See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/335691964

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području

Article · September 2019

CITATIONS READS

2 277

1 author:

Domagoj Perkić
Dubrovnik museums Archaeological museum
62 PUBLICATIONS   102 CITATIONS   

SEE PROFILE

All content following this page was uploaded by Domagoj Perkić on 09 September 2019.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Juri{i}a
Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Juri{i}a

ISBN 978-953-7389-06-2

9 789537 389062
Sadr`aj
Predgovor 8

1 Igor Miholjek, Luka Beki}

ŽIVOTOPIS MARIO JURIŠIĆ »JURA« – BIOGRAPHY MARIO JURIŠIĆ »JURA« 10–11

2 Vlasta Begovi}, Ivan~ica Schrunk
KASNOANTIČKA I RANOBIZANTSKA POMORSKA BAZA NA BRIJUNIMA 17

3 Luka Beki}
PODVODNI NUMIZMATIČKI NALAZI IZ UVALE VERIGE NA BRIJUNIMA 36
4 Jonathan Benjamin, Matija ^re{nar
SUBMERGED PREHISTORIC SITE DISCOVERY AND A PROPOSED APPLICATION IN THE CROATIAN ADRIATIC 52

5 Jurica Bezak, Jasen Mesi}

OLUPINA ZRAKOPLOVA B-17 G KOD RTA POLIVALO NA OTOKU VISU 68

6 Tomislav Bili}
OGLEDI O STELARNOJ NAVIGACIJI U ANTICI 75

7 Igor Borzi}
UVALA GRADINA NA OTOKU KORČULI U SVJETLU PODMORSKIH ARHEOLOŠKIH NALAZA 82

8 Dora Bo{kovi}
SLATKOVODNI NALAZI U ZBIRCI HLADNOG ORUŽJA HRVATSKOGA POVIJESNOG MUZEJA U ZAGREBU 98

9 Nenad Cambi
BILJEŠKE O PODMORSKO-ARHEOLOŠKIM NALAZIMA NA JADRANU 134

10 Kristina D`in
FIGURAL AND FLORAL RELIEFS OF THE SERGII ARCH IN COLONIA POLA 143

11 Miran Eri~
DATIRANI DEBLAKI IN LADJA NA LJUBLJANSKEM BARJU IN V PREKMURJU V SLOVENIJI 151

12 Zrinka Ettinger-Star~i}
RIMSKI CARSKI NOVAC S LOKALITETA VIŽULA KOD MEDULINA.

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA 1995–2004. 163

13 Andrej Gaspari
SREDNJEVEŠKI MEČ IZ REKE LAHINJE V ČRNOMLJU 179

14 Vesna Girardi Jurki}

JUPITER AMMON – THE GROUP DECORATION ON THE FORUM IN COLONIA POLA (CROATIA) 190

15 Zoran Gregl
O IMPORTU PANONSKE KERAMIKE UKRAŠAVANE PEČATIMA U DALMACIJU 198

16 Katarina Gugo Rum{tajn, Ana [tilinovi}, Tajana Trbojevi} Vuki~evi}

SREDNJOVJEKOVNI KOMPLEKS NA POLOŽAJU PODGRAĐE U KNINU
– REZULTATI ARHEOZOOLOŠKE ANALIZE KOŠTANOG MATERIJALA 206

17 Karla Gusar
PODMORSKI NALAZI KERAMIČKIH LULA IZ SPLITA I DUBROVNIKA 213

18 Ivana Iskra-Jano{i}
OBNOVA GOTIČKE CRKVE SV. ILIJE U VINKOVCIMA 223

19 Ida Koncani Uha~

HISTORIJAT ISTRAŽIVANJA ANTIČKIH PODMORSKIH NALAZIŠTA U ISTRI 229

20 Vladimir Kova~i}
ANTIČKI RIBNJACI UZDUŽ ZAPADNE ISTARSKE OBALE 240

21 Ana Kunac
ANTIČKE GRADELE IZ MAKARSKOG PODMORJA 248

22 Snje`ana Ku`ir, Tajana Trbojevi} Vuki~evi}, Zvonimir Kozari}, Kre{imir Babi}

RIBE I ARHEOLOGIJA 256

23 Jagoda Marde{i}
NEKI PRIMJERCI ISTOČNOMEDITERANSKE KERAMIKE SA SPLITSKOG POLUOTOKA 261
24 Igor Mihajlovi}
PRELIMINARNA ANALIZA TOPOVA BR. 2 I 6 S NOVOVJEKOVNOG BRODOLOMA
KOD PLIČINE SV. PAVAO PORED MLJETA 267
25 Igor Miholjek
NOVOVJEKOVNI BRODOLOM KOD PLIČINE SV. PAVAO POKRAJ OTOKA MLJETA 272
26 Marina Mili}evi} Brada~
HORACIJE, JADRAN I JUGO 284
27 Ivan Mirnik
PATVORINE RIMSKOG CARSKOG NOVCA NAĐENE TIJEKOM JARUŽANJA
KUPE U SISKU 1912. GOD. 291
28 Ljubica Perini} Muratovi}, Mario Novak, Vlasta Vyroubal
BIOARHEOLOŠKE KARAKTERISTIKE TRIJU OSOBA POKOPANIH U ZIDANOJ
GROBNICI NARTEKSA CRKVE U MIRINAMA 310
29 Domagoj Perki}
NOVI PODMORSKI ARHEOLOŠKI LOKALITETI NA ŠIREM DUBROVAČKOM PODRUČJU 319
30 Mladen Pe{i}
KERAMIČKI MATERIJAL IZ IZNIKA I OSTALIH ORIJENTALNIH RADIONICA
S LOKALITETA PLIČINA SV. PAVAO PORED OTOKA MLJETA 338
31 Marcus Prell
RÖMERZEITLICHE SCHIFFSFIBELN 350
32 Ika Prpa-Stojanac
ČIŠĆENJE SREBRENOG I BRONČANOG RIMSKOG NOVCA IZ ISSE 360
33 Ivan Sr{a
POŽEGA KAO BASSIANA 365
34 Alka Starac
DEPOZIT AMFORA U ČETVRTI SV. TEODORA, PULA 379
35 Valentina Todoroska
LOKALITET VRBNIK – PALAFITNA NASELBA VO OHRIDSKOTO EZERO 390
36 Helena Tomas
OSKUDNE NAZNAKE BRONČANODOBNIH POMORSKIH VEZA
IZMEĐU GRČKE I ISTOČNE OBALE JADRANA 398
37 Marinko Tomasovi}
NEKA PITANJA UZ SAGLEDAVANJE PODMORSKIH NALAZA U MAKARSKOJ 406
38 Attila J. Tóth
THE QUEEN MARY PROJECT – TOPOGRAPHICAL SURVEY IN THE DANUBE BAND, HUNGARY 412
39 Tajana Trbojevi} Vuki~evi}, Snje`ana Ku`ir, Kre{imir Babi}, Marko Poletto
ARHEOZOOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA VETERINARSKOM FAKULTETU
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU TIJEKOM POSLJEDNJEG DESETLJEĆA (1996–2006) 419
40 Marin Zaninovi}
MARIO JURIŠIĆ (1956–2007), PREGRŠT SJEĆANJA 425
41 Vesna Zmai}
OSTACI TERETA POTONULOGA TRGOVAČKOG BRODA S POČETKA 17 ST.
NA LOKALITETU MIJOKA KOD OTOKA MURTERA 430
 Novi podmorski arheološki lokaliteti
na širem dubrovačkom području 1
DOMAGOJ PERKI], Ministarstvo kuture, Uprava za za{titu kulturne ba{tine, Odjel za inspekcijske poslove, C. Zuzori} 6,
HR-20000 Dubrovnik, domagoj.perkicºmin-kulture.hr
29
U okviru poslova na za{titi podmorskih kulturnih dobara ~esto sam bio u prilici utvrditi stanje novo­
otkrivenih lokaliteta, nakon ~ega se pristupalo izradi odgovaraju}e fotodokumentacije, izvje{taja i
pripreme za pravnu za{titu. Pojedini me|u takvim lokalitetima su nakon toga i arheolo{ki istra`ivani,
no ovaj rad obuhva}a samo podatke i spoznaje s uvi|aja do momenta istra`ivanja.
Prostor koji se obra|uje obuhva}a akvatorij od Lastova do Prevlake, a vremenski pokriva razdoblje od
antike do novog vijeka.

Akvatorij lastovskog arhipelaga

Lastovsko oto~je koje obuhva}a 44 otoka, oto~i}a, hridi i grebena, me|u kojima su najve}i Su{ac i Lastovo, 2006.
je progla{eno Parkom prirode. Me|utim, ve} ranije, 2003. godine, akvatorij Su{ca, Kopi{ta, Lastova i Lastovnja­
ka (Donji {koji) preventivno je za{ti}en kao podmorsko kulturno dobro, a obuhva}a morski pojas {irine 300 m
od navedenih otoka, kao i svih ostalih oto~i}a i hridi na udaljenosti do 2000 m od navedenih otoka. Ministarstvo
kulture za{titilo je opisano podru~je poradi mnogobrojnih poznatih podmorskih arheolo{kih i povijesnih lokali­
teta, ali i brojnih potencijalnih novih lokaliteta. Tako je u zoni Lastova poznato 19 podmorskih lokaliteta od ~ega
je 10 zbog svoje va`nosti registrirano kao kulturno dobro, 1 je preventivno za{ti}en, a 8 ih je evidentirano.
Gledaju}i kronolo{ki, 17 ih je anti~kih, 1 srednjovjekovni i 1 novovjekovni. Najraniji nalazi su iz 3. st. pr. Kr.,
ali je mogu}e o~ekivati i ranije imaju}i u vidu helenisti~ke nalaze iz {pilje Ra~e 2 gdje su mogli dospjeti, bez
obzira da li je rije~ o gr~kom ili ilirskom sveti{tu ili gusarskom zakloni{tu, jedino morskim putem. Preko dva
anti~ka lokaliteta kod oto~i}a Saplun i u uvali Za planiku (Ba{ke stijene) stavljena je za{titna mre`a – kavez kao
fizi~ka za{tita nalazi{ta. Ve}ina lokaliteta objavljena je u stru~noj literaturi, 3 pa ovdje donosim samo jedan, ne­
davno otkriveni.

1
Ovaj rad posve}ujem svom prvom instruktoru ronjenja, kolegi i prijatelju, prerano preminulom Mariju Juri{i}u, koji me
upoznao s ljepotama podmorja i podmorske arheologije.
2
M. Gjivoje, [pilja Ra~a na otoku Lastovu, »Na{e planine«, 6, Zagreb, 1951, 154–159.
C. Fiskovi}, Lastovski spomenici, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 16, Split, 1966.
G. Novak, Arheolo{ka istra`ivanja na otocima Lastovu i Kor~uli u 1953. godini, Ljetopis JAZU, 60, Zagreb, 1956,
227–230.
3
I. Radi} – Rossi, Arheolo{ka nalazi{ta anti~kog doba u podmorju Lastova, u: Arheolo{ka istra`ivanja na podru~ju otoka Kor~ule
i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheolo{kog dru{tva 20, Zagreb, 2001, 227–235.
ISTA, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana u tijeku godine 1988., Godi{njak za{tite spomenika kulture Hr­
vatske 15, Zagreb, 1989, 213, 217–218.
M. Juri{i}, Anti~ki pomorski promet na Jadranu tijekom 1. i 2. st., doktorska disertacija, Zagreb, 1997.

