SPERMATOLOGIJA

prof. dr. sc. Martina Lojkić

Klinika za porodništvo i reprodukciju
Veterinarski fakultet Zagreb
 SPERMATOGENEZA
Proces u kojem se formiraju zreli spermiji, sposobni
za oplodnju jajne stanice

Spermatogonija Spermatocitogeneza

Spermatocita
Mejoza
Spermatida
Spermiogeneza
Spermij
SPERMATOGENEZA

▪ u sjemenim kanalićima testisa

▪ primarni organi rasplođivanja
mužjaka:
a) proizvodnja spermija
b) proizvodnja androgenih
hormona
 SPERMATOGENEZA

Period prije puberteta

- sjemeni kanalići ispunjeni su germinativnim i

drugim nediferenciranim stanicama
- nemaju šupljinu

nema uvjeta za spermatogenezu !

SPERMATOGENEZA

▪ Počinje spolnom zrelošću (nije rasplodna zrelost)

▪ Završava staračkom atrofijom testisa

• Odvija se:
- kontinuirano
- pretežno u sezoni tjeranja
PUBERTET

Vrijeme kada se u ejakulatu pojavljuju spermiji

VRSTA DOB (mjeseci)

Bik 10-12
Jarac 3-5
Ovan 4-6
Nerast 4-8
Pastuh 13-18
Pas 5-10 (18)
 PUBERTET

• Mijenja se germinativni epitel i nastaje epitel

karakterističan za spolno zrele rasplodnjake

• Razvoj je reguliran endokrinim sustvom

• LH je nužan za razvoj Leydigovih stanica

• Testosteron i FSH nužni su za razvoj Sertolijevih

stanica i pripremu sjemenih kanalića za
spermatogenezu
GRAĐA TESTISA
 PARENHIM TESTISA

• Sjemeni kanalići
- Sertolijeve stanice
• Stanice loze spermatogeneze

Adluminalni
- Adluminalni dio
- Bazalni dio

• Intersticij Bazalni
-Leydigove stanice
- krvne žile
- limfne žile
Intersticij

- vezivno tkivo
GRAĐA SJEMENIH KANALIĆA
 SERTOLIJEVE STANICE

• Potpora, zaštita i regulacija prehrane spermija u

razvoju
• Barijera krv-testis
• Fagocitoza viška citoplazme
• Izlučivanje (tekućina, ABP, estradiol, inhibin)
• Proizvodnja anti Müllerova hormona
LEYDIGOVE STANICE

• LH receptori
• Steroidogeneza –
testosteron
 SPERMATOCITOGENEZA

• Mitotska dioba spermatogonija

• Gonociti (2 mjesec gravidnosti)
• 2 uloge:
- započeti spermatogenezu
- održavati populaciju matičnih stanica
SPERMATOGONIJE

• Male stanice, najčešće okruglog oblika, promjera

10 do 14 m
• Zametne stanice testisa
• Poredane uzduž bazalne membrane
• Diploidne
RAZVOJNI TIPOVI SPERMATOGONIJA

1. A spermatogonije
2. Intermediarne
3. B spermatogonije

spermatocite I reda
 A2

A1

FSH

A4 A3

I
B
P
SHEMA SPERMATOGENEZE
MEJOZA
 SPERMIOGENEZA

◼ Morfološka diferencijacija spermatida

• Preobrazba golđijevog aparata

u akrosom
• Nastanak repa
• Kondenzacija kromatina,
elongacija jezgre i citoplazme
• Odbacivanje većeg dijela
citoplazme
 SPERMIOGENEZA

◼ Golđijeva faza (Golgi phase)

• Spermatida je sferična s dobro razvijenim Golđijevim

aparatom
• Golđijeve vezikule se spajaju tvoreći proakrosomsku granulu
• Centriola migrira ispod jezgre
• Spajanjem granula nastaje akrosomska vezikula
• Proksimalni centriol - vrat
• Distalni centriol - rep
 SPERMIOGENEZA

◼ Faza formiranja kape (Cap phase)

• Golđi migrira ka kaudalnom dijelu

• Distalna centriola formira
axonemu ili rep
• Akrosomska vezikula formira
akrosomsku kapu
 SPERMIOGENEZA

