy je platforma za kodiranje, a posvećena je
/Njujork-SAD podučavanju ljudi vještinama koje su im potrebne za
www.codecademy.com nadogradnju svoje karijere. Predstavlja besplatan
sistem za učenje kodiranja za sve zainteresovane ljude
širom svijeta i kao takav je dodatak općoj nastavi iz
oblasti programiranja i kodiranja u školama.
15. DreamTeach DreamTeach Geography je britanska web stranica koju
/Hawarden-Velika Britanija čini tim profesora i nastavnika geografije iz različitih
www.dreamteach.co.uk oblasti, sa ciljem pružanja svih informacija i alata koji
su potrebni u nastavi geografije. Sadrži sve značajnije,
informacije, karte, grafikone, tabele, skice, pitanja,
zadatke i kvizove iz oblasti geografije, kartografije,
geoprostornih tehnologija i geonauka. Sve infromacije
su na engleskom jeziku, a Dream Teach predstavlja
dopunu u školskoj nastavi geografije i drugim
geografskim disciplinama.
16. BrainPOP BrainPOP je online način obrazovanja koji čini
/Njujork -SAD rigorozno iskustvo učenja dostupnim i zanimljivim za
www.brainpop.com sve učenike. Uključuje radoznalost djece kroz kratke
animirane filmove, koji na taj način komplikovane
ideje čine jednostavnim i jasnim, pomažući im da
dožive iznenadni nalet razumijevanja. Mnoge škole
koriste BrainPOP za podizanje akademskog
postignuća i jačanje kritičkih, računarskih i kreativnih
sposobnosti kod učenika. Kompanija je
specijalizovana i posvećena osnaživanju djece da
uspiju i napreduju u učionici i izvan nje.
17. Online akademija OAK Online akademija OAK je platforma za online
/Sarajevo-Bosna i Hercegovina edukaciju iz oblasti: jezika (nude se kursevi 7 stranih
www.oak.ba jezika), informacionih tehnologija (programiranja,
dizajniranja, digitalnog marketinga, baza podataka,
modeliranja, poznavanja rada na računaru i sl.),
edukacije djece (od 5 do 12 godina) i instruktivne
nastave za sve uzraste. Ova platforma ima edukativni
cilj iz različitih oblasti obrazovanja, sa ponuđenim
predavačima. Trenutno predstavlja alternativni način
sticanja znanja i vještina u vidu privatnih instrukcija i
kurseva u online formatu. Glavni nedostatak je bolja
promocija i veći broj ponuđenih oblasti (nauke,
umjetnost, sport...).
18. Quizizz Quizizz je platforma za učenje, koja koristi
/Santa Monika-SAD gejmifikovane kvizove sa ciljem pomaganja ljudima
https://quizizz.com da uče ili podučavaju uživo ili na daljinu, na bilo
kojem uređaju. Može se koristiti u školama, kućama,
stanovima i u poslovnim kancelarijama. Predstavlja
vid pomaganja edukatorima i stručnjacima za obuku,
da izvrše brze procjene o bilo kojoj temi i u datom
momentu analiziraju rezultate bez ocjenjivanja.
Quizizz je personalizovani resurs za učenje svih
uzrasta, sa ciljem motivacije učenika. Predstavlja
dopunski način obrazovanja za učenike i ne može u
potpunosti odgovoriti svim zahtjevima i alatima
nastavnih planova i programa.
19. DcodeAI DcodeAI je aplikacija prilagođena svim uređajima i
/Nju Delhi-Indija specijalizovana za učenje kodiranja, bez potrebe
www.dcodeai.com prethodnih znanja iz ove oblasti. Zasnovana je na
interaktivnim načinima učenja DIY umjetne
(vještačke) inteligencije, kroz brojne testove, izazove i
projekte. Predstavlja značajnu aplikaciju kao dodatak
nastavi iz oblasti informacionih tehnologija.