ISTI, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, BAR I. S. 828, Oxford, 2000.

ISTI, Podmorska arheolo{ka istra`ivanja tijekom godine 1993., Obavijesti HAD-a XXVI/1, Zagreb, 1994, 42–43.

Z. Brusi}, Late antique and byzantine underwater finds along the Eastern coast of the Adriatic, Balcanoslavica 5, Prilep, 1974,
31–39.
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 230–231.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 319

 Karta 1 Karta novootkrivenih podmorskih arheolo{kih lokaliteta
Map 1 A map of newly discovered underwater archaeological localities

Otok Prežba / Uvala Veli Lago / Barbaroš

Lokalitet se nalazi kod punte Barbaro{, na jugoisto~nom dijelu otoka Pre`ba, oko sedamdesetak metara isto~no
od lanterne. Koordinate polo`aja na karti (Lastovo MK 23) su: N = 42° 45’ 10,0”, E =16° 49’ 08,3”. Rije~ je
o ostacima vojnog, vjerojatno talijanskog, broda iz 20. st. (Prvi svjetski rat?), du`ine 32 m, {irine 5,7 m. Orijen­
tiran je istok – zapad, a nalazi se na pje{~anom dnu, na dubini 47–55 m. Na desnom boku broda zamjetljiva je
rupa promjera oko 1,2 m, vjerojatno kao posljedica torpediranja. Pronalazak predmetne olupine broda prijavio
je Ronila~ki centar »Ronila~ki raj« iz Lastova, a s njihovim djelatnicima je i obavljen uron u kolovozu 2006. go-
dine. S obzirom da je obavljen samo jedan uron na predmetnom lokalitetu kojim su prikupljeni osnovni podaci,
potrebno je nastaviti daljnja istra`ivanja, kako bi se dobile kvalitetne spoznaje o olupini broda i povijesnom kon­
tekstu potonu}a.

Akvatorij Kor~ule
Polo`aj otoka Kor~ule u {irem makroarheolo{kom kontekstu, sa svojim prirodnim bogatstvima, rezultirao je broj­
nim arheolo{kim lokalitetima od najranijih prapovijesnih razdoblja do kasnog srednjeg vijeka. S obzirom da se
Kor~ula nalazi na va`nom plovidbenom pravcu isto~nojadranskom obalom, ali i na tzv. »oto~nom mostu« izme|u
isto~ne i zapadne jadranske obale od u{}a Neretve, preko Kor~ule, Lastova, Sveca i Palagru`e do Tremita i Mon­
te Gargana, razumljiv je velik broj i podmorskih arheolo{kih lokaliteta, na`alost rijetko istra`ivanih. Za sada je
u akvatoriju Kor~ule poznat 21 podmorski lokalitet, od ~ega je samo jedan preventivno za{ti}en (kod oto~i}a

320 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

Oto~ac blizu Pri`be), 18 ih je anti~kih, te samo tri srednjovjekovna, odnosno novovjekovna. Ovdje se ne}u
zadr`avati na poznatim i objavljenim lokalitetima, 4 nego samo novootkrivenim, kako lokalitetima, tako i
pojedina~nim nalazima.

Kor~ula / Lumbarda / Uvala Pudarica

Prema prijavi Miljenka Maruki}a iz ronila~kog centra »MM SUB« iz Lumbarde, obavljen je stru~ni uvi|aj i
va|enje ulomka olovne spojnice anti~kog sidra u travnju 2005. godine. Ulomak spojnice na|en je na lokalitetu
u uvali Pudarica, s ju`ne strane otoka Kor~ule oko 1,5 km ju`no do jugozapadno od Lumbarde, na dubini od 13
m. Koordinate polo`aja na karti O. Kor~ula MK – 22 su: N = 42° 54’ 40”, E = 17° 10’ 06”. Pregledom okolnog
morskog dna nisu utvr|eni bilo kakvi drugi arheolo{ki nalazi, a lom na samoj spojnici je star i prekriven inkru­
strom. Kako je rije~ o manjoj uvali, s ju`ne strane otoka Kor~ule koja je neza{ti}ena od valova, ne mo`e se govo­
riti o sidri{tu, nego samo o pojedina~nom i slu~ajnom nalazu. Sa~uvana du`ina spojnice je 29 cm, a pretpostav­
ljena du`ina je oko 67–70 cm. [irina je 10,5 cm. Otvor kroz koji prolazi drveni krak sidra je 7 ´ 14 cm, a druga
dva otvora gotovo u potpunosti nedostaju. Ovakve spojnice anti~kih sidara kori{tene su u {irokom vremenskom
rasponu, pa nije mogu}a u`a datacija nalaza, osim op}enito u razdoblje antike.

Kor~ula / Pri`ba / Otok Stupa

Tragom informacije od strane Pomorske policije Dubrovnik, prema kojoj je jedan talijanski dr`avljanin na carin­
skom prijelazu u Splitu zate~en s jednom cijelom gr~ko-italskom amforom, a koje je prema njegovoj izjavi izva­
dio na dubini od 25 m, na podru~ju zapadne tre}ine oto~i}a Stupa, kod Pri`be, obavljen je pregled {ireg podru~ja
podmorja oko Stupe. Na`alost, navedena informacija se pokazala neto~nom, jer se na opisanom podru~ju i du­
bini nisu na{li bilo kakvi arheolo{ki nalazi. Me|utim, prilikom rekognosciranja {ireg podru~ja, utvr|eni su osta­
ci novog podmorskog lokaliteta koji se nalazi ju`no od Pri`be, neposredno uz isto~nu obalu oto~i}a Stupa, na
dubini od 5 m. Koordinate polo`aja na Maloj pomorskoj karti (O. Kor~ula MK – 22) su: N = 42° 53’ 37,1”, E
= 16° 47’ 43,9”. Rije~ je o ostacima anti~kog brodoloma koji se vjerojatno nastojao skloniti u zaklon iza oto~i}a
Stupa i Crklica, ali se nasukao na pli~inu (u to vrijeme na dubini oko 3 m) i razbio se. Kako se nalazi na maloj
i dostupnoj dubini, ve}ina nalaza je odnesena, a preostali su samo brojni i tipolo{ki neprepoznatljivi ulomci tr­
buha amfora i drugog kerami~kog posu|a. Nalazi su raspr{eni na {irokom prostoru od oko 80 ´ 30 m. Prema je­
dinom ulomku oboda amfore, mo`e se pretpostaviti kako je rije~ o amfori tipa »Lamboglia 2« iz 2–1. st. pr. Kr.
Povr{ina dna je stjenovita pa su svi nalazi na povr{ini i ne postoji mogu}nost da se ispod povr{ine nalazi jo{
sa~uvanih dijelova broda ili nalaza. Pregledom okolnog podru~ja na dubini do 35 m, gdje je dno relativno ravno,
nisu na|eni eventualno novi arheolo{ki nalazi.

Akvatorij Mljeta
Isto~nojadranska obala, uz prednosti koje je pru`ala zahvaljuju}i svojoj razvedenosti, od samih je po~etaka po­
morstva va`an plovidbeni put. Otok Mljet i Mljetski kanal sastavni su dio takva puta, gdje je Mljet prvi ve}i otok
kada brodovi ulaze u za{ti}enije vode putuju}i od juga prema sjeveru. Unato~ opasnosti od bure, sjeverne obale
s prirodno za{ti}enim lukama – Okuklje, Sobra, Pola~e i Pomena – bile su pogodnije za plovidbu od strmih i ne­

4
J. Gjivoje, Podmorski nalazi u Pelje{kom kanalu, Zbornik otoka Kor~ule, 2, Zagreb, 1972, 148–156.
M. Juri{i}, Podmorski arheolo{ki lokaliteti otoka Kor~ule, u: Arheolo{ka istra`ivanja na podru~ju otoka Kor~ule i Lastova,
Izdanja HAD-a 20, Zagreb, 2001, 189–197.
I. Radi} – Rossi, Dosada{nji rezultati podmorskih arheolo{kih istra`ivanja u zapadnom dijelu otoka Kor~ule, Blato do kraja
18. st., sv. 3., Blato, 2005, 33–47.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 321

Sl. 1. @uljana / Lirica, anti~ki brodolom Sl. 2. Mljet / Kozarica, anti~ki brodolom
Illus. 1. @uljana / Lirica, antiquity period shipwreck Illus. 2. Mljet / Kozarica, antiquity period shipwreck

razvedenih obala Pelje{ca nasuprot Mljeta. O tome svjedo~e brojni ostaci brodoloma, sidri{ta, pojedina~ni nala­
zi, kao i ostaci anti~ke luke u Pola~ama.
Osim Nacionalnog parka Mljet koji se nalazi u zapadnom dijelu otoka, poradi bogatstva postoje}ih i potencijal­
nih podmorskih arheolo{kih lokaliteta za{ti}en je i cjelokupni akvatorij otoka Mljeta, a koji obuhva}a morski
pojas {irine 300 m od otoka, kao i svih ostalih oto~i}a i hridi na udaljenosti do 2000 m. Unutar preventivno
za{ti}ene zone, za sada se nalazi 11 registriranih, 3 preventivno za{ti}ena, te 7 evidentiranih podmorskih
arheolo{kih lokaliteta. Od toga ve}ina je anti~kih, njih 19, a 2 su srednjovjekovna. Pojedini su obra|ivani u
dosada{njoj literaturi, 5 a ovdje donosim samo nove gdje sam bio na stru~nim uvi|ajima.

Mljet / Kozarica / Sjeverozapadno od vale i naselja

Lokalitet je prijavio dr. sc. Hrvoje Potrebica, koji je 1997. godine, tada kao turist, ronio na podru~ju Kozarice.
Uvi|aj je obavljen u kolovozu 2003. godine. 6 Ostaci anti~kog brodoloma nalaze se oko 150 m zapadno od uva­
le mjesta Kozarica, deset metara od obale i pru`a se prate}i konfiguraciju terena prema sjeveru. Koordinate
polo`aja na karti MK 24 Plo~e – o. Mljet su: N = 42° 46’ 40,8”, E =17° 28’ 02,9”. Dno je na tome mjestu ka­

5
M. Juri{i}, Anti~ki pomorski promet na Jadranu tijekom 1. i 2. st., doktorska disertacija, Zagreb, 1997.
M. Juri{i}, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, BAR I. S. 828, Oxford, 2000.
M. Juri{i}, I. Radi} – Rossi, Das antike Schiffswrack von Mljet, Kroatien, Germania 71, Mainz, 1993, 113–138.
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979.
A. Kisi}, Rezultati podmorskih rekognosciranja i istra`ivanja na dubrova~kom podru~ju, Izdanja HAD-a 12, Zagreb, 1988,

153–169.

