9.1.2012.

DEFINICIJA

je tehnološka operacija kod koje se na

graničnoj površini između krute ili
kapljevite faze i plinovite ili kapljevite faze
nakuplja neka tvar iz plinske ili kapljevite
faze u koncentraciji većoj od koncentracije
predavanja te tvari u plinskoj odnosno kapljevitoj fazi
ADSORPCIJA

1 2

•Adsorpcija na graničnoj površini između dviju PRIMJENA ADSORPCIJE

kapljevina ili između kapljevine i plina je važna pri
nastanku pjene, rasprišavnju kapi u plinu,
emulgiranju i sl. •Čišćenje i sušenje plinova
•Najčešće je pojam adsorpcije vezan uz nagomilavanje •Čišćenje otopina
neke tvari iz plinske ili kapljevite faze na površinu krute •Razdvajanje smjese plinova ili para
faze •Izdvajanja hlapivih para otapala iz plinske smjese
•Po pojmom površine krute faze se podrazumjeva osim •Kromatografiji
geometrijske površine krute tvari i površina pora i •Zamjeni iona.
pukotina unutar te tvari
•Adsorpcija tvari na površinu kapilara koje prolaze kroz
cijeli volumen tijela naziva se persorpcija

3 4

Krute tvari na čijoj se površini odvija dsorpcija

DEFINICIJE
nazivaju se adsorbenti
Tvar koja se adsorbira naziva se adsorptiv ili •Pri fizičkoj adsorpciji molekule adsorptiva drže se na
adsorbat površini krute tvari van der Waalsovim silama koje su
uvijek prisutne između molekula
•Pri kemijskoj adsorpciji molekule adsorptiva reagiraju
s molekulama adsorbenta kod čega nastaju kemijski
spojevi
•Toplina koja nastaje fizičkom adsorpcijom je znatno
manja od one koja nastaje kemijskom
•Fizička adsorpciju za razliku od kemijske je
reverzibilna i odvija se vrlo brzo

5 6

1
 9.1.2012.

RAVNOTEŽA ADSORPCIJE IZOTERME ADSORPCIJE

Količina adsorptiva koji se može vezati na Jednadžba izotermne adsorpcije:
jedinicu mase adsorbenta zavisi :
-o prirodi adsorbenta m ' = Kpn
-o temperaturi i koncentraciji adsorbenta
m’ (kgk)- masa adsorbirane komponente pri
Polusima se određuje pri p=konst. standardnim uvjetima
maksimalna količina adsorbtiva koju vezuje K-konstanta
n-eksponent
jedinica mase adsorbenta kod različitih n<1
temperatura ( adsorpcijske izobare)
izobare) Masa adsorbirane tvari sepovećava s
povećanjem tlaka i smanjenjem
Odnosno kod T=konst. određuje se temperature, ali do određene veličine tlaka
maksimalna količina adsorptiva koju vezuje da bi iza toga masa adsorbirane tvari bila
konstantna s daljim povećanjem tlaka
jedinica mase adsorbenta kod rzaličitih tlakova
odnosno koncentracija (adsorpcijske
adsorpcijske izoterme )
7 8

•Prema Langmuir-u adsorpcija prestaje onaj mm(kgk)-masa adsorptiva potrebna da se površina

trenutak kad se na površinu adsorbenta nahvata 1 kg adsorbenta pokrije monomolekularnim
monomolekularni sloj adsorptiva. slojem
•Brzina adsorpcije je proporcionalna m’ (kgk)- masa adsorbirane komponente,
nepokrivenom dijelu površine adsorbenta, a brzina K1 – konstanta
desorpcije je proporcionalna dijelu pokrivene K2- konstanta
površine adsorbenta
Za adsorpciju tvari iz kapljevite faze Freundlich-
•Langmuirova jednadžba brzine adsorpcije
ova jendažba je:
jednaka je brzini desorpcije:  kg 
x = K3Cmn  k 
m' K1 p  kga 
=
mm K1 p + K2  kg 
x  k  - masa adsorptiva koju može adsorbirati 1 kg adsorbenta
 kga 
Cm(kgk/m3)- koncentracija tvari koja se adsorbira u kapljevinu

9 10

•Jednadžba po Freundlich-u valjana je za niske

koncentracije
•Pri višim koncentracijama masa adsorbirane
tvari opada s porastom koncentracije, amože biti
čak i niža
•Adsorpcija se kapljevite tvari na krutoj tvari zbiva
znatno sporije nego adsorpcija plinova
•Kapljevita tvar se adsorbira uglavnom na
površini krutina i krupnijih kapilara
•Pri adsorpciji neke tvari adsorbiraju znatno više
od drugih
•Iz plinske smjese se više adsorbiraju više visoko
molekularne tvari nego niskomolekularne tvari
11