20. EasyMaps EasyMaps EasyMaps daje digitalna rješenja iz oblasti
/Johanesburg-Južna Afrika geoprostornih tehnologija, kartografije i geografije.
https://easymaps.co.za Bazirana je na korištenju analitičkih podataka na
osnovu lokacije. Ona prikazuje podatke o lokaciji za
praćenje mobilnih uređaja i proširenu stvarnost, a
krajnji cilj je poboljšanje poslovne efikasnosti,
vrijednosti i inovacija sa ciljem pružanja što boljih
usluga za klijente. Ona može imati upotrebu u
školama, ali ne za odvijanje nastavnog procesa, već
samo za određene predmete i oblasti proučavanja.
Aplikacije i platforme koje nemaju sve potrebne funkcije za rad u nastavi na daljinu
i trebaju određenu nadogradnju za kvalitetan rad i rezultate u obrazovanju
Formiranje novih srednjih škola uslovljava nastanak i totalni preobražaj nastavnih sadržaja,
uslova rada, zakonskih okvira i pravilnika, ali i nastavnog kadra. Ono što bi moglo biti novo za
srednje (ali i osnovne) škole su novi načini predavanja i izbora nastavnika. Da bi nastavnici mogli
posvetiti više vremena učenicima i postići ishode učenja, moraju se promijeniti određeni pravilnici i
procedure u vidu: prestanka obaveznih izrada nastavnih priprema (odavno zastarjelo), davanja
ocjena o radu prema ličnim kriterijima pojedinaca u školama (nastavnike ocjenjuju pedagozi,
direktori i izabrani nastavnici, koji ni sami nemaju nikakve rezultate u odgoju i obrazovanju na
evropskom i svjetskom nivou), ukidanje nastavnih normi za fond nastavnih sati s obzirom na
smanjenje broja djece u školama na teritoriji Bosne i Hercegovine (zakonski veoma teško izvodivo),
ali i smanjenje obima posla za nastavnike (nemoguće je predavati, organizovati priredbe, vježbati za
nepotrebna školska i međunarodna takmičenja, držati sekcije i vannastavne aktivnosti, prisustvovati
sjednicama i nastavničkim vijećima, a imati bilo kakav rezultat u obrazovanju!).
Otvoriti novu školu ne znači samo uložiti u uslove rada i savremene tehnologije (kao mnoge
privatne škole), primiti nastavnike i održavati nastavu (poštujući zakonske okvire) narednih 10, 20,
30, 50 ili više godina! Obezbijediti sredstva za rad, udžbenike i izraditi nove programe, ne znači
dobiti rezultate u odgoju i obrazovanju. Nove škole podrazumijevaju nove uslove, tehnologije,
programe i kadar. "Svaki učenik ima pravo da odabere nastavnika ili profesora (predavača) koji
će njemu predavati", a dužnost škole je da obezbijedi veći broj nastavnika za svaku oblast ili
nastavni predmet. Npr. ako je za izvođenje predmeta Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost
potrebno 4 nastavnika, škola nudi učenicima da izaberu od ukupno 6 ponuđenih nastavnika. Za
svakog nastavnika trebaju biti javno dostupne metode rada koje preferira (drugačije od drugih
nastavnika) i biografija, a mogu se i predstaviti djeci na početku školske godine (ili na kraju
prethodne) sa ciljem njihovog upoznavanja. Svaki učenik ima pravo da promijeni izbor nastavnika
iz određenog predmeta na kraju I polugodišta (prije početka II polugodišta) u svakoj školskoj
godini. Nastavnici koji ne budu izabrani od strane učenika, mogu izvoditi dopunsku i dodatnu
nastavu, učestvovati u priredbama, pripremati djecu iz navedenog predmeta za takmičenja i držati
sekcije, što bi omogućilo veću posvećenost predmetnih ili razrednih nastavnika odjeljenjima. Na
ovaj način škola uvijek ima tzv. rezervne nastavnike u slučajevima: odlaska nastavnika na
bolovanja, iz škole, u penziju, iznenadne smrti ili neslaganja sa upravnim odborima škole, pa onda
nisu potrebne izmjene nastavnog kadra (posebno u osnovnim školama). Glavni problem ovakvog
izbora bila bi deficitarna zanimanja i smjerovi u srednjim školama, za koje već duži niz godina
nema domaćih kadrova, ali se mogu dovesti nastavnici iz susjednih država ili drugih stranih država
koji bi predavali na engleskom jeziku.
