Zak o Up Post

USTAV BIH
1. Koji Anex Općeg okvirnog sporazuma za mir (Daytonskog sporazuma) je Ustav BiH?
- Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, parafiran 22.11.1995. u Daytonu, Ohio, USA i

potpisan 14.12.1995. u Parizu, R. Francuska.
2. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom
odlukom odredi? (član I, stav (6) Ustava Bosne i Hercegovine)
- Bosna i Hercegovina će imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupština i
potvrdi Predsjedništvo.
3. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, pod kojim uslovima državljani Bosne i Hercegovine mogu
imati državljanstvo druge države? (član I stav (7) tačka d). Ustava Bosne i Hercegovine)?
- Državljani Bosne i Hercegovine mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji
bilateralni ugovor između Bosne i Hercegovine i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je
odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV, stav 4, tačka (d). Lica sa dvojnim
državljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina
država njihovog prebivališta.
4. Prema Ustavu BiH, na koji način se primjenjuju prava i slobode predviđene Evropskom
konvencijom za zaštitu prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima u Bosni i Hercegovini?
(član II stav (2) Ustava)
- Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u
njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim
ostalim zakonima.
5. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština ima? (član IV Ustava Bosne i
Hercegovine).
- Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.

6. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, od koliko delegata se sastoji Dom naroda? (član IV stav (1)
Ustava Bosne i Hercegovine).
- Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (uključujući pet
Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
7. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, od koliko članova se sastoji Predstavnički dom? (član IV,
stav 2. Ustava Bosne i Hercegovine)?
- Predstavnički dom sastoji se od 42 člana, od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije, a
jedna trećina sa teritorije Republike Srpske.
8. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, u kojem roku se sazivaju i jedan i drugi dom Parlamentarne
skupštine? (član IV, stav (3) tačka a. Ustava Bosne i Hercegovine)
- I jedan i drugi dom će biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.
9. U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, da li članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine

nakon isteka mandata mogu biti birani na još jedan uzastopni mandat? (član V, stav (1) tačka b)
Ustava Bosne i Hercegovine)
- Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo
izbora u Predsjedništvo prije isteka četvorogodišnjeg roka.
10. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ko imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara? (član V stav
(4) Ustava Bosne i Hercegovine)
- Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po

odobrenju Predstavničkog doma.
11. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, kad Vijeće ministara podnosi ostavku? (član V stav (4) tačka
c) Ustava Bosne i Hercegovine)
- Vijeće ministara će podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.

12. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, od koliko članova se sastoji Ustavni sud Bosne i
Hercegovine? (član VI Ustava Bosne i Hercegovine)
- Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.
13. Prema Ustavu BiH, koliko članova Ustavnog suda BiH bira Predstavnički dom Federacije BiH?
(član VI stav (1) tačka a) Ustava Bosne i Hercegovine)
- Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala
tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom.
14. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ko ne može biti član Ustavnog suda BiH iz reda članova koje
bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava? (član VI stav (1) tačka b) Ustava Bosne i
Hercegovine
- Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i
Hercegovine ili bilo koje susjedne države.
15. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, koja je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i
monetarnu politiku na teritoriji Bosne i Hercegovine? (član VII Ustava Bosne i Hercegovine).
- Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i

monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine.
16. Ustav Bosne i Hercegovine može biti mijenjan i dopunjavan? (član X stav (1) Ustava Bosne i
Hercegovine)
- Ovaj Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine, koja uključuje
dvotrećinsku većinu prisutnih i koji su glasali u Predstavničkom domu.
USTAV FBIH
1. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Kantoni će imati nazive određene isključivo
prema? (Poglavlje I, član (2) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Kantoni će imati nazive određene isključivo prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih
kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.
2. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ombudsmeni su dužni? (Poglavlje II, Sekcija B,
član 2. stav (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Ombudsmeni su dužni štititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamčene ovim ustavom,
instrumentima navedenim u Aneksu i ustavima kantona. Naročito će raditi na otklanjanju
posljedica kršenja ljudskih prava i sloboda, a posebno posljedica etničkog progona.
3. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Ombudsmen ima pravo? (Poglavlje II, Sekcija B,
član 6. stav (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadležnim sudovima i intervenirati u

postupcima koji su u toku.
4. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, u izvršavanju svojih funkcija ombudsmen može
istraživati sva službena dokumenta, uključujući i? (Poglavlje II, Sekcija B, član 7. stav (1) Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine)
- U izvršavanju svojih funkcija ombudsmen može istraživati sva službena dokumenta, uključujući
i tajna, kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od svake osobe, uključujući bilo kog
službenika, posebno u pribavljanju informacija, dokumenata i spisa.
5. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalna vlast i kantoni nadležni su za?
(Poglavlje III član 2. tačka f). Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
- provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i

Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca
6. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Kantoni su posebno nadležni za? (Poglavlje III
član 4. tačka a) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa

kantonalnim oznakama
7. ???????????????????????????????????????????????????
8. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i

Hercegovine vršiti? (Poglavlje IV Sekcija A Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i Hercegovine vršiti Zastupnički dom i Dom naroda.
9. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom sastoji se od kojeg broja
zastupnika? (Poglavlje IV Sekcija A član 1. stav (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.
10. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Delegate Doma naroda biraju? (Poglavlje IV
Sekcija A član 8. stav (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno
nacionalnoj strukturi stanovništva.
11. Vladu Federacije Bosne i Hercegovine čine? (Poglavlje IV Sekcija B član 4. stav (1) Ustava
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji

se od osam ministara iz reda bošnjačkog, pet ministara iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda
srpskog naroda. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer/predsjednik Vlade iz
kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva
zamjenika, iz različitih konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara.
12. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, sudsku funkciju u Federaciji vrše koji sudovi?
(Poglavlje IV Sekcija C član 1. stav (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine)
- Ustavni sud, vrhovni sud, kantonalni sudovi, općinski sudovi
13. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, sudska vlast je samostalna i nezavisna od?
(Poglavlje IV Sekcija C član 4. stav (3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine )
- Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije
14. Vrhovni sud Federacije je? (Poglavlje IV Sekcija C član 15. stav (1) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine)
- Vrhovni sud najviši je žalbeni sud Federacije, uključujući i odlučivanje o žalbama na odluke
kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se tiču Ustava, zakona i drugih propisa Federacije i
drugim pitanjima utvrđenim zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadležnosti Ustavnog
suda.
15. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, ko je nadležan za nadzor nad kantonalnom
policijom? (Poglavlje V član 9. tačke d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
- Vlada kantona nadležna je za nadzor nad kantonalnom policijom a, posebno, osiguranjem

poštovanja odredbi člana V.10
USTAV KANTONA SARAJEVO
1. Da li Kanton Sarajevo ima grb, zastavu, himnu/svečanu pjesmu i pečat, kao i

druga obilježja o kojima odluči Skupština? (član 5. stav (1) Ustava Kantona
Sarajevo)
- Kanton ima grb, zastavu, himnu/svečanu pjesmu i pečat, kao i druga obilježja o kojima
odluči Skupština.
2. Službeni jezici u Kantonu Sarajevo su? (član 5a. stav (1) AMANDMAN LIII Ustava
Kantona Sarajevo)
- Službeni jezici u Kantonu su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.
3. Službena pisma u Kantonu Sarajevo su? (član 5a. stav (1) AMANDMAN LIII Ustava
Kantona Sarajevo)
- Službena pisma su latinica i ćirilica.
4. Da li, radi zaštite ljudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti
Kantona Sarajevo u ovoj oblasti, Skupština Kantona Sarajevo obrazuje posebnu
Komisiju za ljudska prava? (član 9. stav (1) Ustava Kantona Sarajevo)
- Radi zaštite ljudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti Kantona u ovoj
oblasti, Skupština obrazuje posebnu Komisiju za ljudska prava.
5. Kanton Sarajevo ima nadležnosti utvrđene? (član 11. stav (1) Ustava Kantona
Sarajevo)
- Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije i ovim Ustavom.

6. Da li svoje nadležnosti Kanton Sarajevo izvršava donošenjem sopstvenih propisa
i primjenom propisa Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine? (član
14. stav (1) Ustava Kantona Sarajevo)
- Svoje nadležnosti Kanton izvršava donošenjem sopstvenih propisa i primjenom propisa

Bosne i Hercegovine i Federacije.
7. Ko vrši zakonodavnu vlast u Kantonu Sarajevo? (član 16. Ustav Kantona Sarajevo)
- Zakonodavnu vlast u Kantonu vrši Skupština Kantona.
8. Ko vrši izvršnu vlast u Kantonu Sarajevo? (član 23. AMANDMAN XXVII Ustava
Kantona Sarajevo)
- Izvršnu vlast u Kantonu vrši Vlada Kantona
9. Ko čini Vladu Kantona Sarajevo? (član 27. stav (3) AMANDMAN XXIX Ustava
Kantona Sarajevo)
- Ministri zajedno sa premijerom čine Vladu Kantona.
10. Ko potvrđuje Vladu Kantona Sarajevo? (član 27. stav (4) AMANDMAN XXIX Ustava
Kantona Sarajevo
- Vladu potvrđuje Skupština većinom glasova.
11. Kome odgovaraju Ministri u Vladi Kantona Sarajevo? (član 27a. stav (1)
AMANDMAN XXX Ustava Kantona Sarajevo)
- Ministri odgovaraju premijeru Kantona i Skupštini.Premijer Kantona je također

odgovoran Skupštini.
12. Da li Kanton Sarajevo može imati pokretnu i nepokretnu imovinu? (član 39. stav
(1) Ustava Kantona Sarajevo)
- Kanton može imati pokretnu i nepokretnu imovinu. Imovinom Kantona smatraju se

stvari, prava i novčana sredstva koja su stečena kupovinom ili na drugi način sukladno
zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije.
13. Da li Općina i Grad imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu? (član 39a. stav
(1) AMANDMAN LVI Ustava Kantona Sarajevo)
- Općina i Grad imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu.
14. Promjene Ustava Kantona Sarajevo vrše se putem? (član 42. stav (1) Ustava
Kantona Sarajevo
- Promjene ovog Ustava vrše se putem amandmana.

ZAKON O POLICIJSKIM SLUŽBENICIMA KANTONA SARAJEVO
1. Ko policijskom službeniku izdaje službenu policijsku iskaznicu i policijsku

značku? (član 5. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Policijskom službeniku službenu policijsku iskaznicu i policijsku značku izdaje policijski

komesar.
2. Ko propisuje oblik službene policijske iskaznice i policijske značke? (član 5. stav

(5) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Vlada Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) propisuje oblik službene
policijske iskaznice i značke za policijske službenike iz člana 2. stav (1) ovog zakona, pri
čemu policijska značka mora biti jasno prepoznatljiva javnosti kao policijska oznaka.
3. Kakva mora biti primjena policijskih ovlaštenja? (član 8. Zakona o policijskim

službenicima Kantona Sarajevo)
- Primjena policijskih ovlaštenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje se
poduzima.
4. Šta ne spada u policijska ovlaštenja propisana Zakonom o policijskim
službenicima Kantona Sarajevo? (član 10. Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- ovim zakonom daju se sljedeća policijska ovlaštenja:
a) provjera i utvrđivanje identiteta lica i identifikacija stvari;

b) pozivanje i obavljanje službenog razgovora;
c) privođenje;
d) potraga za licima i stvarima;
e) privremeno ograničavanje slobode kretanja;
f) davanje upozorenja i izdavanje naredbi;
g) privremeno oduzimanje predmeta;
h) privremeno korištenje tuđih vozila i komunikacijskih sredstava;
i) pregled lica, stvari i prijevoznih sredstava;
j) audio i videosnimanje na javnim mjestima:
k) upotreba sile;
l) obrada ličnih podataka i vođenje evidencija;
m) zaprimanje prijava.
(odgovor je isti za pitanje ispod)
5. Šta spada u policijska ovlaštenja propisana Zakonom o policijskim službenicima

Kantona Sarajevo? (član 10. Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
6. Da li se provjera identiteta, izuzetno, može izvršiti i na osnovu izjave drugog lica

čiji je identitet provjeren? (član 12. stav (2) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- provjera identiteta može se izvršiti i na osnovu izjave drugog lica čiji je identitet
provjeren.
7. Ako lice ne posjeduje ličnu kartu ili drugu javnu ispravu koja sadrži njegovu
fotografiju i njegov potpis, ili ako postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave, koje
policijsko ovlaštenje preduzima policijski službenik? (član 13. stav (1) Zakona o
policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Ovlaštenje utvrđivanja identiteta.
8. Da li su provjera identiteta i utvrđivanje identiteta ista policijska ovlaštenja? (čl.

11. i 13. Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Ne, nisu.
9. Je li policijski organ ovlašten da radi utvrđivanja identiteta lica, javno objavi

fotorobot, crtež, snimak ili opis tog lica? (član 13. stav (2) Zakona o policijskim
- Radi utvrđivanja identiteta lica policijski organ je ovlašten da javno objavi fotorobot,
crtež, snimak ili opis tog lica.
10. Kada policijski službenik može pozvati lice da dođe u službene prostorije
policijskog organa radi službenog razgovora? (član 15. stav (1) Zakona o
- Kad god postoji zakonit razlog policijski službenik može pozvati lice da dođe u
službene prostorije policijskog organa radi službenog razgovora.
11. Može li policijski službenik obavljati službeni razgovor i prikupljati obavještenja u

objektu stanovanja građanina? (član 15. stav (2) Zakona o policijskim
- uz pristanak građanina i u objektu njegovog stanovanja
12. U kom vremenu policijski službenik može obavljati službene razgovore, u smislu
Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo? (član 15. stav (3) Zakona o
- Službeni razgovori se obavljaju u vremenu između 06,00 sati i 21,00 sat i ne mogu
trajati duže od šest sati.
13. Koliko najduže mogu trajati službeni razgovori u smislu Zakona o policijskim
službenicima Kantona Sarajevo? (član 15. stav (3) Zakona o policijskim
službenicima Kantona Sarajevo
- 6h.
14. Kad bez pisanog naloga nadležnog organa policijski službenik može u službene
prostorije policijskog organa privesti lice? (član 16. stav (2) Zakona o policijskim
- Bez pisanog naloga nadležnog organa policijski službenik može u službene prostorije
policijskog organa privesti lice:
a) čiji je identitet potrebno utvrditi ili provjeriti, kada nema drugog načina;
b) za kojim je službeno pokrenuta potraga;
c) kada se ne odazove pozivu za razgovor iz člana 15. ovog zakona.
d) koja narušava ili ugrožava javni red i mir ili ugrožava bezbjednost saobraćaja,
ako se uspostavljanje javnog reda i mira ili otklanjanje ugrožavanja ne može postići
na drugi način.
15. Koliko najduže može trajati privođenje bez pisanog naloga nadležnog organa?
(član 16. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Može trajati onoliko dugo koliko je neophodno za izvršenje policijske radnje, a najduže
šest sati od momenta privođenja ukoliko to drugim propisom nije drugačije određeno.
16. Mogu li se upozorenja i naredbe u smislu odredbi Zakona o policijskim

službenicima Kantona Sarajevo izdati zvučnim signalima? (član 21. stav (2)
Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- DA
17. Može li policijski službenik izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta i

kada lice odbije potpisati potvrdu? (član 22. stav (3) Zakona o policijskim
- Ako lice odbije potpisati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, policijski

službenik će to zabilježiti na potvrdi.
18. Ko donosi propis o smještaju, čuvanju i postupanju sa privremeno oduzetim
predmetima? (član 23. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Vlada Kantona donosi propis o smještaju, čuvanju i postupanju sa privremeno

oduzetim predmetima.
19. Šta obuhvata ovlaštenje pregleda lica, u smislu odredbi Zakona o policijskim
- Pregled lica obuhvata uvid u sadržaj njegove odjeće i obuće.
20. Ko donosi propis kojim se uređuje način i postupak upotrebe i pravdanja sile?
- Način i postupak upotrebe i pravdanja sile uređuje se propisom koji donosi ministar na
prijedlog policijskog komesara.
21. U kojoj situaciji policijski službenik ne može koristiti eksplozivne naprave kao
sredstvo sile? (član 28. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi sprečavanja bijega lica.
22. Kada je policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu dužan
sačiniti i podnijeti pismeni izvještaj o upotrebi sile? (član 32. stav (1) Zakona o
- Policijski službenik koji je u toku vršenja dužnosti upotrijebio silu mora sačiniti i
podnijeti pismeni izvještaj o upotrebi sile odmah, a najkasnije u roku od 24 sata od
završetka smjene te isti podnijeti neposrednom rukovodiocu organizacione jedinice koji
primjerak tog izvještaja u roku od 24 sata od zaprimanja izvještaja prosljeđuje odjeljenju
za unutrašnji nadzor, koordinaciju i usmjeravanje.
23. Šta je dužan sačiniti i potpisati policijski službenik koji je upotrijebio samo
sredstva za vezivanje prilikom lišenja slobode, privođenja ili sprovođenja lica u
svrhu njegovog sigurnosnog transporta? (član 32. stav (7) Zakona o policijskim
- policijski službenik koji je upotrijebio samo sredstva za vezivanje prilikom lišenja
slobode, privođenja ili sprovođenja lica u svrhu njenog sigurnog transporta, dužan je
sačiniti i potpisati službenu zabilješku i dostaviti je rukovodiocu organizacione jedinice po
završetku smjene tokom koje je upotrijebio sredstva za vezivanje, a najkasnije u roku od
24 sata.
24. Da li Uprava policije u smislu odredbi Zakona o policijskim službenicima Kantona

Sarajevo u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja, vodi Evidenciju o izdatim i
zamijenjenim vozačkim dozvolama? (član 39. stav (1) Zakona o policijskim
- NE (Ministarstvo vodi a ne Uprava policije)
25. Može li se policijski službenik, u izuzetnim slučajevima, uputiti na vanredni

zdravstveni pregled? (član 42. stav (2) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo
- U izuzetnim slučajevima, na obrazložen prijedlog neposrednog rukovodioca,

rukovodilac policijskog organa može policijskog službenika uputiti na vanredni
zdravstveni pregled uz pribavljeno mišljenje nadležne zdravstvene ustanove.
26. Da li policijski službenik nakon prekida radnog odnosa ima i dalje obavezu
čuvanja tajnih podataka i materijala koji sadržavaju povjerljive podatke? (član 43.
- DA
27. Da li policijski službenik može biti član političke stranke? (član 44. stav (1) tačka c)
- NE
28. Šta je policijskom službeniku potrebno da bi davao izjave ili na drugi način javno
komentarisao rad Uprave policije? (član 44. stav (1) tačka d) Zakona o policijskim
- ne može davati javne izjave niti na drugi način javno komentirati rad policijskog organa
bez odobrenja policijskog komesara.
29. Da li se povreda policijskog službenika koja nastane na putu ka poslu ili sa posla
smatra povredom na radu? (član 46. stav (1) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- DA
30. Ko utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje za čin policajca i čin

mlađeg inspektora? (član 49. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Policijski komesar utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje za čin policajaca

i čin mlađeg inspektora.
31. Koja životna dob je propisana kao opšti uslov da bi lice bilo kandidat za kadeta za
početni čin policajac? (član 52. stav (1) tačka b) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- životna dob između 18 i 27 godina života za početni čin policajac i do 35 godina života
za početni čin mlađi inspektor.
32. Od koliko članova je sastavljena Komisija za izbor? (član 54. stav (1) Zakona o
- Komisija za izbor sastavljena je od pet članova
33. U konkursnoj proceduri zapošljavanja policijskih službenika u kojem roku

Komisija za izbor kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova upućuje na
ljekarski pregled u ovlaštenu zdravstvenu ustanovu? (član 58. stav (1) Zakona o
- u roku od 15 dana
34. Koliko traje probni rad policijskih službenika u smislu Zakona o policijskim
- 12 mjeseci
35. Da li se može putem javnog konkursa vršiti zapošljavanje policijskih službenika iz
drugih policijskih organa u Bosni i Hercegovini u Upravu policije Ministarstva
unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, isključujući činove policajca i mlađeg
inspektora? (član 72. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Policijski organ može putem javnog konkursa zapošljavati policijske službenike koji su
trenutno zaposleni u nekom drugom policijskom organu u Bosni i Hercegovini u sve
činove, isključujući činove policajca i mlađeg inspektora, samo ako internim
unapređenjem nije moguće popuniti upražnjena radna mjesta za koja su propisani
posebni uslovi.
36. Da li se može putem javnog konkursa vršiti zapošljavanje policijskih službenika u

činu policajac iz drugih policijskih organa u Bosni i Hercegovini u Upravu policije
Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo? (član 72. stav (1) Zakona o
- NE
37. Ko donosi rješenje o internom premještaju policijskog službenika? (član 73. stav
- Rješenje o internom premještaju donosi policijski komesar kada je to u interesu

policijskog organa.
38. U kojem roku policijski službenik može podnijeti žalbu na rješenje o internom
premještaju? (član 73. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- U roku od osam dana po prijemu rješenja
39. Kojem organu policijski službenik može podnijeti žalbu na rješenje o internom
premještaju? (član 73. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Policijskom odboru
40. Da li se policijski službenik može eksterno premjestiti u drugi policijski organ u

Bosni i Hercegovini bez njegove saglasnosti? (član 74. stav (2) Zakona o
- Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika i

policijskog komesara.
41. Ko može steći čin generalnog inspektora policije? (član 80. stav (1) Zakona o
- Čin generalnog inspektora policije stiče isključivo glavni inspektor policije koji je
imenovan za policijskog komesara prema članu 69. ovog zakona.
42. Ko odlučuje o pokretanju postupka za unapređenje? (član 85. stav (2) Zakona o
- Policijski komesar
43. Da li se policijski službenik može posebno unaprijediti u čin “samostalni

inspektor”? (član 86. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Ne može.
44. Ko donosi odluku o posebnom unapređenju policijskog službenika? (član 86. stav
- Odluku o posebnom unapređenju iz stava (1) ovog člana donosi policijski komesar na
osnovu preporuke komisije za unapređenje.
45. Ko sačinjava i potpisuje ocjenu rada policijskog službenika koji radi na radnom
mjestu osnovne organizacione jedinice? (član 88. stav (4) Zakona o policijskim
- Ocjenu rada policijskog službenika koji radi na radnom mjestu osnovne organizacione
jedinice sačinjava i potpisuje policijski komesar.
46. Kojim ocjenama rada se može ocijeniti policijski službenik? (član 89. stav (1)
- Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama: a) ne zadovoljava; b) zadovoljava;

c) dobar; d) vrlo dobar; e) odličan.
47. Da li se u dane godišnjeg odmora za policijske službenike računaju subote,

nedelje, praznici i drugi neradni dani? (član 97. stav (3) Zakona o policijskim
- U smislu ovog zakona, u dane godišnjeg odmora ne računaju se subota, nedjelja,

praznici i drugi neradni dani.
48. Do koliko radnih dana policijski službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u
slučaju smrti člana uže porodice? (član 98. stav (1) Zakona o policijskim
- smrt člana uže porodice: do sedam radnih dana;
49. Do koliko radnih dana policijski službenik ima pravo na plaćeno odsustvo u
slučaju rođenja djeteta? (član 98. stav (1) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- rođenje djeteta: do pet radnih dana
50. Ko odobrava plaćeno odsustvo policijskom službeniku? (član 98. stav (3) Zakona
o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Plaćeno odsustvo iz odobrava policijski komesar na pismeni zahtjev policijskog

službenika o čemu se donosi rješenje.
51. U kojem periodu najduže policijski komesar može odobriti neplaćeno odsustvo u
jednoj kalendarskoj godini? (član 99. Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Na zahtjev policijskog službenika policijski komesar može odobriti neplaćeno odsustvo

u periodu od najduže 30 dana u jednoj kalendarskoj godini.
52. Gdje se osiguravaju finansijska sredstva za beneficirani penzioni staž za

policijske službenike? (član 100. stav (4) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- Finansijska sredstva za beneficirani penzioni staž osiguravaju se u Budžetu Kantona
Sarajevo.
53. Na koji način se za policijske službenike računa staž osiguranja s uvećanim
trajanjem (beneficirani staž)? (član 100. stav (1) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- svakih efektivno provedenih 12 mjeseci na poslovima i zadacima računa kao 16

mjeseci staža osiguranja
54. Da li oslobađanje od krivične ili prekršajne odgovornosti policijskog službenika

podrazumjeva istovremeno i oslobađanje od disciplinske odgovornosti? (član 101.
stav (2) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo
- Ne podrazumjeva.
55. Šta od pobrojanog spada u lakšu povredu službene dužnosti? (član 102. Zakona o
- Lakše povrede službene dužnosti su:

a) nošenje i održavanje uniformi, naoružanja i opreme suprotno odgovarajućim propisima;
b) nedolazak na posao u određeno vrijeme ili odlazak sa posla prije kraja radnog vremena bez
odobrenja;
c) nepažljivo i neuredno čuvanje dokumenata i podataka suprotno odgovarajućim propisima;
d) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od jednog dana u jednom mjesecu;
e) izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa u vršenju službenih poslova;
f) nekorektno i nepristojno ponašanje prema kolegama, zaposlenicima, pripadnicima drugih
organa ili građanima;
g) nemaran odnos prema povjerenoj opremi i uniformi;
h) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka
bez težih posljedica;
i) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za
osiguravanje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari, ukoliko nije nastupila teža posljedica;
j) druga činjenja ili nečinjenja koja su u suprotnosti sa odredbama propisa kojima je regulisan
rad policijskog organa i policijskih službenika.
(ODGOVOR JE ISTI KAO NA PITANJE ISPOT)
56. Šta od pobrojanog ne spada u lakšu povredu službene dužnosti? (član 102.
57. Šta od pobrojanog spada u težu povredu službene dužnosti? (član 103. stav (1)
- Teže povrede službene dužnosti su:

a) neizvršavanje, nesavjesno, neblagovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka;
b) izbjegavanje obaveza vezanih za profesionalnu obuku i usavršavanje;
c) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od najmanje dva dana u jednom mjesecu;
d) neovlašteno korištenje sredstava povjerenih radi izvršavanja zadataka i dužnosti;
e) vršenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima policijskog organa ili bez prethodnog
odobrenja policijskog komesara, uključujući prisustvo na skupovima političkih stranaka ili drugim
političkim skupovima u policijskoj uniformi, osim ukoliko je na dužnosti, te davanje javne izjave ili
na drugi način javno komentarisanje rada policijskog organa bez odobrenja policijskog
komesara;
f) ponašanje koje onemogućava, ometa ili otežava drugima izvršavanje službenih zadataka
odnosno njihovih prava;
g) nepružanje stručne pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonskih prava;
h) ponašanje koje narušava ugled policijskog organa;
i) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru vlastitih dužnosti neophodnih za
osiguravanje objekata, lica i povjerenih sredstava i stvari;
j) sprečavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva,
žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka, ili neodlučivanje po istim podnescima u zakonskom
roku;
k) nepružanje pomoći drugom policijskom službeniku koji traži pomoć kada mu je pomoć
neophodna za izvršavanje njegovih službenih zadataka;
l) prikrivanje činjenica o načinu izvršavanja službenih radnji, primjeni policijskih ovlaštenja,
naročito o upotrebi sile ili vatrenog oružja (vlastitom ili drugog policijskog službenika), a
očigledno postoje osnovi sumnje da se radi o povredi službene dužnosti;
m) činjenje ili nečinjenje koje vodi otkrivanju tajnih podataka;
n) samovoljno napuštanje dužnosti ili mjesta čuvanja određenog objekta ili lica koje može imati
štetne posljedice za policijski organ;
o) dolazak na posao pod uticajem alkohola ili korištenje narkotika ili opijata za vrijeme radnog
vremena ili konzumiranje alkohola u toku radnog vremena što se utvrđuje stručno prihvaćenim
metodama;
p) sprečavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja internih ili
disciplinskih postupaka;
r) narušavanje javnog reda i mira, posebno nepristojnim i grubim ponašanjem, tučom na javnom
mjestu ili bilo kojom drugom radnjom kojom se narušava javni red i mir i tom radnjom narušava
ugled policijskog organa, bez obzira na vrijeme i mjesto događaja;
s) davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa ili izazivaju
druge štetne posljedice;
t) neopravdano odsustvo sa dužnosti u trajanju od najmanje tri uzastopna dana ili od ukupno pet
dana u toku jedne kalendarske godine;
u) zloupotreba bolovanja;
v) izbjegavanje zakonom predviđenih ljekarskih pregleda;
z) članstvo u političkoj stranci ili slijeđenje uputstava političkih stranaka;
aa) upotreba sile, u suprotnosti sa ovim zakonom;
bb) zloupotreba službenog položaja;
cc) odbijanje izvršavanja zakonitih naredbi izdatih u svrhu izvršavanja službenih zadataka i
dužnosti;
dd) učestvovanje u političkim aktivnostima koje nisu u skladu sa službom policijskog službenika,
bilo za vrijeme ili van dužnosti;
ee) vršenje diskriminacije pri vršenju dužnosti na osnovu: rase, boje kože, spola, jezika, religije,
političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili po bilo kojem drugom
osnovu;
ff) obrađivanje, ustupanje i objavljivanje ličnih podataka suprotno odredbama ovog zakona i
Zakona o zaštiti ličnih podataka;
gg) neovlašteno pribavljanje službene dokumentacije koja nije vezana za poslove koje obavlja
policijski službenik sa namjerom njene zloupotrebe u svrhu postizanja ličnih ciljeva i koristi radi
javnog objavljivanja;
hh) zlostavljanje lica lišenog slobode.
(ODGOVOR JE ISTI ZA PITANJE ISPOD)
58. Šta od pobrojanog ne spada u težu povredu službene dužnosti? (član 103. stav (1)
59. Koja organizaciona jedinica Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova
Kantona Sarajevo vodi interni postupak? (član 104. stav (2) Zakona o policijskim
- Interni postupak vodi organizaciona jedinica nadležna za unutrašnju kontrolu.
60. Ko za policijske službenike izriče disciplinske sankcije za lakše povrede službene

dužnosti? (član 105. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Disciplinske sankcije za lakše povrede službene dužnosti izriče policijski komesar

nakon provedenog internog postupka iz člana 104. ovog zakona ili disciplinska komisija
ako se nakon provedenog disciplinskog postupka utvrdi da se radi o lakšoj, a ne težoj
povredi službene dužnosti.
61. Ko za policijske službenike izriče disciplinske sankcije za teže povrede službene

dužnosti? (član 105. stav (2) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Disciplinske sankcije za teže povrede službene dužnosti izriče disciplinska komisija

nakon provedenog disciplinskog postupka iz člana 107. ovog zakona.
62. Ko su organi disciplinskog postupka za policijske službenike? (član 106. stav (1)
- Organi disciplinskog postupka su disciplinska komisija i disciplinski tužilac
63. Koje se disciplinske sankcije mogu izreći policijskom službeniku za lakše povrede
službene dužnosti? (član 108. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Za lakše povrede službene dužnosti propisane u članu 102. ovog zakona mogu se
izreći sljedeće disciplinske sankcije:
a) pismena opomena,
b) novčana kazna u iznosu od 15% jedne osnovne mjesečne plaće policijskog
službenika.
64. Koje se disciplinske sankcije mogu izreći policijskom službeniku za teže povrede
službene dužnosti? (član 108. stav (2) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Za teže povrede službene dužnosti propisane u članu 103. ovog zakona mogu se izreći
sljedeće disciplinske sankcije:
a) novčana kazna,
b) obustavljanje unapređenja u viši čin,
c) prestanak radnog odnosa.
65. U kojem roku se protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti policijskog službenika

može podnijeti žalba Policijskom odboru? (član 109. stav (1) Zakona o policijskim
- Protiv odluke o disciplinskoj odgovornosti može se podnijeti žalba policijskom odboru

iz člana 120. ovog zakona u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
66. U kojem slučaju se policijski službenik obavezno suspenduje iz policijskog

organa? (član 110. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Policijski službenik se obavezno suspenduje iz policijskog organa ako mu je određen

pritvor počev od prvog dana pritvora.
67. Da li se izvršenje odluke o suspenziji odgađa u slučaju da se policijski službenik

nalazi na bolovanju? (član 110. stav (7) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- Izvršenje odluke o suspenziji ne odgađa se u slučaju da se policijski službenik nalazi

na bolovanju ili je odsutan sa rada po bilo kojem drugom osnovu.
68. Na koju visinu plaće policijski službenik ima prava tokom suspenzije iz policijskog
organa? (član 111. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Tokom suspenzije iz policijskog organa policijski službenik ima pravo na 85% od svoje
plaće uvećane za minuli rad isplaćene u prethodnom mjesecu.
69. Ko je odgovoran za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao rezultat

postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka
policijskog organa? (član 117. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Kanton je odgovoran za štetu pričinjenu fizičkim i pravnim licima kao rezultat
postupanja policijskih službenika u izvršenju ili vezano za izvršenje zadataka policijskog
organa.
70. Šta od navedenog ne spada u osnov prestanka radnog odnosa policijskog
službenika? (član 118. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona
Sarajevo)
- Radni odnos policijskog službenika prestaje u sljedećim uslovima:

a) kada policijski službenik svojevoljno da otkaz;
b) sporazumnim prestankom radnog odnosa;
c) kada policijski službenik dobije ocjenu rada "ne zadovoljava" na kraju probnog rada;
d) kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20
godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života,
e) kada nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja utvrdi pravosnažnim odnosno
konačnim rješenjem pravo na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;
f) kada dva puta uzastopno dobije negativnu ocjenu za rad;
g) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;
h) zbog prekobrojnosti policijskih službenika;
i) ukoliko je policijskom službeniku izrečena pravosnažna kazna zatvora u trajanju od šest
mjeseci ili strožija kazna zbog počinjenog krivičnog djela;
j) kada je policijskom službeniku izrečena pravosnažna disciplinska sankcija prestanka radnog
odnosa zbog povrede službene dužnosti;
k) smrt policijskog službenika;
l) kada se prijavi kao kandidat za javnu izbornu dužnost ili od trenutka kad je imenovan na
izvršnu funkciju unutar bilo kojeg tijela vlasti u Bosni i Hercegovini ili od trenutka kada je
utvrđeno da je predložen od političke stranke za imenovanje za bilo koju izvršnu funkciju, a nije
dao otkaz, osim imenovanja na poziciju rukovodioca i zamjenika rukovodioca policijskih organa
u Bosni i Hercegovini;
m) kada je konačnom odlukom nadležnog organa utvrđeno postojanje sigurnosne smetnje za
pristup tajnim podacima u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka ("Službeni glasnik BiH"
br. 54/05 i 12/09), a nakon što rješenje o prekobrojnosti postane konačno.
(ODGOVOR JE ISTI NA PITANJE ISPOD)
71. Šta od navedenog je osnov prestanka radnog odnosa policijskog službenika?

72. Ko donosi rješeje o prestanku radnog odnosa za policijskog službenika u Upravi
policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo zbog gubitka
državljanstva Bosne i Hercegovine? (član 118. stav (3) Zakona o policijskim
- Policijski komesar
73. U kojem roku je policijski službenik kojem je prestao radni odnos, obavezan
razdužiti sva sredstva, uređaje i opremu koju je zadužio u toku trajanja radnog
odnosa? (član 119. stav (1) Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Policijski službenik kojem je prestao radni odnos obavezan je u roku od sedam dana
od dana konačnosti rješenja o prestanku radnog odnosa, razdužiti sva sredstva, uređaje
i opremu koju je zadužio u toku trajanja radnog odnosa.
74. Ko imenuje Policijski odbor? (član 120. stav (1) Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- Policijski odbor imenuje Vlada Kantona.
75. Koliko članova broji Policijski odbor? (član 121. stav (1) Zakona o policijskim
- Policijski odbor se osniva kao nezavisno tijelo koje čini pet članova
76. Na koji mandatni period se imenuje Policijski odbor? (član 121. stav (5) Zakona o
- Policijski odbor se imenuje na mandatni period od četiri godine.
77. Ko vrši nadzor nad provođenjem Zakona o policijskim službenicima Kantona

Sarajevo i podzakonskih akata koji se donose na osnovu navedenog zakona?
(član 124. Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- Nadzor nad provođenjem ovog zakona i podzakonskih akata koji se donose na osnovu
ovog zakona vrši Ministarstvo.
78. Na osnovu odredbi Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo koliko
propisa usvaja Vlada Kantona Sarajevo? (član 126. Zakona o policijskim
- 5 PROPISA
79. Na osnovu odredbi Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo, koliko

propisa donosi ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo? (član 127. Zakona
o policijskim službenicima Kantona Sarajevo)
- 18 PROPISA
80. Na osnovu odredbi Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo koliko

propisa donosi policijski komesar? (član 128. Zakona o policijskim službenicima
Kantona Sarajevo)
- 2 PROPISA
ZAKON O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA
1. Da li se može sankcionisati lice ukoliko počini prekršaj protiv javnog reda i mira
na izletištu? (član 4. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- DA
2. Ovlašteni organ u smislu Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je? (član
5. stav (1) tačka f) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- "Ovlašteni organ" u smislu ovog zakona je nadležni policijski organ u Kantonu,

odnosno Uprava policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
3. Izraz “Prosjačenje” je regulisan Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira?

(član 5. stav (1) tačka a) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- DA
- "Prosjačenje" je traženje milostinje od drugog u novcu ili kakvoj drugoj koristi
4. Priređivanje priredbe, u skladu sa Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i

mira, mora se prijaviti nadležnoj policijskoj upravi na čijem području će se
priredba održati najkasnije u roku od? (član 6. stav (2) Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira)
- Priređivanje priredbe mora se prijaviti policijskoj upravi Ministarstva (u daljnjem tekstu:

policijska uprava) na čijem području će se priredba održati najkasnije u roku od 72 sata
prije održavanja priredbe.
5. Ukoliko policijska uprava zabrani održavanje priredbe, rješenje o zabrani je dužna

donijeti i dostaviti priređivaču najkasnije? (član 6. stav (7) Zakona o prekršajima
protiv javnog reda i mira)
- Policijska uprava, odnosno Ministarstvo, može zabraniti održavanje priredbe ako to

zahtijevaju razlozi javne sigurnosti. U tom slučaju, policijska uprava, odnosno
Ministarstvo, donosi rješenje o zabrani i dostavlja ga priređivaču najkasnije 24 sata prije
održavanja priredbe.
6. Ako preduzeća i druga pravna lica, humanitarne i druge organizacije žele
prikupljati dobrovoljne priloge, to mogu činiti samo ako za to imaju odobrenje?
(član 7. stav (2) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- Priloge mogu prikupljati preduzeća i druga pravna lica, humanitarne i druge

organizacije i građani i njihova udruženja ako za to imaju odobrenje načelnika općine na
čijem području se prilozi prikupljaju.
7. Da li Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira predviđa novčane kazne za

pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu? (član 9. Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira)
- DA
8. O privremenom oduzimanju predmeta, u skladu sa Zakonom o prekršajima protiv

javnog reda i mira, policijski službenici licu od koga su oduzeti predmeti izdaju?
(član 12. stav (2) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- O privremenom oduzimanju predmeta policijski službenici licu od koga su oduzeti

predmeti izdaju potvrdu koja sadrži: naziv i sjedište organa čiji je policijski službenik
oduzeo predmete, naziv, vrstu i količinu oduzetih predmeta, ime i prezime lica od koga
su oduzeti predmeti i njegovu adresu, razlog oduzimanja, datum, vrijeme i mjesto
oduzimanja, pečat i potpis policijskog službenika.
9. Da li gradsko, odnosno, općinsko vijeće može svojom odlukom propisati i druge

prekršaje protiv javnog reda i mira? (član 13. Zakona o prekršajima protiv javnog
reda i mira)
- Gradsko, odnosno općinsko vijeće može, u skladu sa ovim zakonom, svojom odlukom
propisati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira.
10. Za prekršaje protiv javnog reda i mira, u skladu sa Zakonom o prekršajima protiv
javnog reda i mira mogu se izreći sljedeće prekršajne sankcije? (član 3. Zakona o
prekršajima protiv javnog reda i mira)
- a) novčana kazna,
b) zaštitna mjera.
11. Da li se javnim mjestom smatraju trgovi i sredstva javnog prevoza? (član 4.
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- DA
12. Šta je prosjačenje? (član 5. stav (1) tačka b) Zakona o prekršajima protiv javnog
reda i mira)
- "Prosjačenje" je traženje milostinje od drugog u novcu ili kakvoj drugoj koristi,
13. U smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira lice kojem je
povjereno vođenje radnje je? (član 5. stav (1) tačka e) Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira)
- "Lice kojem je povjereno vođenje radnje" je lice koje je, u trenutku vršenja prekršaja,
zatečeno u ugostiteljskom ili drugom objektu da pruža usluge u skladu sa namjenom
objekta
14. U prijavi o održavanju bakljade, vatrometa i slične priredbe moraju se navesti

podaci koji se odnose, pored ostalog, i na broj baklji? (član 6. stav (5) Zakona o
- DA
U prijavi se, pored ostalog, mora navesti mjesto, vrijeme i svrha održavanja priredbe,
broj baklji, odnosno količina pirotehničkih sredstava koja će se upotrijebiti, podaci o licu
koje će rukovati pirotehničkim sredstvima, kao i mjere osiguranja koje će se preduzeti.
15. Ko sprovodi mjere osiguranja priredbe koje mu u rješenju odredi policijska

uprava, odnosno, Ministarstvo? (član 6. stav (6) Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira)
- Priređivač je dužan da sprovodi mjere osiguranja koje mu u rješenju odredi policijska

uprava, odnosno Ministarstvo.
16. Novčanom kaznom za prekršaj će se kazniti lice čija životinja svojim glasanjem
narušava javni red i mir? (član 8. stav (1) tačka b) Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira)
- Novčanom kaznom od 100,00 KM će se kazniti za prekršaj
17. Lice koje se odaje skitnji, u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od? (član 8. stav (2)
tačka b) Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira
- Novčanom kaznom od 200,00 do 600,00 KM će se kazniti za prekršaj
18. Roditelj, usvojilac, odnosno, staralac maloljetnika mlađeg od 16 godina, koji je od

strane policijskog službenika zatečen na javnom mjestu u periodu od 23,00 do
05,00 sati bez nadzora roditelja, usvojioca, odnosno, staraoca, kaznit će se za
prekršaj novčanom kaznom u iznosu od? (član 8. stav (3) tačka l) Zakona o
19. Ko na javnom mjestu posjeduje, pali, ustupa, prodaje, kupuje ili nudi petarde i
druga pirotehnička sredstva bez odobrenja nadležnog organa čini prekršaj za koji
je propisana novčana kazna u iznosu od? (član 8. stav (3) tačka i) Zakona o
20. Ko na javnom mjestu vrijeđa vjerska, nacionalna i rasna osjećanja građana čini
prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od? (član 8. stav (5) tačka j)
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira)
- Novčanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 će se kazniti za prekršaj

ZAKON O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA KANTONA SARAJEVO
1. Ko vrši unutrašnje poslove na teritoriji Kantona Sarajevo (član 2. stav (1) Zakona o
unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo
2. Kakav je pravni status Uprave policije? (član 5. stav (1) Zakona o unutrašnjim
poslovima Kantona Sarajevo)
- Uprava policije je kantonalna uprava u sastavu Ministarstva, čija se nadležnost,

organizacija, rukovođenje i način rada i druga pitanja koja su od značaja za rad i
funkcionisanje Uprave policije u okviru Ministarstva uređuje ovim Zakonom.
3. Ko priprema zahtjev za budžetska sredstva Uprave policije? (član 7. stav (1)

Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Zahtjev za budžetska sredstava Uprave policije priprema policijski komesar i dostavlja

ministru.
4. Šta od navedenog ne spada u unutrašnje poslove iz nadležnosti Kantona? (član 8.

- Unutrašnji poslovi iz nadležnosti Kantona su:

a) zaštita života i imovine, kao i drugih prava i sloboda utvrđenih ustavima u Bosni i
Hercegovini;
b) sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela i prekršaja na području Kantona u skladu sa
zakonom;
c) poslovi i zadaci koji se odnose na održavanje javnog reda i mira;
d) poslovi i zadaci koji se odnose na održavanje javnih okupljanja;
e) osiguranje posebno određenih ličnosti i objekata Kantona;
f) kriminalističko tehnička vještačenja;
g) poslovi sigurnosti, kontrole i regulisanja saobraćaja na putevima Kantona, poslovi kontrole
taksi vozila i vozača, te druge poslove sigurnosti u oblasti saobraćaja, utvrđene posebnim
zakonom i podzakonskim aktima;
h) saradnja sa drugim ministarstvima unutrašnjih poslova i drugim organima u Bosni i
Hercegovini u okviru nadležnosti Ministarstva;
i) poslovi izdavanja odobrenja za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije, vođenje
propisanih evidencija i vršenje i drugih poslova i zadataka propisanih Zakonom o nabavljanju,
držanju i nošenju oružja i municije;
j) drugi poslovi i zadaci policije koje Ministarstvu povjere Tužilaštva u Bosni i Hercegovini;
k) poslovi izdavanja, poništavanja i zamjene ličnih karata i jedinstvenog matičnog broja građana
i vođenja evidencija;
l) poslovi izdavanja, poništavanja i zamjene putnih isprava;
m) registracija motornih vozila;
n) poslovi izdavanja i zamjene vozačkih dozvola;
o) poslovi prijavljivanja, odjavljivanja i vođenja evidencije o prebivalištu i boravištu građana;
p) ažuriranje i čuvanje duplikata matičnih knjiga i nadzor nad primjenom propisa u oblasti
matičnih knjiga;
r) promjena ličnog imena;
s) poslovi koji se odnose na sticanje državljanstva Federacije i promjenu entitetskog
državljanstva;
š) poslovi inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite od požara iz nadležnosti Ministarstva;
t) poslovi koji se odnose na oblast proizvodnje, prometa i skladištenja eksplozivnih, zapaljivih i
ostalih opasnih materija, koji su u nadležnosti Kantona;
u) poslovi koji se odnose na rad agencija za zaštitu ljudi i imovine i unutrašnjih zaštitarskih
službi i inspekcijski nadzor u navedenoj oblasti;
v) inspekcijski nadzor u oblastima iz svoje nadležnosti;
z) obavljanje drugih poslova i zadataka koje Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova povjeri
Ministarstvu iz svoje nadležnosti;
ž) upravni i drugi poslovi i zadaci stavljeni u nadležnost Ministarstva u skladu sa ovim i drugim
zakonima;
aa) kriminalističko-obavještajni poslovi prikupljanja i analize informacija i podataka iz tačke b)
ovog člana, kao i o ukupnoj sigurnosnoj situaciji u Kantonu.

5. Šta od navedenog spada u unutrašnje poslove iz nadležnosti Kantona? (član 8.
6. U skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo ko provodi

odluke i smjernice Vlade Kantona Sarajevo i Skupštine Kantona Sarajevo? (član 9.
stav (3) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Odluke i smjernice Vlade Kantona i Skupštine Kantona provode ministar i policijski

komesar, u skladu s ovim Zakonom.
7. Kojim provedbenim propisom Vlade Kantona Sarajevo se određuje koje se ličnosti
i objekti Kantona Sarajevo posebno osiguravaju? (član 12. Zakona o unutrašnjim
- Vlada Kantona uredbom određuje koje se ličnosti i objekti Kantona posebno

osiguravaju.
8. Ko u Upravi policije odlučuje o načinu i obimu pružanja pomoći drugim organima,

preduzećima i drugim pravnim licima kojima je povjereno vršenje javnih
ovlaštenja, ukoliko se pomoć pruža na području jedne policijske uprave? (član 13.
- O načinu i obimu pružanja pomoći u skladu sa stavom (1) ovog člana odlučuje načelnik
policijske uprave, prema mjestu pružanja pomoći.
9. Ko u Upravi policije odlučuje o načinu i obimu pružanja pomoći drugim organima,

preduzećima i drugim pravnim licima kojima je povjereno vršenje javnih
ovlaštenja, ukoliko se pomoć pruža na području više policijskih uprava? (član 13.
- Ukoliko se pomoć pruža na području više policijskih uprava, o pomoći odlučuje

načelnik Sektora uniformisane policije.
10. Kojim provedbenim propisom se uređuje unutrašnja organizacija Ministarstva

unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Uprave policije? (član 15. Zakona o
- Unutrašnja organizacija Ministarstva i Uprave policije uređuje se Pravilnikom o

unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima.
11. Na čiji prijedlog ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo utvrđuje dio
pravilnika koji se odnosi na Upravu policije? (član 16. stav (2) Zakona o
- Dio Pravilnika koji se odnosi na Upravu policije utvrđuje ministar, na prijedlog

policijskog komesara.
12. Uz čiju saglasnost ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo donosi
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona
Sarajevo? (član 16. stav (1) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva (u daljem tekstu: Pravilnik) donosi

ministar, uz saglasnost Vlade Kantona.
13. Koji od navedenih poslova, ne obavlja Uprava policije? (član 20. Zakona o
- Uprava policije preko svojih organizacionih jedinica, obavlja slijedeće poslove:
a) zaštita života i imovine, kao i drugih prava i sloboda utvrđenih ustavima u Bosni i
Hercegovini;
b) sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela i prekršaja na području Kantona u skladu sa
zakonom;
c) kriminalističko-obavještajni poslovi prikupljanja i analize informacija i podataka iz tačke b)
ovog člana, kao i o ukupnoj sigurnosnoj situaciji u Kantonu, što će ministar bliže urediti
posebnim propisom na prijedlog policijskog komesara.
d) poslove i zadatke koji se odnose na održavanje javnog reda i mira;
e) poslove i zadatke koji se odnose na održavanje javnih okupljanja;
f) osiguranje posebno određenih ličnosti i objekata Kantona;
g) kriminalističko-tehnička vještačenja;
h) kontrola i regulacija saobraćaja na putevima Kantona, te drugi poslovi u oblasti saobraćaja
utvrđeni zakonom;
i) poslove izdavanja odobrenja za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije, vođenje
propisanih evidencija i vršenje i drugih poslova i zadataka propisanih Zakonom o nabavljanju,
držanju i nošenju oružja i municije;
j) poslove koji se odnose na oblast proizvodnje, prometa i skladištenja eksplozivnih, zapaljivih i
opasnih materija iz nadležnosti Kantona;
k) vođenje kaznenih i prekršajnih evidencija i ustupanje istih nadležnim organima u skladu sa
važećim zakonima i propisima i vođenje drugih službenih evidencija potrebnih za obavljanje
zadataka iz nadležnosti Uprave policije u skladu sa važećim zakonima i propisima;
l) razmjene informacija sa tužilaštvima, sudovima i drugim policijskim organima u Bosni i
Hercegovini;
m) saradnja sa drugim policijskim organima, sigurnosnim agencijama i drugim organima u BiH,
u okviru nadležnosti Uprave policije;
n) pružanje pomoći drugim državnim organima i pravnim licima kojima je povjereno vršenje
javnih ovlaštenja u skladu sa posebnim propisima;
o) druge poslove i zadatke policije koje Upravi policije povjere tužilaštva u Bosni i Hercegovini;
p) poslove modernizacije i opremanja za informacioni i radio-relejni sistem Ministarstva i izrada
projekata računarske obrade podataka;
r) druge poslove i zadatke utvrđene zakonom i drugim propisima.
14. Koji od navedenih poslova, obavlja Uprava policije? (član 20. Zakona o
15. Ko rukovodi Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo? (član 21. stav
(1) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Ministar unutrašnjih poslova
16. Ko vrši funkciju ministra unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u slučaju

privremene spriječenosti ministra do 30 dana? (član 22. stav (1) Zakona o
- U slučaju privremene spriječenosti ministra do 30 dana, funkciju ministra vrši sekretar

ministarstva, a kada se razmatraju materijali iz nadležnosti Ministarstva sjednicama
Vlade Kantona prisustvuje sekretar bez prava glasa.
17. Kome je policijski komesar odgovoran za svoj rad? (član 23. stav (2) Zakona o
- Policijski komesar rukovodi Upravom policije i odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi
Kantona.
18. Koje od navedenih ovlaštenja u rukovođenju Upravom policije nema policijski

komesar? (Član 23. stav (3) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- U rukovođenju Upravom policije, policijski komesar:

a) predstavlja Upravu policije;
b) nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi u skladu sa prioritetima koje
odredi Vlada Kantona, uz konsultacije sa ministrom;
c) odlučuje u upravnim stvarima iz nadležnosti Uprave policije;
d) donosi propise na koje je ovlašten zakonom i vrši izmjene ili dopune istih, te dostavlja
ministru nacrt i prijedloge propisa ili izmjene i dopune propisa iz djelokruga rada Uprave policije;
e) odlučuje o zasnivanju radnog odnosa i prestanku radnog odnosa, kao i o pravima,
obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa policijskih službenika, državnih službenika i
namještenika uposlenih u Upravi policije;
f) izriče sankcije za lakše povrede službene dužnosti;
g) priprema prijedloge potrebnih finansijskih i drugih sredstava za rad Uprave policije;
h) odlučuje o korištenju sredstava i vrši nabavku opreme i materijalno-tehničkih sredstava u
skladu sa namjenom odobrenih sredstava na budžetskoj poziciji Uprave policije;
i) priprema tromjesečne izvještaje i preporuke u vezi sa realizacijom budžeta, koje podnosi
ministru;
j) predlaže ukupan broj uposlenika u Upravi policije;
k) obrazuje stručne komisije i odgovarajuća radna tijela;
l) utvrđuje potrebe, određuje i implementira programe stručnog osposobljavanja i usavršavanja
uposlenika Uprave policije;
m) organizuje jedinstven sistem izvještavanja i obrade podataka neophodnih za vršenje
nadležnosti Uprave policije;
n) raspisuje kantonalne potrage i oglašava raspisane potrage;
o) osigurava saradnju sa drugim policijskim organima i agencijama za sprovođenje zakona u
Bosni i Hercegovini, te sarađuje sa tužilaštvima, sudovima i drugim nadležnim pravosudnim
organima u pitanjima iz nadležnosti Uprave policije;
p) priprema programe, informacije, analize i druge materijale iz djelokruga rada Uprave policije
na zahtjev ministra, Vlade Kantona ili na vlastitu inicijativu;
r) redovno izvještava ministra o poduzetim aktivnostima Uprave policije, a odmah po
događajima i rezultatima poduzetih aktivnosti koje imaju značaj za sigurnost građana i interese
Kantona, što će ministar bliže urediti posebnim općim aktom u saradnji sa policijskim
komesarom;
s) obavještava javnost o radu Uprave policije;
š) podnosi informacije i statističke podatke Federalnom ministarstvu, u vezi sa poslovima iz
zajedničke nadležnosti Kantona i Federacije, kao i poslova iz nadležnosti Federacije koji su
povjereni Ministarstvu;
t) odlučuje o načinu osiguranja određenih ličnosti i objekata;
u) vrši druga ovlaštenja koja su mu ovim zakonom i drugim propisima data u nadležnost;
v) najmanje jednom mjesečno izvještava Nezavisni odbor o rezultatima rada Uprave policije i
stavlja na raspolaganje sve tražene podatke i dokumentaciju iz nadležnosti rada Nezavisnog
odbora;