ISTA, Podmorski nalaz kasnoanti~kih svjetiljki u uvali Pola~e na Mljetu, Anali Zavoda za povijesne znanosti istra`iva~kog

centra JAZU-a, sv. XV-XVI, Dubrovnik, 1978, 7–16.

ISTA, Nalaz potonulog trgova~kog broda s po~etka IV. stolje}a u uvali Sobri na Mljetu, Anali Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU

u Dubrovniku, sv. XXIV-XXV, Dubrovnik, 1987, 7–31.

ISTA, Anti~ki brod u podmorju Mljeta, Katalog izlo`be, Split, 2000.

Z. Brusi}, Anti~ka luka u Pola~ama na otoku Mljetu, u: Arheolo{ka istra`ivanja u Dubrovniku i dubrova~kom podru~ju, Izda­

nja HAD-a 12, Zagreb, 1988, 139–151.

ISTI, Late antique and byzantine underwater finds along the Eastern coast of the Adriatic, Balcanoslavica 5, Prilep, 1974.

6
Na uronu su sudjelovali, pored autora ovih redaka, i Hrvoje Potrebica, te Marjan Orli}, tada{nji na~elnik Odjela za inspek­
cijske poslove Ministarstva kulture.

322 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

 Sl. 3. Mljet / V. Dolina, anti~ki brodolom Sl. 4. Mljet / pli~ Pre~, novovjekovni brodolom
Illus. 3. Mljet / V. Dolina, antiquity period shipwreck Illus. 4. Mljet / Pre~ shallows, early modern shipwreck

meno i relativno strmo, te pada do dubine od oko 50 m. Sam lokalitet je uo~en na pje{~anoj sipini koja na jed­
nome mjestu prekida kontinuitet strme kamene padine, te na okolnim stijenama. Prve nakupine amfora nalaze
se ve} na oko 18 m dubine na stjenovitoj podlozi. Posebno su se jasno isticala tri velika ulomka cilindri~nih am-
fora du`ine ve}e od jednog metra na dubini izme|u 20 i 30 metara. Uo~eno je i nekoliko manjih ulomaka tegu­
la po okolnom stijenju te ulomci manjih amfora (oko 50 cm du`ine). Na lokalitetu se nalazi nekoliko razli~itih
tipova amfora, od velikih cilindri~nih primjeraka sa cilindri~nim grlom i oblim, relativno malim dr{kama na pri­
jelazu izme|u ramena u grlo i sredine cilindri~nog grla, do manjih, horizontalno narebrenih globularnih oblika,
prema kojim se i brodolom datira u 4–5. st. po Kr.

Mljet / Sobra / V. Dolina

U sije~nju 2006. obavljen je uvi|aj na lokalitetu kod V. Doline, a koji je na{ao i prijavio Miljenko Maruki} iz
ronila~kog centra »MM SUB« iz Lumbarde, prilikom tra`enja lokacija spu`ava i koralja. 7 Podmorski arheolo{ki
lokalitet kod V. Doline nalazi se sa sjeverne strane otoka Mljeta, oko 2,4 NM sjeverozapadno od vrha rta Pusti
iznad Sobre, na dubini 41–44 m, na kosom pje{~anom dnu. Koordinate polo`aja na karti MK 24 PLO^E – O.
MLJET su: N = 42° 45’ 27,1”, E = 17° 34’ 01,8”. Na povr{ini morskog dna uo~ljivi su ostaci {est cjelovitih ili
gotovo cjelovitih amfora, te tri `eljezna sidra. Od amfora zastupljena su dva tipa kasnorimskih amfora me|u ko­
jima su i sjevernoafri~ke cilindri~ne (KEAY XXV), prema kojima se cijeli lokalitet datira u 4. st. po Kr. Drugi
tip amfore za sada je nedefiniran, odnosno nepoznat. @eljezna sidra, du`ine 80–100 cm, slo`ena su jedno do
drugoga, vjerojatno kako su izvorno bila na brodu. Stoga se mo`e pretpostaviti da se ispod povr{ine nalaze cje­
lokupni ostaci broda i preostalog tereta, na {to upu}uju i manji dijelovi amfora koji se nalaze pod pijeskom. Za
sada, vidljivi dio lokaliteta rasprostire se na oko 5 m². Kako god bilo, rije~ je o va`nom lokalitetu koji upotpu­
njuje sliku podmorske kulturne ba{tine u podmorju otoka Mljeta. S obzirom na veliku vjerojatnost postojanja in­
taktnog dijela broda i tereta pod pijeskom, u listopadu 2007. Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restau­
ratorskog zavoda obavio je za{titna arheolo{ka istra`ivanja i prekrivanje lokaliteta za{titnom mre`om, o ~emu }e
vjerojatno vi{e rije~i biti u sljede}im radovima voditelja istra`ivanja Igora Miholjeka.

7
Na uronu su sudjelovali, pored autora ovih redaka, i Miljenko Maruki}, te ronioci Interventne jedinice policije Dubrovnik.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 323

Mljet /Saplunara / Plič kod otočića Preč
Lokalitet su otkrili i prijavili nadle`nom Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku ronioci ronila~kog centra
»Medve{~ak – Sava« iz Zagreba, koji su pod vodstvom Jurice Bezjaka imali ronila~ki kamp na ju`nom dijelu
otoka Mljeta. Inspekcijski uvi|aj obavljen je u svibnju 2007., a nakon toga je lokalitet preventivno za{ti}en. Na­
lazi se kod pli~i zapadno od oto~i}a Pre~, s vanjske strane otoka Mljeta, oko 2,5 NM zapadno od uvale Sapluna­
ra. Koordinate polo`aja na karti MK 24 PLO^E – O. MLJET su: N = 42° 45’ 27,1”, E = 17° 34’ 01,8”. Rije~
je o nedavno otkrivenom novovjekovnom brodolomu od kojega su preostali dijelovi brodske konstrukcije, opre­
me i tereta. Ve}ina nalaza je na dubini od 40 do 41 m, s tim da su pojedini raspr{eni od 35 do 45 m, na kosom
morskom dnu gdje se izmjenjuje pijesak i dva manja kamena zida. Na povr{ini je vidljivo 7 bron~anih topova,
brojni ulomci ali i cjeloviti primjerci kerami~kih posuda (zdjele, vr~evi, tanjuri), dijelovi staklenih posuda, jed­
no bron~ano vjedro, dio bron~anog svije}njaka i drugi sitni nalazi. Desetak metara ju`nije od topova u pijesku
naziru se ostaci konstrukcije broda i `eljezno sidro, a pojedini ulomci drvene oplate broda zamjetljivi su na {irem
prostoru. Okvirna (vidljiva) veli~ina broda iznosi 22 ´ 9 m. [irina zasigurno nije izvorna zbog rastvaranja boko­
va broda tijekom raspadanja. Prema kerami~kim nalazima tzv. renesansne gravirane keramike (proizvedene na
podru~ju Emilia Romagna), turske majolike (proizvedene na podru~ju Turske, radionica u Izmiru), te tanjura s
ukrasima koji su imitacija kineskih ukrasa u kombinaci­
ji s orijentalnim izri~ajem (tako|er radionica u Izmiru),
cijeli brodolom se mo`e datirati u drugu polovinu 16.
st. 8 Mo`e se pretpostaviti kako se brod za vrijeme oluj­
nog juga poku{ao skloniti u zaklonjenu valu iza oto~i}a
Pre~ i poluotoka Dugi rat, no nasukao se na pli~ gdje se
razbio i potonuo pedesetak metara zapadnije. S obzirom
da je jedan od rijetkih potpuno o~uvanih lokaliteta, gdje
su brojni pokretni nalazi na povr{ini, u listopadu 2007.
Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog
zavoda obavio je za{titna arheolo{ka istra`ivanja u kojem
su dokumentirani i izva|eni svi pokretni nalazi uklju~uju}i
sve bron~ane topove.
Ovaj lokalitet, poradi svoje o~uvanosti i bogatstva nalaza,
bitan je jer nam ukazuje na ~injenicu da se izvjesni, za­
sigurno manji, dio plovidbi odvijao i s vanjske strane oto­
Sl. 5. Mljet / pli~ Pre~, novovjekovni brodolom ka Mljeta, koja je do sada nekako bila isklju~ivana iz
Illus. 5. Mljet / Pre~ shallows, early modern shipwreck arheolo{kih podmorskih rekognosciranja terena.

Akvatorij Pelješca
Morski kanal izme|u Pelje{ca i Kor~ule oduvijek je bio va`an pomorski put u jednom pravcu prema dolini Ne­
retve, te u drugom prema zapadnim jadranskim centrima. O va`nosti komunikacije kroz dolinu Neretve jo{ od
prapovijesnih vremena svjedo~e brojni nalazi u unutra{njosti, kao i kasniji emporij i kolonija u Naroni. 9

8
Stru~nu ekspertizu i determinaciju kerami~kih nalaza na~inila je Liljana Kova~i}, prof., kustosica Arheolo{kog muzeja
Dubrova~kih muzeja kojoj i ovim putem najsrda~nijem zahvaljujem.
9
A. Benac, [irenje neolitskih kultura dolinom Neretve, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 68, Split, 1966.
M. Nikolanci, Crna Korkira i poluotok Pelje{ac, VAHD, 82, Split, 1989, 81–98.

Grupa autora (ed @. Rapani}), Simpozij Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Split, 1980.

Grupa autora (ed E. Marin), Arheolo{ka istra`ivanja u Naroni i dolini Neretve, Zagreb-Metkovi}-Split, 2003.