Ono što bi dodatno dalo stimulans u radu i jasno izvršilo klasifikaciju na kvalitetne i manje
kvalitetne nastavnike je ocjenjivanje nastavnika od strane učenika na kraju svakog polugodišta. Svi
učenici osnovnih i srednjih školama mogli bi ocjenjivati nastavnike (na skali od 0 do 10) koji njima
predaju, uvažavajući jedinstvene kriterije: znanje, praksa (praktični primjeri), vještine i sposobnosti
nastavnika, transparentnost i dostupnost (pristupačnost) u radu, metode rada, glasovne mogućnosti,
realnost u ocjenjivanju, testiranju i ispitivanju, te međuljudski odnosi i pomaganje učenicima u
nastavi. Na kraju školske godine posljednja tri nastavnika morala bi napustiti školu, a najbolja tri
nastavnika dobila bi određene beneficije i poticaje za njihov rad u budućnosti. Prosječna ocjena za
svakog nastavnika dobijala bi se zbirom svih ocjena (brojeva) i podjelom sa brojem učenika koji su
dali ocjene za nastavnika, koji im je predavao. Svi nastavnici koji bi dobili prosječnu ocjenu ispod
5,0 morali bi se razmatrati da li treba da nastave sa radom u dotičnoj školskoj ustanovi, a to bi
mogla i da bude njihova ocjena rada (kao zamjena za dosadašnje namještene ocjene rada). Svi
nastavnici koji dobiju prosječnu ocjenu između 5,0 i 10,0 mogu nastaviti sa radom u određenoj
školi, a oni sa najvišim prosječnim ocjenama mogu dobiti i novčane bonuse na redovnu isplatu. Ako
bi se desilo da većina nastavnika ima prosječnu ocjenu ispod 5,0 moglo bi se razmatrati o totalnoj
izmjeni nastavnog kadra u navedenoj školskoj ustanovi. U slučaju da svi nastavnici imaju prosječnu
ocjenu višu od 5,0 (mala vjerovatnoća), troje sa najnižom ocjenom može potražiti posao u nekoj
drugoj školskoj ustanovi. Na ovaj način dobila bi se jasna klasifikacija nastavnika u radu u školama
i njihovog odnosa prema učenicima, što bi dalo i kvalitetne rezultate i poboljšalo komunikaciju na
relaciji nastavnik-učenik-roditelj.
Interesovanje za gimnazije, ekonomske i medicinske škole postoji, ali šta je sa onim učenicima
za koje ne postoje određene škole, smjerovi ili zanimanja? U nastavku teksta, prikazani su
prijedlozi za otvaranje novih srednjih škola (ukupno 23) i zanimanja u Kantonu Sarajevo, za koje
sigurno postoji velika zainteresovanost djece i omladine. Za svaku od navedenih srednjih škola
postoji po nekoliko smjerova, koje bi učenici mogli da izaberu i zanimanja koja stiču završetkom
navedenih srednjoškolskih ustanova.
Tabela 98. Prikaz prijedloga za otvaranje novih srednjoškolskih ustanova i smjerova u Kantonu Sarajevo
Kriteriji za dobijanje ovakvog statusa i bodovanje škola vrši se kroz tri stepena evaluacije, koji
podrazumijevaju: sticanje statusa javne (državne) škole, popunjavanje Izvještaja o analizi upitnika
za ocjenu stanja školskog okoliša (životne sredine škole), iskustvo škole u implementiranju vlastitih
projekata (do 20 bodova), iskustvo škole u implementiranju projekata domaćih ili stranih nevladinih
organizacija (do 15 bodova), iskustvo škole u vođenju eko sekcije (do 20 bodova), uključenost
predstavnika lokalne zajednice (lokalna vlast, privrednici i OCD, mediji) u aktivnosti škole (do 15
bodova), uključenost roditelja u aktivnosti škole (do 10 bodova), spremnost škole i osoblja da
investiraju vrijeme i znanje u aktivnosti Eko škole (do 20 bodova). Pored ovih općih postoje i tzv.
dodatni kriteriji, sa ciljem ujednačene zastupljenosti škola po općinama/gradovima, Eko
HUBovima, te zastupljenost osnovnih i srednjih škola koje imaju više i manje od 300 učenika.