19. Koje od navedenih ovlaštenja u rukovođenju Upravom policije ima policijski
komesar? (Član 23. stav (3) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
20. Ko imenuje Nezavisni odbor? (član 25. stav (2) Zakona o unutrašnjim poslovima
Kantona Sarajevo)
- Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja Skupštine Kantona Sarajevo (u daljem

tekstu: Komisija za izbor i imenovanja), Skupština Kantona Sarajevo (u daljem tekstu:
Skupština Kantona) imenuje Nazavisni odbor.
21. Od koliko članova se sastoji Nezavisni odbor? (član 26. stav (1) Zakona o
- Nezavisni odbor se sastoji od sedam članova.
22. Na koji mandatni period se imenuje Nezavisni odbor? (član 29. stav (1) Zakona o
- Nezavisni odbor se imenuje na mandatni period od četiri godine.
23. Koliko puta članovi Nezavisnog odbora mogu biti ponovo izabrani u Nezavisni
odbor? (član 29. stav (2) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Članovi Nezavisnog odbora iz stava (1) ovog člana mogu biti ponovno izabrani u
Nezavisni odbor samo jednom uzastopno.
24. Odakle se finansira rad Nezavisnog odbora? (član 30. stav (1) Zakona o
- Rad Nezavisnog odbora finansira se iz Budžeta Skupštine Kantona.
25. Koji organ ili tijelo raspisuje i provodi Javni konkurs za imenovanje policijskog
komesara? (član 33. tačka a) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Nezavisni odbor
26. Ko daje saglasnost na Poslovnik o radu Nezavisnog odbora? (član 34. stav (1)
- Nezavisni odbor je dužan najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja, u punom

sazivu, održati konstituirajuću sjednicu i usvojiti Poslovnik o radu.
27. Koji organ ili tijelo donosi odluku o imenovanju predloženog kandidata na radno
mjesto policijskog komesara? (član 43. stav (1) Zakona o unutrašnjim poslovima
Kantona Sarajevo)
- U roku od 30 dana, od dana prijema prijedloga, u skladu sa članom 41. odnosno

članom 42. ovog Zakona, Vlada Kantona donosi odluku o imenovanju predloženog
kandidata na radno mjesto policijskog komesara, koja se objavljuje u "Službenim
novinama Kantona Sarajevo".
28. Koliko traje mandat policijskog komesara? (član 44. stav (1) Zakona o unutrašnjim
- Mandat policijskog komesara je četiri godine i može se obnoviti samo jednom

uzastopno.
29. Može li ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo podnijeti inicijativu za

smjenu policijskog komesara? (član 50. Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona
Sarajevo)
- Ministar može podnijeti inicijativu za smjenu policijskog komesara.
30. Šta od navedenog ne spada u povrede službene dužnosti za koje odgovara

policijski komesar? (član 52. Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo)
- Policijski komesar disciplinski odgovara za sljedeće povrede službenih dužnosti:

a) neizvršavanje ili nesavjesno ili nepravovremeno izvršavanje službenih zadataka predviđenih
ovim i drugim zakonima i podzakonskim propisima;
b) zloupotreba službenog položaja;
c) nekorektno i neprofesionalno ponašanje prema policijskim službenicima, državnim
službenicima ili namještenicima Uprave policije ili strankama;
d) davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa;
e) odbijanje izvršenja zakonitih naredbi nadležnih organa;
f) spriječavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva,
žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku;
g) prikrivanje činjenica o načinu izvršenja službenih zadataka;
h) spriječavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja disciplinskog
postupka protiv državnog službenika, policijskog službenika i namještenika;
i) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti;
j) davanje i otkrivanje podataka koji su određeni stepenom tajnosti u skladu sa Zakonom o
zaštiti tajnih podataka;
k) provođenje aktivnosti koje nisu u skladu sa interesima ministarstva i Uprave policije, odnosno
kojima se narušava ugled ministarstva i Uprave policije;
l) učestvovanje u političkim aktivnostima i obavljanje drugih političkih aktivnosti koje nisu u
skladu sa službenom dužnošću;
m) protivpravno pribavljanje osobne ili imovinske koristi za sebe ili druge u vezi sa radom;
n) izdavanje naređenja čije bi izvršenje predstavljalo krivično djelo;
o) diskriminacija pri vršenju dužnosti na osnovu: rase, boje kože, spola, jezika, religije, političkog
ili drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla ili po bilo kojem drugom osnovu;
p) ukoliko Nezavisnom odboru ne dostavlja tražene informacije i druge akte u skladu sa članom
47. ovog zakona, odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.
31. Ko vrši skupštinski nadzor nad zakonitošću rada Ministarstva unutrašnjih poslova
Kantona Sarajevo i Uprave policije. (član 60. stav (1) Zakona o unutrašnjim
- Skupštinski nadzor nad zakonitošću rada Ministarstva i Uprave policije vrši radno tijelo
Skupštine Kantona nadležno za sigurnost.
32. Koliko članova ima Odbor za žalbe javnosti? (član 64. stav (1) Zakona o
- Odbor za žalbe javnosti (u daljem tekstu: Odbor) se osniva kao nezavisno tijelo
Skupštine Kantona koje čine pet članova predstavnika građana.
33. Ko imenuje Odbor za žalbe javnosti? (član 64. stav (2) Zakona o unutrašnjim
- Odbor imenuje Skupština Kantona na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja

Skupštine Kantona.
34. Koliko traje mandatni period članova Odbora za žalbe javnosti? (član 69. stav (1)
- Odbor se imenuje na mandatni period od četiri godine.
35. Ko vrši poslove i zadatke iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona

Sarajevo i Uprave policije? (član 71. stav (1) Zakona o unutrašnjim poslovima
Kantona Sarajevo)
- Poslove i zadatke iz nadležnosti Ministarstva i Uprave policije vrše policijski službenici,

državni službenici i namještenici.
36. Kojim propisom se utvrđuju radna mjesta policijskih službenika, državnih

službenika i namještenika u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i
Upravi policije? (član 71. stav (5) Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona
Sarajevo)
- Radna mjesta policijskih službenika, državnih službenika i namještenika utvrđuju se

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
KRIVIČNI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
1. Šta je službena osoba, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije

BiH? (član 2. stav (3) Krivičnog zakona FBiH)
- Službena osoba je izabrani ili imenovani službenik ili druga službena osoba u
organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i
službama za upravu Federacije, kantona, gradova i općina koje obavljaju određene
upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala;
osoba koja stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim organima i
tijelima; ovlašćena osoba u privrednom društvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je
zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje
javnih ovlašćenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja određenu funkcija; te druga
osoba koja obavlja određenu službenu funkcija na osnovu ovlašćenja iz zakona ili
drugog propisa donesenog na osnovu zakona.
2. Pojam dijeteta, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH? (član

2. stav (12) Krivičnog zakona FBiH)
- Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila četrnaest godina života.
3. Maloljetnik je, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH? (član 2.

stav (13) Krivičnog zakona FBiH)
- Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila osamnaest godina
života.
4. Grupa ljudi je, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH? (član 2.
- Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,
ponovljenog ili povremenog činjenja krivičnih djela, pri čemu svaka od tih osoba
učestvuje u učinjenju krivičnog djela.
5. Šta je službena tajna? (član 2. stav (26) Krivičnog zakona FBiH)
- Službena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili općim
aktom nadležne institucije u Federaciji, kantonu, gradu i općini donesenim na osnovu
zakona proglašena službenom tajnom.
6. Šta je opojna droga, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH?
(član 2. stav (35) Krivičnog zakona FBiH)
- Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim

svojstvima, ili supstanca koja se lahko može pretvoriti u takvu supstancu ako
podliježe nadzoru po međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila,
ili supstanca koja je proglašena opojnom drogom od nadležne institucije Bosne i
Hercegovine ili nadležne institucije entiteta.
7. Za koja ponašanja se propisuju Krivična djela i krivičnopravne sankcije? (član

3. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima

se tako ugrožavaju ili povrjeđuju osobne slobode i prava čovjeka, te druga prava i
društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Federacije i međunarodnim
pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude.
8. Šta se propisuje kao načelo krivice? (član 4a. Krivičnog zakona FBiH)
- Niko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreći druge krivičnopravne
sankcije, ako nije kriv za počinjeno krivično djelo.
9. Koji se zakon primjenjuje prema učinitelju krivičnog djela? (član 5. stav (1)
Krivičnog zakona FBiH)
- Prema učinitelju krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme
učinjenja krivičnog djela.
10. Koje su vrste krivičnopravnih sankcija? (član 6. Krivičnog zakona FBiH)
- Krivičnopravne sankcije jesu: kazne, mjere upozorenja, sigurnosne mjere i odgojne

mjere.
11. Koje su to svrhe krivičnopravnih sankcija? (član 7. Krivičnog zakona FBiH)
- Svrha krivičnopravnih sankcija je:

a) zaštita društva od činjenja krivičnih djela preventivnim uticajem na druge da poštuju pravni
sistem i ne počine krivična djela te sprječavanjem počinitelja da počini krivična djela kao i
poticanje njegovog prevaspitanja;
b) zaštita i satisfakcija žrtve krivičnog djela.
12. Na koga se ne primjenjuje Krivično zakonodavstvo u Federaciji? (član 9.

- Krivično zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme

učinjenja krivičnog djela nije navršilo četrnaest godina života.
13. Šta je krivično djelo? (član 21. Krivičnog zakona FBiH)
- Krivično djelo jeste protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo,
čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna
sankcija.
14. Kada je krivično djelo učinjeno nečinjenjem? (član 22. stav (2) Krivičnog
zakona FBiH)
- Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinitelj koji je pravno obavezan

spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti,
a takvo je propuštanje po djelovanju i značenju jednako učinjenju tog krivičnog djela
činjenjem.
15. Kada je krivično djelo učinjeno? (član 23. Krivičnog zakona FBiH)
- Krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je učinitelj radio ili bio dužan raditi, bez
obzira na to kad je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila.
16. Gdje je krivično djelo učinjeno? (član 24. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi,
tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja potpuno ili
djelimično nastupila.
17. Šta je nužna odbrana? (član 26. stav (2) Krivičnog zakona FBiH)
- Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili od

drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeći protivpravni napad, a koja je
srazmjerna napadu.
18. Kada postoji krivično djelo učinjeno iz krajnje nužde? (član 27. stav (2)
- Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinitelj od sebe ili od drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije
mogla otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.
19. Kada nema krajnje nužde? (član 27. stav (4) Krivičnog zakona FBiH)
- Nema krajnje nužde ako je učinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.
20. Ko će se kazniti za pokušaj krivičnog djela? (član 28. stav (1) Krivičnog zakona
FBiH)
- Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši kaznit će se za

pokušaj krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora od tri
godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje
kažnjavanje i za pokušaj.
21. U slučaju kada učinitelj pokuša učiniti krivično djelo, kada se može osloboditi
od kazne? (član 30. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Učinitelj koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog
pokušaja može se osloboditi kazne.
22. Šta se podrazumijeva pod saučiniteljstvom? (član 31. Krivičnog zakona FBiH)
- Ako više osoba zajednički učini krivično djelo, učestvovanjem u učinjenju krivičnog
djela ili preduzimajući što drugo čime se na odlučujući način doprinosi učinjenju
krivičnog djela, svaka će se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivično djelo.
23. Kada će se učinitelj kazniti za krivično djelo kao da ga je sam učinio? (član 32.
- Ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo kaznit će se kao da ga

je sam učinio.
24. Šta se naročito smatra pod podstrekavanjem na počinjenje krivičnog djela?
- Podstrekavanjem na počinjenje krivičnog djela smatra se naročito: upućivanje

molbe, ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od počinjenja krivičnog djela,
davanje ili obećavanje poklona, zloupotreba odnosa podređenosti ili ovisnosti,
dovođenje ili održavanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude.
25. Šta se naročito smatra pod pomaganjem u učinjenju krivičnog djela? (član 33.
- Kao pomaganje u učinjenju krivičnog djela smatra se naročito: davanje savjeta ili
uputa kako da se učini krivično djelo, stavljanje na raspolaganje učinitelju sredstava
za učinjenje krivičnog djela, uklanjanje prepreka za učinjenje krivičnog djela, te
unaprijed obećano prikrivanje krivičnog djela, učinitelja, sredstava kojima je krivično
djelo učinjeno, tragova krivičnog djela ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom.
26. Saučesnik je kriv? (član 34. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Saučesnik je kriv u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač

u granicama svog umišljaja.
27. Podstrekač i pomagać je kriv? (član 34. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Saučesnik je kriv u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u

granicama svog umišljaja.
28. Kada u djelima počinitelja krivičnog djela postoji sadržaj krivice? (član 35. stav
(1) Krivičnog zakona FBiH)
- Krivica postoji ako je počinitelj u vrijeme počinjenja krivičnog djela bio uračunljiv i
pri tome postupao s umišljajem.
29. Koja se osoba smatra neuračunljivom, u skladu s odredbama Krivičnog

zakona Federacije BiH? (član 36. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla shvatiti
značaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili
privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog
psihičkog razvoja (neuračunljivost).
30. Kada se učinitelj smatra bitno smanjeno uračunjivim, u skladu s odredbama
Krivičnog zakona Federacije BiH? (član 36. stav (2) Krivičnog zakona FBiH
- Učinitelj krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost
da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1.
ovog člana, može se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).
31. Da li je kriv učinitelj krivičnog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na
drugi način doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili
upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovođenja u to stanje krivično
djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem? (član 36. stav (3) Krivičnog
zakona FBiH)
- Kriv je učinitelj krivičnog djela koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi način
doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim
postupcima, ako je u vrijeme dovođenja u to stanje krivično djelo bilo obuhvaćeno
njegovim umišljajem ili je u pogledu krivičnog djela kod njega postojao nehat a zakon
za takvo krivično djelo propisuje krivicu i za nehat.
32. Učinitelj postupa sa direktnim umišljajem? (član 37. stav (2) Krivičnog zakona
FBiH)
- Učinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio
njegovo učinjenje.
33. Učinitelj postupa sa eventualnim umišljajem? (član 37. stav (3) Krivičnog
zakona FBiH)
- Učinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog

činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno
nastupanje.
34. Učinitelj postupa iz svjesnog nehata? (član 38. stav (2) Krivičnog zakona FBiH)
- Učinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja
ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neće
nastupiti ili da će je moći spriječiti.
35. Učinitelj postupa iz nesvjesnog nehata? (član 38. stav (3) Krivičnog zakona
FBiH)
- Učinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogućnosti

nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim
osobnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.
36. Kada je stvarna zabluda neotklonjiva? (član 39. stav (2) Krivičnog zakona
FBiH)
- Stvarna zabluda je neotklonjiva ako počinitelj u vrijeme počinjenja krivičnog djela

nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno
smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo
činile dozvoljenim.
37. Kada postoji pravna zabluda? (član 40. Krivičnog zakona FBiH)
- Učinitelj krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo

zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
38. Koje se kazne mogu izreći počinitelju krivičnog djela ako je kriv? (član 41.
- Počinitelju krivičnog djela koji je kriv mogu se izreći:

a) kazna zatvora;
b) kazna dugotrajnog zatvora;
c) novčana kazna.
39. Koja je prva svrha krivičnog kažnjavanja? (član 42. tačka a) Krivičnog zakona
FBiH)
- Svrha kažnjavanja jeste:

a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;
b) da se utiče na učinitelja da ubuduće ne učini krivična djela i potakne njegovo prevaspitanje;
c) da se utiče na ostale da ne učine krivična djela;
d) i da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja
učinitelja.
40. Kolika se minimalna, a kolika maksimalna kazna zatvora može izreći? (član 43.
- Kazna zatvora ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina.

41. Kolika se kazna dugotrajnog zatvora može izreći za najteže oblike teških
krivičnih djela počinjenih s umišljajem? (član 43 b. stav (1) Krivičnog zakona
FBiH)
- Za najteže oblike teških krivičnih djela počinjenih s umišljajem može se propisati
kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
42. Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, kada se može dati pomilovanje?
(član 43 b. stav (5) Krivičnog zakona FBiH)
- Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se može dati tek nakon
izdržanih tri petine te kazne.
43. Pod kojim uslovima osobe osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, mogu
tu kaznu izdržavati i kao kućni zatvor sa elektronskim nadzorom? (član 43 c.
- Osobe osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, uz svoj pristanak, mogu

izdržavati tu kaznu i kao kućni zatvor sa elektronskim nadzorom što podrazumijeva
da osuđena osoba ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje osim u slučajevima
propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija.
44. Prema izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH, kazna zatvora
ne može biti duža od? (član 43. stav 1. Krivičnog zakona FBiH.)
- Ne može biti duža od 20 godina.
45. Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći počiniocu koji u vrijeme izvršenja
krivičnog djela nije navršio? (član 43b stav 3. Krivičnog zakona FBiH.)
- Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreći počinitelju koji u vrijeme počinjenja

krivičnog djela nije navršio 21 godinu života.
46. Šta je sticaj krivičnih djela? (član 54. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Ako je počinitelj jednom radnjom ili s više radnji počinio više krivičnih djela za koja
mu se istovremeno sudi, sud će najprije utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela,
pa će za sva krivična djela izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu
kaznu zatvora ili jedinstvenu novčanu kaznu.
47. Šta je to produženo krivično djelo? (član 55. stav (2) Krivičnog zakona FBiH)
- Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinitelj s namjerom učinio više istih ili
istovrsnih krivičnih djela koja, s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku
povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.
48. Mjere upozorenja su? (član 59. Krivičnog zakona FBiH)
- Mjere upozorenja jesu:

a) sudska opomena;
b) uvjetna osuda.
49. Koje se sigurnosne mjere mogu izreći, učiniteljima krivičnih djela? (član 71.
- Učiniteljima krivičnih djela mogu se izreći ove sigurnosne mjere:

a) obavezno psihijatrijsko liječenje;
b) obavezno liječenje od ovisnosti;
c) zabrana vršenja poziva, aktivnosti ili funkcija;
d) zabrana upravljanja prijevoznim sredstvom;
e) lišenje predmeta.
50. Koji omjer kazne mora biti propisan za krivično djelo, da bi se prema
maloljetniku mogla primjeniti odgojna preporuka? (član 80. stav (1) Krivičnog
zakona FBiH)
- Prema maloljetnom učinitelju krivičnog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke

za krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
51. Šta su odgojne preporuke? (član 82. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Odgojne preporuke jesu:

a) osobno izvinjenje oštećenom;
b) naknada štete oštećenom;
c) redovito pohađanje škole;
d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
e) prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja;
f) smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;
g) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi; h) posjećivanje odgojnih, obrazovnih,
psiholoških i drugih savjetovališta.
52. Koje se sankcije u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH, ne

mogu izreći maloljetniku? (član 84. stav 5. Krivičnog zakona FBiH.)
- Maloljetniku se ne mogu izreći sudska opomena ni uvjetna osuda.
53. Šta su odgojne mjere? (član 86. stav (1) Krivičnog zakona FBiH)
- Odgojne mjere jesu:

a) disciplinske mjere;
b) mjere pojačanog nadzora;
c) zavodske mjere.
54. Koji minimum, a koji maksimum kazne maloljetničkog zatvora se može izreći
prema maloljetnom izvršiocu krivičnog djela, u skladu s odredbama Krivičnog
zakona Federacije BiH? (član 100. stav 1. Krivičnog zakona FBiH.)
- Kazna maloljetničkog zatvora ne može biti kraća od jedne ni duža od deset godina,
a izriče se na pune godine ili na pola godine.
55. Na koji način će se oduzeti imovinska korist pribavljena krivičnim djelom?
(član 115. stav 1. Krivičnog zakona FBiH.)
- Učinitelju će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska

korist koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako lišenje nije moguće, učinitelj će se
obavezati na isplatu novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi.
Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom može se oduzeti osobi na koju je
prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti ako je
ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
56. Koje su to vrste pravnih posljedica osude? (član 118. stav 1. Krivičnog zakona
FBiH.)
- Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava
jesu:
a) prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, trgovačkim društvima ili u
drugim pravnim osobama;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odlukom organa vlasti;
d) lišenje odlikovanja.
57. Šta je rehabilitacija, u skladu s odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH?

- Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora
ili kazne maloljetničkog zatvora, osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena
ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im
ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude.
58. Šta se osuđenim osobama daje pomilovanjem? (član 123. stav (1) Krivičnog
zakona FBiH)
- Pomilovanjem se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično

oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, ili se
određuje brisanje osude, ili se ukida ili određuje kraće trajanje sigurnosne mjere
zabrane vršenja zvanja, aktivnosti ili funkcije, ili određene pravne posljedice osude.
59. Kada se briše osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri godine?
(član 125. stav (1) tačka d) Krivičnog zakona FBiH)
- osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do tri godine briše se iz kaznene
evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta
kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo krivično djelo.
60. Da li u Krivičnom zakonu FBiH, postoji krivično djelo trgovina ljudima? (član
210a. Krivičnog zakona FBiH)
- DA, postoji.
ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU U BOSNI I HERCEGOVINI
1. Koja su prava osobe lišene slobode, propisana u skladu s odredbama Zakona o krivičnom
postupku Federacije BiH? (član 5. stav (1) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Osoba lišena slobode mora se na maternjem jeziku ili jeziku koji razumije odmah
obavijestiti o razlozima lišenja slobode i istovremeno prije prvog ispitivanja poučiti da nije
dužna dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja da ima pravo uzeti branitelja kojeg
može sama izabrati, kao i o tome da ima pravo da njena obitelj, konzularni službenik
strane države čiji je državljanin ili druga osoba koju ona odredi budu obaviješteni o
njenom lišenju slobode.
2. Koja su prava osumnjičenog, odnosno optuženog, propisana Zakonom o krivičnom

postupku Federacije BiH? (član 6. stav (1), (2) i (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije
BiH.)
- Osumnjičeni već na prvom ispitivanju mora biti obaviješten o djelu za koje se tereti i o
osnovama sumnje protiv njega i da njegov iskaz može biti korišten kao dokaz u daljnjem
toku postupka.
3. Koji jezici u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, su u

upotrebi u krivičnom postupku? (član 8. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH. )
- U krivičnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski

jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.
4. Optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude izveden pred sud, a najkasnije u
roku? (član 14. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH)
- Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude

izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odlaganja, a najkasnije u roku od jedne
godine od dana potvrđivanja optužnice.
5. Na čiji zahtjev se može pokrenuti i provesti krivični postupak? (član 17. Zakona o krivičnom
postupku Federacije BiH )
- Krivični postupak se može pokrenuti i provesti samo po zahtjevu nadležnog tužitelja.