324 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

U prvim stolje}ima rimske dominacije, na pelje{kom, ali i {irem prostoru, ve}ina prometa odvijala se morskim
putom. O tome svjedo~e ostaci anti~kih brodoloma uzdu` pelje{ke obale me|u kojima }e u ovom tekstu biti
obra|eni samo novootkriveni lokaliteti i pojedina~ni nalazi. U pelje{kom akvatoriju, za sada, poznato je 14 pod­
morskih lokaliteta, me|u kojima su 3 registrirana kao kulturno dobro, a 1 je preventivno za{ti}en. Osim jedne
novovjekovne olupine ratnog broda »S-57« kod @uljane, svi ostali su iz doba antike. 10

@uljana / Antički brodolom kod otočića Lirica

U evidenciji podmorskih arheolo{kih lokaliteta Ministarstva kulture kao i objavljenoj literaturi spominju se ostaci
brodoloma s vanjske, ju`ne, strane oto~i}a Lirica. 11 Postoje odre|ena odstupanja u opisima tipova amfora i data­
cijama lokaliteta, no to se uvijek odnosi na lokalitete s ju`ne strane Lirice. Vjerojatno se oba izvora (evidencija i
objavljena literatura) pozivaju na indirektno dobivene podatke, pa se mo`e pretpostaviti postojanje vi{e podmor­
skih lokaliteta. U prilog navedenom govori i novootkriveni podmorski lokalitet koji se nalazi s unutra{nje, sjeverne
strane, jer je o~igledno rije~ o intenzivnom prometnom polo`aju kuda je teret s brodovima ulazio u @uljanu.
Ostaci brodoloma otkriveni su u svibnju 2006. prilikom turisti~kog ronjenja koje je izveo ronila~ki centar »Lo-
pin & Co« iz @uljane; nakon njihove prijave Odjel za inspekcijske poslove Ministarstva kulture, odnosno autor
ovih redaka i Dragan Lopin, u~inili su uvi|aj.
Lokalitet je oko 30 m sjeverno od sjeveroisto~ne punte oto~i}a Lirica, dakle s njegove sjeverne (unutra{nje) stra­
ne, na kosom pje{~anom dnu, na dubini od 44 do 47 m. Koordinate polo`aja na karti MK 24 Plo~e – o. Mljet su:
N = 42° 52’ 30,5”, E = 17° 26’ 02,3”. Rije~ je o ostacima anti~kog brodoloma gdje je na povr{ini od oko
9 ´ 10 m zamjetljivo 7–8 djelomi~no ili potpuno sa~uvanih amfora, jedno `eljezno sidro, te ostaci brodske kon­
strukcije, odnosno rebra broda, brodska oplate, te drveni klinovi kojima su povezivani. Prema polo`aju rebara
zamjetljivo je kako su ostaci broda polo`eni u smjeru sjever – jug, tj. prate konfiguraciju dna. Mo`e se pretpo­
staviti kako je prilikom ulaska ili izlaska broda iz `uljanske vale zapuhala sna`na bura koja ga je nanijela na
obli`nju pontu Lirice gdje se razbio, te potonuo tridesetak metara sjevernije. Pojedini dijelovi brodskog tereta i
opreme (ulomci amfora i jo{ jedno `eljezno sidro) nalaze se u {krapama »zida« na manjoj dubini, {to svjedo~i
kako je brod po~eo tonuti od prvog udara u pontu, da bi postupno potonuo i otklizao niza zid do pje{~anog dna.
S obzirom da je ve}ina vidljivog dijela nalazi{ta ne{to dalje od »zida« koji se spu{ta ispod Lirice, na pje{~anom
dnu koje nije turisti~ki ili ribarski zanimljiv, sve do danas je bio nepoznat i neotkriven. Prema tipolo{kim karak­
teristikama amfore se mogu klasificirati kao amfore Dressel 6a. Masivne su, vre}astog tijela, s pro{irenim donjim
dijelom koji prelazi u izvu~enu no`icu. U njima je obi~no prevo`eno vino sa sjevernoitalskog podru~ja prema
egejskom istoku, a datiraju se u kraj 1. st. pr. Kr. i prvu polovinu 1. st. po Kr. 12 Poznato je petnaestak sredoze­
mnih brodoloma s amforama tipa Dressel 6a, 13 a ve}ina ih je na Jadranu me|u kojima i Gojca na Hvaru, 14 te
uvala Presma na Kopi{tu kod Lastova. 15
Pored ostataka amfora vidljivi su i ostaci drugih kerami~kih posuda, primjerice tanjuri, lonci i sl., a vjerojatno
je rije~ o kuhinjskom brodskom posu|u, te nekoliko ulomaka tegula, mo`da s krova natkrivenog dijela broda. Na

10
@. Rapani}, Anti~ki brod s teretom keramike kod Vignja, Zbornik otoka Kor~ule 2, Zagreb, 1972, 141–148.
D. Frka i J. Mesi}, Tajne Jadrana, Rijeka, 2002, 158–166.
11
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 243.
M. Juri{i}, Anti~ki pomorski promet na Jadranu tijekom 1. i 2. st., doktorska disertacija, Zagreb, 1997, 169.
12
M. Juri{i}, Anti~ki pomorski promet na Jadranu tijekom 1. i 2. st., doktorska disertacija, Zagreb, 1997, 44–45.
I. Radi} – Rossi, Amfore tipa Lamboglia 2 i Dressel 6 na isto~noj obali Jadrana u svjetlu podmorskih nalaza, magistarski
rad, Zagreb 1993.
13
A. J. Parker, Ancient Shipwrecks of the Mediterranean & the Roman Provinces, BAR International Series 580, Oxford,
1992.
14
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 220–221.
15
M. Juri{i}, Podmorska arheolo{ka istra`ivanja tijekom godine 1993., Obavijesti HAD-a XXVI/1, Zagreb,1994, 40–44.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 325

povr{ini lokaliteta nisu zamjetljive bilo kakve devastacije {to se ti~e va|enja i odno{enja nalaza, premda to nije
mogu}e tvrditi. Prethodno opisani nalazi su samo trenutno vidljivi na povr{ini, no zasigurno su pojedini dijelovi
tereta, opreme broda i brodske konstrukcije jo{ ispod pijeska, te se za sada ne mo`e utvrditi stvarna povr{ina na
kojoj se nalaze.

@uljana / Pojedinačni nalaz žrvnja na Seci istočno od Lirice

Kao i prethodno opisani lokalitet, i ovaj nalaz prijavio je Dragan Lopin iz @uljane, voditelj ronila~kog centra »Lo-
pin & C0«. Otkriven je prilikom turisti~kog ronjenja, na {krapastoj povr{ini, na polo`aju tzv. Seke, jugoisto~no od
oto~i}a Lirica, podru~je Zagorje u @uljani. Koordinate polo`aja na karti MK POLA^E 24 su: N = 42° 35’ 27”,
E = 18° 12’ 18”. S obzirom da je nalaz bio na samoj povr{ini seke, izvan arheolo{kog konteksta, na dubini 6 m,
te se lako mogao odnijeti, Dragan Lopin ga je izvadio, pohranio u slatku vodu i obavijestio Odjel za inspekcijske
poslove Ministarstva kulture. Uvi|ajem je utvr|eno kako je rije~ o donjem dijelu kamenog `rvnja, vjerojatno iz
doba antike. Vanjski promjer donje baze `rvnja je 37 cm, gornje baze 33 cm, a unutra{nji promjer 28 cm. Visina
`rvnja je 14 cm. Izra|en je od ~vrstog kamena, crne i hrapave teksture (bazalt?). Kako je kod predmetnog `rvnja
rije~ o pojedina~nom nalazu, daleko od obale (oko 250 m), mo`e se logi~no pretpostavit da potje~e s nekog bro­
da ili brodoloma. Odnosno, da je zbog nama nepoznatih okolnosti (nevera?) ispao ili izba~en s broda koji je bio
u prolazu ili da se negdje u blizini nalazi jo{ jedan podmorski lokalitet. Najbli`i poznati ostaci anti~kog brodo­
loma su ve} opisani sa sjeverne strane oto~i}a Lirica, udaljenog oko 700 m sjeverozapadno od Seke. Me|utim,
ne treba zanemariti mogu}nost postojanja i podmorskog nalazi{ta s ju`ne strane, pogotovo imaju}i u vidu, prema
D. Vrsalovi}u, na|ene kasnoanti~ke amfore iz 4. st. po Kr. (sjevernoafri~ke sa {irokim cilindri~nim trbuhom i
konusnim vratom, sjevernoafri~ke s izdu`enim cilindri~nim trbuhom i jajolike izbrazdana tijela) 16 koje svakako
nemaju nikakve veze s nalazi{tem na sjevernoj strani. Slijedom navedenoga, mo`e se pretpostaviti nekoliko so­
lucija o porijeklu predmetnog `rvnja, a u vezi s tim i njegova datacija:
− potje~e s novootkrivenog brodoloma sa sjeverne strane Lirice, datiranog u kraj 1. st. pr. Kr. i
po~etak 1. st. po Kr.,
− potje~e s pretpostavljenog brodoloma s ju`ne strane Lirice iz 4. st. po Kr.,
− potje~e s nepoznatog brodoloma na podru~ju same Seke,
− ili, rije~ je o zaista pojedina~nom i slu~ajnom nalazu koji je dospio s nekog broda u prolazu.
Kako god bilo, rije~ je o `rvnju kao dijelu brodskog inventara. Nalazi kamenih `rvnjeva su na anti~kim brodolo­
mima vrlo ~esti, a kori{teni su u brodskim kuhinjama pri svakodnevnim potrebama mljevenja `itarica za posadu
broda. Takvi ili sli~ni `rvnjevi nala`eni su na brodolomu kod hridi ^avlin na Murteru, 17 u uvali Kosirina kod
Murtera, 18 kod rta Savudrije u Istri, kod Vele Smokvice nedaleko od Rogoznice, kod Sv. Andrije ju`no od Ro­
vinja 19 i dr. Ina~e su `rvnjevi po konstrukciji vrlo sli~ni dana{njima, a sastoje se od dva kamena koluta – donji
je dio nepokretan, a gornji se okre}e preko dr{ke, fiksirane u rupi kamene obodnice. U sredini je bu{en i taj otvor
slu`i za ubacivanje zrnja, unutar kojega str{i metalni dio s nepokretnog dijela.
Predmetni `rvanj je dokumentiran, te uz odgovaraju}u dokumentaciju pohranjen u depou Arheolo{kog muzeja
Dubrova~kih muzeja.

16
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 243.

17
Istra`ivanja tada{njeg Odjela za arheologiju Ministarstva kulture 2002.

18
Arhiv Odjela za arheologiju Ministarstva kulture, hidrobaza.

19
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 327.

326 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

Akvatorij Elafita i dubrovačkog primorja
Elafitski otoci, ili dubrova~ki arhipelag, naziv je za niz otoka {to se pru`aju od poluotoka Pelje{ca na sjeveroza­
padu do poluotoka Lapada na jugoistoku. Iako postoje odre|ena nesuglasja o broju otoka u okviru Elafita, danas
je uvrije`en stav kako elafitskoj oto~noj skupini pripada 13 otoka, oto~i}a i grebena: Olipa, Tajan, Jakljan, Go-
le~, Kosme~, Crkvina, [ipan, Ruda, Lopud, Veliki i Mali Skupio, Sv. Andrija, Kolo~ep, Daksa i Grebeni. 20 Pr­
vi njihov spomen potje~e iz 1. st. po Kr. u djelu Naturalis historiae rimskog povjesni~ara Plinija Starijeg (23–79.
g. po Kr.), a toponim Elaphitides (Elaphites) potje~e iz gr~kog jezika u zna~enju bogat jelenima. 21 Iako je topo­
nim gr~kog podrijetla, za sada nisu poznati arheolo{ki nalazi koji bi se mogli pripisati tom razdoblju. Na podru~ju
elafitskog akvatorija i pripadaju}eg dijela dubrova~kog primorja poznato je 15 podmorskih nalazi{ta me|u koji­
ma su 2 registrirana kao kulturno dobro, 2 su preventivno za{ti}ena, a ostali su evidentirani. Njih 10 je iz anti~kog
razdoblja, a 5 iz kasnog srednjeg i novog vijeka. Pojedini, posebno srednjovjekovni, objavljeni su, 22 a ovdje se
obra|uju samo tri: kraj [ipana i Brse~ina, te u podmorju Slanog.