Svaka škola treba da navede ciljeve koje želi da ispuni u budućnosti, što podrazumijeva oblasti kao
što su: otpad, energija, vode, biodiverzitet, uređenje školskog dvorišta i medijska promocija škole.
Rad savremenih ekoloških škola u određenim državama svijeta (npr. Norveška, Novi Zeland,
Švicarska, Kostarika, Kanada, Island i dr.), zasniva se na: geografskoj lokaciji u prirodnoj sredini
(velika udaljenost od cesta i autoputeva, ali i stambenih objekata), dobijanju energije prirodnim
(obnovljivim) izvorima, zaštiti svih oblika pitke vode, sadnji brojnih vrsta biljaka i trava,
prekrivenost zelenim površinama u školsko dvorištu i okolišu, recikliranju i odvajanju svih vrsta
otpada, aktivan rad učenika i nastavnika u školskom okolišu i dobijanje hrane iz školskog vrta,
izvođenje više od 50% nastave u prirodi oko same škole (školski okoliš) po svim vremenskim
uslovima (ne samo kada je tzv. lijepo vrijeme), te promocija škole i ekološkog načina života u
lokalnoj zajednici.
Ovakvi opći kriteriji dobijanja statusa Eko škola nisu prisutni u navedenom projektu, a male su
šanse da bi bilo koja škola u Bosni i Hercegovini dobila status ekološke škole. Većina škola koje su
dobile status Eko škole u Kantonu Sarajevo, imaju velike probleme sa dobijanjem obnovljivih
izvora energije, nisu smještene u prirodnom okruženju (bez okolnih stambenih objekata i cesta),
nemaju kante za razdvajanje otpada u svakoj učionici, nemaju obučen kadar za izvođenje eko
sekcija, ne dobijaju hranu i sokove za školsku kantinu iz školskog vrta (učenici jedu sendviče i piju
umjetno zaslađene napitke sumnjivog kvaliteta i niske kalorijske vrijednosti), a manje od 15%
nastave se odvija na otvorenom tj. u školskom dvorištu i okolišu (samo po vedrom i umjereno
oblačnom vremenu).
12. PRIKAZ ODREĐENIH PARAMETARA O
SREDNJIM ŠKOLAMA U KANTONU SARAJEVO
Menadžment i uprava brojnih srednjih škola u Kantonu Sarajevo, vole da se pohvale: svojim
rezultatima sa brojnih takmičenja (općinskih, kantonalnih, entitetskih, državnih, regionalnih i
međunarodnih), nagradama, pohvalama i pojedincima (uglavnom zaboravljenim) koji su uspješni u
svojim poslovima, a završili su baš njihove srednje škole. Web stranice i društvene mreže srednjih
škola prepune su informacija o aktivnostima škola, sekcijama i međusobnim povezanostima sa
drugim organizacijama, institucijama i školama u Evropi i svijetu. Sve ostale informacije koje
interesuju roditelje, nastavnike, učenike i druge ljude, najčešće se mogu dobiti e-mailom, pozivom
na telefon, faksom ili porukama preko brojnih mobilnih aplikacija. Za sve one ljude koje interesuju
određeni pokazatelji, koji se vrijednuju u svijetu evo nekih od parametara (za period 2000.-2022.)
koje srednje škole ne objavljuju ili ne mogu da dođu do takvih vrsta podataka.