6. Ko se smatra osumnjičenom osobom? (član 21. tačka a) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- "osumnjičeni" je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivično djelo,
7. Ko se smatra optuženom osobom? (član 21. tačka b) Zakona o krivičnom postupku

Federacije BiH.)
- "optuženi" je osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena,
8. Ko se smatra osuđenom osobom? (član 21. tačka c) Zakona o krivičnom postupku

Federacije BiH.)
- "osuđeni" je osoba za koju je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivično

odgovorna za određeno krivično djelo,
9. Kako je Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH, definisao sudiju za prethodni

postupak? (član 21. tačka d) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- "sudija za prethodni postupak" je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima kada
je to propisano ovim zakonom,
10."sudija za prethodni postupak" je sudija koji u toku istrage postupa u slučajevima

kada je to propisano ovim zakonom,
- "ovlaštena službena osoba" je ona osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutar
policijskih organa Bosne i Hercegovine, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu i
Državnu graničnu službu, policijskih organa nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova
u Federaciji, sudske i finansijske policije, kao i carinskih organa, poreskih organa i
organa vojne policije Bosne i Hercegovine ili u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pod
ovlaštenim službenim osobama smatraju se i stručni saradnici, odnosno istražitelji
tužiteljstva koji rade po ovlaštenjima tužitelja,
11.Šta je unakrsno ispitivanje? (član 21. tačka k) Zakona o krivičnom postupku Federacije
BiH.)
- "unakrsno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke, odnosno branitelja
koja nije pozvala svjedoka, odnosno vještaka,
12.Šta je direktno ispitivanje? (član 21. tačka l) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- "direktno ispitivanje" je ispitivanje svjedoka i vještaka od stranke, odnosno branitelja,

koja je pozvala svjedoka, odnosno vještaka,
13.Do kada tužitelj može odustati od gonjenja u skladu s principom mutabiliteta, propisanim
Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH? (član 52. Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Tužitelj može odustati od gonjenja do završetka glavnog pretresa, a u postupku pred

vijećem apelacionog odjeljenja - kada je to predviđeno ovim zakonom.
14.Koje spise i dokumentaciju ima pravo da razmatra branitelj u toku istrage? (član 61. stav
(1) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- U toku istrage, branitelj ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete
koji idu u korist osumnjičenom. Ovo pravo se branitelju može uskratiti ako je riječ o
spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.
15.Koje spise i dokumentaciju ima pravo da razmatra branitelj nakon podizanja opštužbe?
(član 61. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Nakon podizanja optužnice osumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj imaju pravo uvida
u sve spise i dokaze.
16.Kada osumnjičeni, odnosno optuženi mogu imati branitelja? (član 53. stav (1) Zakona o
krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Osumnjičeni, odnosno optuženi može imati branitelja u toku cijelog postupka.

17.Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branitelja, ko može uzeti branitelja u
njegovo ime? (član 53. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Ukoliko osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne uzme branitelja, osumnjičenom,

odnosno optuženom, osim ako se on tome izričito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov
zakonski zastupnik, bračni odnosno vanbračni drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo
kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj.
18.Ko odlučuje o razriješenju branitelja u toku istrage? (član 63. stav (3) Zakona o krivičnom
postupku Federacije BiH.)
- O razrješenju branitelja u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana odlučuje u toku istrage sudija
za prethodni postupak.
19.Ko odlučuje o razriješenju branitelja nakon podizanja optužnice? (član 63. stav (3) Zakona
o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- O razrješenju branitelja u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana odlučuje nakon podizanja

optužnice - sudija za prethodno saslušanja.
20.Ko odlučuje o razriješenju branitelja u toku glavnog pretresa? (član 63. stav (3) Zakona o
- O razrješenju branitelja u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana odlučuje u toku glavnog

pretresa sudija, odnosno vijeće.
21.Kada dođu u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili činjenice koja može poslužiti
kao dokaz na suđenju, ko je dužan staviti iste na uvid branitelju, osumnjičenom, odnosno
optuženom? (član 61. stav (4) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vijeće, kao i tužitelj dužni su, kada
dođu u posjed novog dokaza ili bilo koje informacije ili činjenice koja može poslužiti kao
dokaz na suđenju, staviti ih na uvid branitelju, osumnjičenom, odnosno optuženom.
22.. U kojem roku se ima izvršiti sudska naredba za pretresanje? (član 65. stav (1) Zakona o
- Naredba za pretresanje mora se izvršiti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe nakon

čega se, bez odlaganja, mora vratiti sudu.
23.U kojem se vremenskom periodu izvršava naredba za pretresanje? (član 73. stav (2)
Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Naredba za pretresanje se može izvršiti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se može
izvršiti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije izričito
dato ovlaštenje da se može izvršiti u bilo koje doba dana ili noći, u skladu s članom 69.
stav 2. ovog zakona.
24.Gdje se ostavlja Naredba za pretres ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvršiti nije
prisutna? (član 74. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvršiti nije prisutna, naredba se ostavlja u
prostoriji gdje se vrši pretresanje, a pretresanje se izvršava i bez njene prisutnosti.
25.Koliko osoba prisustvuje pretresanju u svojstvu svjedoka? (član 74. stav (4) Zakona o
- Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna građanina kao
svjedoci.
26.Koliko osoba mora biti prisutno pretresanju vojnog objekta, nakon što pisana naredba o
pretresanju bude dostavljena vojnim vlastima? (član 74. stav (6) Zakona o krivičnom
- Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnom objektu, pisana naredba o pretresanju

dostavlja se vojnim vlastima, koje će odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude
prisutna pretresanju.
27.U koje svrhe se mogu koristiti osobni podaci pribavljeni pretresanjem? (član 76. stav (3)
- Osobni podaci pribavljeni pretresanjem mogu se koristiti samo u svrhe krivičnog
postupka i izbrisat će se, bez odlaganja, kad ta svrha prestane.
28.Koji je vremenski rok propisan za podnošenje pisanog izvještaja tužitelju bez naredbe i bez
prisustva svjedoka? (član 78. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka

ovlaštena službena osoba mora odmah podnijeti pisani izvještaj tužitelju koji će o tome
obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja
bez naredbe i svjedoka.
29.Ko izdaje naredbu za oduzimanje predmeta? (član 79. stav (2) Zakona o krivičnom
- Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tužitelja ili na prijedlog

ovlaštene službene osobe koja je dobila odobrenje od tužitelja.
30.Ko vrši oduzimanje predmeta na osnovu izdate naredbe suda? (član 79. stav (4) Zakona o
- Oduzimanje predmeta vrši ovlaštena službena osoba na osnovu izdate naredbe.
31.Osoba koja odbije predaju predmeta po naredbi suda može biti kažnjena novčano, a u
slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti najduže? (član 79. stav (5) Zakona o krivičnom
- . Osoba koja ih odbije predati može se kazniti do 50.000 KM, a u slučaju daljnjeg
odbijanja - može se zatvoriti. Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivičnog
postupka, a najduže 90 dana.
32.U kojem roku tužilac mora podnijeti zahtjev sudiji za predhodni postupak za naknadno
odobrenje oduzimanje predmeta privremeno oduzeti bez naredbe? (član 80. stav (1)
- Ukoliko se osoba koja se pretresa izričito usprotivi oduzimanju predmeta, tužitelj će u

roku od 72 sata od izvršenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak
za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta.
33.U kojem roku tužitelj koji je izdao naredbu za privremenim oduzimanjem pošiljki, ako
postoji opasnost od odlaganja, mora pribaviti odluku o potvrđivanju odluke sudije? (član
81. stav (4) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.
- Naredbu za privremeno oduzimanje pošiljki može izdati i tužitelj ako postoji opasnost od
odlaganja, s tim da o njenom potvrđivanju odlučuje sudija u roku od 72 sata od
privremenog oduzimanja pošiljki.
34.Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH je propisao način oglašavanja sumnjivih stvari,
tako što će opisana stvar biti objavljena na oglasnoj tabli općine. Kome se dodjeljuje novac
dobijen prodajom oglašene stvari ukoliko se u roku od jedne godine od objavljivanja
oglasa, ne javi vlasnik opisane stvari? (član 89. stav (1) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Novac dobijen prodajom je prihod budžeta Federacije.
35.Čije vlasništvo postaje sumnjiva stvar ako se u skladu s odredbama Zakona o krivičnom
postupku Federacije BiH, u toku od jedne godine od dana objavljivanja niko ne javi za istu?
- Ako se u toku od jedne godine niko ne javi za stvari ili za novac dobijen od prodaje
stvari, donijet će se rješenje da stvar postaje vlasništvo Federacije odnosno da je novac
prihod budžeta Federacije.
36.Koliko je radnji dokazivanja propisano odredbama Zakona o krivičnom postupku

Federacije BiH? (Glava VIII – Radnje dokazivanja Zakona o krivičnom postupku Federacije
BiH.)
- 7. radnji dokazivanja
37.Kada se pretresanje osobe može preduzeti? (član 66. stav (1) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Pretresanje osobe može se preduzeti kad je vjerovatno da je ta osoba počinila krivično

djelo ili da će se pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za krivični postupak.
38.Šta se u zahtjevu za izdavanje naredbe za pretresanje može predložiti? (član 69. stav (2)
tačka b) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- a) da se naredba za pretresanje izvrši u bilo koje vrijeme zato što postoji osnovana
sumnja da pretresanje neće moći biti izvršeno u vremenskom periodu od 6 sati do 21
sata, da će se traženi predmeti skloniti ili uništiti ako se naredba ne izvrši odmah, kao i
da će osoba koja se traži pobjeći ili počiniti drugo krivično djelo ili da može ugroziti
sigurnost ovlaštene službene osobe ili druge osobe ako se naredba ne izvrši odmah ili u
vremenskom periodu od 21 sata do 6 sati.
b) da ovlaštena službena osoba izvrši naredbu bez prethodne predaje naredbe ako postoji osnovana
sumnja da se traženi predmeti mogu lahko i brzo uništiti ako se odmah ne oduzmu, da predaja
naredbe može ugroziti sigurnost ovlaštene službene ili druge osobe, kao i da će osoba koju se traži
počiniti drugo krivično djelo ili ugroziti sigurnost ovlaštene službene ili druge osobe.
39.Kada se može podnijeti usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje? (član 70. stav
(1) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje može se podnijeti kada postoji

opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju može se
saopćiti neposredno sudu ili telefonom, ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
40.Kad sudija za prethodni postupak odluči da izda naredbu za pretresanje na osnovu

usmenog zahtjeva, šta je podnositelj takvog zahtjeva dužan učiniti? (član 71. stav (2)
Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH )
- Kad sudija za prethodni postupak odluči da izda naredbu za pretresanje na osnovu

usmenog zahtjeva, podnositelj takvog zahtjeva sam će sastaviti naredbu u skladu s
članom 72. ovog zakona i pročitat će je u cjelini sudiji za prethodni postupak.
41.Kada ovlaštena službena osoba može pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez
prisutnosti svjedoka? (član 78. stav (2) tačka d) Zakona o krivičnom postupku Federacije
BiH.)
- Ovlaštena službena osoba može pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez
prisutnosti svjedoka:
a) pri izvršenju naredbe o dovođenju,
b) prilikom lišenja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oružje,
d) ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti se predmeta koji se trebaju od njega oduzeti i
upotrijebiti kao dokaz u krivičnom postupku.
42.Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka, šta
ovlaštena službena osoba mora učiniti, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom
- Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bez prisustva svjedoka

ovlaštena službena osoba mora odmah podnijeti pisani izvještaj tužitelju koji će o tome
obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvještaj mora sadržavati razloge pretresanja
bez naredbe i svjedoka.
43.. U kojem roku je sud dužan odlučiti o zahtjevu za vračanje privremeno oduzetih
predmeta? (član 88. stav (2) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- O zahtjevu za vraćanje privremeno oduzetih predmeta sud je dužan odlučiti, nakon

izjašnjenja tužitelja i to u roku od najkasnije 15 dana.
44. O zahtjevu za vraćanje privremeno oduzetih predmeta sud je dužan odlučiti,

nakon izjašnjenja tužitelja i to u roku od najkasnije 15 dana.
- Ukoliko svjedok, koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga odbije da

svjedoči, sud može, na prijedlog tužitelja, donijeti rješenje o kažnjavanju svjedoka
novčanom kaznom do 30.000 KM. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja ne
zadržava izvršenje.
45.Da li se na iskazu svjedoka, koji može odbiti svjedočenje, a nije na to upozoren ili se nije
izričito odrekao tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik, može
zasnivati sudska odluka? (član 96. stav (2) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Ako je kao svjedok saslušana osoba koja može odbiti svjedočenje, a nije na to
upozorena ili se nije izričito odrekla tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno u
zapisnik, na takvom iskazu se ne može zasnivati sudska odluka.
46.Da li se u toku postupka, svjedok može suočiti s drugim svjedocima i osumnjičenim,

odnosno optuženim, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH?
- U toku postupka svjedok se može suočiti s drugim svjedocima i osumnjičenim, odnosno

optuženim ako se njihovi iskazi ne slažu u pogledu važnih činjenica.
47.Na koji način se svjedoku daje imunitet u krivičnom postupku pred sudom protiv
optuženih osoba? (član 98. stav (8) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Nakon što svjedok da iskaz glavni tužilac donijet će rješenje o imunitetu svjedoka za
krivično djelo koje proizilazi iz iskaza svjedoka datog u skladu sa stavom (2) ovog člana.
U rješenju će biti naveden činjenični opis i pravna kvalifikacija krivičnog djela za koja se
neće poduzeti krivično gonjenje svjedoka.
48.Preko koga će se u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH,

obaviti ispitivanje osumnjičenog u slučaju kada je on nijem, u skladu s odredbama ZKP-a F
BiH? (član 94. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Ispitivanje osumnjičenog obavit će se preko tumača u slučajevima iz člana 101. ovog

zakona.
49.Koje osobe u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, mogu
odbiti svjedočenje? (član 97. stav (1) tačke a) i tačke b) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- -Svjedočenje mogu odbiti:

a) bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog,
b) roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog,
50.Preko koga se u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, vrši
saslušanje svjedoka koji je gluh? (član 101. stav (1) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Ako je svjedok gluh ili nijem njegovo saslušanje vrši se preko tumača.
51.Pred kim se u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, polaže
zakletva prije svjedočenja na sudu? (član 102. stav (2) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Prije glavnog pretresa svjedok može položiti zakletvu, odnosno dati izjavu samo ako
postoji bojazan da zbog bolesti ili zbog drugih razloga neće moći doći na glavni pretres.
Zakletva se polaže, odnosno izjava se daje pred sudijom, odnosno predsjednikom vijeća.
52.Uz čiju pomoć se pred sudom prije saslušanja zaklinju gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju
ni da čitaju ni da pišu, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH?
- Nijemi svjedoci koji znaju da čitaju i pišu potpisuju tekst zakletve, odnosno izjave, a
gluhi ili nijemi svjedoci koji ne znaju ni da čitaju ni da pišu - zaklinju se, odnosno daju
izjavu uz pomoć tumača.
53.U kojm fazama postupka se može audio ili audio vizuelnim sredstvima snimati saslušanje
svjedoka? (član 104. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.
- Saslušanje svjedoka se može snimati audio ili audiovizuelnim sredstvima u svim

fazama postupka.
54.Koje radnje treba preduzeti kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku
potrebno neposrednoi opažanje? (član 106. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Uviđaj se preduzima kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno

neposredno opažanje.
55.Ko u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, može izdati pisanu
naredbu za vještačenje? (član 110. stav (1) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Pisanu naredbu za vještačenje izdaje tužitelj ili sud. U naredbi će se navesti činjenice o
kojima se vrši vještačenje.
56.Uz čiju pomoć će se izvršiti saslušanje maloljetne osobe, u skladu s odredbama Zakona o
krivičnom postupku Federacije BiH? (član 100. stav (4) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.
- Prilikom saslušanja maloljetne osobe, naročito ako je ona oštećena krivičnim djelom,
postupit će se obazrivo da saslušanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje
maloljetnika. Saslušanje maloljetne osobe izvršit će se uz pomoć psihologa, pedagoga ili
druge stručne osobe.
57.Uz čiju pomoć se vrši Uviđaj i rekonstrukcija događaja, u skladu s odredbama Zakona o
krivičnom postupku Federacije BiH? (član 108. stav (1) Zakona o krivičnom postupku
Federacije BiH.)
- Uviđaj i rekonstrukcija događaja vrše se uz pomoć stručne osobe kriminalističko-

tehničke ili druge struke koja će pomoći u pronalaženju, osiguranju ili opisivanju tragova,
izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i druge
podatke.
58.Kada će se preduzeti pregled i obdukcija leša, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom

- Pregled i obdukcija leša preduzet će se uvijek kad u nekom smrtnom slučaju postoji
sumnja da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili u vezi sa počinjenjem krivičnog djela.
Ako je leš već zakopan, odredit će se ekshumacija u cilju njegovog pregleda i obdukcije.
59.Ko naređuje preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenog, odnosno optuženog i druge

radnje u vezi s tim? (član 123. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenog, odnosno optuženog i druge radnje u

vezi s tim naređuje sud, a ako postoji opasnost od odlaganja - tužitelj.
60.Ko naređuje preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenog, ako postoji opasnost od

odlaganja? (član 123. stav (3) Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH.)
- Preduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenog, odnosno optuženog i druge radnje u

vezi s tim naređuje sud, a ako postoji opasnost od odlaganja - tužitelj.
ZAKON O PREKRŠAJIMA FBiH
1. Da li prekršajnu sankciju može izreći ovlašteni organ? (član 16. stav (2) Zakona o
prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga u
skladu s postupkom koji je propisan ovim zakonom.
2. Da li je u skladu sa Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine

prekršajna sankcija lišenje slobode radi naplate novčane kazne? (član 21. Zakona o
- Nije (To je prekršajna mjera)
3. Minimalna novčana kazna za pravno lice zbog počinjenog prekršaja je? (član 22.
stav (4) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM,
4. Minimalna novčana kazna za odgovorno lice u pravnom licu je? (član 22. stav (4)
Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- za odgovornu osobu u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 KM
5. Da li se od okrivljene osobe mogu privremeno oduzeti predmeti koji nisu njegovo

vlasništvo? (član 31. stav (2) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- Predmeti iz stava (1) ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenog ako
je to neophodno radi zaštite interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi,
sigurnosti robnog prometa ili razloga javnog morala, kao i u drugim slučajevima
predviđenim zakonom.
6. Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i ovlašteni organi mogu

okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom
motornog vozila na period? (član 33. stav (1) Zakona o prekršajima Federacije
Bosne i Hercegovine).
- Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i ovlašteni organi mogu okrivljenom
zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila na period
koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine.
7. Da li se može pokrenuti prekršajni postupak prema maloljetniku izdavanjem

prekršajnog naloga? (član 40. stav (3) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za

pokretanje prekršajnog postupka.
8. Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16

godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći? (član 41. stav (1) Zakona o
- Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16 godina

života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere.
9. Da li se maloljetnom izvršiocu prekršaja može izreći policijska kontrola kretanja

poslije određenog vremena? (član 43. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- DA - policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena.
10. Da li prekršaj može biti počinjen i nečinjenjem? (član 2. stav (4) Zakona o
- Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
11. Da li je pokušaj prekršaja kažnjiv? (član 2. stav (7) Zakona o prekršajima

- Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.
12. Da li pravna lica mogu počiniti prekršaj? (član 2. stav (6) Zakona o prekršajima
Federacije Bosne i Hercegovine).
- Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica.
13. U skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine

oštećeni je? (član 3. stav (4) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine
- oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo štetu koja je na bilo koji način
nastala počinjenjem prekršaja;
14. Kada je osoba lišena slobode po prekršaju u kom roku sud mora ispitati
okrivljenog? (član 17. stav (2) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku 12 sati od trenutka kada je ta
osoba lišena slobode.
15. Radi osiguranja prisustva pred sudom policija ili drugi ovlašteni organ može
zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i
Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a želi napustiti Bosnu i
Hercegovinu prijen okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći
kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi
identifikacijski dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od? (član 17. stav (4)
- ali ne duže od 24 sata
16. Da li je ukor mjera koja se može izreći kao posljedica odgovornosti za učinjeni
prekršaj u skladu sa Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine? (član
21. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- NE (to je sankcija.)
17. Da li su kazneni poeni sankcija koja se može izreći kao posljedica odgovornosti za
učinjeni prekršaj u skladu sa Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine? (član 21. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine)
- NE (to su mjere)
18. Da li je oduzimanje imovinske koristi sankcija koja se može izreći kao posljedica
odgovornosti za učinjeni prekršaj u skladu sa Zakonom o prekršajima Federacije
Bosne i Hercegovine? (član 21. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- NE ( to je mjera )
19. U skladu sa Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine zabrana

kažnjenoj osobi da obavlja određene poslove može se izreći u trajanju od? (član 32.
stav (3) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- Zabrana kažnjenoj osobi da obavlja određene poslove može se izreći u trajanju od tri
mjeseca do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja.
20. Koliko najduže mogu trajati odgojne mjere koje se po Zakonu o prekršajima FBiH
mogu izreći maloljetniku? (član 44. stav (2) Zakona o prekršajima Federacije Bosne
i Hercegovine).
- Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu.
21. Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih Zakonom o prekršajima Federacije

Bosne i Hercegovine nastupa kada prođe? (član 51. Zakona o prekršajima
Federacije Bosne i Hercegovine).
- Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada prođe jedna
godina od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim
su te zaštitne mjere izrečene.
22. Da li ovlašteni organ, koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti
greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog
strana u postupku? (član 54. stav (4) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti greške u
pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u
postupku.
23. Da li je jedan od podataka u prekršajnom nalogu uputstvo o načinu plaćanja

novčane kazne, štete i troškova? (član 55. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- DA, uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova
24. Od kog organa treba biti odobren obrazac prekršajnog naloga? (član 55. stav (7)
- Svaki ovlašteni organ može imati vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog
prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde.
25. Da li je jedan od načina uručenja prekršajnog naloga pričvršćivanjem ili

ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom
vozilu ako jeprekršaj koji je počinjen vezan uz neposredno parkiranje motornog
vozila? (član 56. stav (3) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- DA
26. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu

propisanom od? (član 62. stav (1) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- Federalnog ministarstva pravde

27. Da li je podnosilac zahtjeva dužan jednu kopiju zahtjeva za pokretanje prekršajnog
postupka dostaviti okrivljenom? (član 62. stav (2) Zakona o prekršajima Federacije
Bosne i Hercegovine)
- Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja
okrivljenom, lično ili putem pošte.
28. Do kada ovlašteni organ može povući zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka?
(član 62. stav (3) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine).
- Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog organa

koji ga je podnio sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje
prekršajnog postupka.
29. U slučaju da svjedok ne želi da dobrovoljno pristupi na sud svaka od strana može
zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke U kom roku se takav zahtjev mora
podnijeti sudu? (član 68. stav (1) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i
Hercegovine).
- U slučaju da svjedok ne želi dobrovoljno pristupiti na sud svaka od strana može

zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti
najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav
zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti pozivi uručili, sud
može odgoditi usmeni pretres.
30. Kada počinje usmeni pretres? (član 69. stav (1) Zakona o prekršajima Federacije
Bosne i Hercegovine).
- Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili

zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
31. Ko može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje? (član 93. Zakona o
prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine)
- Okrivljeni kojem je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi u skladu sa

odredbama člana 58. ovog zakona, ili u odnosu na kojeg je rješenje o prekršaju doneseno
u skladu sa članom 78. ovog zakona, ili ako propusti rok za žalbu, može podnijeti
prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
32. Okrivljeni kojem je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi u skladu sa

odredbama člana 58. ovog zakona, ili u odnosu na kojeg je rješenje o prekršaju
doneseno u skladu sa članom 78. ovog zakona, ili ako propusti rok za žalbu, može
podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.
- Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca
od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja
o prekršaju.
33. Da li kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu

podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka? (član 96. Zakona o
- Kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu podnijeti

zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka i to:
1) ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka
ili vještaka;
2) ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed krivičnog djela sudije ili druge službene
osobe koja je učestvovala u postupku;
3) kada se utvrdi da je kažnjenik za tu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku ili za

tu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u krivičnom postupku;
4) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drugačije
odluke da su bili poznati u ranijem postupku ili
5) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi kršenja
Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i Ustava Bosne i
Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ako je odluka zasnovana na tim
kršenjima.
34. Lišenje slobode zbog neplaćanja novčane kazne može trajati najduže do? (član 105.
stav (2) Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine)
- Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjenik lišen
slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjenik će biti odmah oslobođen
nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.
ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU
1. U kojim slučajevima se rješenje može donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke u smislu
odredbi Zakona o upravnom postupku? (član 8. stav (2) Zakona o upravnom postupku)
- Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kad je to
zakonom dopušteno.
2. Prema Zakonu o upravnom postupku, da li je protiv rješenja donesenog u drugom stepenu

