Professional Documents
Culture Documents
Kuda Ide Poljoprivreda
Kuda Ide Poljoprivreda
Srbija, zemlja seljaka, uskoro bi mogla ostati bez sela, jer od 4.600 sela, koliko ih ima u našoj
zemlji, na putu izumiranja je svako četvrto. Naime, u 1.961 selu nema žive duše, dok u 200
sela nema nijednog stanovnika mlađeg od 20 godina.
Poslednja istraživanja pokazuju da će za deceniju i po sa mape naše zemlje nestati još 1.200
sela. Prema istraživanjima, za pola veka, od 1950. do 2000. godine, iz sela u gradove naše
zemlje prešlo je osam miliona ljudi, dok je u svetu za takav proces potrebno od 120 do 150
godina.
U selima u našoj zemlji u ovom trenutku živi manje od 45 odsto stanovništva, dok bi za jednu
državu koja planira da živi od poljoprivrede u ovim naseljima trebalo da živi oko 70 odsto
stanovništva.
Branislav Gulan, saradnik Privredne komore Srbije, koji je uradio poslednje veliko
istraživanje vezano za domaća sela, kaže da će nestanak stanovništva u selima Srbije
dovesti do promene ekosistema na velikom prostoru, pre svega na istoku i jugoistoku Srbije.
- U nekada kultivisanim i uređenim atarima već je jednim delom ovladala divljina, a stara
napuštena sela vratiće se u period od pre 200 i više godina, kada su to bila naselja u
nastajanju, kada su ljudi krčili šume da bi podigli kuće. Nažalost, mnoga od ovih sela imaju
manje stanovništva nego što su imala u 19. veku. Prema tome, seoska okolina se u 21. veku
vraća na prapočetak - naglašava Gulan.
Prema popisu iz 2002. godine u selima je bilo skoro 50.000 kuća. Ako se ovome doda i
145.000 tada popisanih kuća, koje su označene kao privremeno nenastanjene, to znači da u
selima Srbije danas ima najmanje 200.000 stambenih objekata u kojima se ne živi.
U Srbiji ima oko 40.000 napuštenih seoskih imanja i okućnica, a najviše ih je u južnoj Srbiji,
na području Kuršumlije gde na jednom kvadratnom kilometru živi samo 10 stanovnika. Cena
napuštenih kuća i imanja koja se nude na prodaju najčešće ne prelazi 10.000 evra.
U Bačkoj i banatskom Potisju ima oko 2.000 napuštenih kuća koje se prodaju za
1.000 do 5.000 evra. I dok je u Evropi primetan trend povratka ljudi na selo, u
Srbiji bi ipak svi radije da žive u gradu. Tako u Beogradu danas živi gotovo trećina
stanovništva Srbije.
Stari i napušteni
Predsednik Društva agrarnih ekonomista Miladin Ševarlić kaže da trenutno imamo više od
200.000 napuštenih seoskih kuća.
- Život u selima postaje sve teži jer nemate škole, ambulante, a negde čak ni struju! Predviđa
se da će u narednih 15 godina prestati da postoji 700 sela jer neće imati nijednog stanovnika u
njima - kaže Ševarlić.
Činjenica da srpsko selo propada ne čudi Milana Prostrana, sekretara za agrar PKS, jer su
ulaganja u agrar u Srbiji mala.
- Vlada je svesna da naši seljaci ne mogu da im budu veliki protivnik jer nisu dobro
organizovani. Iz tog razloga niko ne mari mnogo za agrarnu politiku. Naši seljaci su
osiromašeni jer su cene materijala i proizvoda uvek na njihovu štetu. Poljoprivreda Srbije
počiva danas na ljudima, prosečne starosti preko 60 godina, na malom posedu i što je najgore,
sa ljudima koji se oslanjaju na tehniku koju su upražnjavali njihov deda i otac.
U celom regionu postoji trend pražnjenja sela, naročito u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Crnogorska sela masovno napuštaju, a najdrastičniji primeri su cetinjska sela Dubovo,
Vojkovići i Tomići koja su potpuno napuštena od popisivanja 2003. godine. Od devedesetih
se u Podgoricu naselilo 40.000 ljudi, a sa severa zemlje je otišlo na jug oko 12.000
stanovnika.