Tabela 99. Tabelarni pregled određenih parametara o srednjim školama u Kantonu Sarajevo
Kao glavni kriteriji za određivanje prosječne ocjene za svaku srednju (javnu ili privatnu) školu
u Kantonu Sarajevo (u periodu 2000.-2021.), uzimali su se svjetski kriteriji (na skali od 1 do 10)
koji podrazumijevaju: geolokaciju (geografski položaj) i dostupnost školskoj zgradi, veličinu i
načine korištenja školskog dvorišta, savremenu opremljenost učionica, školskih dvorana i ostalih
prostorija sa svim potrebnim uređajima, predmetima i tehnologijama za odvijanje nastavnog
procesa, metode i oblici rada, transparentnost u radu i prikaz općih (opštih) informacija o školi,
međusobna povezanost škole sa srednjim školama i ustanovama iz iste ili slične oblasti, rezultati sa
takmičenja (općinski, kantonalni, državni, regionalni, evropski i svjetski), načini izbora nastavnog
kadra i transparentnost u konkursnim procedurama, biografije nastavnika, nastavni kadar i njihovi
rezultati na evropskom i svjetskom nivo, broj upisanih učenika svake godine, broj učenika na
popravnim ispitima, povezanost škole sa lokalnom zajednicom i doprinos njenom razvoju i
očuvanju, saradnja sa učenicima i roditeljima, transparentnost u ocjenjivanju, međusobno
ocjenjivanje učenika i nastavnika, kreativnost i inovacije u radu na zajedničkom osmišljavanju
novih nastavnih predmeta, smjerova i zanimanja, uslovi rada i izvođenje praktičnih vidova nastave,
broj bivših učenika škola sa fakultetskim diplomama, broj učenika koji su završili određene
smjerove i zanimanja i nastavili da se bave navedenim zanimanjima (u Bosni i Hercegovini ili
širom svijeta), kao i njihov širi uticaj i popularnost (u periodu 2000.-2021.).
LITERATURA I IZVORI PODATAKA:
100 godina Srednje tehničke škole u Sarajevu, 1889.-1989., 1989. Monografija. Sarajevo: Odbor za
obilježavanje stogodišnjice Srednje tehničke škole u Sarajevu.
Bajgorić, N., (voditelj projekta) Kapo, A., Mujkić, A., Turulja, L., Arslanagić-Kalajdžić, M., Husić-
Mehmedovič, M., Kovačević, J., Kačapor, K., Resić, E., Akagić-Hodžić, A. (članovi tima) 2021.
Studija o digitalnoj pismenosti i preduzetničkim kompetencijama nastavnika i učenika u srednjim
školama u Kantonu Sarajevo (155 str.). Sarajevo: Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Projekat.
Bejtić, A., 1973. Ulice i trgovi Sarajeva: topografija, geneza i toponimija. Sarajevo: Muzej grada
Sarajeva.
Benković, Z., 2020. Škola koje se zove život: zašto upisati FKG u sedamdeset i sedam priča (151
str.). [ilustracije u knjizi Damir Sarač]. Visoko: Franjevačka klasična gimnazija.
Buljubašić, I., Usejnovski, N., Bešović, L., Bajrić, A., Omerović, M., Hulusić, E., (stručni tim)
2022. Ispitni katalog za polaganje eksterne mature-Bosanski jezik i književnost, Hrvatski jezik i
književnost, Srpski jezik i književnost. Sarajevo: Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona
Sarajevo.
Burrows, A.C., Swarts, G.P., Hutchison, L., et al. 2021. Finding Spaces: Teacher Education
Technology Competencies (TETCs). Education Sciences 11, 733.
https://doi.org/10.3390/educsci11110733
Butoi, A., Tomai, N., Mocean, L., 2013. Cloud-Based Mobile Learning. Informatica Economică vol.
17, no. 2/2013, pp. 27-40.
Cerić, E., Šahinović, M., Fetahagić, S., 2020. P4C-filozofija za djecu: metode učenja i podučavanja
za unapređenje kritičkog mišljenja, priručnik za nastavno osoblje osnovnih i srednjih škola-nivo 1
(83 str.). [ilustracije Neven Misaljević]. Sarajevo: TPO Fondacija.
Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V., 2015. Didaktika i kurikulum (290 str.), 2. izdanje. Udžbenik
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: IEP.
Demir, A., 2009. 120 godina Srednje građevinsko-geodetske škole u Sarajevu (1889-2009.).
Monografija. Sarajevo.