[ipan / Nalaz sarkofaga između Jakljana, Crkvine i luke [ipanske

Lokalitet je prijavio \ivo Dobrojevi}, ribar sa
[ipana koji nam je i pokazao poziciju. Uvi|aj
je obavljen u srpnju 2003. 23 Rije~ je o osta­
cima anti~kog brodoloma koji je prevozio ka­
mene sarkofage. Okvirna datacija je 3. st. po
Kr. Nalazi se zapadno od [ipanske luke,
izme|u oto~i}a Crkvina, Tajan i Jakljan. Ko­
ordinate polo`aja na karti MK 25 Ston su:
N 42° 45’ 12,1”, E 17° 48’ 17,3”. Na dubini
od 37 m nalaze se tri sanduka kamenih sar­
kofaga i tri poklopca. Sarkofazi su jednostav­
ne izrade, bez ukrasa. Poklopci su izra|eni u
obliku krova na dvije vode s ugaonim akrote­
rijima. Dva sanduka i dva poklopca ve}im se
dijelom nalaze iznad povr{ine dna, a tre}i je
par gotovo u cijelosti ukopan u pijesak.
Du`ina sanduka je 214 cm, {irina 70 cm, a Sl. 6. [ipan / anti~ki sarkofazi
visina 74 cm. Dubina sanduka je 54 cm, a Illus. 6. [ipan / antiquity period sarcophagi
{irina stijenki varira 10–15 cm. Veli~ina po­
klopaca sarkofaga odgovara mjerama sanduka. Vidljivi dio nalaza rasprostire se na povr{ini 7 ´ 5 m, s tim da
osim sarkofaga na povr{ini nisu vidljivi bilo kakvi pokretni nalazi ni ostaci broda (ili splavi). O~igledno je rije~
o proizvodima koji su izra|ivani u lokalnim kamenolomima odakle su morem dopremani u krajnje odredi{te ili

20
I. @ile, Predromani~ko crkveno graditeljstvo otoka Kolo~epa, Dubrovnik, 2003, 7–8.
M. Glamuzina, N. Glamuzina, Suvremena geografska problematika otoka Lopuda i Kolo~epa, Geoadria, Filozofski fakultet
Zadar, vol. 4, Zadar, 1999, 89.
21
P. Skok, Slavenstvo i romanstvo na Jadranu, Zagreb, 1950, 229.
22
A. Kisi}, Ne{to o trgova~kom brodu koji je nastradao u kolo~epskom kanalu kod Dubrovnika krajem 17. st. ili po~etkom 18. st.,
Anali Zavoda za povijesne znanosti istra`iva~kog centra JAZU-a u Dubrovniku, sv. XIX-XX, Dubrovnik, 1982, 143–163.
ISTA, Ostaci potonulog dubrova~kog broda iz 16. st. kod [ipana, Anali Zavoda za povijesne znanosti istra`iva~kog centra
JAZU-a u Dubrovniku, sv. XVII, Dubrovnik, 1979, 73–98.
23
Na uronu su sudjelovali, pored autora ovih redaka, ronioci Interventne jedinice policije Dubrovnik, te Marjan Orli}, tada{nji
na~elnik Odjela za inspekcijske poslove Ministarstva kulture.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 327

na dodatnu obradu u klesarske radionice. Mo`e se pretpostaviti da su izra|eni u poznatim anti~kim kamenolo­
mima na oto~i}u Vrniku, Sutvari ili Kamenjaku kraj Kor~ule, 24 a krajnje odredi{te je neko od anti~kih naselja
na Jakljanu ili [ipanu. 25
U evidenciji Ministarstva kulture spominje se podmorski arheolo{ki lokalitet u uvali Lokardina na sjeverozapad­
noj strani Jakljana, a koju zatvaraju oto~i}i Tajan i Crkvina. Lokalitet se nalazi na dubini 25–38 m, a na|eni su
ulomci amfora raznih tipolo{kih obilje`ja, ostaci kerami~kih posuda i stakla, te nekoliko sidara iz kasnijeg raz­
doblja. Na`alost, nema u`e lokacije ovog brodoloma, ali je prema opisu rije~ o istoj uvali gdje su i sarkofazi pa
bi trebalo provjeriti i eventualnu povezanost lokaliteta.

Brsečine / Rt Gumanci
Lokalitet su otkrili i prijavili ronioci Interventne jedinice policije, Policijske uprave Dubrova~ko-neretvanske
`upanije, prilikom obavljanja kondicionih ronjenja. Stru~ni uvi|aj obavljen je u lipnju 2003. 26 Ostaci brodolo­
ma nalaze se zapadno od uvale Brse~ine, oko 50 m ju`no od rta koji sa zapadne strane zatvara uvalu. Koordinate
polo`aja na MK 25 Ston su: N 42° 43’ 31,4”, E 17° 57’ 16,4”. Na dubini od 35 m nalazi se manja hrpa kamenja
i tri bron~ana topa. Jedan top je u komadu a dva su ostala prepolovljena. Topovi su raznih kalibara – jednom pre­
polovljenom je promjer cijevi 26 cm, a top u komadu ne{to je manjeg kalibra i ima du`inu od 2,5 m. Uz topove
se nalaze dvije cijele »topovske« kugle i dvije polovice. Drugi dio broda nalazi se oko 12 m ju`nije od prvog di­
jela, na dubini 41–42 m. Tu se nalazi velika gomila balastnog kamenja (promjera 3 m), jedno `eljezno sidro
(du`ine 1,5 m) i vjerojatno jedan `eljezni top manjeg kalibra, du`ine oko 2 m. Uz sidro se nalaze i drugi `eljezni

Sl. 7. Brse~ine / Gumanci, novovjekovni brodolom

Illus. 7. Brse~ine / Gumanci, early modern shipwreck

24
M. Gjivoje, Antikni kamenolomi na kor~ulanskim otocima, Zbornik otoka Kor~ule 1, Zagreb, 1970, 68–75.
25
J. Lu~i}, Pro{lost elafitskog otoka [ipana, »Starohrvatska prosvjeta« ser. III – sv. 10, Zagreb, 1968, 103.
J. Posedel, Predromani~ki spomenici otoka [ipana, »Starohrvatska prosvjeta« ser. III – sv. 2, Zagreb, 1952, 113.
I. Fiskovi}, Bilje{ke o starokr{}anskim i ranosrednjovjekovnim spomenicima na otoku [ipanu, Prilozi za povijest umjetnosti u
Dalmaciji 18, Split, 1970, 5–6.
26
Na uronu su sudjelovali, pored autora ovih redaka, i Irena Radi} Rossi, te ronioci Interventne jedinice policije Dubrovnik.

328 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

predmeti koje je za sada te{ko definirati. Ispod balastnog kamenja nalaze se ostaci oplate broda od drva i olovne
obloge. Oplata se nastavlja prema zapadu nekih 10 m i prema istoku 12 m. Na osnovi toga mo`e se pretpostavi­
ti ukupna du`ina broda oko 30 m, a postavljen je u smjeru istok – zapad. U zapadnom dijelu oplate naziru se
po~eci drvenih rebara i u tom dijelu vidljiva je oplata do {irine od 1 m. Oko 5 m sjeverozapadno od zapadnog
ruba vidljive oplate nalazi se okamenjeni predmet veli~ine oko 1 metar visine i duljine. S njegove ju`ne strane
nalazi se ostatak prednjeg dijela bron~anog topa, a sa sjeverne strane drugi dio (vjerojatno pripadaju}i) topa.
Preko cijelog lokaliteta vidljivi su okamenjeni dijelovi raznih `eljeznih predmeta, a u konfiguraciji terena, pose­
bice u dijelu gdje je vidljiva oplata broda, mogu}e je nazrijeti veli~inu broda koji je potonuo na bok. Na povr{ini
nisu uo~eni sitniji predmeti od eventualnog tereta broda, a mo`e se pretpostaviti da su teret bili upravo prepo­
lovljeni bron~ani topovi koji su bili pogodna sirovina za daljnje lijevanje bron~anih predmeta. Okvirna datacija
lokaliteta mogu}a je na osnovi na|enog `eljeznog topa u 17–18. st. Zbog vrijednosti lokaliteta i mogu}nosti de­
vastacije, 2003. i 2005. Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda pod vodstvom Marija
Juri{i}a obavio je za{titna arheolo{ka istra`ivanja i va|enje bron~anih topova koji su sada na restauraciji u ra­
dionicama Dubrova~kih muzeja.

Slano / Grobište
Temeljem prijave Donata Petriciolija, tada{njeg voditelja laboratorija za biologiju mora u tvrtci Oikon d.o.o. iz
Zagreba, koji je prilikom ronjenja radi ustanovljavanja biocenolo{kih osobina isto~ne obale Slano i podmorja
ispred nje, nai{ao i prijavio ostatke podmorskog lokaliteta, obavljen je stru~ni uvi|aj u srpnju 2005. godine. Lo­
kalitet se nalazi na isto~noj obali uvale Slano, kod rta Grobi{te, oko 100 m sjeverozapadno od crkve Gospe od
Kamena i 700 m ju`no od centra naselja Slano. Koordinate polo`aja na MK 25 Ston su: N = 42° 46’ 51,5”,
E = 17° 53’ 32,6”. Tijekom urona utvr|eni su podmorski arheolo{ki ostaci na navedenom polo`aju, u du`ini od
oko 60 m u pravcu sjever – jug, na dubini 1–3 m, koji prate konfiguraciju obale. Uglavnom je rije~ o brojnim
ulomcima tegula i imbreksa, jedan ulomak tubula, zatim ulomci raznih kerami~kih posuda (amfore, pitosi, zdje­
le), poklopac amfore i sl., sve iz vremena Rimskog Carstva. Kako nije na|en ni jedan primjerak tipolo{ki prepo­
znatljive posude ili drugog nalaza, nije mogu}a u`a kronolo{ka datacija. Prilikom urona pregledano je i {ire
podru~je prema zapadu, odnosno do dubine do 7 m; me|utim, povr{ina ispod 3 m potpuno je sterilna. Slijedom
navedenoga, imaju}i u vidu uglavnom gra|evinski materijal, te malu dubinu nalazi{ta mo`e se pretpostavit po­
stojanje kopnenog arheolo{kog lokaliteta u neposrednoj blizini. Navedeno je i potvr|eno rekognosciranjem
obli`nje obale gdje su na povr{ini zemlje i zemljanim profilima uz cestu na|eni ulomci kerami~kih posuda i
gra|evinskog materijala, vjerojatno preostaci rimske villae rusticae. Zbog podizanja razine mora od antike do
danas, dio nalaza dospio je ispod morske povr{ine, a drugi dio ostao je na kopnu. U konfiguraciji terena i na
povr{ini zemlje nisu zamjetljivi tragovi arhitekture kako na kopnu, tako i u moru, no oni su vjerojatno prekrive­
ni zemljom, odnosno pijeskom i kamenjem. Uvala Slano je poradi svog iznimno povoljnog i za{ti}enog polo`aja,
zahvaljuju}i i prirodnoj komunikaciji prema unutra{njosti, zasigurno kori{tena od prapovijesnih razdoblja, po­
tom antike, do danas. Potvrdu tome imamo u brojnim okolnim prapovijesnim gradinskim naseljima i kamenim
gomilama koje se nalaze na {irem prostoru naselja Slano. Tako|er su brojni nalazi iz rimskog vremena: na
obli`njem lokalitetu Gradina, »Na podima«, zatim ostaci cemeterijalnog i sakralnog kompleksa uz Franjeva~ki
samostan, te ostaci rimske zidane grobnice na polo`aju Kosmatovica (oko 400 m jugozapadno od rta Grobi{te). 27
Najraniji anti~ki nalazi su iz prvih stolje}a poslije Krista, no najja~i intenzitet `ivota bio je u kasnoj antici, tj. u
5. i 6. st. po Kr. 28 U takvom arheolo{kom kontekstu mo`emo promatrati i predmetni arheolo{ki lokalitet kod rta
Grobi{te koji do sada kao takav nije bio evidentiran.