žalba dopuštena? (član 11. stav (4) Zakona o upravnom postupku)
- Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena.
3. Ko se smatra strankom u postupku u smislu Zakona o upravnom postupku? (član 48. Zakona o
upravnom postupku)
- Stranka je osoba po čijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili
koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da učestvuje u postupku.
4. Da li pravna osoba može biti stranka u upravnom postupku? (član 49. stav (1) Zakona o
upravnom postupku)
- Stranka u upravnom postupku može biti svako fizičko i pravno lice.
5. Šta se smatra podneskom u smislu Zakona o upravnom postupku? (član 63. stav (1) Zakona o
upravnom postupku)
- Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu

podataka, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe, prigovori i druga priopćenja kojima se pojedinci ili
pravna lica obraćaju organima.
6. U smislu Zakona o upravnom postupku, da li je službena osoba koja primi podnesak dužna na
usmeno traženje podnositelja dati potvrdu o prijemu podneska? (član 65. stav (2) Zakona o
upravnom postupku)
- DA - Službena osoba koja primi podnesak dužna je, po službenoj dužnosti ili na usmeno
traženje podnositelja, dati potvrdu o prijemu podneska.
7. Šta podnesak treba da naročito sadrži u smislu Zakona o upravnom postupku? (član 66. stav
(1) Zakona o upravnom postupku)
- Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se u vezi s njim moglo
postupiti. Podnesak naročito treba da sadrži: označenje organa kome se upućuje, predmet
na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomoćnik ako ga ima i ime
i prezime i boravište (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomoćnika.
8. U smislu Zakona o upravnom postupku, na koji način će postupiti organ u slučaju kada je
podnesak koji je zaprimio nerazumljiv? (član 67. stav (1) Zakona o upravnom postupku)
- Ako podnesak sadrži neki formalni nedostatak koji sprečava postupanje po podnesku, ili je
podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne može se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio
takav podnesak dužan je učiniti one radnje koje će osigurati da se nedostaci otklone i odredit
će podnosiocu rok u kome je dužan da to učini. Ovo se može saopćiti podnosiocu pismeno,
faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopćava.
O učinjenom saopćenju organ će sastaviti službenu zabilješku u spisu.
9. O usmenoj raspravi ili drugoj važnoj radnji u upravnom postupku, kao i o važnijim usmenim
izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku se? (član 73. stav (1) Zakona o upravnom
postupku)
- O usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku, kao i o važnijim usmenim izjavama
stranaka ili trećih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.
10. U smislu Zakona o upravnom postupku, šta se smatra dokazom da je izvršeno dostavljanje
pismena? (član 95. stav (1) Zakona o upravnom postupku)
- Dokaz za izvršeno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).
11. Prema Zakonu o upravnom postupku, šta sadrži dostavnica? (član 95. stav (2) Zakona o
upravnom postupku)
- Dostavnica sadrži: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se
dostavlja, ime stranke odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.
12. U smislu Zakona o upravnom postupku, kako će postupiti dostavljač ako primalac odbije da
potpiše dostavnicu? (član 95. stav (5) Zakona o upravnom postupku)
- Ako primalac odbije da potpiše dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati

slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvršeno.
13. Kako se određuju rokovi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku? (član 98. stav (1) Zakona
o upravnom postupku)
- Rokovi se određuju na dane, mjesece i godine.
14. U smislu Zakona o upravnom postupku, kada je podnesak upućen poštom preporučeno ili
telegrafski šta se smatra danom predaje organu kojem je taj podnesak upućen? (član 100. stav
(2) Zakona o upravnom postupku)
- Kad je podnesak upućen poštom preporučeno ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se
danom predaje organu kome je upućen.
15. Kada stranka može odustati od svog zahtjeva u upravnom postupku? (član 129. stav (1)
Zakona o upravnom postupku)
- Stranka može odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.
16. O kojim činjenicama su organi dužni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate,
potvrde i dr.)? (član 169. stav (1) Zakona o upravnom postupku)
- Organi su dužni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o
činjenicama o kojima vode službenu evidenciju.
17. Šta se podrazumjeva pod službenom evidencijom u smislu Zakona o upravnom postupku?
(član 169. stav (4) Zakona o upravnom postupku)
- Pod službenom evidencijom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovljene zakonom

ili drugim propisom, ili općim aktom institucije koja ima javne ovlasti, odnosno drugog
pravnog lica i institucije.
18. U kojem roku se stranci izdaju uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi
službena evidencija? (član 169. stav (5) Zakona o upravnom postupku)
- Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se

stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatražila izdavanje
uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4.
ovog člana, kojim je ustanovljena službena evidencija, nije drukčije određeno.
19. Kada je organ dužan izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju.
- Organi, odnosno poduzeća (društva), ustanove i druga pravna lica dužni su izdavati
uvjerenja, odnosno druge isprave i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju, ako
je to zakonom određeno. U tom slučaju činjenice se utvrđuju vođenjem postupka propisanog
odredbama ove glave o dokazivanju.
20. Ko može biti svjedok u upravnom postupku? (član 171. stav (1) Zakona o upravnom postupku)
- Svjedok može biti svaka fizička osoba koja je bila sposobna da opazi činjenicu o kojoj ima
da svjedoči i koja je u stanju da to svoje opažanje saopći.
21. U smislu Zakona o upravnom postupku, šta sadrži pismeno rješenje? (član 204. stav (3) Zakona
o upravnom postupku)
- Pismeno rješenje sadrži: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloženje,
uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlaštene službene osobe i pečat organa. U slučajevima
predviđenim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona rješenje ne mora
sadržavati pojedine od ovih dijelova. Ako se rješenje obrađuje mehanografski, umjesto
potpisa može da sadrži faksimil ovlaštene službene osobe.
22. Prema odredbama Zakona o upravnom postupku, o čemu se stranka obavještava u uputstvu o
pravnom lijeku, kao posebnim sastavnim dijelom rješenja? (član 208. stav (1) Zakona o
upravnom postupku)
- Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu
ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.
23. U kojem roku se u upravnom postupku protiv prvostepenog rješenja može podnijeti žalba?
- Žalba protiv rješenja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije drugačije određeno.
24. U kojem roku se u upravnom postupku mora donijeti i stranci dostaviti rješenje po žalbi? (član
244. stav (1) Zakona o upravnom postupku)
- Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci što prije, a najkasnije u roku od 30 dana
računajući od dana predaje žalbe, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.
PRAVILNIK O KANCELARIJSKOM POSLOVANJU FBiH
1. Koji poslovi su obuhvaćeni pojmom kancelarijskim poslovanjem, u skladu s odredbama

Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 2. Pravilnika o kancelarijskom poslovanju
u FBiH.)
- Kancelarijsko poslovanje obuhvaća: primanje, otvaranje, pregledanje i raspoređivanje pošte,

odnosno akata, zavođenje akata i njihovo združivanje, dostavljanje predmeta i akata u rad, rad s
aktima, razvođenje predmeta i akata, rokovnik predmeta, otpremanje pošte i stavljanje p
2. Šta se smatra pod principom odgovornosti u kancelarijskom poslovanju, u skladu s odredbama

Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 3. tačka f) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- princip odgovornosti podrazumijeva da se svi predmeti, pečati, štambilji, osnovne i pomoćne

knjige evidencije nalaze i čuvaju na sigurnom mjestu.
3. Šta se smatra pod principom tačnosti u kancelarijskom poslovanju, u skladu s odredbama

Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 3. tačka a) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- princip tačnosti podrazumijeva da se svaka radnja poduzeta u kancelarijskom poslovanju mora

tačno i precizno obaviti i evidentirati.
4. Šta se smatra pod principom ekspeditivnosti u kancelarijskom poslovanju, u skladu s

odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 3. tačka b) Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- princip ekspeditivnosti podrazumijeva da svaka radnja u kancelarijskom poslovanju mora biti

na vrijeme započeta i u što kraćem roku završena.
5. Na koliko principa se organizuje i vodi kancelarijsko poslovanje, u skladu s odredbama

Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 3. Pravilnika o kancelarijskom poslovanju
u FBiH.)
- 6 principa
6. Kako se propisuje podjela knjiga evidencija koju vode organi u okviru kancelarijskog
poslovanja, a u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 6.
stav (1) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- U okviru kancelarijskog poslovanja organi iz člana 1. ovog pravilnika vode osnovne i pomoćne
knjige evidencija o predmetima i aktima iz svoje nadležnosti, koje su jedinstvene za cijelo
područje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
7. Gdje se vrši kancelarijsko poslovanje iz nadležnosti kantonalnog organa uprave, u skladu s

odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 10. stav (1) Pravilnika o
- Kancelarijsko poslovanje iz nadležnosti organa iz člana 1. ovog pravilnika, vrši se u pisarnici, kao
njegovoj organizacijskoj jedinici ili radnom mjestu ili u okviru zajedničke pisarnice za sve
federalne ili pojedine federalne organe uprave i upravne organizacije, odnosno sve ili pojedine
kantonalne organe uprave i upravne organizacije, a u gradu odnosno općini - za sve ili pojedine
gradske, odnosno općinske službe za upravu.
8. Šta primanje pošte obuhvata, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u

FBiH? (član 11. stav (1) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Primanje pošte obuhvata prijem akata, podnesaka, žalbi, dopisa, novčanih pisama, paketa,
telegrama i dr. kod organa iz člana 1. ovog pravilnika, a vrši se u pisarnici organiziranoj u skladu
sa članom 10. ovog pravilnika.
9. Šta podrazumijevamo pod "aktom" u smislu kancelarijskog poslovanja, u skladu s odredbama

Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 4. tačka a) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- "akt" je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka
službena radnja organa iz člana 1. ovog pravilnika;
10. Šta podrazumijevamo pod "podnesak" definisanog u pojmovima Pravilnika o kancelarijskom

poslovanju u FBiH? (član 4. tačka b) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- "podnesak" je zahtjev, obrazac, prijedlog, prijava, molba, žalba, prigovor ili drugo priopćenje
kojim se pojedinci ili pravna lica obraćaju organima;
11. Šta podrazumijevamo pod "prilog" u smislu kancelarijskog poslovanja, u skladu s odredbama
Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 4. tačka c) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- "prilog" je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon, crtež i sl.) ili fizički predmet, koji se prilaže
uz akt radi dopunjavanja, objašnjenja ili dokazivanja sadržine akta;
12. Šta podrazumijevamo pod "predmet" u smislu kancelarijskog poslovanja, u skladu s

odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 4. tačka d) Pravilnika o
- "predmet" je skup svih akata i priloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i čini posebnu i
samostalnu cjelinu;
13. Šta podrazumijevamo pod "arhivska građa" u smislu kancelarijskog poslovanja, u skladu s
odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 4. tačka g) Pravilnika o
- "arhivska građa" je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, štampani, fotografirani, filmovani,
fonografirani ili na drugi način zabilježeni) dokumentacijski materijal od značaja za historiju,
kulturu i ostale društvene potrebe, koji je nastao u radu organa iz člana 1. ovog pravilnika
odabirom iz registraturne građe;
14. Šta podrazumijevamo pod "pisarnica" u smislu kancelarijskog poslovanja, u skladu s

odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 4. tačka i) Pravilnika o
- "pisarnica" je organizacijska jedinica ili radno mjesto u organu iz člana 1. ovog pravilnika gdje se
vrše poslovi iz člana 2. ovog pravilnika;
15. Svaki službeni akt organa kojim se vrši službena prijepiska s drugim organima, pravnim i
fizičkimosobama (službeni dopis) mora sadržavati osnovne dijelove u koje, u skladu s
odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH, ne spada? (član 5. Pravilnika o
- mora sadržavati sljedeće osnovne dijelove:
a) zaglavlje službenog akta;
b) naziv i adresu primatelja;
c) predmet službenog akta;
d) sadržaj službenog akta;
e) potpis ovlaštenog lica;
f) otisak službenog pečata.
16. Koji se predmeti i akti upisuju u djelovodnik za akte sa oznakom tajnosti, u skladu s
- U djelovodnik za akte sa oznakom tajnosti upisuju se predmeti i akti koji su od strane njihovog
izdavatelja označeni oznakom tajnosti, u skladu sa propisima koji uređuju oblast zaštite tajnih
podataka.
17. Gdje se vrši razvrstavanje predmeta i akata na klasifikacijske oznake, u skladu s odredbama
Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 9. stav (2) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
Razvrstavanje predmeta i akata iz stava (1) ovog člana na klasifikacijske oznake vrši se u
knjigama evidencije iz člana 6. ovog pravilnika, prilikom upisa novoprimljenih predmeta od
pošiljatelja (ulazna pošta) odnosno novih predmeta za primatelja (izlazna pošta).
18. Šta obuhvata primanje pošte, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u
- Primanje pošte obuhvata prijem akata, podnesaka, žalbi, dopisa, novčanih pisama, paketa,
telegrama i dr. kod organa iz člana 1. ovog pravilnika, a vrši se u pisarnici organiziranoj u skladu
sa članom 10. ovog pravilnika.
19. Ako je uz koverat ili akt priložena dostavnica, šta je dužan uraditi ovlašteni zaposlenik
pisarnice, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 18.
Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Ako je uz koverat ili akt priložena dostavnica, ovlašteni zaposlenik pisarnice dužan je na
dostavnici upisati datum prijema, potpisati dostavnicu i staviti otisak pečata organa uprave,
odnosno službe za upravu i odmah je vratiti osobi koja je dostavila akt, odnosno koverat.
20. Šta je ovlašteni zaposlenik pisarnice dužan učiniti prilikom prijema pošte, u skladu s
- Ovlašteni zaposlenik pisarnice dužan je cjelokupnu primljenu poštu neotvorenu dostaviti

rukovodiocu organa iz člana 1. ovog pravilnika, odnosno službeniku ovlaštenom za otvaranje i
pregledanje pošte.
21. Na koji način se otvaranje pošte vrši, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH? (član 25. stav (1) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Otvaranje pošte vrši se tako da se ne povrijede poštanski žigovi i pečati ili druge oznake na
omotu (adresa pošiljatelja, poštanske naljepnice, oznake pismena i dr.), kao i akti i prilozi koji se
nalaze u koverti.
22. Šta podrazumijeva signiranje pošte, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom

- Signiranje pošte podrazumijeva raspoređivanje akata, odnosno predmeta na organizacione

jedinice odnosno na radna tijela ili radna mjesta ako u tom organu ne postoje organizacione
jedinice kojima se predmeti i akti trebaju dostaviti u rad.
23. Na koji način se vrši signiranje pošte, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom
- Signiranje pošte vrši se na način što se na svaki akt i predmet, poslije otvaranja i pregledanja,
na prvoj stranici akta, odnosno predmeta,u desnom gornjem uglu upisuje broj organizacione
jedinice odnosno broj radnog tijela ili radnog mjesta kojem će se pošta dostaviti u rad ako ne
postoji organizaciona jedinica, i datum otvaranja i pregledanja pošte (npr. 03/12.05/18).
24. Kada se vrši zavođenje akata, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u
- Zavođenje se vrši, u pravilu, istoga dana i pod istim datumom pod kojim su akti primljeni. Akte
povezane s određenim rokovima, kao i druge hitne akte treba zavesti prije ostalih i odmah
dostaviti u rad nadležnom službeniku.
25. Gdje se otisak prijemnog štambilja stavlja, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom
- Otisak prijemnog štambilja stavlja se, po pravilu, u gornjem desnom kutu prve stranice akta, a
ako tu nema dovoljno mjesta, onda se stavlja na drugo pogodno mjesto prve stranice, vodeći pri
tome računa da tekst akta ostane potpuno čitak i razumljiv.
26. Kada se upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka zaključuje, u skladu s odredbama
poslovanju u FBiH.)
- Upisnik se zaključuje zadnjeg radnog dana kalendarske godine službenom zabilješkom

napisanom ispod posljednjeg rednog broja.
27. Koji se predmeti ulažu u omot označen plavom bojom, u skladu s odredbama Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 40. stav (3) tačka c) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- c) u omot označen plavom bojom ulažu se prvostepeni predmeti upravnog postupka po kojima
se upravni postupak pokreće po službenoj dužnosti,
28. Koji se predmeti ulažu u omot označen crvenom bojom, u skladu s odredbama Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 40. stav (3) tačka e) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- e) u omot označen crvenom bojom ulažu se predmeti i akti koji su zavedeni u djelovodnik za
akte sa oznakom tajnosti.
29. Koji se predmeti ulažu u omot označen zelenom bojom, u skladu s odredbama Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 40. stav (3) tačka b) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- b) u omot označen zelenom bojom ulažu se prvostepeni predmeti upravnog postupka po

kojima se upravni postupak pokreće na zahtjev stranke,
30. Koji se predmeti ulažu u omot označen žutom bojom, u skladu s odredbama Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 40. stav (3) tačka b) Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH.)
- d) u omot označen žutom bojom ulažu se drugostepeni predmeti upravnog postupka,

31. Kada se vrši dostavljanje predmeta i akata u rad, u skladu s odredbama Pravilnika o
kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 45. stav (2) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u
FBiH.)
- Dostavljanje u rad vrši se istog, a najkasnije narednog dana po njihovom zavođenju i

združivanju.
32. U kojim slučajevima se može koristiti faksimil, kao zamjena za originalni potpis rukovodioca
organa, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 55. stav (1)
Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.
- Faksimil, kao zamjena za originalni potpis rukovodioca organa iz člana 1. ovog pravilnika, može
se koristiti samo u onim slučajevima u kojima je na službene akte tog organa potrebno staviti i
originalni potpis.
33. Kad se faksimil ne smije koristiti umjesto svojeručnog potpisa, u skladu s odredbama
poslovanju u FBiH.)
- Faksimil se ne smije koristiti umjesto svojeručnog potpisa kada je propisano da se takvi akti
moraju svojeručno potpisati.
34. Koji je osnov za izradu faksimila, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju
u FBiH? (član 61. stav (1) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Faksimil se izrađuje na osnovu akta o izradi faksimila koju donosi rukovodilac organa iz člana 1.
ovog pravilnika.
35. Kojim putem se može vršiti otpremanje pošte, u skladu s odredbama Pravilnika o
FBiH.)
- Otpremanje pošte može se vršiti elektronskim putem, preko poštanske službe ili putem kurira.
36. Šta treba da stoji na vratima radnih prostorija, u skladu s odredbama Pravilnika o
FBiH.)
- Na vratima radnih prostorija treba da se nalazi naziv organa, naziv organizacione jedinice, ime,
prezime i pozicija zaposlenika koji radi u radnoj prostoriji.
37. Ko vrši nadzor nad primjenom odredaba Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH, u
skladu s istim? (član 97. stav (2) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Nadzor nad primjenom odredaba ovog pravilnika i drugih federalnih propisa o kancelarijskom
poslovanju vrši Federalno ministarstvo pravde putem upravne inspekcije.
38. Na koliko klasifikacijskih oznake su razrađene i svrstane u odgovarajuće grupe po materiji, u

skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH? (član 9. stav (3) Pravilnika
o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Klasifikacijske oznake razrađene su po materiji i svrstane u odgovarajuće grupe, obilježene

dvocifrenim brojevima od 01 do 45
39. Pod koje osnovne dijelove službenog akta, u skladu s odredbama Pravilnika o kancelarijskom
poslovanju u FBiH, sadrže podatke koji se odnose za kantonalne organe? (član 51. stav (1)
tačka a) Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u FBiH.)
- Zaglavlje službenog akta sadrži podatke koji se pišu jedan ispod drugog - za kantonalne organe
iz člana 1. ovog pravilnika - Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, naziv kantona,
puni naziv kantonalnog organa iz člana 1. ovog pravilnika, broj akta, datum donošenja akta i
njegovo sjedište;
ZAKON O ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE U FBIH
1. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, u koju svrhu se osnivaju organi državne
uprave Federacije BiH, kantona, grada i općina? (član 2. Zakona o organizaciji uprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Organi državne uprave Federacije, kantona, grada i općina (u daljnjem tekstu: organi uprave)
osnivaju se za obavljanje upravnih, stru~nih i drugih poslova koji se zakonom i drugim propisima
stavljaju u njihovu nadležnost.
2. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, čime se uređuje nadležnost federalnih i
kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija? (član 5. Zakona o organizaciji uprave u
- Nadležnost federalnih i kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija utvrđuje se zakonom

kojim se uređuje određena upravna oblast.
3. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, čime se uređuje nadležnost općinskih i
gradskih organa uprave? (član 5. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine)
- nadležnost općinskih i gradskih organa uprave utvrđuje se odlukama općinskog, odnosno

gradskog vijeća kojima se uređuju poslovi lokalne samouprave općine, odnosno grada.
4. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, koje navedene upravne i stručne
poslove, iz okvira svoje nadležnosti, ne obavljaju organi uprave? (član 10. Zakona o
organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
Organi uprave, iz okvira svoje nadležnosti, obavljaju sljedeće upravne i stručne poslove:
1) izvršavaju zakone i druge propise;
2) vrše upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa;
3) donose podzakonske propise za provedbu zakona i drugih propisa;
4) pripremaju propise i daju preporuke iz oblasti zakonodavstva;
5) daju odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvršne vlasti i pravnih i fizičkih lica koja se
odnose na njihovu nadležnost;
6) prate stanje u oblastima za koje su osnovani i odgovaraju za stanje u tim oblastima;
7) obavljaju i druge upravne i stručne poslove određene zakonom i drugim propisima.
5. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, koje navedene upravne i stručne
poslove, iz okvira svoje nadležnosti, obavljaju organi uprave? (član 10. Zakona o organizaciji
uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine) - ODGOVOR JE ISTI KAO NA PITANJE IZNAD
6. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, šta od navedenog spada u vršenje
upravnog nadzora nad provođenjem zakona i drugih propisa? (član 15. Zakona o organizaciji
uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Upravni nadzor iz stava 1. ovog člana obuhvata:

1) nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata koja donose organi uprave kojima se rješava u
upravnim stvarima u upravnom postupku;
2) nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata koja donose pravna lica sa javnim
ovlaštenjima;
3) inspekcijski nadzor.
7. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, kada organi uprave donose podzakonske
akte predviđene Zakonom o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine? (član 19.
Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Organi uprave donose podzakonske propise predviđene ovim Zakonom kada su na to zakonom
izričito ovlašteni.
8. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, čime se osnivaju, ukidaju i čime se
utvrđuje djelokrug rada federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija? (član 36.
- Federalni organi uprave i federalne upravne organizacije osnivaju se i ukidaju i njihov djelokrug
utvrđuje federalnim zakonom o organizaciji i djelokrugu federalnih organa uprave i federalnih
upravnih organizacija u skladu sa ovim Zakonom.
9. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH, koji su to federalni organi uprave? (član 37.
- Federalni organi uprave su federalna ministarstva i federalne uprave.
10. . U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, kako se mogu osnivati federalne
uprave? (član 37. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Federalne uprave mogu se osnivati kao samostalne federalne uprave i kao federalne uprave u
sastavu federalnog ministarstva.
11. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, koje su to kantonalne upravne
organizacije? (član 47. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Kantonalne upravne organizacije su: kantonalni zavodi, kantonalne direkcije i kantonalne

agencije.
12. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, čime se utvrđuje unutrašnja organizacija
federalnih, kantonalnih, općinskih i gradskih organa uprave i upravnih organizacija? (član 51.
- Unutrašnja organizacija federalnih, kantonalnih, općinskih i gradskih organa uprave i upravnih

organizacija utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
13. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, koji organ propisuje načela za
utvrđivanje unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih
organizacija i za unutrašnju organizaciju općinskih i gradskih organa uprave i upravnih
organizacije? (član 53. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Vlada kantona propisat će načela koja će obuhvatiti pitanja iz stava 1. ovog člana za utvrđivanje
unutrašnje organizacije kantonalnih organa uprave i kantonalnih upravnih organizacija i za
unutrašnju organizaciju općinskih i gradskih organa uprave i upravnih organizacija.
14. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, ko rukovodi federalnim, odnosno
kantonalnim ministarstvom? (član 56. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i
Hercegovine)
- Federalnim, odnosno kantonalnim ministarstvom rukovodi ministar.
15. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, ko vrši smjenu ministra? (član 58. Zakona
o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Smjenjivanje ministra sa funkcije vrši organ koji ga je, u skladu sa Ustavom Federacije, odnosno
ustavom kantona, imenovao na funkciju ministra, a vrši se na način uređen posebnim zakonom.
16. U smislu odredbi Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, ko rukovodi radom federalne,
odnosno kantonalne uprave i upravne organizacije? (član 60. Zakona o organizaciji uprave u
- Radom federalne, odnosno kantonalne uprave i upravne organizacije rukovodi direktor.

17. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH, šta se uređuje pravilnikom? (član 68.
- Pravilnikom se bliže razrađuju pojedine odredbe federalnog, odnosno kantonalnog zakona radi
osiguranja uvjeta za odgovarajuću primjenu tog zakona
18. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH, šta se uređuje uputstvom? (član 68.
- Uputstvom se bliže propisuje način izvršavanja određenih upravnih i stručnih poslova koji se
odnose na pojedina pitanja utvrđena zakonom.
19. U skladu sa odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, šta se uređuje
instrukcijom? (član 68. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Instrukcijom se utvrđuju pravila i upute o načinu obavljanja pojedinih upravnih i stručnih

poslova od organa uprave i upravnih organizacija, odnosno pravnih lica sa javnim ovlaštenjima u
provedbi i primjeni zakona i drugih propisa.
20. U skladu sa odredbama Zakoan o organizaciji organa uprave u FBiH, šta se uređuje naredbom?
(član 68. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Naredbom se naređuje, ili zabranjuje postupanje u određenoj situaciji koja ima opći značaj.
21. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH, u kojem roku su organi uprave i upravne
organizacije i pravna lica sa javnim ovlaštenjima, koji u skladu sa zakonom i drugim propisima
vode službene evidencije o određenim činjenicama, dužni na pisani ili usmeni zahtjev građana
izdavati uvjerenja o podacima iz tih evidencija? (član 79. Zakona o organizaciji uprave u
- Uvjerenja se izdaju odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana podnesenog zahtjeva.
22. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH, gdje se utvrđuju sredstva za rad
kantonalnih organa uprave i upravnih organizacija? (član 107. stav (1) Zakona o organizaciji
organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Sredstva za rad organa uprave i upravnih organizacija utvrđuju se u budžetu i to: za kantonalne
organe uprave i upravne organizacije u budžetu kantona;
23. U skladu sa odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, prihodi koje organi uprave
i upravne organizacije ostvare svojom djelatnošću čine? (član 107. stav (3) Zakona o
organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Prihodi koje organi uprave i upravne organizacije ostvare svojom djelatnošću čine budžetska
sredstva i koriste se za namjene utvrđene zakonom i drugim propisima.
24. U skladu sa odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, ko obavlja poslove
inspekcijskog nadzora koji su organizirani u okviru nadležnosti organa uprave? (član 118. stav
(1) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Poslove inspekcijskog nadzora koji su organizirani u okviru nadležnosti organa uprave obavljaju
inspektori.
25. U smislu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, inspektori su? (član 118. stav (3) Zakona
o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine)
- Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlaštenjima.
26. Šta je inspektor, u smislu odredaba Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, dužan sačiniti
o svakom inspekcijskom nadzoru? (član 124. stav (1) Zakona o organizaciji organa uprave u
- O svakom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sastaviti zapisnik i u njemu navesti

činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom.
ZAKON O RADU
1. Poslodavac u smislu Zakona o radu je? (član 5. Zakona o radu)
- Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu
ugovora o radu.
2. Prema odredbama Zakona o radu, da li se zakonita djelatnost sindikata, odnosno udruženja

poslodavaca može trajno ili privremeno zabraniti? (član 17. Zakona o radu)
- Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruženja poslodavaca ne može se trajno ni privremeno

zabraniti.
3. U skladu sa odredbama Zakona o radu, ugovor o radu ne može se zaključiti sa licem mlađim
od? (član 20. stav (1) Zakona o radu)
- Sa licem mlađim od 15 godina života ne može se zaključiti ugovor o radu, niti se ono može
zaposliti na bilo koju vrstu poslova.
4. U smislu Zakona o radu, ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja ugovora
smatrat će se? (član 22. stav (2) Zakona o radu)
- Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na
neodređeno vrijeme.
5. U smislu odredaba Zakona o radu, u kojoj formi se zaključuje ugovor o radu? ( član 24. stav (1)
Zakona o radu)
- Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.
6. U kojem roku je poslodavac dužan radniku uz pisani dokaz, dostaviti fotokopiju prijave na
obavezno osiguranje? (član 28. Zakona o radu)
- Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno

osiguranje odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika.
7. Prema Zakonu o radu, ko se smatra pripravnikom? (član 32. stav (2) Zakona o radu)
- Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje
prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni
ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
8. Prema Zakonu o radu, ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a

najduže? (član 32. stav (3) Zakona o radu)
- Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako
zakonom nije drugačije određeno.
9. U smislu odredaba Zakona o radu, u kojoj formi se zaključuje ugovor o stručnom

osposobljavanju? (član 34. stav (3) Zakona o radu)
- Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.
10. Puno radno vrijeme u smislu Zakona o radu, traje? (član 36. stav (2) Zakona o radu)
- Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju.
11. U smislu odredaba Zakona o radu, koji vremenski period se smatra noćnim radom? (član 40.
stav (1) Zakona o radu)
- Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22
sata i 5 sati ujutro, smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj zakonom, propisom kantona
ili kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno.
12. Prema Zakonu o radu, u kojem trajanju radnik koji radi duže od šest sati dnevno ima pravo na
odmor u toku radnog dana? (član 44. stav (1) Zakona o radu)
- Radnik koji radi duže od šest sati dnevno, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju
od najmanje 30 minuta.
13. Prema Zakonu o radu, u kojem trajanju radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna
radna dana (dnevni odmor)? (član 45. stav (1) Zakona o radu)
- Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od
najmanje 12 sati neprekidno.
14. Da li se radniku može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor?
(član 46. stav (3) Zakona o radu)
- Radniku se ne može uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmični odmor
15. Prema Zakonu o radu, u koliko dijelova se može koristiti godišnji odmor? ( član 50. stav (1)
Zakona o radu)
- Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
16. Da li se radnik može odreći prava na godišnji odmor? (član 51. stav (1) Zakona o radu)
- Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor.
17. Može li, u smislu Zakona o radu, poslodavac radniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa
rada bez naknade plaće - neplaćeno odsustvo? (član 54. stav (1) Zakona o radu)
- Poslodavac može radniku, na njegov pisani zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade
plaće - neplaćeno odsustvo.
18. U skladu sa odredbama Zakona o radu, da li je poslodavac prilikom isplate plaće dužan radniku
uručiti pisani obračun plaće? (član 79. stav (1) Zakona o radu)
- Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.
19. Prema Zakonu o radu, da li su pojedinačne isplate plate javne? (član 79. stav (4) Zakona o
radu)
- Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

20. Šta spada u neopravdani razlog za otkaz u smislu Zakona o radu? (član 98. Zakona o radu)
- Neopravdani razlozi za otkaz su:

a. privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;
b. podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede
zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika
nadležnim organima izvršne vlasti;
c. obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o
toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti
ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I
HERCEGOVINI
1. Projektovanjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora da se obezbjedi da

podnesu osovinsko opterećenje od najmanje? (član 16. stav (3) Zakona o osnovama sigurnosti
saobraćaja na putevima u BiH).
- Projektovanjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora da se obezbijedi da

podnesu osovinsko opterećenje od najmanje 11, 5 tona po osovini.
2. Javni putevi moraju biti osposobljeni da podnesu osovinsko opterećenje od najmanje? (član
16. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Javni putevi moraju da budu osposobljeni da podnesu osovinsko opterećenje od najmanje

10 tona po osovini.
3. Šta je lokalni put? (član 9. stav 1. tačka (21) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćajana
putevima u BiH).
- lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji opštine, ili koji je značajan za
saobraćaj na teritoriji opštine;
4. Šta čini skup vozila? (član 9. stav (1) tačka 66) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH)
- Skup vozila čine motorno vozilo i priključna vozila koja u saobraćaju na putevima učestvuju
kao cjelina;
5. Radna mašina je vozilo na motorni pogon namjenjenom za vršenje određenih radova vlastitim
uređajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne može razviti brzinu veću od?
(član 9. stav (1) tačka 62) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- radna mašina je motorno vozilo namijenjeno za vršenje određenih radova vlastitim

uređajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne može da razvije brzinu veću od
30 km na sat;
6. Šta je pješačka zona? (član 9. stav (1) tačka 40) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH)
- pješačka zona je uređena saobraćajna površina namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj

je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem;
7. Put je? (član 9. stav (1) tačka 10) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH).
- put je svaki javni put i nekategorisani put na kojem se odvija saobraćaj;
8. Šta je mimiolaženje? (član 9. stav (1) tačka 26) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- mimoilaženje je prolaženje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kreće iz
suprotnog smjera;
9. Da li motocikl kao motorno vozilo može imati tri asimetrično postavljena točka? (član 9. stav
(1) tačka 27) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- motocikl je motorno vozilo sa dva točka ili sa tri asimetrično postavljena točka (sa bočnom
prikolicom), kod kojeg je radna zapremina motora veća od 125 cm3 i koje na ravnom putu
može razviti brzinu veću od 45km na čas;
10. Radna zapremina lakog četverocikla nije veća od? (član 9. stav (1) tačka 19) Zakona o
osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- laki četvorocikl čija radna zapremina nije veća od 50 cm3
11. Da li su učesnici u saobraćaju dužni postupati u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom i

kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili pravila
saobraćaja? (član 25. stav (3) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom

i kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili
saobraćajnih pravila.
12. U putničkom automobilu na sjedištu suvozača ne smije se prevoziti dijete mlađe od? (član 34.
stav (3) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- U putničkom automobilu na prednjem sjedištu do vozača ne smije se prevoziti dijete mlađe

od 12 godina.
13. Na autoputevima vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom? (član 44. stav (3) tačka 1)
Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- 130km/h
14. Na koji način se utvrđuje brzina kretanja vozila? (član 45. stav (2) Zakona o osnovama
sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina:

1) pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila,
2) tahografskim zapisom,
3) neposrednim praćenjem vozilom uz video-nadzor.
15. Da li je vozač koji pri skretanju vozila presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž
kolovoza kojim se kreće, dužan propustiti bicikl i bicikl s motorom koji se kreće biciklističkom
stazom ili trakom u istom ili suprotnom smjeru? (član 49. Stav (6) Zakona o osnovama
- Vozač koji pri skretanju vozila presijeca biciklističku stazu ili traku koja se pruža uzduž
kolovoza kojim se kreće dužan je da propusti bicikl i bicikl s motorom koji se kreće
biciklističkom stazom ili trakom u istom ili suprotnom smjeru.
16. Instruktor vožnje za vrijeme osposobljavanja kandidata za vozača u praktičnom upravljanju

vozilom ne smije imati količinu alkohola u krvi više od? (član 174. stav (3) tačka 4) Zakona o
- Ne smije imati.
17. Koliko sjedišta, osim sjedišta vozača imaju motorna vozila koja služe za prijevoz lica a spadaju
u podkategoriju D1? (član 185. stav (15) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH)
- U potkategoriju D1 ubrajaju se motorna vozila koja služe za prevoz lica i koja, osim sjedišta
za vozača, imaju više od osam, a ne više od šesnaest sjedišta.
18. Šta je osovinsko opterećenje u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH? (član 9. stav (1) tačka 38) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- osovinsko opterećenje je dio ukupne mase vozila koja se preko osovina vozila prenosi
na vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila;
19. Šta je odstojanje u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH? (član 9. stav (1) tačka 36a) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- odstojanje je najkraća uzdužna udaljenost između najisturenijih tačaka vozila ili lica,
odnosno drugih objekata;
20. Da li je zabranjeno isticanje međunarodne oznake druge države na vozilima registrovanim u

Bosni i Hercegovini? (član 209. stav 4. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH)
- Zabranjeno je isticanje međunarodne oznake druge države na vozilima registrovanim u

Bosni i Hercegovini.
21. Koliko registarskih tablica u saobraćaju na putu moraju imati motocikli, lahki motocikli i
priključna vozila? (član 210. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH)
- Motorna vozila, osim motocikala, u saobraćaju na putu moraju da imaju po dvije registarske
tablice, a laki motocikli, motocikli i priključna vozila po jednu registarsku tablicu.
22. Šta se izdaje za privremeno registrovano vozilo? (član 215. stav (1) Zakona o osnovama
sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- Za privremeno registrovano vozilo izdaju se: potvrda o registraciji, potvrda o vlasništvu

vozila, stiker naljepnica i odgovarajuće registarske tablice.
23. U kojem novčanom iznosu će se kazniti preduzeće i drugo pravno lice ako proizvodi, održava,
popravlja ili prepravlja vozila ili stavlja u promet vozila, uređaje ili rezervne dijelove za vozila
protivno odredbama člana 6.? (član 232. stav (1) tačka 2) Zakona o osnovama sigurnosti
- Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kazniće se za prekršaj

preduzeće i drugo pravno lice, a novčanom kaznom u iznosu od 1.000.00 KM do 5.000,00
KM kazniće se za prekršaj fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost
24. Šta je poluprikolica u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH? (član 9. stav (1) tačka 44. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- poluprikolica je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruisano tako da se svojim

prednjim dijelom oslanja na vučno vozilo;
25. Koliko iznosi novčana kazna za vozača koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama
čl. 73. i 74. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH? (član 238. stav (1)
tačka 14) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- Novčanom kaznom od 40,00 KM kazniće se za prekršaj:
26. Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedišta za vozača, ima više
od? (član 9. stav (1) tačka 1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- autobus je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje, osim sjedišta za vozača, ima
više od osam sjedišta;
27. Da li se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora računa u vrijeme trajanja zabrane
upravljanja motornim vozilom? (član 245. stav (2) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja
na putevima u BiH).
- Vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne računa se u vrijeme trajanja zabrane

upravljanja motornim vozilom.
28. Da li se vozaču koji ima stranu vozačku dozvolu na teritoriji Bosne i Hercegovine i koji učini
prekršaj za koji je predviđeno da se mora ili može izreći zabrana upravljanja motornim
vozilom, umjesto zabrane upravljanja motornim vozilom, može izreći zabrana korištenja
strane vozačke dozvole u istom trajanju? (član 248. Stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti
- Ako vozač koji ima stranu vozačku dozvolu na teritoriji Bosne i Hercegovine učini prekršaj
za koji je ovim zakonom predviđeno da se mora ili može izreći zabrana upravljanja motornim
vozilom, tom vozaču, umjesto zabrane upravljanja motornim vozilom, može se izreći zabrana
korišćenja strane vozačke dozvole u istom trajanju.
29. Šta je biciklistička traka u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH? (član 9. stav (1) tačka 7) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- biciklistička traka je dio kolovoza namijenjen za saobraćaj bicikala i mopeda, koja se

proteže uzduž kolovoza i koja je označena uzdužnom linijom na kolovozu;
30. Šta moraju imati javni putevi van naselja, na dijelovima s većim uzdužnim nagibom? (član 24.
- Javni putevi van naselja moraju da imaju, na pogodnim rastojanjima, posebne površine za
zadržavanje vozila izvan kolovoza, a na dijelovima sa većim uzdužnim nagibom i posebnu
traku za kretanje sporih vozila u slučaju vrlo gustog saobraćaja.
31. Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu širina kolovoza ne
smije biti manja od? (član 18. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH
- Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu širina kolovoza ne

smije da bude manja od širine kolovoza na javnom putu.
32. Šta je teretno vozilo u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
Bosni i Hercegovini? (član 9. stav (1) tačka 70) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prevoz tereta;

33. Šta je regionalni put u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
putevima u BiH).
- regionalni put je javni put koji povezuje važnija privredna područja u Bosni i Hercegovini i
koji obezbjeđuje najracionalniju vezu između opština;
34. Šta je rastojanje u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
Bosni i Hercegovini? (član 9. stav (1) tačka 63a) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- rastojanje je najkraća bočna udaljenost između najisturenijih tačaka vozila ili lica, odnosno
drugih objekata;
35. Šta je raskrsnica u smislu odredbi Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
putevima u BiH).
- raskrsnica je površina na kojoj se ukrštaju ili spajaju dva puta ili više puteva, kao i šira
saobraćajna površina koja nastaje ukrštanjem, odnosno spajanjem puteva;
36. Šta čini mrežu javnih puteva, zavisno od njihovog društvenog i privrednog značaja? (član 13.
- Mrežu javnih puteva, zavisno od njihovog društvenog i privrednog značaja, čine magistralni,
regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima.
37. Šta javni putevi moraju imati najmanje? (član 15. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti
- Javni putevi moraju da imaju najmanje dvije saobraćajne trake i dvije ivične trake ili
ivičnjake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivičnjacima.
38. Šta je zabranjeno na javnom putu i njegovom zaštitnom pojasu? (član 19. stav (2) Zakona o
- Na javnom putu i njegovom zaštitnom pojasu zabranjeno je podizati spomenike i postavljati

druga spomen-obilježja, prodavati proizvode i sl.
39. Šta su dužni nadležni organi koji upravljaju putevima? (član 21. stav (1) Zakona o osnovama
- Nadležni organi koji upravljaju putevima dužni su da u skladu sa važećim propisima

analiziraju i preduzimaju mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama
na kojima se učestalo dešavaju saobraćajne nezgode.
40. Kad prilazi obilježenom pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s naročitom
preznošću i voziti takvom brzinom da u slučaju potrebe može? (član 28. stav (2) Zakona o
- Kad prilazi obilježenom pješačkom prelazu, vozač mora da upravlja vozilom s naročitom
opreznošću i da vozi takvom brzinom da u slučaju potrebe može da zaustavi vozilo ispred
pješačkog prelaza.
41. Šta je dužan učiniti vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i vozač
vozila koji tom vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobraćajne trake? (član 30. stav (4)
- Vozač vozila koje se kreće iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i vozač vozila koji tom
vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobraćajne trake, dužan je da se zaustavi kad je vozilo
kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolovozu, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila.
42. U putničkom automobilu na prednjem sjedištu do vozača ne smije da se prevozi lice? (član 34.
- U putničkom automobilu na prednjem sjedištu do vozača ne smije da se prevozi lice koje je

očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava.
43. Na koji način će se ograničiti brzina kretanja vozila na osjetljivim mjestima u naselju, s
intenzivnim saobraćajem pješaka, a posebno djece? (član 47. stav (1) Zakona o osnovama
- Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobraćajem pješaka, a posebno djece,

može da se ograniči brzina kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu.
44. Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan da propustiti vozilo koje dolazi?
(član 49. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan da propusti vozilo koje dolazi s
njegove desne strane, osim ako saobraćajnim znakom na putu nije drugačije određeno.
45. Koga je dužan propustiti vozač koji ulazi vozilom na put koji je saobraćajnim znakom označen
kao put s prvenstvom prolaza? (član 49. stav (4) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- Vozač koji ulazi vozilom na put koji je saobraćajnim znakom označen kao put s prvenstvom
prolaza dužan je da propusti sva vozila koja se kreću tim putem.
46. Koje značenje ima svjetlosni saobraćajni znak zeleno trepčuće svjetlo na raskrsnici i na drugom
mjestu na kome je saobraćaj reguliran uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova
za učesnike u saobraćaju? (član 51. stav (4) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH)
- Zeleno trepćuće svjetlo služi za upozoravanje učesnika u saobraćaju na skori prestanak

slobodnog prolaza i na pojavu žutog, odnosno crvenog svjetla.
47. Šta je dužan učiniti vozač kome je dat znak za preticanje s njegove lijeve? (član 60. stav (1)
Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Vozač kojem je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane dužan je da pomjeri vozilo ka
desnoj ivici kolovoza.
48. . Na kojoj razdaljini od obilježeng pješačkg prijelaza vozač ne smije da zaustavit ili parkira
vozilo? (član 73. stav (1) tačka 1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u
BiH).
- na obilježenom pješačkom prelazu i na razdaljini manjoj od pet metara od tog prelaza, kao i
na prelazu biciklističke staze preko kolovoza;
49. Vozač ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na dijelu puta na kojem bi širina slobodnog prolaza
od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne linije na kolovozu, ili do
suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu, bila manja od? (član 73. stav (7) Zakona
o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- na dijelu puta na kojem bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila
do neisprekidane uzdužne linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke
prepreke na putu bila manja od tri metra;
50. . Koliko iznosi novčana kazna za vozača koji prije nego što napusti vozilo ne preduzme sve
mjere kojima se sprečava da ono samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno? (član 78. u vezi
sa članom 237. stav (1) tačka 8) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Novčanom kaznom od 50,00 KM kazniće se za prekršaj
51. Koliko se priključnih vozila najviše može pridodati motornom vozilu u saobraćaju na autoputu
i putu rezerviranom za saobraćaj motornih vozila? (član 81. stav (1) Zakona o osnovama
- U saobraćaju na javnom putu motornom vozilu mogu da se pridodaju najviše dva priključna
vozila za prevoz tereta, odnosno jedno priključno vozilo za prevoz lica, a na autoputu i putu
rezervisanom za saobraćaj motornih vozila samo jedno priključno vozilo.
52. . Da li se vozila koja prevoze opasne materije smiju koristiti za vuču drugih vozila? (član 89.
- Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vući, niti koristiti za vuču drugih vozila.
53. . Koje svjetlo mora biti upaljeno na traktoru za vrijeme vožnje po javnom putu? (član 90. stav
(6) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Na traktoru za vrijeme vožnje po javnom putu mora biti upaljeno žuto rotaciono svjetlo.
54. Mopedom na javnom putu smije upravljati lice koje posjeduje odgovarajući dokument o
poznavanju propisa o sigurnosti saobraćaja i koje je navršilo? (član 99. stav (1) Zakona o
osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- Biciklom na javnom putu smije upravljati lice koje je navršilo 12 godina, a mopedom na
javnom putu smije upravljati lice koje je navršilo 14 godina i posjeduje odgovarajući
dokument o poznavanju propisa o bezbjednosti saobraćaja.
55. Sa koliko godina zaprežnim vozilom na javnom putu može upravljati lice? (član 103. stav (1)
Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Zaprežnim vozilom na javnom putu može upravljati lice sa navršenih 16 godina života.
56. Gonič stoke, ukoliko stoku goni javnim putem, može biti lice sa navršenih? (član 104. stav (1)
- Gonič stoke, ukoliko stoku goni javnim putem, može biti lice sa navršenih 16 godina života.
57. Kuda se moraju kretati pješaci koji guraju ručna kolica, bicikli, lahki motocikli ili motocikli, lica
koja se kreću pomoću pokretnih stolica za nemoćna lica, kao i organizirana kolona pješaka?
(član 107. stav (3) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- Pješak koji gura ručna kolica, bicikl, laki motocikl ili motocikl, lica koja se kreću pomoću
pokretnih stolica za nemoćna lica, kao i organizovana kolona pješaka, moraju da se kreću uz
desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja.
58. Koja svjetla moraju biti upaljena na motornim vozilima za vrijeme kretanja kroz tunel? (član
124. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH)
- Na motornim vozilima za vrijeme kretanja kroz tunel moraju da budu upaljena kratka svjetla
za osvjetljavanje puta.
59. Ako teret na vozilu prelazi više od jednog metra najudaljeniju tačku na zadnjoj strani vozila,
najisturenija tačka tereta mora biti označena? (član 128. stav (4) Zakona o osnovama
- Ako teret na vozilu prelazi više od jednog metra najudaljeniju tačku na zadnjoj strani vozila,
najisturenija tačka tereta mora da bude označena crvenom tkaninom.
60. . Da li se u priključnom vozilu za stanovanje (kamp-prikolica) smiju prevoziti lica? (član 129a.
- U priključnom vozilu za stanovanje (kamp-prikolica) ne smiju se prevoziti lica.
61. Da li vozač mopeda, tricikla, motocikla i četverocikla može na mopedu, triciklu, motociklu i
četverociklu prevoziti dijete od osam godina starosti? (član 129b. stav (1) Zakona o osnovama
- Dijete mlađe od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu, triciklu, motociklu i

četvorociklu.
62. Saobraćajni znakovi su? (član 134. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
- Saobraćajni znakovi su znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja.