Dodaj, A., Raguž, A., et al. 2022. Što trebate znati o sekstingu?: podučavanje o seksualnome
ponašanju adolescenata u digitalnome dobu-priroda i odrednice sekstinga među adolescentima i
mladima, kros-kulturalno istraživanje. Priručnik za voditelje preventivnih radionica za adolescente,
nastavnike i roditelje/skrbnike (89 str.). Mostar: Sveučilište u Mostaru.
Duckett, I., 2021. Class and Education. Academia Letters, Article 739.
https://doi.org/10.20935/AL739.
Guerrero, G., Reiss, M.J., 2020. Science outside the classroom: Exploring opportunities from
interdisciplinarity and research-practice partnerships. International Journal of Science Education.
DOI: 10.1080/09500693.2020.1767317.
Hamzić, H., 2020. Digitcoin-nastavna valuta (28 str.). Edicija Nastavnici za nastavnike. Sarajevo:
Centar za obrazovne inicijative Step by Step.
Helgeson, V.S., 2012. The Psychology of Gender, 4th ed. Upper Saddle, NJ: Pearson.
Hendricks, C., 2009. Improving Schools Through Action Research: A Comprehensive Guide for
Educators, 2nd ed. Columbus, OH: Pearson.
Hota-Muminović, N., et al. (ur.) 2021. 25 godina Prve bošnjačke gimnazije (197 str.). Sarajevo:
Prva bošnjačka gimnazija.
Hukić, N., 2020. Porodične edukativno-zabavne aktivnosti za vrijeme kriznih i vanrednih situacija:
priručnik za djecu, roditelje/staratelje i profesionalce u radu sa djecom (100 str.). Sarajevo: World
Vision Bosna i Hercegovina.
Hunt, G., Touzel, T., 2009. Effective Teaching: Preparation and Implementation. Springfield, IL:
Charles C. Thomas.
Idžaković, F., Vukmanić, V., 2013. Vodič: Ne/diskriminacija u institucijama u BiH-primjena Zakona
o zabrani diskriminacije BiH. Sarajevo: Fond otvoreno društvo BiH.
Jusić, S., 2015. Žuta zgrada pored Miljacke. Monografija-Javna ustanova srednja škola
poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti. Sarajevo.
Kafedžić, L., Husremović, Dž., et al. (radna grupa Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona
Sarajevo), 2022. GRUPE PODRŠKE UČENICIMA ZAVRŠNOG RAZREDA OSNOVNE I
SREDNJE ŠKOLE: Prijedlog edukativnog materijala za unapređenje psihosocijalnih kompetencija
učenika, očuvanja mentalnog zdravlja, razvoja mišljenja, ličnog i socijalnog razvoja. Sarajevo.
Kennedy, D., Bahler, B., 2017. Philosophy of Childhood Today: Exploring the Boundaries,
Lanham, MD: Lexington Books.
Kešo, S., Knežević, M., Bećirević, F., et al. (ur.) 2021. 75 godina JU Srednja medicinska škola
Sarajevo-monografija (176 str.). Sarajevo: JU Srednja medicinska škola.
Krantić, S., Sokolović, N., Avdibegović, M., Sofić-Maličević, M., Ćesko, A., Džumhur, Ž., (stručni
tim) 2022. Ispitni katalog iz matematike za polaganje eksterne mature. Sarajevo: Ministarstvo za
odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Lewis, L., Chandley, N., (eds.) 2012. Philosophy for Children Through the Secondary Curriculum.
New York: Continuum.
Lone, J.M., Burroughs, M., 2016. Philosophy in Education: Questioning and Dialogue in Schools.
New York: Rowman & Littlefield.
Milojević, Z., 2009. Blumova taksonomija-pristup nastavi, tehnike i metode uspješnog učenja.
Beograd.
Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo 2020. Spisak odobrenih radnih
udžbenika, udžbenika, priručnika, radnih listova i zbirki zadataka za osnovne škole, gimnazije i
srednje tehničke i stručne škole u školskoj 2020/2021. godini. Sarajevo.