27
I. @ile, Franjeva~ki samostan sv. Jeronima – Slano, »Arheolo{ki pregled«, Ljubljana, 1987.
ISTI, Arheolo{ka istra`ivanja Samostana sv. Jeronima, Zbornik Dubrova~kog primorja i otoka 8, Dubrovnik, 2001.
D. Beriti}, Susret sa spomenicima Dubrova~kog primorja i otoka, Zbornik Dubrova~kog primorja i otoka I, Dubrovnik, 1986.
28
F. Buli}, Necropoli antica cristiana a Slano di Ragusa, Bulletino di archaeologia e storia Dalmata, 6–7/ XXIX, Spalato, 1901.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 329

 Akvatorij od Dubrovnika do Prevlake
Isto~nojadranski plovni put od Prevlake do Dubrovnika imao je nekoliko prirodnih luka gdje su se brodovi mogli
zakloniti od nevremena, opskrbiti vodom, hranom i sl. To su luke: Donji i Gornji Molunat, Cavtat, Srebreno, Sta­
ri porat u Gradu i Gru`. U svim lukama, osim u gru{koj, na|eni su podmorski arheolo{ki nalazi iz doba antike,
{to nam svjedo~i o njihovoj va`noj ulozi za plovidbe od istoka prema zapadu. Zbog zna~aja prapovijesnog i
anti~kog Epidaura, do uspona Dubrova~ke Repu­
blike, cavtatska luka bila je najve}a i najva`nija.
Na podru~ju od Dubrovnika do Prevlake za sada
su poznata 23 podmorska nalazi{ta, me|u kojima
su 2 registrirana kao kulturno dobro, 1 je preven­
tivno za{ti}en, a ostali su evidentirani. Njih 15 je
iz razdoblja antike, a 8 ih je iz srednjeg, odnosno
novog vijeka. 29 Bitno je napomenuti kako su
istra`ivanja novovjekovnog brodoloma u uvali Ve­
liki (Donji) Molunat 1949–1950. i 1958. godine,
pod vodstvom J. Lueti}a iz Pomorskog muzeja u
Dubrovniku, ujedno i prva podmorska istra`ivanja
na na{oj obali. 30 Kao i u prethodnom dijelu ra­
da, bit }e obra|eni samo novi arheolo{ki nalazi i
nalazi{ta.

Grad Dubrovnik / Luka Gruž

Prilikom sigurnosnog pregledavanja morskog dna
u luci Gru` od strane ronilaca Interventne jedini­
ce policije, Policijske uprave Dubrova~ko–nere­
tvanske `upanije, a za potrebe osiguranja prilikom
dolaska Pape u Dubrovnik, nai{lo se na jedan
`eljezni top. Stru~ni uvi|aj autora ovih redaka
u~injen je u srpnju 2003. godine. Tom prilikom
izra|ena je skica nalaza i odgovaraju}e pozicio­
niranje pomo}u GPS ure|aja. Zbog iznimno lo{e
vidljivosti u luci nije bilo mogu}e foto i video do­
Sl. 8. Dubrovnik / Stara gradska luka, drveni piloni ispod Malog mula
kumentiranje nalazi{ta. Lokalitet je oko 70 m za­
Illus. 8. Dubrovnik / the old town harbour, wooden pylons under Mali mul
padno od Carinarnice u gru{koj luci i oko 50–60 m
(the Little Pier)

29
J. Lueti}, Spojnica anti~kog sidra iz Pomorskog muzeja u Dubrovniku, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, sv.
VIII–IX, Dubrovnik 1962, 31–37.
ISTI, Spojnica anti~kog sidra iz dubrova~kog Pomorskog muzeja, VMKH, sv. 4, Zagreb 1962, 108.
D. Vrsalovi}, Arheolo{ka istra`ivanja u podmorju isto~nog Jadrana, doktorska disertacija, Zagreb, 1979, 253–254.
A. Kisi}, Rezultati podmorskih rekognosciranja i istra`ivanja na dubrova~kom podru~ju, Izdanja HAD-a 12, Zagreb, 1988, 153–
167.
A. Ni~eti}, Nove spoznaje o postanku Dubrovnika, o njegovu brodarstvu i plovidbi svetog Pavla, Dubrovnik, 2005.

ISTI, Povijest dubrova~ke luke, Dubrovnik, 1996.

A. Ni~eti} – V. Lupis, Eksplozija austrijskog ratnog broda »Triton« pred Lokrumom 1859. godine, »Na{e more«, Godi{te 46,
br. 5–6, Dubrovnik, 1999, 217–223.
M. Lukovi}, O stogodi{njici katastrofe r. b. Triton u Lokrumskom kanalu, »Pomorstvo«, 1959, 228–229.
30
J. Lueti}, Moluntska iskopavanja na II me|unarodnom kongresu podmorske arheologije, »Pomorstvo« 10, 1958, 285–286.
ISTI, Brodski top iz 1788. godine, »Jugoslavenski mornar« 4, 1951.

330 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

od operativne obale. Gledaju}i na kopno, lokalitet je nasuprot crkve sv. Kri`a u Gru`u. Koordinate polo`aja na
karti MK 26 Dubrovnik su: N 42° 39’ 31,2”, E 18° 05’ 21,2”. Na dubini od 10 m na|en je jedan manji `elje­
zni top du`ine 140 cm, promjera u bazi 24 cm, vanjski promjer cijevi 14–20 cm. Unutra{nji promjer cijevi (ka­
libar) nije bilo mogu}e izmjeriti jer je vrh cijevi topa ve}im dijelom u pijesku. Cijelom povr{inom top je pre­
kriven inkrustratom, a polo`en je u smjeru istok – zapad. Okvirna datacija nalaza je 18–19. st. Uokolo topa
vidljivi su manji ostaci drvene brodske konstrukcije. Prema postoje}im informacijama predmetni ostaci novo­
vjekovnog brodoloma prvi put su na|eni 1992. godine prilikom tra`enja unesre}enih u po`aru i havariji dvaju
brodova u luci. Tada su bili vidljivi ve}i ostaci drvene konstrukcije broda i tri `eljezna topa. Nakon toga, Dru{tvo
prijatelja dubrova~ke starine tragom navedenih podataka, 1995. godine poku{alo je na}i lokalitet, ali ve} tada
je ve}i dio bio zatrpan pijeskom i devastiran zbog rada brodskih propela velikih brodova koji tu pristaju i ma­
nevriraju. Gru{ka uvala spominje se kao luka jo{ u 13. st., a u 14. st. gra|eni su i prvi brodovi. 31 U
brodogradili{tima su popravljani dubrova~ki, ali i strani brodovi. Godine 1806. Rusi i Crnogorci zapalili su
gru{ka brodogradili{ta i brodove.

Grad Dubrovnik / Stari Porat

Prilikom utvr|ivanja stanja podmorskog dijela valobrana Ka{e, Odjel za inspekcijske poslove Ministarstva kul­
ture, odnosno autor ovih redaka i Marjan Orli}, tada{nji na~elnik toga odjela, obavili su i uron na podru~ju gla­
ve Malog mula. U to vrijeme, u tijeku je bila sanacija i obnova Velikog i Malog mula, te spojne obale u Staroj
gradskoj luci Dubrovnik, s tim da su radovi na Velikome mulu uglavnom bili zavr{eni. Na Malome mulu uklo­
njena je sama »glava« mula, te je obavljano ukopavanje u povr{inu dna kako bi se mogli uglaviti blokovi koji bi
slu`ili kao temelj budu}e glave mula. Odjel za inspekcijske poslove zatekao je situaciju kada je gotovo 80% ra­
dova na uklanjanju uru{ene konstrukcije mula i ukopavanja u postoje}u povr{inu ispod Malog mula bilo zavr{eno
(tlocrti 1–3). Prema informaciji izvo|a~a radova: u mulju ispod mula nala`ene su ve}e koli~ine `ivotinjskih ko­
stiju te ulomaka kerami~kih posuda, dio kojih je izdvojen te stavljen na desalinizaciju. K tome, na|eno je dosta
drvenih pilona koji se nalaze ugra|eni u konstrukciji mula. Na osnovi takvih informacija, obavio sam 4 urona na
dijelu glave Malog mula, te utvrdio zate~eno stanje kulturnog dobra. Na~injena je odgovaraju}a foto i nacrtna
dokumentacija, te izvje{taj o utvr|enom stanju. 32 Tom prilikom definirano je 20 drvenih pilona koji su se nala­
zili u konstrukciji Malog mula, a ovisno o njihovoj du`ini, neki su bili ukopani i dublje u mulj i pijesak ispod
mula. Jedan primjerak pilona zapo~inje ve} 30-ak cm ispod dana{nje povr{ine kamenog poplo~enja mula. Pro­
mjer drvenih pilona varira od 15 do 35 cm, u donjem dijelu uglavnom su za{iljeni, najdu`i pilon je oko 210 cm.
Ve}a koncentracija utvr|ena je u sjevernom dijelu glave Malog mula koja je uklonjena (tlocrt 3). Na osnovi
na|enih pilona ne mo`e se govoriti o nekom pravilnom rasporedu ili op}enito pravilnosti prilikom njihova po­
stavljanja. Uzorci od dva pilona uzeti su za analizu C-14 u Institutu »Ru|er Bo{kovi}« u Zagrebu, kako bi se
utvrdila starost pilona, a indirektno i njihova funkcija. Osim toga uzeto je i vi{e uzoraka pilona za potrebe
odre|ivanja vrste drva, te za eventualno stvaranje baze podataka koja bi slu`ila za dendrokronolo{ko determini­
ranje nalaza. Ti uzorci odneseni su na [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za istra`ivanje u drvnoj
industriji. Koja je funkcija tih drvenih pilona te{ko je sa sigurno{}u odgovoriti. Naime, na mjestu dana{njeg, ka­
menog, Malog mula nekada se nalazio drveni mul. Na istome mjestu 1566. godine izgra|en je postoje}i mul. 33
Pitanje je da li su na|eni drveni piloni ostaci nekada{njeg drvenog mula ili je rije~ o konstrukciji i na~inu ar­
mature prilikom gra|enja kamenog mula iz 1566. godine. U prilog pretpostavci da je rije~ o ostacima drvenog