◼ Akrosomska faza

• Jezgra se izdužuje
• Akrosoma obavije 2/3 jezgre
• Formira se vrat– veza između
glave i repa
 SPERMIOGENEZA

◼ Faza dozrijevanja

• Mitohondrij se spiralno obavija

oko repa
• Formira se rep
• Plazma membrana
SPERMIJACIJA

▪ Oslobađanje spermija u lumen sjemenih kanalića

SPEMATOGENEZA

Spermatocitogeneza 21
spermatogonija  16 primarnih spematocita dan

I Mejoza
Primarne  sekundarne spermatocite 20 dana
(haploidni br. kromosoma)

II Mejoza 1-2
sekundarni spermatociti  spermatide dana

Diferencijacija 17
spermatida  spermij dana
 TRAJANJE SPERMATOGENEZE

BIK PAS OVAN NERAST PASTUH ČOVJEK

SPERMATOGENI 13.5 13.6 10.4 8.6 12.2 16

CIKLUS (dani)

SPERMATOGENEZA 61 61 47 39 57 75
(dani)
 KAPACITET ZA PROIZVODNJU
SPERMIJA
VRSTA MASA TESTISA SPERMIJ/g DPS
(g) (x106) (x109)

Mliječni bik 650 18 10

Mesni bik 500 18 8
Ovan 550 26 14
Nerast 750 30 25
Pastuh 165 18 3
Pas (16 kg) 31 17 0,5
Čovjek 40 4 0,045-0,2

DPS – dnevna proizvodnje spermija

TERMOREGULACIJA TESTISA

• 4-6 °C niža od tjelesne temperature

• Skrotum
- Tunica dartos
- znojne žlijezde
- termosenzitivni živci

• M. Cremaster

• Plexus pampiniformis
SPERMATOGENEZA

Nakon spermijacije:
• Nepokretni spermiji
• Nezreli spermiji
• Razrijeđeni spermiji

Transport u epididimis potpomognut kontrakcijama

glatke muskulature
DOZRIJEVANJE I AKTIVACIJA

Epididimis dozrijevanje
Ejakulacija aktivacija
Ženski spolni sustav kapacitacija
Oocita akrosomska reakcija
FUNKCIJA EPIDIDIMISA
Glava epididimisa

• Transport spermija
• Koncentracija
• Zrenje spermija
• Skladištenje spermija

Rep epididimisa
FUNKCIJA EPIDIDIMISA

• Migracija citoplazmatske
kapljice
• Postaju motilni
• Mogu se vezati za oocitu
 EJAKULAT
Složena tekućina koja se pod određenim uvjetima na mahove
izbacuje kroz vanjski otvor uretre

 SADRŽAJ EPIDIDIMISA
SPERMIJI + SEKRET

 SEKRET AKCESORNIH SPOLNIH ŽLIJEZDA

tekući dio (sjemena plazma)

Nastaje ejakulacijom i polucijom

TRANSPORT SPERMIJA

EJAKULACIJA

• Izbacivanje spermija i sjemene plazme (ejakulata) iz

spolnog sustava
• Kontrolirano autonomnim živčanim sustavom
• Zajednička aktivnost epididimisa, akcesornih
spolnih žlijezda, sjemenovoda i uretre
• Peristaltičke kontrakcije glatke muskulature
HORMONALNA REGULACIJA
SPERMATOGENEZE
Spermatologija
Drugi dio
GRAĐA SPERMIJA

• Otkriću spermija pogodovalo

otkriće optičkog mikroskopa

• Prvi ih vidio 1677. g. Van

Leeuwenhoek

• Homunculus

homunculus
GRAĐA SPERMIJA

• Visoko specijalizirana stanica: prenosi genetski

materijal

• Malo citoplazme

• Visoko diferencirane: glava, vrat, srednji dio, rep

• Mogućnost samostalnog kretanja

• Sposobnost življenja i oplodnje in vitro u aerobnim i

anaerobnim uvjetima
GRAĐA SPERMIJA

Usporedba veličine
spermija i
jajne stanice

Oocita 140 m
Spermij 50-60 m
(glava 5 m)
GRAĐA SPERMIJA
GLAVA SPERMIJA

• Ovalna glava
• konkavna/koveksna
• 5 m dugačka, 3 m široka

• Jezgra - sadrži kompletan

genetski material
• Sastoji se od:
- kromatina
- DNK
- RNK
- bjelančevina
- AP
GLAVA SPERMIJA