Mrđa, S., 2020. Ekoškologija (99 str.). Priručnik s modulima o okolišnim/ekološkim jedinicama za
osnovne i srednje škole. Jukan, S., (ur.), Agić, S., (autor crteža). Projekat Misli o prirodi. Sarajevo:
Centar za promociju civilnog društva (CPCD).
Nemeth, B., (ur.). 2019. Znači to je seksualno zlostavljanje? Brošura za djecu i omladinu. Council
of Europe; Hintalovon Child Rights Foundation.
Opić, S., Bilić, V., Jurčić, M., (ur.). 2015. Odgoj u školi (303 str.). Znanstvena monografija.
Sveučilište u Zagrebu, Zagreb: Učiteljski fakultet.
OSCE-Mission to Bosnia and Herzegovina, 2018. „Dvije škole pod jednim krovom“-Najvidljiviji
primjer diskriminacije u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo.
Pejanović, Đ., 1953. Srednje i stručne škole u Bosni i Hercegovini od 1787. do 1941. godine.
Sarajevo: Svjetlost.
Pehlić, I., 2019. Socijalna distanca među mladima (171 str.). Sarajevo: Centar za napredne studije.
Piknjač, S., Ćirić, A., Delić Hujdur, Dž., Hindija, V., Islamović, A., Musakadić, S., (stručni tim)
2022. Ispitni katalog iz engleskog jezika za polaganje eksterne mature. Sarajevo: Ministarstvo za
odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Potogija, T., Ćulahović, E., (koordinatori projekta) Berbić, M., (tehnička koordinacija projekta)
2004. Maturantski godišnjak srednjih škola Kantona Sarajevo 2003/2004. Sarajevo: Top Dog
Publishing, Štamparija Amigraf.
Ružić-Baf, M., Radetić-Paić, M., 2010. Utjecaj računalnih igara na mlade i uporaba pegi alata.
Život i škola, 24/ 56, 9-18.
Schleicher, A., 2018. Valuing our Teachers and Raising their Status: How Communities Can Help.
Paris: OECD.
Skuse, D., Bruce, H., Dowdney, L., Mrazek, D., 2011. Child Psychology and Psychiatry:
Frameworks for Practice, 2nd ed. Chichester, UK: Wiley-Blackwell.
Srednja muzička škola, 2018. Pravilnik o radu Srednje muzičke škole Sarajevo (70 str.). Sarajevo.
Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo 2020. Godišnji program rada-za školsku 2020/2021.
godinu. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kanton Sarajevo, Sarajevo.
Stančić, M. 2014. Upotreba maternjeg jezika u nastavi engleskog jezika. Didaktički putokazi-
časopis za nastavnu teoriju i praksu, Zenica.
Šnur, M. 2022. Geografski i geonaučni bibliografski pregled: prikaz knjiga i autora iz oblasti
geografije i drugih geonauka na teritoriji Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u
periodu 2000.-2022. (373 str.). Bibliografija, II dio. Sarajevo.
Šnur, M., 2017. Nastava geografije u privatnim školama na engleskom jeziku za Kanton Sarajevo
(104 str.). Magistarski rad. Sarajevo: Biblioteka odsjeka za Geografiju, Prirodno-matematički
fakultet u Sarajevu.
Training Industry, 2018. Saving the Classroom-The Complete Guide to Hybrid Learning:
Introducing the Next Generation Classroom. Chicago: MicroTek.
Tuzlak, L., Omerhodžić, M., et al. 2019. 140 godina Prve gimnazije u Sarajevu. Sarajevo: Prva
gimnazija.
Udruga Politiscope, 2021. Analiza aplikacija za učenje na daljinu iz perspektive zaštite privatnosti
djece. Iceland-Liechtenstein-Norway, Active citizens fund.
Vakkuri, J., Johanson, J.-E., (eds.) 2021. Hybrid governance, organisations and society: Value
creation perspectives. London: Routledge.
Velki, T., 2018. Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom u školi: Za učitelje, roditelje i asistente u
nastavi. Zagreb: Naklada Slap.
Zeković, A.S., 2013. Crnogorska obrazovna politika i seksualna orijentacija: Zastupljenost LGBT
tema u školskim programima i udžbenicima. Podgorica: Centar za građansko obrazovanje.