31
A. Ni~eti}, Povijest dubrova~ke luke, Dubrovnik, 1996, 201–202
32
Navedeni izvje{taj objavljen je u knjizi A. Ni~eti}a, Nove spoznaje o postanku Dubrovnika, Dubrovnik, 2005., sa cjelokupnim
tekstom, 1 crte`om i 18 fotografija, na`alost bez mog znanja i odobrenja, te adekvatnog citiranja.
33
A. Ni~eti}, Povijest dubrova~ke luke, Dubrovnik, 1996, 141.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 331

Tlocrt 1–3 Dubrovnik / Stara gradska luka, Tlocrti Malog mula
Floor plan 1–3 Dubrovnik / the old town harbour, a floor plan of Mali mul

mula ukazuju rezultati analize C-14 koji pilone datiraju u 14. ili 15. st. 34 Me|utim, u prilog mogu}nosti da je
ipak rije~ o konstrukciji kasnijeg kamenog mula govore ~injenice:
– drveni piloni nisu pravilno raspore|eni kao {to bi se to o~ekivalo kod drvenog mula;
– pojedini piloni zapo~inju ve} oko 30-ak cm ispod dana{nje povr{ine kamenog poplo~enja mula;
– nekada{nji drveni mul bio je kra}i negoli dana{nji, a piloni su na|eni u glavi dana{njeg mula, {to
zna~i da vjerojatno drveni mul nije ni sezao do dana{nje glave mula;
– postavljanje drvenih pilona u konstrukcije, gdje su slu`ili kao armatura, uobi~ajen je na~in grad­
nje u kasnoj antici, a pogotovo u srednjem vijeku.

[to se ti~e kulturnih slojeva koji se nalaze ispod konstrukcije Malog mula, oni su prikazani u presjeku 1. Kada
sam izvr{io prvi uron na predmetnom dijelu mula, ve}i dio mulja i pijeska do dubine od 465 cm od povr{ine mu-
la bio je uklonjen. Jedino u zapadnom dijelu otkopa (na oko 1 m od tada{njeg isto~nog ruba mula) taj nivo bio
je na oko 420 cm od povr{ine mula. Daljnjim iskopom tog dijela mulja i pijeska nala`eni su sporadi~ni ulomci
`ivotinjskih kostiju, te ulomci kerami~kih posuda koji se mogu pripisati kasnoanti~kom i srednjovjekovnom raz­
doblju. Nakon {to je cijeli nivo iskopa poravnat na dubinu od 465 cm, utvr|eno je kako je potrebno produbiti
postoje}u povr{inu za oko 40 cm, zbog postavljanja blokova koji bi bili temelj budu}oj konstrukciji glave mula.
U tom produbljivanju postoje}e povr{ine od 465 cm do nivoa oko 505–508 cm od povr{ine mula, u sloju mulja
i pijeska na|eno je dosta ulomaka kerami~kih posuda koji se mogu datirati isklju~ivo u anti~ko razdoblje. Za
sada, mo`e se navesti da navedeni ulomci pripadaju raznim vrstama zdjela, lonaca i amfora (ulomak grla i obo­

34
I. Radi} – Rossi, Za{titno podmorsko istra`ivanje stare dubrova~ke gradske luke, Obavijesti HAD-a XXXVI/2004, Zagreb,
2004, 109.

332 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

da amfore Lamboglia 2). Dakle, rije~ je o tipi~nim lu~kim nalazima, gdje postoje razne vrste posuda. Okvirna
datacija je od kraja 1. st. po Kr. do 4. st. po Kr.
U profilu ispod konstrukcije Malog mula (presjek 1) bio je jasno uo~ljiv i sloj mulja i pijeska s najve}om kon­
centracijom `ivotinjskih kostiju. Takav sloj nalazi se 392–420 cm ispod dana{nje povr{ine mula, a najvjerojat­
nije je rije~ o preostacima, odnosno otpadu od klaonice koja se nalazila u neposrednoj blizini. Dakle, sloj s ko­
stima zapo~inje oko 30-ak cm ispod prvog sloja temelja dana{njeg Malog mula, a koji se sastoji od sitnijeg
nabacanog kamenja bez veziva. Sve kosti koje su izva|ene nalaze se na desalinizaciji, nakon ~ega }e biti stru~no
obra|ene i determinirane. Kratki opis i sa`etak kroz slojeve Malog mula od njegove povr{ine (0), tj. kamenog
poplo~enja do nivoa iskopa na koji }e biti postavljeni blokovi – temelj budu}e glave mula bio bi:

Presjek 1 Dubrovnik / Stara gradska luka, presjek Malog mula

Cross section 1 Dubrovnik / the old town harbour, a cross section of Mali mul

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 333

 – od 0 (povr{ina kamenog poplo~enja) do 320 cm – struktura mula od krupnijeg kamenja i `buke,
flankirana klesanim blokovima na rubovima;
– od 320 do 360 cm – temelj mula od sitnijeg kamenja bez veziva (`buke);
– od 360 do 392 cm – sloj mulja i pijeska;
– od 392 do 420 cm – sloj mulja i pijeska sa `ivotinjskim kostima;
– od 420 do 465 cm – sloj mulja i pijeska s nalazima anti~ke i srednjovjekovne keramike;
– od 465 do 508 cm – sloj mulja i pijeska s nalazima anti~ke keramike.
Pri tome treba imati u vidu to da su navedene relativne dubine uzete prema profilu gdje ih se sa sigurno{}u mo­
glo definirati. To zna~i da sloj sa isklju~ivo anti~kom keramikom je vjerojatno i deblji, odnosno da po~inje prije
dubine od 465 cm od povr{ine mula (ali po{to nije sa sigurno{}u utvr|eno gdje, onda je uzeto tamo gdje je si­
gurno), a jednako tako i da se`e dublje, ali nije iskopavano. Imaju}i u vidu druge pojedina~ne nalaze iz anti~kog
vremena s podru~ja stare jezgre grada Dubrovnika, 35 ti nalazi samo potvr|uju postojanje `ivota u antici na ovo-
me prostoru. Na osnovi navedenih podataka te{ko je govoriti o kakvom obliku `ivota je rije~ (rimsko naselje, lu­
ka, putna postaja, villa rustica i sl.), no i sama ~injenica da je time posvjedo~en ve} dosta zna~i za kontinuitet
`ivota na ovom prostoru i upu}uje budu}e istra`iva~e na daljnje spoznaje, ponajprije na postojanje anti~ke luke,
ali i ostale oblike anti~kih nalazi{ta.

@upa dubrovačka / Srebreno

Na mjestu dana{nje luke u Srebrenom, u podmorju ispod
brda Gori~ina, na|eni su ostaci anti~ke luke, tj. anti~ke ope­
rativne obale. 36 Koordinate polo`aja na karti »MK 26 Du­
brovnik« su: N = 42° 37’ 15,9”, E = 18° 12’ 08,3”. Rije~
je o prirodno zaklonjenom prostoru srebrenske uvale, koji je
dodatno za{ti}en gradnjom lukobrana, tzv. Velikog mula. S
obzirom da nisu provedena arheolo{ka istra`ivanja, nije
mogu}e utvrditi veli~inu i to~an oblik anti~ke obale, no sva­
kako je treba promatrati u jedinstvenom arheolo{kom kon­
tekstu s anti~kim naseljem na Gori~ini. Naime, u okviru
istra`ivanja obli`njeg polo`aja na Gori~ini utvr|eno je po­
stojanje izvjesnog sezonskog ili refugionalnog rimskog nase­
Sl. 9. @upa Dubrova~ka / luka Srebreno, ostaci anti~ke luke
lja iz vremena 1. st. pr. Kr. do 4. st. po Kr. Ostaci arhitektu­
Illus. 9. @upa Dubrova~ka / Srebreno harbour, remains of
an antiquity period harbour
re nisu na|eni zbog izrazite kra{ke konfiguracije terena, kao
i kasnijih vojnih intervencija i devastacija (austrougarska
vojska, Drugi svjetski rat, Jugoslavenska armija i sl.). Me|utim, brojni pokretni nalazi, u {krapama stijena, bez
arheolo{ke stratigrafije, svjedo~e o aktivnom `ivotu na ovom prostoru koje je zasigurno pripadalo obli`njem epi­
daurskom ageru. 37 Ve} 1911. prilikom gradnje Velikog mula i ure|ivanja obale nai{lo se na ulomke amfora i
rimskog novca kako na sjevernim padinama brda, tako i u moru do dubine od 4 m, no od tada se takvim infor­
macijama nije pridavalo previ{e pa`nje. 38 Tijekom 2006. godine, pregledom morskog dna u suradnji Ministar­

35
I. @ile, Spolia i ostali nalazi skulpture i plastike u Dubrovniku do pojave romanike, u: Arheolo{ka istra`ivanja u Dubrovniku
i dubrova~kom podru~ju, Izdanja HAD-a 12, Zagreb, 1988, 175–189.
I. @ile, Naselje prije Grada, »Dubrovnik« 4, Dubrovnik, 1997, 97–119.
36
D. Perki}, Arheolo{ka ba{tina @upe Dubrova~ke, Lokaliteti, Dubrovnik, 2007, 47.
37
V. Dautova Ru{evljanin, Gori~ina, Srebreno, Dubrovnik, »Arheolo{ki pregled« 13, Beograd, 1971, 43–45.
D. Perki}, Arheolo{ka ba{tina @upe Dubrova~ke, Lokaliteti, Dubrovnik, 2007, 46.
38
N. [tuk, Starinska izna{a{}a u Mlinima, Bullettino di archaeologia e storia dalmata, XXXVI, Split, 1913.

334 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

stva kulture i Ronila~ke udruge »@upa Dubrova~ka«, na dubini 2–4 m, od istezali{ta za barke prema sjeveroza­
padu, uzdu` dana{nje obale, u du`ini od dvadesetak metara, na|ene su velike koli~ine pokretnog arheolo{kog
materijala. Uglavnom je rije~ o manjim i ve}im ulomcima amfora, poklopaca amfora, ulomcima zdjela, tanjura,
{alica i drugog kerami~kog materijala. Me|u pokretnim materijalom posebno se mogu izdvojiti nalazi amfora
Dressel 1 datiranih u 1. st. pr. i po Kr. Svi nalazi raspr{eni su na povr{ini, no na dva mjesta se vide tragovi ko­
panja rupa, prema kojima se mo`e tvrditi kako nije rije~ samo o povr{inskim i pojedina~nim nalazima nego o
postojanju vi{eslojnog anti~kog podmorskog nalazi{ta koje je egzistiralo od 1. st. pr. Kr. do barem 4. st. po Kr.
Ostaci anti~kog brodoloma, zasad jedinog poznatog na podru~ju @upe, na|eni su u Kuparima, kod Rta sv. Petra.
Na`alost, lokalitet je potpuno oplja~kan i uni{ten (kao posljedica djelovanja JNA), a prema preostalim rijetkim
ulomcima trbuha amfora nije mogu}e datirati brodolom.