• Asimetrija omogućuje gibanje spermija:

pravolinijsko
rotacijsko

• Prednji dio jezgre pokriva akrosoma

• Enzimi (akrozin, hijaluronidaza, zona lizin, esteraza)

SREDNJI DIO

• Vrat - najmanji dio

• proksimalni centriol oblika
prstena- 9 segmenata

• bazalno tjelešce od kojeg

prolaze 2 fibrile
centralna i spiralna
pružaju se kroz tijelo i rep
SREDNJI DIO

• Tijelo kratko (10-12 m)

• MOTOR koji pokreće rep
sadrži:
- centralnu fibrilu oko koje
mitohondriji važni za gibanje
- spiralna fibrila savijena
obratno od kazaljke sata

sadrži:
proteine,ugljikohidrate,lipide
REP SPERMIJA

• najduži dio spermija (oko 50m)

• prosječna debljina 0,6 m
• sadrži: centralnu aksonemu koja
u području srednjeg dijela
omotana mitohondrijskim
omotačem
• Aksonema 9+2 formacija
• aksonema završava na samom
repu kao kist s 9-12 dlačica
STANIČNA MEMBRANA SPERMIJA

• Lipidi, proteini i fosfolipidi, glikolipidi, glikoproteini

• Uloga: kapacitacija, akrosomska reakcija, oplodnja
• Reorganizira se u procesu kapacitacije
• Integritet je važan za vitalnost i oplodnu sposobnost

• FUNKCIJA OVOJNICE:
- čini ih plodnim

- nositelj el. naboja spermija

- zaštitna uloga
 PATOLOŠKI OBLICI SPEMIJA

Prema nastanku: • Prema utjecaju na plodnost:

• Primarni • Značajni
• Sekundarni • Manje značajni

• Prema mjestu oštećenja

-glava
-srednji dio
-rep
 PRIMARNI PATOLOŠKI OBLICI

Nastaju tijekom spermatogeneze – u testisima

• degenerativni i upalni procesi u testisima

• poremećaj termoregulacije
• deficitarna prehrana (Vit E)
• urođene anomalije
• uglavnom abnormalnosti glave
• duple glave, male glave, velike glave, otpale glave,
kruškolike glave, abaksijalna implantacija repa,
rudimentarni rep
 SEKUNDARNI PATOLOŠKI OBLICI

Nastaju nakon spermijacije

• tijekom transporta kroz epididimise

• nakon ejakulacije
• nepravilno postupanje s ejakulatom (hipertonija,
hipotonija, temperaturni šok...)

• Proximalna i distalna citoplazmatska kapljica,

zavinuti rep, zavinuti srednji dio
PROMJENE NA GLAVI

Izdužena glava Dvostruka glava

PROMJENE NA GLAVI

Kruškolika glava Nepravilna glava

PROMJENE NA GLAVI

Otpala glava
PROMJENE NA SREDNJEM DIJELU

Proksimalna i distalna citoplazmatska kapljica

PROMJENE NA SREDNJEM DIJELU

Proksimalna citoplazmatska kapljica i zavinuti srednji dio

 PROMJENE NA SREDNJEM DIJELU

nabiranje i zavrnuće srednjeg dijela spermija

 PROMJENE NA REPU

• dvostruki repovi, savijeni, prekinuti,

prekratki, retroaksijalana implantacija
repa, distalna kapljica, zavrnut rep

• Pretežno sekundarne naravi

Uzroci: hladnoća, grub postupak pri
manipulaciji, razrjeđivači
NEZRELI SPERMIJI

• protoplazmatska kapljica

• spušta se od glave prema

kraju repa

• gubi se zrenjem

• neplodni
 ZNAČAJNE I MANJE ZNAČAJNE
ABNORMALNOSTI

ZNAČAJNA OŠTEĆENJA MANJE ZNAČAJNA OŠTEĆENJA

Nerazvijeni Male normalne glave
Dvostruke glave/repovi Otpale normalne glave
Oštećenja akrosome Abaksijalna implantacija repa
Kruškolika glava Jednostavno zavinuti rep
Male oštećene glave Distalno zavinuti rep
Oštećene otpale glave Distalna citoplazmatska kapljica
Spiralno oštećenje
Jako zavinut rep
Proksimalna citoplazmatska
kapljica
PATOLOŠKI OBLICI SPEMIJA