Uz saobraćajni znak može biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio saobraćajnog
znaka i koja bliže određuje njegovo značenje.
63. Šta se uređaju za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova trobojnim svjetlima može dodati?
(član 138. stav (1) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH).
- Uređaju za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova trobojnim svjetlima može da se doda

dopunski svjetlosni znak u obliku zelene svijetleće strelice ili više takvih znakova.
64. Šta čini oznake na kolovozu? (član 142. stav (3) Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na
putevima u BiH).
Oznake na kolovozu čine linije, strelice, natpisi i druge oznake.
65. Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje približavanje voza na prijelazu puta preko željezničke
pruge u istom nivou daju se? (član 147. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima
u BiH)
- Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje približavanje voza na prelazu puta preko željezničke
pruge u istom nivou daju se naizmjeničnim paljenjem dva crvena trepćuća svjetla koja imaju
oblik kruga.
66. U kojem slučaju je nadležni organ unutrašnjih poslova dužan izaći na mjesto saobraćajne
nezgode u kojoj je nastala manja materijalna šteta? (član 158. stav (5) Zakona o osnovama
- Nadležni organ unutrašnjih poslova dužan je da izađe na mjesto saobraćajne nezgode u

kojoj je nastala manja materijalna šteta ako to zahtijeva jedan od učesnika u saobraćajnoj
nezgodi.
ZAKON O UREĐENJU SAOBRAĆAJA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO
1. Ko je u obavezi da u slučaju utvrđivanja oštećenja ceste i cestovnih objekata, te oštećenja i

otuđenja saobraćajne signalizacije i opreme ceste, te drugih nedostataka na cesti koji
ugrožavaju i ometaju odvijanje saobraćaja, obavijesti organ nadležan za upravljanje,
održavanje i zaštitu ceste? (član 4. stav (3) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona
Sarajevo)
- U slučaju utvrđivanja oštećenja ceste i cestovnih objekata, te oštećenja i otuđenja

saobraćajne signalizacije i opreme ceste, te drugih nedostataka na cesti koji ugrožavaju i
ometaju odvijanje saobraćaja, MUP je obavezan da obavijesti organ nadležan za
upravljanje, održavanje i zaštitu ceste, te preduzme mjere iz svoje nadležnosti na otkrivanju
počinilaca tih djela kao i mjere na sankcionisanju u skladu sa važećim propisima.
2. Koji organ podnosi godišnji izvještaj o sigurnosti saobraćaja na području Kantona, Vladi i
Skupštini Kantona Sarajevo? (član 11. stav (2) Zakona o uređenju saobraćaja na području
Kantona Sarajevo).
- Ministarstvo podnosi godišnji izvještaj o sigurnosti saobraćaja na području Kantona, Vladi i

Skupštini Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Skupština).
3. Ko podnosi izvještaj o stanju sigurnosti saobraćaja na području Kantona Sarajevo najmanje

jednom godišnje? (član 17. Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo)
- Vlada podnosi Skupštini izvještaj o stanju sigurnosti saobraćaja najmanje jednom godišnje i
on je javan.
4. Smatrat će se da je pješak pod dejstvom alkohola ako se odgovarajućim sredstvima i

aparatima za mjerenje alkoholisanosti utvrdi da količina alkohola u organizmu iznosi više od?
(član 35. stav (4) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Smatrat će se da je pješak pod dejstvom alkohola ako se odgovarajućim sredstvima i

aparatima za mjerenje alkoholisanosti utvrdi da količina alkohola u organizmu iznosi više od
0,8 g/kg ili kod kojeg se bez obzira na količinu alkohola u krvi, stručnim pregledom utvrdi da
pokazuje znake promijenjenog ponašanja izazvanog dejstvom alkohola ili drugih opojnih
sredstava.
5. Šta se za jahanje može koristiti ako za jahanje životinje ne postoji posebno izgrađena staza?
(član 62. stav (3) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Ako za jahanje životinje ne postoji posebno izgrađena staza, tada se za jahanje može
koristiti kolovoz u širini od najviše jedan metar od desne ivice kolovoza.
6. Da li je vrata vozila javnog prevoza dozvoljeno otvarati, odnosno držati otvorenim tokom
kretanja vozila? (član 71. stav (1) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona
Sarajevo).
- Vrata vozila javnog prevoza nije dozvoljeno otvarati, odnosno držati otvorenim tokom
kretanja vozila.
7. Da li se na cestama u Kantonu Sarajevo mogu održavati sportske i druge priredbe ili druge
aktivnosti (brdske auto-trke, motociklističke trke, biciklističke trke, atletski maratoni,
protestne šetnje i marševi, umjetničke perfomanse te druge aktivnosti? (član 78. stav (1)
Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Sportske i druge priredbe ili druge aktivnosti (brdske auto-trke, motociklističke trke,
biciklističke trke, atletski maratoni, protestne šetnje i marševi, umjetničke perfomanse te
druge aktivnosti) na cestama u Kantonu mogu se održavati uz prethodno pribavljeno rješenje
MUP-a.
8. Gdje se prikolice za kampovanje bez vučnog vozila mogu parkirati? (član 82. stav (2) Zakona o
uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Prikolice za kampovanje bez vučnog vozila parkiraju se samo na zato određenom mjestu.
9. Parkiranje oštećenih, dotrajalih, napuštenih i neregistrovanih vozila i olupina smatra se period

u kojem je vozilo i olupina parkirano na javnoj cesti, parking prostoru, javnoj garaži, trotoaru i
drugim saobraćajnim površinama duže od: (član 86. stav (3) Zakona o uređenju saobraćaja na
području Kantona Sarajevo).
- Parkiranje vozila i olupina u smislu stava (1) ovog člana smatra se period u kojem je vozilo
i olupina parkirano na javnoj cesti, parking prostoru, javnoj garaži, trotoaru i drugim
saobraćajnim površinama duže od 30 dana od dana evidentiranja od strane ovlaštenog
policijskog službenika.
10. 0. Šta se smatra napuštenim, oštećenim, dotrajalim, i neregistrovanim vozilom i olupinom?
(član 86. stav (6) Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo)
- Napušteno vozilo iz stava (1) ovog člana smatra se vozilo za koje se u postojećim
evidencijama registrovanih vozila ne može utvrditi vlasnik.
11. Šta čini tramvajsku infrastrukturu? (član 89. stav (1) Zakona o uređenju saobraćaja na
području Kantona Sarajevo).
- Tramvajska infrastruktura sastoji se od tramvajskih stajališta, pruge i postrojenja koja

pripadaju tramvajskoj pruzi, uključujući elektrovučne podstanice i kontaktnu mrežu sa
nosačima.
12. Najveća udaljenost svjetiljke od pješačkog prelaza ne smije biti veća od? (član 92. stav (3)
- Najveća udaljenost svjetiljke od pješačkog prelaza ne smije biti veća od 10 metara, pri tome
vodeći računa da je osigurana prosječna luminacija caste najmanje 2cd/m, najmanje 50 m
ispred i 50 m iza pješačkog prelaza.
13. Kojom oznakom motorno vozilo kojim se vrši probna vožnja, pored registarskih, odnosno
probnih tablica, mora biti na prednjem i zadnjem dijelu posebno obilježeno? (član 55. stav (6)
- Motorno vozilo kojim se vrši probna vožnja, pored registarskih, odnosno probnih tablica,
mora biti na prednjem i zadnjem dijelu posebno obilježeno natpisom "PROBNA VOŽNJA".
14. Maksimalno zadržavanje u pješačkoj zoni biće definisano? (član 43. stav (4) Zakona o uređenju
saobraćaja na području Kantona Sarajevo)
- Maksimalno zadržavanje u pješačkoj zoni biće definisano rješenjem Ministarstva.
15. Kome je zabranjeno upravljanje na jednom točku: (član 33. stav (2) Zakona o uređenju
saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Zabranjeno je vozačima motocikla, lakog motocikla i mopeda upravljanje na jednom točku.

16. Ko propisuje Pravilnik o uslovima i načinu prikupljanja, evidentiranja i praćenja podataka o
stanju sigurnosti saobraćaja? (član 18. stav (3) Zakona o uređenju saobraćaja na području
Kantona Sarajevo).
- Pravilnik o uslovima i načinu prikupljanja, evidentiranja i praćenja podataka o stanju

sigurnosti saobraćaja propisuje ministar saobraćaja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu:
ministar).
17. Da li je zabranjeno kretanje električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka na
površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka? (član 39. stav (4) Zakona o uređenju
saobraćaja na području Kantona Sarajevo).
- Zabranjuje se kretanje bicikala i mopeda na površinama koje su namijenjene za kretanje

pješaka, kao i električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka.
18. Ko propisuje zabrane i ograničenja saobraćaja u pojedinim dijelovima Kantona Sarajevo kao i
posebne uslove odvijanja saobraćaja? (član 42. Zakona o uređenju saobraćaja na području
Kantona Sarajevo).
- Ministarstvo propisuje zabrane i ograničenja saobraćaja u pojedinim dijelovima Kantona

kao i posebne uslove odvijanja saobraćaja.
19. Da li je u toku vožnje zabranjeno voditi životinje iz vozila, odnosno sa vozila ili privezati
životinju za vozilo u pokretu? (član 58. stav (2) Zakona o uređenju saobraćaja na području
Kantona Sarajevo)
- U toku vožnje zabranjeno je voditi životinje iz vozila, odnosno sa vozila ili privezati životinju
za vozilo u pokretu.
ZAKON O ZAŠTITI I POSTUPANJU SA DJECOM I MALOLJETNICIMA U KRIVIČNOM
POSTUPKU
1. Šta je dijete je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima

u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 2. stav (1) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i
maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- Dijete je u skladu sa ovim zakonom svaka osoba koja nije navršila 18 godina života.
2. Mlađi maloljetnik je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i

maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 3. stav (1) Zakona o zaštiti i
postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- Mlađi maloljetnik je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 14 a nije
navršio 16 godina života.
3. Stariji maloljetnik je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i

- Stariji maloljetnik je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 16 a nije
navršio 18 godina života.
4. Mlađa punoljetna osoba je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i

- Mlađa punoljetna osoba je osoba koja je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršila 18 a
nije navršila 21 godinu života.
5. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom

postupku Federacije BiH, šta se smatra pod "tužitelj za maloljetnike"? (član 12. tačka f) Zakona
o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- "tužitelj za maloljetnike" je tužitelj koji posjeduje afinitet za rad sa djecom i specijalna

znanja o pravima djeteta i prestupništva mladih, kao i druga znanja i vještine koje ga čine
kompetentnim za rad na slučajevima maloljetničkog prijestupništva;
postupku Federacije BiH, šta se smatra pod "organ starateljstva"? (član 12. tačka i) Zakona o
zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- "organ starateljstva" je centar za socijalni rad, a tamo gdje centra za socijalni rad nema
odgovarajuća općinska služba socijalne zaštite koja ima ista prava i dužnosti prema djeci u
sukobu sa zakonom i sprečavanju društveno neprihvatljivog ponašanja;

postupku Federacije BiH, šta se smatra pod "socijalna anamneza"? (član 12. tačka k) Zakona o
- "socijalna anamneza" predstavlja nalaz i mišljenje koje socijalni radnik dostavlja na

zahtjev ovlaštene službene osobe, tužitelja ili sudije i sadrži podatke o identitetu i ličnosti
maloljetnika, razloge zbog kojih je došlo do prikupljanja podataka, analizu prikupljenih
podataka, podatke o porodici, socijalnu dijagnozu i prognozu, kao i prijedlog mjera koje treba
poduzeti;
8. Smještanje maloljetnog učinioca krivičnog djela u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, smatra se
kao? (član 12. tačka s) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
postupku Federacije BiH)
- "lišenje slobode" je oblik zatvaranja ili pritvaranja ili smještaja u javnu ili privatnu
zatvorenu instituciju naredbom suda, upravnog ili drugog organa vlasti osobe koja je mlađa
od 18 godina. U ovom smislu lišenjem slobode smatra se i smještanje maloljetnog učinioca
krivičnog djela u zdravstvenu ili socijalnu ustanovu;
9. Za koja krivična djela prema maloljetnom učiniocu se može se izreći policijsko upozorenje?
(član 23. stav (1) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
- Prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela može se izreći policijsko upozorenje za krivična
djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, ako su ispunjeni
uvjeti iz člana 88. ovog zakona i ako je to srazmjerno okolnostima i težini učinjenog krivičnog
djela u skladu sa članom 9. ovog zakona.
10. Ko i uz čije odobrenje izriće policijsko upozorenje prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela?
(član 23. stav (3) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
- Policijsko upozorenje izriče ovlaštena službena osoba sa posebnim znanjima, uz odobrenje

tužitelja.
11. Ko vodi evidenciju izrečenih policijskih upozorenja koja nema karakter kaznene evidencije o
osuđivanosti maloljetnika? (član 23. stav (5) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i
- Policijski organ vodi evidenciju izrečenih policijskih upozorenja koja nema karakter kaznene
evidencije o osuđivanosti maloljetnika i ne mogu se upotrijebiti na bilo koji način koji bi štetio
maloljetniku.
12. Koje se vrste sankcija mogu izreći prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela, u skladu s
odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku
Federacije BiH? (član 30. stav (1) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivičnom postupku Federacije BiH)
- Maloljetnicima se za učinjena krivična djela mogu izreći odgojne mjere, kazna

maloljetničkog zatvora i sigurnosne mjere.
13. Koja je svrha krivičnih sankcija prema maloljetnicima? (član 31. stav (1) Zakona o zaštiti i
postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH
- U okviru opće svrhe krivičnih sankcija, svrha krivičnih sankcija prema maloljetnicima je da
se pružanjem zaštite, brige, pomoći i nadzora, kao i osiguranjem općeg i stručnog
osposobljavanja, utiče na razvoj i jačanje lične odgovornosti maloljetnika, osigura odgoj i
njegov pravilan razvoj, kako bi se osiguralo ponovno uključivanje maloljetnika u društvenu
zajednicu.
14. Koja je svrha maloljetničkog zatvora? (član 31. stav (2) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom
i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- Svrha maloljetničkog zatvora je i vršenje pojačanog uticaja na maloljetnog učinioca

krivičnog djela da ubuduće ne čini krivična djela, kao i na druge maloljetnike da ne čine
krivična djela.
15. Koje su zavodske mjere propisane Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivičnom postupku Federacije BiH? (član 32. stav (1) tačka c) Zakona o zaštiti i postupanju sa
djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- zavodske mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojno-popravni dom i

upućivanje u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje.
16. Za koja se krivična djela može kazniti kaznom maloljetničkim zatvorom i koji maloljetnik, u
skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
postupku Federacije BiH? (član 50. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
- Kazniti se može samo krivično odgovoran stariji maloljetnik koji je učinio krivično djelo sa
propisanom kaznom zatvora težom od pet godina, a kojem zbog teških posljedica djela i
visokog stepena krivične odgovornosti ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru.
17. Koliko može trajati maloljetnički zatvor za krivično djelo za koje je propisana kazna
dugotrajnog zatvora ili za sticaj najmanje dva krivična djela za koja je propisana kazna zatvora
duža od deset godina, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i
postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH
- Kazna maloljetničkog zatvora koja se izriče maloljetnom učiniocu krivičnog djela ne može
biti duža od deset godina, a izriče se na pune godine ili na mjesece. Za krivično djelo za koje
je propisana kazna dugotrajnog zatvora ili za sticaj najmanje dva krivična djela za koja je
propisana kazna zatvora duža od deset godina, maloljetnički zatvor može trajati do deset
godina.
18. Kazna maloljetničkog zatvora neće se izvršiti kad od dana pravomoćnosti presude kojom je
izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju dužem od pet godina, protekne? (član 56.
stav (1) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku
Federacije BiH)
- pet godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju dužem od pet godina,
19. Kada se osuda na kaznu maloljetničkog zatvora briše iz kaznene evidencije? (član 59. stav (1)
Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH)
- Osuda na kaznu maloljetničkog zatvora briše se iz kaznene evidencije u roku jedne godine
od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni maloljetnik ne
počini novo krivično djelo.
20. Koliko je propisano mjera sigurnosti koje se mogu izreći maloljetniku u skladu s Zakonom o
zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 61.
- 5 mjera
21. Da li se može suditi punoljetnoj osobi koja je navršila 21 godinu života za krivično djelo koje je
počinila kao mlađi maloljetnik? (član 68. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i
- Punoljetnoj osobi koja je navršila 21 godinu života ne može se suditi za krivično djelo koje
je učinila kao mlađi maloljetnik.
22. Izrečena odgojna mjera do kada može najduže trajati u skladu s Zakonom o zaštiti i postupanju
sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 71. stav (3) Zakona o
- Izrečena odgojna mjera može trajati najduže dok učinitelj ne navrši 23 godine života.
23. . Kada sud u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije
navršio 14 godina života, na koji način se dalje postupa u toku krivičnog postupka u skladu s
odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku
Federacije BiH? (član 73. stav (3) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
- Kada sud u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije
navršio 14 godina života, krivični postupak se obustavlja i rješenje dostavlja tužitelju i organu
starateljstva radi poduzimanja mjera zaštite u okviru njegove nadležnosti.
24. Na koji način se pokreće krivični postupak prema maloljetniku učinitelju krivičnog djela, u
skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
postupku Federacije BiH? (član 75. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivičnom postupku Federacije BiH
- Krivični postupak prema maloljetniku pokreće se naredbom za pokretanje pripremnog

postupka koju donosi tužitelj.
25. Ko provodi mjeru dovođenja maloljetnika kojom se osigurava prisutnost maloljetnika i

uspješno vođenje krivičnog postupka, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa
djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 83. Zakona o zaštiti i
- Mjeru dovođenje kojom se osigurava prisutnost maloljetnika i uspješno vođenje krivičnog

postupka, provode pripadnici sudske policije u civilnoj odjeći vodeći računa da to čine na
neupadljiv način, osim u slučajevima opasnih učinilaca ili najtežih krivičnih djela.
26. Ovlaštena službena osoba ispitivanje maloljetnika vrši? (član 88. stav (1) Zakona o zaštiti i
- Po pravilu, ispitivanje maloljetnika vrši tužitelj, a ovlaštena službena osoba ispitivanje vrši
uz odobrenje tužitelja.
27. U prisustvu koga, ovlaštena službena osoba ispituje maloljetnika?? (član 88. stav (3) Zakona o
- Ovlaštena službena osoba ispituje maloljetnika u prisustvu njegovog branitelja, roditelja,

staratelja, odnosno usvojitelja. Kada su roditelji, staratelj, odnosno usvojitelj spriječeni
prisustvovati ispitivanju, odnosno ako njihovo prisustvo ne bi bilo u interesu maloljetnika,
ovlaštena službena osoba ispituje maloljetnika u prisustvu predstavnika organa starateljstva
ili predstavnika ustanove za smještaj maloljetnika.
28. Ko odobrava izricanje mjere Policijskog upozorenja prema maloljetniku? (član 88. stav (4)
- Ovlaštena službena osoba nakon što u roku 24 sata ispita maloljetnika i prikupi dokaze, uz
službeni izvještaj može tužitelju dostaviti i obrazložen prijedlog da se maloljetnik za konkretni
slučaj samo upozori. Ako tužitelj nakon razmatranja prijedloga utvrdi da postoje dokazi da je
maloljetnik učinio krivično djelo i da, s obzirom na prirodu krivičnog djela i okolnosti pod
kojima je učinjeno, raniji život maloljetnika i njegove lične karakteristike, pokretanje krivičnog
postupka ne bi bilo cjelishodno, tužitelj može dati traženo odobrenje i predmet dostaviti
ovlaštenoj službenoj osobi da maloljetniku izrekne policijsko upozorenje.
29. Da li se maloljetna osoba može lišiti slobode u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i
postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 96. stav (1)
- Ovlaštena službena osoba može maloljetnu osobu lišiti slobode ako postoje osnovi sumnje
da je izvršila krivično djelo i ako postoje razlozi predviđeni članom 146. stav (1) tač. a), b) i c)
Zakona o krivičnom postupku.
30. Na koji način se regulira primjena mjere upozorenja prema maloljetnim učiniteljima krivičnih
djela? (član 124. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom
- Primjena mjere upozorenja iz člana 23. ovog zakona regulira se posebnim podzakonskim
aktom koji donosi federalni ministar unutrašnjih poslova.
31. Ako se kao svjedok saslušava dijete ili mlađi maloljetnik oštećen krivičnim djelom, koliko puta
se može najviše provesti takvo saslušanje, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju
sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije BiH? (član 187. stav (2) Zakona o
- Ako se kao svjedok saslušava dijete ili mlađi maloljetnik oštećen krivičnim djelom iz člana
185. ovog zakona, takvo saslušanje se može provesti najviše dva puta.
32. Ko se brine o sticanju posebnih znanja i kontinuiranom stručnom osposobljavanju i

usavršavanju sudija i tužitelja iz oblasti dječijih prava, prijestupništva mladih i njihove
krivičnopravne zaštite, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom
- O sticanju posebnih znanja i kontinuiranom stručnom osposobljavanju i usavršavanju sudija

i tužitelja iz oblasti dječijih prava, prijestupništva mladih i njihove krivičnopravne zaštite brine
se Centar za edukaciju sudija i tužitelja Federacije Bosne i Hercegovine i to pod nadzorom
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.
ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI FBiH
1. Ko je nasilna osoba u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH? (član 2.
Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Nasilna osoba u smislu ovog zakona je član porodice koji vrši radnje nasilja iz člana 7.
ovog zakona.
2. Ko je žrtva nasilja u porodici u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH?
(član 2. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Žrtva nasilja u smislu ovog zakona je svaki član porodice koji je izložen radnjama nasilja u
porodici iz člana 7. ovog zakona.
3. Porodicu u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH? (član 6. stav (1) Zakona
o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Porodicu, u smislu ovog zakona, čine:

1) bračni i vanbračni partneri i njihova djeca (zajednička ili iz ranijih zajednica),
2) srodnici: krvni srodnici i srodnici iz odnosa potpunog usvojenja u pravoj liniji bez
ograničenja, a u pobočnoj liniji zaključno sa četvrtim stepenom; očuh, maćeha; usvojenik i
usvojilac iz odnosa nepotpunog usvojenja; srodnici po tazbini zaključno sa drugim stepenom,
3) staralac i štićenik, hranilac i hranjenik,
4) bivši bračni i vanbračni partneri i njihova djeca (zajednička ili iz ranijih zajednica) i njihovi
roditelji, uključujući očuha i maćehu.
4. Šta se smatra nasiljem u porodici u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Federacije BiH? (član 7. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- U smislu ovog zakona smatrat će se da postoji nasilje u porodici ukoliko postoje osnove
sumnje da su učinjene radnje kojim član porodice nanosi fizičku, psihičku ili seksualnu bol ili
patnju i/ili ekonomsku štetu, kao i prijetnje koje izazivaju strah od fizičkog, psihičkog ili
seksualnog nasilja i/ili ekonomske štete kod drugog člana porodice.
5. Šta je svrha zaštitnih mjera, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Federacije BiH,? (član 10. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Svrha zaštitnih mjera je osiguravanje nužne zaštite zdravlja i sigurnosti osoba izloženih
nasilju, sprečavanje nasilja u porodici, te poduzimanje efikasnih mjera preodgoja i liječenja
nasilnih osoba.
6. Koliko zaštitnih mjera koje se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Federacije BiH, mogu izreći učiniocima nasilja u porodici? (član 9. Zakona o zaštiti od nasilja u
porodici Federacije BiH)
- 6 MJERA
7. Ko podnosi zahtjev za izricanje zaštitnih mjera nadležnom sudu? (član 17. Zakona o zaštiti od
nasilja u porodici Federacije BiH)
- Zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu podnosi policijska uprava.
8. U kojem roku je policijska uprava obavezna da za svaki prijavljeni slučaj nasilja u porodici
podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu? (član 18. Zakona o zaštiti od
nasilja u porodici Federacije BiH)
- Rokovi za podnošenje zahtjeva i obavezni elementi zahtjeva za izricanje zaštitne mjere

Policijska uprava je obavezna za svaki prijavljeni slučaj nasilja u porodici podnijeti zahtjev za
izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu u roku od 12 sati od saznanja za radnje nasilja iz
člana 7. ovog zakona.
9. U kojem roku je nadležni sud dužan postupiti prema zahtjevu za izricanje zaštitne mjere
nadležnom sudu i donijeti rješenje? (član 19. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije
BiH)
- Nadležni sud dužan je u roku od 12 sati od prijema zahtjeva za izricanje zaštitne mjere iz
člana 9. tač. 1), 2) i 3) ovog zakona postupiti prema zahtjevu i donijeti rješenje.
10. U kojem roku je Sud dužan dostaviti rješenje o izricanju zaštitnih mjera organu starateljstva na
čijem području osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera ima prebivalište ili boravište radi
evidencije? (član 22. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- u roku od tri dana od donošenja rješenja.
11. Koje evidencije u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, dužna voditi
Policijska uprava? (član 40. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Policijska uprava dužna je voditi evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja u porodici i o

provođenju izrečenih zaštitnih mjera
12. Koje evidencije u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH, je dužan voditi
nadležni sud? (član 40. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Nadležni sud dužan je voditi evidenciju o podnesenim zahtjevima za izricanje zaštitnih

mjera i o izrečenim zaštitnim mjerama.
13. Šta je Policijska uprava po saznanju o nepostupanju po izrečenoj zaštitnoj mjeri od osobe kojoj
je izrečena zaštitna mjera dužna učiniti? (član 41. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Federacije BiH)
- Policijska uprava je po saznanju o nepostupanju po izrečenoj zaštitnoj mjeri od osobe kojoj

je izrečena zaštitna mjera dužna bez odlaganja obavijestiti nadležni sud sa prijedlogom za
izricanje novčane kazne u skladu sa članom 45. ovog zakona.
14. Ko vrši nadzor nad provođenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH? (član 43.
Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.
15. Kojom novčanom kaznom za prekršaj, osoba koja ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri,
može kazniti? (član 45. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH)
- Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjena za prekršaj

osoba koja ne postupi prema izrečenoj zaštitnoj mjeri.
ZAKON O NABAVLJANJU, DRŽANJU I NOŠENJU ORUŽJA I MUNICIJE
1. Da li se odredbe Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u pogledu

nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije odnose i na strane državljane sa stalnim
boravkom na teritoriji Bosne i Hercegovine? (član 2. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i
nošenju oružja i municije)
- Odredbe ovog zakona u pogledu nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije odnose se
i na strane državljane sa stalnim boravkom na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Da li se oružjem u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije smatraju i

bitni dijelovi oružja? (član 3. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Oružjem u smislu ovog zakona smatraju se i bitni dijelovi oružja.
3. Da li se u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije predmeti koji su

izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano ubijanje, omamljivanje i
uspavljivanje životinja ili podvodnom ribolovu, smatraju oružjem? (član 4. stav (1) tačka b)
Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- predmeti koji su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, humano

ubijanje, omamljivanje i uspavljivanje životinja ili podvodnom ribolovu,
4. Da li se u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije dekorativno oružje

smatra oružjem? (član 4. stav (1) tačka d) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i
municije)
- NE
5. Da li se u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije imitacije oružja,

smatraju oružjem? (član 4. stav (1) tačka e) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i
municije)
- NE
6. Da li je „dugo vatreno oružje“ svako vatreno oružje, osim kratkog vatrenog oružja? (član 5.
stav (1) tačka a) alineja 3) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- "dugo vatreno oružje" je svako vatreno oružje, osim kratkog vatrenog oružja,
7. Da li je „oružje za samoodbranu“ kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara? (član 5. stav
(1) tačka a) alineja 23) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- "oružje za samoodbranu"je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara,
8. Optički nišan je? (član 5. stav (1) tačka b) alineja 6) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- "optički nišan" je naprava kojom se oružju povećava preciznost,
9. Registrovano oružje je? (član 5. stav (1) tačka b) alineja 22) Zakona o nabavljanju, držanju i
- "registrovano oružje"je oružje za koje je izdata odgovarajuća isprava o oružju,
10. Ko su vlasnici oružja u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije? (član
5. stav (1) tačka b) alineja 25) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- "vlasnici oružja", u smislu ovog zakona su fizička lica, pravna lica i poduzetnici,
11. U koliko se kategorija razvrstava oružje prema odredbama Zakona o nabavljanju, držanju i
nošenju oružja i municije? (član 6. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i
municije)
- razvrstava u četiri kategorije
12. U koju su kategoriju razvrstane sve vrste oružja s integralnim prigušivačima, prigušivači
namijenjeni oružju i dijelovi za prigušivače? (član 6. stav (1) tačka a) alineja 7) Zakona o
nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije))
- KATEGORIJA „A“ - zabranjeno oružje - oružje kategorije A,
13. U koju je kategoriju razvrstano oružje koje je izrađeno ili prerađeno bez odobrenja za promet
oružjem? (član 6. stav (1) tačka a) alineja 8) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i
municije)
- KATEGORIJA „A“ - zabranjeno oružje - oružje kategorije A,