Molunat / Uvala Veliki (gornji) Molunat

Prilikom obavljanja uvi|aja u uvali Veliki Molunat, a temeljem prijave lokalnih ronioca o nalasku drvenih osta­
taka broda, za koje se uvi|ajem utvrdilo da nemaju elemente kulturnog dobra, 39 obavljen je uron i na obli`njem
lokalitetu koji je otprije evidentiran u dokumentaciji Odjela za inspekcijske poslove, no do tada nije pregledan.
Lokalitet se nalazi u uvali Veliki Molunat, oko 150 m sjeverozapadno od prolaza Vratio (izme|u V. [kolja i
jugoisto~nih obronaka brda Lastavica), oko 40 m od obale, na dubini od 5 m. Koordinate polo`aja na karti »MK
27 Boka Kotorska« su: N = 42° 26’ 53,3”, E = 18° 25’ 59,4”. Rije~ je o ostacima novovjekovnog brodoloma
koji je prevozio kamene blokove. Drveni ostaci broda, odnosno nadgra|a su istruli, no kako su blokovi zapunili
cijelu unutra{njost broda, mogu}e je sagledati njegove dimenzije. Du`ina broda je 16 m, a {irina 3,3 m. Pravil­
no klesani kameni blokovi su razli~itih dimenzija, npr. 26´42´20 cm ili 30´50´20 cm. Prema pri~i mje{tana,
rije~ je o mramoru, no zbog obraslosti to nije bilo mogu}e potvrditi. Tako|er, prema tradiciji dio blokova je izva|en
za potrebe gradnje grobne crkve sv. Nikole u Moluntu. Kako je navedena crkva gra|ena u 19. st., mo`e se pret­
postaviti i vrijeme potonu}a broda s teretom kamenih blokova u to vrijeme.
Iz navedenog pregleda novootkrivenih podmorskih lokaliteta u razdoblju 2003–2007., na podru~ju od Lastova
do Prevlake, kao i ostalih poznatih i objavljenih lokaliteta, vidljivo je bogatstvo podmorske arheolo{ke ba{tine
ovog dijela isto~nojadranske obale, odnosno njegov zna~aj u plovidbenim pravcima od anti~kih (vjerojatno i pra­
povijesnih) razdoblja sve do danas. Prema dosada{njim spoznajama u predmetnom akvatoriju nalazi se 113 pod­
morskih lokaliteta, me|u kojima ih je 15 otkriveno u posljednjih pet godina. Odnos u smislu pravne za{tite lo­
kaliteta i pojedinih razdoblja vidljiv je u prilo`enim tablicama.

TABLICA 1

AKVATORIJ R PZ E UKUPNO
LASTOVO 10 1 8 19
KOR^ULA – 1 20 21
MLJET 11 3 7 21
PELJE[AC 3 1 10 14
ELAFITI I DUBROVA^KO PRIMORJE 2 2 11 15
DUBROVNIK – PREVLAKA 2 1 20 23
UKUPNO 28 9 76 113
R – registrirana kulturna dobra
PZ – preventivno za{ti}ena kulturna dobra
E – evidentirana kulturna dobra

39
Na uronu su prisustvovali ronioci ronila~kog centra »Molunat – Prevlaka« Bernard Zalokar i Vlaho Ljubenko, te autor ovog
rada.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 335

 TABLICA 2

AKVATORIJ ANTIKA SREDNJI I NOVI VIJEK UKUPNO

LASTOVO 17 2 19
KOR^ULA 18 3 21
MLJET 19 2 21
PELJE[AC 13 1 14
ELAFITI I DUBROVA^KO PRIMORJE 10 5 15
DUBROVNIK – PREVLAKA 15 8 23
UKUPNO 92 21 113

Prema prilo`enim tablicama proistje~e kako je oko tre}ine svih registriranih i preventivno za{ti}enih lokaliteta
u predmetnom akvatoriju od Lastova do Prevlake, odnosno oko ~etvrtine svih poznatih lokaliteta u na{em dijelu
Jadrana. K tome, akvatoriji otoka Lastova i Mljeta, te podru~ja pred Cavtatom, za{ti}eni su kao posebne zone,
upravo zbog brojnosti i va`nosti postoje}ih, te brojnih potencijalnih novih lokaliteta. Uzroke navedenome mo`emo
tra`iti u plovidbenom pravcu koji je prolazio ovim dijelom obale, kao i brojnim prirodnim lukama i sredi{tima u
antici (Cavtat, Slano, Pola~e, Ubli), te srednjem i novom vijeku (Dubrovnik). Va`nost Dubrovnika i Dubrova~ke
Republike proistje~e prema tablici 2 koja posvjedo~uje da je u akvatoriju Elafita, Dubrova~kog primorja i Du­
brovnika do Prevlake zabilje`eno vi{e od polovice svih srednjovjekovnih i novovjekovnih brodoloma.
Nadam se kako je i ovaj rad pridonio poznavanju podmorske arheolo{ke ba{tine isto~nog Jadrana, te da }e usko­
ro biti prilika i potreba za novim prikazivanjem, za sada, nepoznatih podmorskih nalaza i nalazi{ta.

Summary
NEW UNDERWATER ARCHAEOLOGICAL
LOCALITIES IN THE WIDER DUBROVNIK AREA
There are 113 underwater archaeological localities in the waters from the island of Lastovo to the peninsula of Prevlaka,
15 of which have been discovered in the past five years. This paper treats only the newly discovered localities where, as a
cultural heritage inspector responsible for underwater archaeological heritage, I carried out expert investigation, drew up
the appropriate documentation, and made preparations for their legal protection. Archaeological exploration was subse­
quently undertaken at some of these localities, but this paper covers on the data and knowledge gained from the investiga­
tion up to the point of further exploration.
The wreck of an early modern ship was found in the waters of the island of Lastovo off Barbaro{ point, on the southeastern part
of the island of Pre`ba. The remains are of a naval, probably Italian, vessel dating from the 20th century (World War I?).
Part of the lead coupler of an antiquity period anchor was found in the waters of the island of Kor~ula, in Pudarica Cove,
south of Lumbarda. This is a lone and chance find. The next locality was established to the south of Pri`ba, just off the east­
ern coast of the islet of Stupa. It includes the remains of an antiquity period shipwreck of a vessel that likely tried to find
shelter to the lee of the islets of Stupa and Crklica, but ran aground on the shallows and broke. It is almost entirely devas­
tated, and the site has been dated to the 2nd to 1st centuries BC based on sherds from Lamboglia 2 type amphorae.
There are three new localities in the waters of the island of Mljet. The first is located about 150m to the west of the cove
above which the settlement of Kozarica lies. The remains are of an antiquity period shipwreck. There are several different
types of amphorae at the site, including some large North African cylindrical types on the basis of which the shipwreck is
dated to the 4th and 5th centuries AD. The next locality is situated near Velika dolina, to the northwest of the tip of the
promontory of Pusti above Sobra. The remains of six complete or almost complete amphorae are visible on the seabed, as
are three iron anchors. Among the amphorae are those of the cylindrical North African type (KEAY XXV), on the basis of
which the entire site is dated to 4th century AD. The iron anchors lie one next to the other, probably as they were arranged
on the vessel. It can therefore be presumed that the entire remains of the vessel and the remaining cargo are to be found

336 JURIŠIĆEV ZBORNIK ▌Zbornik radova u znak sje}anja na Marija Jurišića

 under the surface of the seabed. The third locality is located in the shallows to the west of the islet of Pre~, on the seaward
side of the island of Mljet, to the west of Saplunara Cove. This is a recently discovered early modern shipwreck of which
there remain parts of the ship’s structure, equipment and cargo. 7 bronze cannons are visible on the surface, as are numer­
ous sherds and complete specimens of pottery, parts of glass vessels, one bronze bucket, part of a bronze candlestick and
other small finds. Based on the finds of pottery the entire vessel can be dated to the second half of the 16th century.
The remains of an antiquity period shipwreck have been located in the waters of the peninsula of Pelje{ac, located about
30m to the north of the northeastern promontory of the islet of Lirica. Seven to eight partially to completely preserved am­
phorae of the Dressel 6a type (end of the 1st century BC to the first half of the 1st century AD), one iron anchor, and the
remains of the vessel’s structure are visible on the seabed. A lone find of an antiquity period grindstone was found not far
from Lirica, at the Seka kod Zagorja location.
The following area includes the Elafiti islands with its accompanying part of the waters of the Dubrovnik seaboard. Three
sarcophagus caskets and three gabled sarcophagus lids with corner acroteria were found here. The locality is situated to
the west of [ipan harbour, between the islets of Crkvina, Tajan and Jakljan, and is dated to the 3rd century AD. The remains
of an early modern shipwreck dating from the 17th to 18th centuries have been established to the west of Brse~ine Cove,
about 50m to the south of the promontory that closes the cove to the west. 6 complete or incomplete bronze cannons, can­
nonballs, a large pile of ballast stones, one iron anchor, parts of the ship’s plating and other finds are visible on the surface
of the seabed. It can be assumed that the cargo was in fact of broken bronze cannons, suitable raw material for the casting
bronze objects. The third locality is off the eastern coast of Slano Cove, near the Grobi{te promontory, where small archae­
ological finds were established as the remains of what was probably a Roman villae rusticae, which has, as a result of a rise
in sea level, been partially submerged.
Four new localities have been established in the waters from Dubrovnik to Prevlaka. The first is a find of an iron cannon in
Gru` harbour, opposite the present day customs office. It probably originates from a shipwreck that occurred in the 18th or
19th century as parts of the ship’s wooden plating was located. Antiquity period cultural strata dating from the 1st to the
4th century AD, and the remains of the wooden pylons of what was probably to old pier, were found, among other things,
during the renovation of the old town harbour, at the head of the Small Pier (Mali mul). The following newly discovered lo­
cality is in Srebreno harbour, in @upa Dubrova~ka, where the existence of an antiquity period wharf from the 1st century
BC to at least the 4th century AD is presumed on the basis of surface finds of amphorae sherds (Dressel 1), amphorae lids,
bowls, plates, cups and other ceramic material. The last locality is in Veliki Molunat Cove, about 150m to the northwest of
Vratio strait. The remains of an early modern wreck of a ship transporting stone blocks, which sank with its entire cargo
has been dated approximately to the 19th century.
The wealth of underwater archaeological heritage, i.e. its significance among navigation routes from the antiquity to the
present day, of this part of the eastern shores of the Adriatic Sea is evident from the cited overview of newly discovered un­
derwater localities and from other known and published localities. The reasons for this can be sought in the navigation route
that ran along this part of the seaboard, and the many natural harbours and major antiquity period (Cavtat, Slano, Pola~e,
Ubli), and medieval and early modern period (Dubrovnik) settlements.

Novi podmorski arheološki lokaliteti na širem dubrovačkom području 337

View publication stats