BULOVA ALGEBRA

OSNOVNA LOGIČKA KOLA

 DIGITALNA TEHNIKA

BULOVA ALGEBRA

Kao što smo već istakli, obrada podataka u digitalnom računaru se realizuje pomoću električnih veličina (napon, struja),
odnosno elektronski sklopovi računara obrađuju električne veličine kojima su predstavljeni podaci. Najpogodnije je podatke
binarno kodirati, odnosno predstavljati ih pomoću dva definisana stanja elektronskih sklopova, koji se stoga nazivaju digitalni
sklopovi, a pošto se radi o elektronskim kolima češće se koristi termin digitalna kola.
Dva moguća stanja digitalnog kola su najčešće dva nivoa napona U 1 i U2. Recimo, U1=0V, a U2=5V. Fizičkim stanjima 0V i
5V odgovaraju dvije logičke vrijednosti ⊥ (laž) i T (istina) koja se u digitalnoj elektronici označavaju kao logička nula (0) i logička
jedinica (1).

Engleski matematičar George Boole objavio je 1854. knjigu u kojoj je utvdio postavke matematičkih operacija koje su se
kasnije pokazale kao izuzetno pogodno sredstvo za opis djelovanja elemenata koji mogu poprimiti samo dvije vrijednosti, što je
upravo slučaj sa digitalni sklopovima.
Osnovna prednost Bulove (logičke) algebre nad dekadnom algebrom je ta da Bulove promjenljive mogu da poprime samo
jednu od dvije moguće vrijednosti, dok dekadne promjenljive mogu da poprime jednu od beskonačnog broja vrijednosti. Iz ovog
slijedi da je Bulova algebra jednostavnija od dekadne algebre i praktična je za tabelarno prikazivanje funkcija. Tri su osnovne logičke
operacije I, ILI i NE.
 DIGITALNA TEHNIKA

OSNOVNA LOGIČKA KOLA

LOGIČKO KOLO I
U Bulovoj algebri logičko kolo I se označava znakom “·”. Vrijednost logičkog kola I je 1 samo ako sve promjenljive koje
učestvuju imaju vrijednost 1. Ako bilo koja od promjenljivih ima vrijednost 0 i rezultat je 0. Definicija vrijedi isto tako i za višeulazna
logička I kola.

a) b) c) d)
Y= A∙B
A B 𝐘=𝐀∙𝐁
Y = A⋀B
0 0 0
Y = A&B
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Na slikama se nalaze: a) simbol prema američkim standardima; b) simbol IEC (evropski simbol); c) tabela stanja; d)
algebarski izrazi za I logičko kolo I.

Na prethodnim slikama nalazi vremenski dijagram za tabelu stanja logičke I operacije te prikaz primjera korištenja I kola
u praksi kao i prikaz I kola u prekidačkoj tehnici.

LOGIČKA KOLO ILI

U Bulovoj algebri logičko kolo ILI se označava znakom “+”. Vrijednost logičkog kola ILI je 1 ako bilo koja od promjenljivih
ima vrijednost 1. Logičko kolo ILI ima vrijednost 0 samo ako sve promjenljive imaju vrijednost 0. Definicija vrijedi isto tako i za
višeulazna logička ILI kola.

a) b) c) d)
A B 𝐘=𝐀+𝐁
0 0 0 Y= A+B
0 1 1 Y= A∨B
1 0 1
1 1 1

Na slikama se nalaze: a) simbol prema američkim standardima; b) simbol IEC (evropski simbol); c) tabela stanja; d)
algebarski izrazi za ILI logičko kolo.
 DIGITALNA TEHNIKA

Na prethodnim slikama nalazi vremenski dijagram za tabelu stanja logičke ILI operacije te prikaz primjera korištenja ILI
kola u praksi kao i prikaz ILI kola u prekidačkoj tehnici.

LOGIČKO KOLO NE
Vrijednost logičkog kola NE je 1 samo ako je vrijednost ulazne promjenljive 0. Logičko kolo NE ima
vrijednost 0 samo ako je vrijednost ulazne promjenljive 1. Ovo logičko kolo ima samo jedan ulaz.

a) b) c) d)

A 𝐘=𝐀̅ ̅
Y=A
0 1
1 0

Na slikama se nalaze: a) simbol prema američkim standardima; b) simbol IEC (evropski simbol); c) tabela stanja; d)
algebarski izrazi za NE logičko kolo.

Na prethodnim slikama nalazi vremenski dijagram za tabelu stanja logičkog NE kola te prikaz NE kola
u prekidačkoj tehnici. Kao što se vidi na slici dosada smo imali otvorene (radne) prekidače, dok kod ovog kola
kada trebamo da predstavimo negaciju koristićemo tzv. mirni kontakt. Za razliku od radnog kod kojeg logička
0 predstavlja otvoren prekidač a logička 1 zatvoren prekidač, kod mirnog je obratno odnosno logička 0
predstavlja zatvoren prekidač odnosno mirno stanje dok logička 1 predstavlja otvoren prekidač odnosno
radno stanje.