• Dopušteni % patoloških oblika :

preživači 14-18%, nerast 20%, pastuh 25%

• Dopušteni % nezrelih oblika:

preživači 8%, nerast i pastuh 15%
KVALITETA EJAKULATA

• uzrastu
• tjelesnoj masi
• vrsti
• iskorištavanju
• prehrani
• individualnim razlikama
OBILJEŽJA EJAKULATA
Prosječni volumen Broj
Vrsta (mL) (mil/mL) pH

Bik 2-12 (5-7) 1.000 (300-2.000) 6-6,7

Jarac 1 (0,7-2) 2-5.000 6.2-7

Ovan 1 (0,7-2) 2-5.000 6.2-7

Nerast 250 (150-500) 100 (25-300) 6,4-7,4

Pastuh 120 (30-300) 120 (30-800) 6,8-7,5

Pas 1-25 125 (3-350) 6,0-7,0

Kunić 1 (0,4-6,0) 700 (100-2.000) 6,6-7,5

Čovjek 3,5 (2-6) 100 (50-150) 7,4 (7,1-7,5)

 MIKROFLORA EJAKULATA

• Različite bakterije mogu se nalaziti

u ejakulatu ili dospijevaju u njega
prilikom polučivanja, pohrane,
razrjeđivanja
• mogu inficirati ženske sp. organe

• oštećuju spermije i smanjuju plodnost

- natječu se sa spermijima za hranu
- proizvode toksične metabolite i endotoksine

• Uzrokuju aglutinaciju, smanjenu pokretljivost i

preuranjenu akrosomsku rekciju
 MIKROFLORA EJAKULATA

• Saprofiti (E.coli, Proteus spp.,

streptokoki itd.)

• Uvjetno patogene (P. pyocaneum,

aeruginusa, S. aureus itd.)

• Uzročnici specif. bolesti (B. abortus, M.

tuberculosis, C. foetus)

• Protozoe, rikecije, virusi

METABOLIZAM SPERMIJA

FAKULTATIVNI ANAEROBI

a) AEROBNI UVJETI
(biooksidacija, oksidativna fosforilacija)

b) ANAEROBNI UVJETI
(glikoliza)
a) AEROBNI UVJETI
(biooksidacija-disanje)

KORISTE:
- jednostavne šećere

- lipide

- aminokiseline
b) ANAEROBNI UVJETI

koriste fruktozu - svoj prirodni šećer

FRUKTOZA (iz sjemene plazme) - pH alkalan
 glikoliza

MLIJEČNA KISELINA + ENERGIJA


Pada pH sjemene plazme  šteti spermijima
GIBANJE SPERMIJA

• pH • Pasivno gibanje
• Temperatura (kontrakcije uterusa)
• Razina šećera • Trepetiljke epitela
sluzinice jajovoda i
• Gustoća medija uterusa
• Reotaksija
• Hiperpokretljivost
PREŽIVLJAVANJE SPERMIJA IN
VITRO

• Temperatura • Kemijske tvari

• Svjetlost • Antibiotici
• Osmotski tlak • Zrak
• pH • Krv i urin
• Metali • Ultrazvuk
• Rendgenske zrake
TEMPERATURA

Što je ona viša:

• Brža mijena tvari
• Troše se izvori energije
• Spermiji brže ugibaju

45 – 46oC  štetne za spermije

50oC  koagulacija bjelančevina
 inaktivacija enzima
ANABIOZA

• minimalna mijena tvari –reverzibilan proces

• sniženjem temp. metabolički procesi slabe
• grijanjem ožive i sposobni za oplodnju
TEMPERATURA

Svijež, netom polučeni ejakulat (37oC)

 Naglo hlađenje
≤18oC

TEMPERATURNI ŠOK SPERMIJA
Pitanja??