Zwartjes, L., (ed.) 2015. A literature review of personalized learning and the Cloud. European
Commission: Lifelong Learning Program.
Web stranice i portali:
-http://classkick.com -www.ets-sa.edu.ba
-http://schoolhouse.world -www.eureka-zone.com
-https://bigbluebotton.host -www.fmon.gov.ba
-https://centar-sirius.hr -www.gdobrinja.edu.ba
-https://easymaps.co.za -www.genial.ly
-https://edu.google.com/products/clasroom -www.ggs.edu.ba
-https://flipgrid.com -www.gssst.edu.ba
-https://funwithballs.com -www.igs.edu.ba
-https://jitsy.org -www.institutfrancais.ba
-https://kahoot.com -www.internationalschool.ba
-https://kamiapp.com -www.khanacademy.com
-https://meet.google.com -www.ksc-sarajevo.edu.ba
-https://mo.ks.gov.ba -www.learninga-z.com
-https://new.edmodo.com -www.maarifschools.ba
-https://nj.maarifschool.org -www.mapsimise.com
-https://padlet.com -www.matura.ba
-https://studylisa.com -www.mclabs.com
-https://tuti.study -www.medresasa.edu.ba
-https://upis.emis.edu.ba -www.microsoft.com
-https://zoom.us -www.mo.bpkg.gov.ba
-https://wanloc.com -www.monkshnk.gov.ba
-https://whiteboard.fi -www.montessori-europe.net
-https://wordwall.net -www.montk.gov.ba
-https://quizizz.com -www.mozaweb.com
-https://quizlet.com -www.mozks-ksb.ba
-www.academyfront.com -www.mozks-zzh.com
-www.alamelschools.ba -www.mspvps.edu.ba
-www.artschoolsa.edu.ba -www.mssvogosca.edu.ba
-www.artssoiro.wixsite.com -www.msts.edu.ba
-www.bloom.edu.ba -www.msuts-sa.edu.ba
-www.bosnjackagim.edu.ba -www.muzickasa.edu.ba
-www.brainpop.com -www.mymontessorichild.com
-www.brckodanas.com -www.myon.com
-www.brela.io.com -www.nearpod.com
-www.cambridgeinternational.org -www.oak.ba
-www.carnet.hr -www.obala.edu.ba
-www.cersig.edu.ba -www.peta-gimnazija.edu.ba
-www.cetvrta-gimnazija.edu.ba -www.pbk.edu.ba
-www.cgo-cce.org -www.pzuks.ba
-www.cifs.edu.ba -www.raz-kids.com
-www.classdojo.com -www.rps.edu.ba.
-www.codecademy.com -www.rpz-rs.org
-www.college.rps.edu.ba -www.sarajevo.qsi.org
-www.czsd.edu.ba -www.schoolandcollegelistings.com
-www.dcodeai.com -www.schoolmind.com
-www.digitalrightsarchive.net -www.schoolonthecloud.eu
-www.dreamteach.co.uk -www.scilijas.com.ba
-www.ed.gov/stem -www.secondary.rps.edu.ba
-www.education.com -www.ses.edu.ba
-www.eduinfo.ba -www.sgts.edu.ba
-www.showbie.com
-www.skolegijum.ba
-www.skolski.ba
-www.sms.edu.ba
-www.smsjezero.edu.ba
-www.smts.edu.ba
-www.softwaretestinghelp.com
-www.spatialnode.net
-www.sscha.edu.ba
-www.ssmz.edu.ba
-www.ssodd.edu.ba
-www.sssksskola.edu.ba
-www.strucnoobraz.edu.ba
-www.sts.edu.ba
-www.szs.edu.ba
-www.teachingchildrenphilosophy.org
-www.toddleapp.com
-www.treca-gimnazija.edu.ba
-www.unesco.org
-www.zavod-zzoo.com
-www.zsc.edu.ba
-www.zunsrs.com
-www.weforum.org
-www.wequil.com
-www.quper.in
-www.1gimnazija.edu.ba
-www.2gimnazija.edu.ba