14. U koju je kategoriju razvrstano repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s
glatkom cijevi ukupne dužine do 60 cm? (član 6. stav (1) tačka b) alineja 7) Zakona o
nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje - oružje kategorije B,
15. U koju je kategoriju razvrstano kombinovano oružje? (član 6. stav (1) tačka b) alineja 13)
- dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje - oružje kategorije B,
16. U koju je kategoriju razvrstano gasno oružje? (član 6. stav (1) tačka c) alineja 1) Zakona o
- dozvoljeno oružje za koje je potrebna prijava nadležnom organu - oružje kategorije C
17. U koju je kategoriju razvrstano staro oružje? (član 6. stav (1) tačka c) alineja 4) Zakona o
18. U koju je kategoriju razvrstano trofejno oružje? (član 6. stav (1) tačka c) alineja 5) Zakona o
19. U koju su kategoriju razvrstani sprejevi za omamljivanje? član 6. stav (1) tačka d) alineja 2)
- dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom organu - oružje
kategorije D
20. U koju je kategoriju razvrstano hladno oružje? (član 6. stav (1) tačka d) alineja 3) Zakona o
- dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom organu - oružje
kategorije D
21. Da li je zabranjeno nabavljanje ili držanje ili nošenje oružja kategorije B bez odgovarajuće
isprave o oružju? (član 7. stav (3) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Zabranjeno je nabavljanje ili držanje ili nošenje oružja kategorije B bez odgovarajuće
isprave o oružju.
22. Da li je zabranjeno držanje ili nošenje oružja kategorije C bez odgovarajuće isprave? (član 7.
stav (4) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Zabranjeno je držanje ili nošenje oružja kategorije C bez odgovarajuće isprave.
23. Da li je u smislu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije odobrenje za

nabavljanje oružja isprava o oružju? (član 8. stav (1) tačka a) Zakona o nabavljanju, držanju i
- DA

nabavljanje oružja isprava o oružju? (član 8. stav (1) tačka a) Zakona o nabavljanju, držanju i
- DA

sakupljanje starog oružja isprava o oružju? (član 8. stav (1) tačka d) Zakona o nabavljanju,
držanju i nošenju oružja i municije)
- DA

sakupljanje starog oružja isprava o oružju? (član 8. stav (1) tačka d) Zakona o nabavljanju,
- DA
27. Na osnovu čega se može nabavljati oružje iz kategorije B? (član 10. stav (1) Zakona o
- Oružje iz kategorije B može se nabavljati samo na osnovu odobrenja nadležne policijske

uprave.
28. Koje uvjete mora ispunjavati fizičko lice da bi mu nadležna policijska uprava izdala odobrenje
za nabavljanje oružja kategorije B? (član 10. stav (3) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- Nadležna policijska uprava izdat će fizičkom licu odobrenje za nabavljanje oružja kategorije
B ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete.
29. S kojim rokom važenja se izdaje uvjerenje o zdravstvenoj sposobnost za držanje i nošenje
oružja? (član 13. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdaje se s rokom važenja od 10 godina.
30. Koliko važi rješenje kojim je fizičkom licu odobreno nabavljanje oružja kategorije B? (član 18.
- Rješenje kojim je odobreno nabavljanje oružja iz stava (1) ovog člana važi šest mjeseci od
dana izdavanja rješenja.
31. Koliko važi rješenje kojim se pravnom licu i poduzetniku odobrava nabavljanje oružja
kategorije B? (član 22. stav (1) i (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Važi šest mjeseci od dana izdavanja rješenja.
32. U kojem roku je vlasnik oružja, koji je nabavio bitne djelove oružja uz važeću ispravu o oružju,
obavezan navedenu nabavku prijaviti nadležnoj policijskoj upravi? član 23. stav (1) Zakona o
- Vlasnik oružja može nabavljati bitne dijelove oružja uz važeću ispravu o oružju, uz obavezu
prijave nadležnoj policijskoj upravi u roku od osam dana od dana nabavljanja.
33. Da li se spravljanje municije za sopstvene potrebe smatra proizvodnjom? (član 25. stav (2)
- Spravljanje municije za sopstvene potrebe ne smatra se proizvodnjom.
34. Da li se spravljena municija za sopstvene potrebe može stavljati u promet? (član 25. stav (1) i
(3) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Zabranjeno je stavljati u promet.
35. U kojem roku fizičko lice, kome je izdato odobrenje za nabavljanje oružja kategorije B, podnosi
nadležnoj policijskoj upravi pismeni zahtjev za registraciju oružja i izdavanje oružnog lista?
(član 27. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Fizičko lice kome je izdato odobrenje za nabavljanje oružja iz člana 18. ovog zakona
podnosi nadležnoj policijskoj upravi pismeni zahtjev za registraciju oružja i izdavanje
oružnog lista u roku od osam dana od dana nabavljanja oružja.
36. Da li fizička lica međusobno mogu zamijeniti oružje, ako oružni listovi ne glase na istu vrstu
oružja? (član 28. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- NE MOGU - Fizička lica međusobno mogu zamijeniti oružje, ako oružni listovi glase na istu
vrstu vatrenog oružja.
37. Da li zamjenu oružja fizičko, pravno lice i poduzetnik mogu izvršiti kod ovlaštenog prodavca
oružja samo za vrstu oružja za koje ima oružni list, odnosno odobrenje za držanje oružja? (član
28. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Zamjenu oružja fizičko, pravno lice i poduzetnik može izvršiti kod ovlaštenog prodavca
oružja samo za vrstu oružja za koje ima oružni list, odnosno odobrenje za držanje oružja.
38. Šta se fizičkim licima izdaje za držanje i nošenje oružja? (član 29. stav (1) Zakona o nabavljanju,
- Za držanje i nošenje oružja fizičkim licima se izdaje oružni list.

39. Na koje vrijeme se izdaje oružni list? (član 29. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- Oružni list izdaje se na neograničeno vrijeme, ali je imalac oružnog lista dužan svakih 10
godina dostaviti nadležnoj policijskoj upravi dokaz o ispunjavanju uvjeta u pogledu
zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja.
40. Da li će nadležna policijska uprava izdati oružni list i odobrenje za držanje oružja za oružje koje
prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili ako je oštećen ili uništen fabrički broj ili koje
nije tehnički ispravno ili koje nije obilježeno u skladu s posebnim zakonom? (član 30. stav (1)
tačka b) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- NEĆE IZDATI
41. Na koje vrijeme se izdaje odobrenje za držanje oružja pravnom licu i poduzetniku? (član 31.
- Odobrenje za držanje oružja izdaje se pravnom licu i poduzetniku na neodređeno vrijeme.
42. Koliko komada starog oružja mogu bez odobrenja nabaviti i držati pravno lice i poduzetnik i
fizičko lice? (član 32. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Pravno lice i poduzetnik i fizičko lice mogu, bez odobrenja, nabaviti i držati najviše četiri
komada starog oružja, o čemu su dužni pismeno obavjestiti nadležnu policijsku upravu u
roku od osam dana od dana nabavke, odnosno prodaje ili predaje.
43. Da li se staro oružje koje je onesposobljeno za upotrebu smije osposobiti? (član 33. stav (9)
- Staro oružje koje je onesposobljeno za upotrebu ne smije se osposobiti.
44. Da li fizičko lice starije od 18 godina, pravno lice i poduzetnik mogu bez prethodnog odobrenja
nadležne policijske uprave nabavljati i držati oružje iz kategorije C? (član 34. stav (1) Zakona o
- Fizičko lice starije od 18 godina, pravno lice i poduzetnik mogu bez prethodnog odobrenja
nadležne policijske uprave nabavljati i držati oružje iz kategorije C.
45. Da li se oružje kategorije B smije nositi bez oružnog lista i prenositi bez odobrenja za držanje
oružja? (član 37. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije
- Oružje kategorije B se ne smije nositi bez oružnog lista niti prenositi bez odobrenja za
držanje oružja.
46. Da li je imalac oružja kategorije B dužan na zahtjev policijskih službenika i drugih ovlaštenih
službenih lica Ministarstva omogućiti uvid u to oružje i oružni list? (član 37. stav (2) Zakona o
nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije
- Imalac oružja kategorije B dužan je na zahtjev policijskih službenika i drugih ovlaštenih

službenih lica Ministarstva omogućiti uvid u to oružje i oružni list.
47. Da li fizičko lice smije nositi oružje kada je pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih
omamljujućih sredstava, odnosno u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svog
postupanja, odnosno vladati svojom voljom? (član 37. stav (3) Zakona o nabavljanju, držanju i
- Fizičko lice ne smije nositi oružje kada je pod uticajem alkohola, opojnih droga ili drugih
omamljujućih sredstava, odnosno u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje
svog postupanja, odnosno vladati svojom voljom.
48. Da li se oružje na javnom mjestu smije učiniti vidljivim drugim građanima, odnosno nositi na
način kojim se može izazvati osjećanje fizičke ugroženosti, uznemirenosti ili negodovanje
građana? (član 37. stav (4) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Oružje na javnom mjestu se ne smije učiniti vidljivim drugim građanima, odnosno nositi na
način kojim se može izazvati osjećanje fizičke ugroženosti, uznemirenosti ili negodovanje
građana.
49. Da li je zabranjena upotreba i nošenje trofejnog oružja, kao i nabavljanje, držanje i pravljenje
municije za to oružje? (član 38. stav (11) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i
municije)
- Zabranjena je upotreba i nošenje trofejnog oružja, kao i nabavljanje, držanje i pravljenje

municije za to oružje.
50. Da li se električni paralizatori kategorije C i D i sprejevi za omamljivanje mogu upotrebljavati
samo za samoodbranu prema napadaču i na način da se time ne ugrožava bezbjednost drugih
lica? (član 39. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Električni paralizatori kategorije C i D i sprejevi za omamljivanje mogu se upotrebljavati

samo za samoodbranu prema napadaču i na način da se time ne ugrožava bezbjednost
drugih lica.
51. Da li je zabranjeno davanje pištolja i revolvera na poslugu drugom fizičkom, pravnom licu i
poduzetniku? (član 40. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Zabranjeno je davanje pištolja i revolvera na poslugu drugom fizičkom, pravnom licu i

poduzetniku.
52. Kojem licu se lovačko i sportsko oružje, uz oružni list, mogu davati na poslugu? (član 40. stav
(2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Lovačko i sportsko oružje, uz oružni list, može se davati na poslugu fizičkom licu koje ima
oružni list za tu vrstu oružja.
53. Da li pravna lica koja upravljaju lovištem mogu davati lovačko oružje i municiju na poslugu
članovima domaćih i inostranih lovačkih organizacija koji, po propisima o lovstvu, imaju pravo
na lov, uz potvrdu? (član 41. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Pravna lica koja upravljaju lovištem mogu davati lovačko oružje i municiju na poslugu
članovima domaćih i inostranih lovačkih organizacija koji, po propisima o lovstvu, imaju
pravo na lov, uz potvrdu.
54. Da li sportske streljačke organizacije mogu davati na poslugu oružje i municiju licima koja se
obučavaju za rukovanje vatrenim oružjem i svojim članovima za vrijeme vježbi gađanja ili
takmičenja u gađanju na strelištu i na drugom terenu određenom za vršenje vježbi gađanja,
odnosno takmičenja u gađanju? (član 42. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- Sportske streljačke organizacije mogu davati na poslugu oružje i municiju licima koja se
obučavaju za rukovanje vatrenim oružjem i svojim članovima za vrijeme vježbi gađanja ili
takmičenja u gađanju na strelištu i na drugom terenu određenom za vršenje vježbi gađanja,
odnosno takmičenja u gađanju.
55. Da li je zabranjeno posuđivati vazdušno oružje i oružje s tetivom maloljetnim licima, osim
članovima sportskih streljačkih organizacija koji su stariji od 11 godina? (član 42. stav (2)
- Zabranjeno je posuđivati vazdušno oružje i oružje s tetivom maloljetnim licima, osim

članovima sportskih streljačkih organizacija koji su stariji od 11 godina
56. Da li se oružje i municija moraju čuvati u stambenom ili drugom odgovarajućem prostoru koji
se nalaze u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja i municije? (član
43. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Oružje i municija moraju se čuvati u stambenom ili drugom odgovarajućem prostoru koji se
nalaze u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja i municije.
57. Da li su fizička lica, odnosno pravna lica i poduzetnici koji drže i nose registrovano oružje i
oružje koje je nabavljeno na osnovu odobrenja za nabavljanje oružja, a nije registrovano u
roku od osam dana od dana nabavljanja oružja, dužni prijaviti gubljenje ili krađu oružja i
municije odmah, a najkasnije u roku od 24 sata? (član 44. stav (1) Zakona o nabavljanju,
- Fizička lica, odnosno pravna lica i poduzetnici koji drže i nose registrovano oružje i oružje
koje je nabavljeno na osnovu odobrenja za nabavljanje oružja, a nije registrovano u roku iz
člana 27. stav (1), odnosno stav (2) ovog zakona, dužni su prijaviti gubljenje ili krađu oružja i
municije odmah, a najkasnije u roku od 24 sata.
58. Da li su fizička lica, pravna lica i poduzetnici dužni prijaviti gubljenje ili krađu odobrenja za
držanje oružja, oružnog lista i odobrenja za nabavljanje oružja odmah, a najkasnije u roku od
24 sata? (član 44. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- Fizička lica, pravna lica i poduzetnici dužni su prijaviti gubljenje ili krađu odobrenja za
držanje oružja, oružnog lista i odobrenja za nabavljanje oružja odmah, a najkasnije u roku od
24 sata.
59. Ako fizičko lice, odnosno pravno lice i poduzetnik kome je izdata odgovarajuća isprava o
oružju, promijeni prebivalište, odnosno sjedište, u kojem je roku od dana promjene
prebivališta, odnosno sjedišta dužan da prijavi promjenu prebivališta, odnosno sjedišta
nadležnoj policijskoj upravi na čijem području je novo prebivalište, odnosno sjedište, radi
upisa u odgovarajuću evidenciju isprava o oružju? (član 46. stav (1) Zakona o nabavljanju,
- 30 DANA
60. U kojem je roku vlasnik oružja, čije je oružje dotrajalo i nije više za upotrebu, a ne postoji
mogućnost da se oružje popravi ili prepravi, dužan takvo oružje predati nadležnoj policijskoj
upravi i podnijeti zahtjev za odjavu iz evidencije o nabavljenom oružju? (član 48. stav (1)
- 30 DANA
61. Da li će policijski službenici Uprave policije od lica za koje postoje osnovi sumnje da je izvršilo
krivično djelo ili prekršaj određen Zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije,
privremeno oduzeti oružje i municiju i isprave o oružju za koje postoje osnovi sumnje da je s
njima izvršeno krivično djelo ili prekršaj ili su pribavljeni krivičnim djelom ili prekršajem ili su
nastali izvršenjem krivičnog djela ili prekršaja? (član 53. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju
i nošenju oružja i municije)
- Policijski službenici Uprave policije će od lica za koje postoje osnovi sumnje da je izvršilo
krivično djelo ili prekršaj određen ovim zakonom, privremeno oduzeti oružje i municiju i
isprave o oružju za koje postoje osnovi sumnje da je s njima izvršeno krivično djelo ili
prekršaj ili su pribavljeni krivičnim djelom ili prekršajem ili su nastali izvršenjem krivičnog
djela ili prekršaja.
62. Da li će po pravosnažnosti rješenja o oduzimanju oružja, municije i isprava o oružju nakon

provedenog upravnog postupka, nadležna policijska uprava pozvat vlasnika oružja da u roku
od šest mjeseci od dana uručenja rješenja nađe kupca za oduzeto oružje i municiju? (član 56.
- DA
63. Koje oružje mogu pravna lica i poduzetnici, ovlašteni za popravljanje i prepravljanje oružja,
primiti radi popravljanja i prepravljanja? (član 58. stav (1) Zakona o nabavljanju, držanju i
- Samo oružje za koje je izdata važeća isprava o oružju.
64. U kojem se slučaju oružje koje je primljeno radi popravke ili prepravke smije iznositi iz
prostorija određenih za rad, prije njegove predaje vlasniku? (član 58. stav (4) i (5) Zakona o
- radi funkcionalne probe.

65. Da li ovlašteni prodavac oružja može prodavati oružje kategorije D bez obaveze prijave
nadležnoj policijskoj upravi? (član 61. stav (1) tačka c) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- DA
66. Da li se vatreno oružje koje nije ispitano i obilježeno može stavljati u promet? (član 62. stav (4)
- Vatreno oružje koje nije ispitano i obilježeno ne može se stavljati u promet.
67. Da li pravna lica i poduzetnici, osnivači civilnih strelišta, mogu nabavljati oružje i municiju radi
gađanja na civilnom strelištu na način propisan Zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije? (član 68. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije)
- DA
68. Za krivična djela propisana Zakonom o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije koja se
zaštitna mjera obavezno izriče? (član 74. stav (2) Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju
oružja i municije)
- zaštitna mjera oduzimanja oružja
69. Da li je odredbama Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije propisana

sankcija – novčana kazna i zaštitna mjera za fizička lica? (čl. 75. i 76. Zakona o nabavljanju,
- DA
70. Da li je odredbama Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije propisana

sankcija – novčana kazna i zaštitna mjera za pravna lica i poduzetnike? (čl. 77. i 78. Zakona o
- DA
ZAKON O LIČNOJ KARTI DRŽAVLJANA BOSNE I HERCEGOVINE
1. Zakonom o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine propisuje se? (član 1. Zakona o ličnoj
karti državljana Bosne i Hercegovine).
- Ovim zakonom propisuje se obrazac, izdavanje, zamjena, rok važenja, gubitak i evidencija
ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine.
2. Prema Zakonu o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine raseljeno lice sa boravištem u BiH
dužno je da ima? (član 3. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine).
- Raseljeno lice sa boravištem u BiH (u daljem tekstu: raseljeno lice) dužno je da ima ličnu
kartu izdatu u mjestu boravišta.
3. Da li se u ličnu kartu upisuju i serijski broj, datum izdavanja-datum unošenja podataka u ličnu
kartu, rok važenja, podaci koji se mogu očitati kompjuterski, te naziv nadležnog organa koji je
izdao ličnu kartu? (član 6. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine).
- DA
4. Da li se pod prebivalištem smatra općina ili distrikt u kojem se pojedinac nastani s namjerom
da tamo stalno živi? (član 5. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine).
- DA
5. Da li se pod boravištem smatra općina ili distrikt u kojem se građanin nastani s namjerom da
tamo privremeno boravi? (član 5. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine)
- DA
6. Da li se za izdavanje i zamjenu lične karte plaća taksa? (član 12. Zakona o ličnoj karti državljana
- Za izdavanje i zamjenu lične karte ne plaća se taksa.

7. U okolnostima isteka roka važenja lične karte, imalac lične karte dužan je da podnese zahtjev
za zamjenu lične karte najkasnije? (član 15. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i
Hercegovine)
- U okolnostima predviđenim u članu 13. tačka 1. ovog zakona, imalac lične karte dužan je
da podnese zahtjev za zamjenu lične karte najkasnije do 15 dana prije datuma isteka
važnosti sadašnje lične karte.
8. U kojem roku raseljeno lice podnosi zahtjev za izdavanje lične karte? (član 29. Zakona o ličnoj
karti državljana Bosne i Hercegovine).
- Raseljeno lice podnosi zahtjev za izdavanje lične karte u roku od 60 dana od dana
privremenog nastanjenja.
9. Raseljenom licu se izdaje lična karta prema? (član 29. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i
Hercegovine)
- Raseljenom licu se izdaje lična karta prema boravištu.
10. Lična karta izdata u boravištu raseljenog lica važi? (član 29. Zakona o ličnoj karti državljana
- Lična karta izdata u boravištu raseljenog lica važi dvije godine.
11. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ukoliko ne podnese
zahtjev za izdavanje lične karte kada je obavezan da tako postupi prema poglavlju III Zakona o
ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine? (član 37. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i
Hercegovine).
- Novčanom kaznom od 30 KM do 300 KM
12. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ukoliko svjesno
dostavi netačne i/ili neistinite podatke prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte?
(član 37. Zakona o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine)

13. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ukoliko ustupi svoju
ličnu kartu drugom licu ili koristi tuđu ličnu kartu kao svoju? (član 37. Zakona o ličnoj karti
državljana Bosne i Hercegovine).
14. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ukoliko koristi ličnu
kartu drugog lica u svrhu pribavljanja bilo kakve koristi ili prava? (član 37. Zakona o ličnoj karti
15. Ako je lična karta pribavljena pomoću prevare, lažnim informacijama ili prikrivanjem bilo koje
bitne činjenice koja se odnosi na podnosioca zahtjeva, takva lična karta se? (član 39. Zakona o
ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine)
- Ako je lična karta pribavljena pomoću prevare, lažnim informacijama ili prikrivanjem bilo
koje bitne činjenice koja se odnosi na podnosioca zahtjeva, takva lična karta se oduzima i
poništava.
ZAKON O LIČNOM IMENU
1. Prema Zakonu o ličnom imenu, lično ime stiče se? (član 3. stav (1) Zakona o ličnom imenu)
- Lično ime stiče se upisom u matičnu knjigu rođenih.
2. Prema Zakonu o ličnom imenu, ukoliko roditelji ne postignu sporazum o ličnom imenu djeteta,
ko i u kojem roku pokreće postupak za određivanje ličnog imena djeteta? (član 6. stav (6)
Zakona o ličnom imenu)
- Organ starateljstva radi zaštite prava i interesa djeteta - dužan je u roku od 15 dana od
dana prijema obavijesti od matičara da se roditelji nisu sporazumjeli o ličnom imenu djeteta
pokrenuti postupak za određivanje ličnog imena djeteta.
3. Prema Zakonu o ličnom imenu, u kojem roku se može odrediti novo lično ime djetetu poslije
priznavanja očinstva, utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva do 18. godine? (član
10. Zakona o ličnom imenu)
- u roku od šest mjeseci od dana priznanja očinstva, odnosno od pravomoćnosti sudske

odluke kojom je utvrđeno ili osporeno očinstvo ili materinstvo.
4. Prema Zakonu o ličnom imenu, ako se djetetu starijem od deset godina određuje novo lično
ime, potreban je i? (član 10. stav (3) Zakona o ličnom imenu)
- Ako se određuje novo lično ime djetetu starijem od deset godina potreban je i pristanak
djeteta koji daje kod matičara.
5. Prema Zakonu o ličnom imenu, prilikom sklapanja braka na koji način bračni partneri mogu
sporazumno odrediti prezime? (član 11. Zakona o ličnom imenu)
- Prilikom sklapanja braka bračni partneri mogu se sporazumjeti da za prezime uzmu

prezime jednog ili drugog bračnog partnera ili zadrže svako svoje prezime ili svako od njih
svom prezimenu doda prezime drugog bračnog partnera ili jedan bračni partner uzme
prezime drugog bračnog partnera i tom prezimenu doda svoje prezime.
6. Prema Zakonu o ličnom imenu, lično ime maloljetnog djeteta čiji roditelji ne žive u braku
promijenit će se? ( član 13. stav (2) Zakona o ličnom imenu)
- Lično ime maloljetnog djeteta čiji roditelji ne žive u braku promijenit će se na zahtjev jednog
od roditelja, uz saglasnost drugog roditelja.
7. U smislu odredaba Zakona o ličnom imenu, šta se ne prilaže uz zahtjev za promjenu ličnog
imena? (član 14. Zakona o ličnom imenu)
- Uz zahtjev za promjenu ličnog imena prilaže se:

1) Izvod iz matične knjige rođenih i Uvjerenje o državljanstvu za podnosioca zahtjeva;
2) izvodi iz matičnih knjiga u kojima je upisana činjenica čija je promjena predmet postupka;
3) fotokopija lične karte;
4) uvjerenje o mjestu prebivališta;
5) uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnosioca zahtjeva ne vodi krivični postupak;
6) uvjerenje nadležnog poreskog organa da nema neizmirenih poreskih i carinskih obaveza.
8. Prema Zakonu o ličnom imenu, koji organ je nadležan da rješava po zahtjevu za promjenu
ličnog imena? (član 15. stav (1) Zakona o ličnom imenu)
- O zahtjevu za promjenu ličnog imena rješava kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova

prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva.
9. Prema Zakonu o ličnom imenu, promjena ličnog imena ili samo imena ili samo prezimena neće
se odobriti licu? (član 16. stav (1) Zakona o ličnom imenu)
- Promjena ličnog imena ili samo imena ili samo prezimena neće se odobriti licu protiv kojeg
se vodi krivični postupak, ili licu koje je osuđeno za krivično djelo dok kazna nije izvršena, ili
dok traju pravne posljedice osude, licu za kojim je raspisana međunarodna potraga, kao ni
licu za koje se utvrdi da je zahtjev podnijelo radi izbjegavanja obaveza utvrđenih aktom
nadležnih organa.
10. Prema Zakonu o ličnom imenu, u kojem roku lice kojem je odobrena promjena ličnog imena
ne može podnijeti novi zahtjev za promjenu ličnog imena? (član 17. stav (2) Zakona o ličnom
imenu)
- Lice kojem je odobrena promjena ličnog imena ne može podnijeti novi zahtjev za promjenu
ličnog imena u roku od pet godina od dana izvršenog upisa promijenjenog ličnog imena u
matične knjige, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano.
11. U skladu sa odredbama Zakona o ličnom imenu, u kojem roku je lice koje je promijenilo lično
ime ili samo ime ili samo prezime dužno podnijeti zahtjev za zamjenu ličnih isprava nadležnom
organu? (član 17. stav (3) Zakona o ličnom imenu)
- Lice koje je promijenilo lično ime ili samo ime ili samo prezime dužno je u roku od 15 dana
od dana izvršenog upisa promjene u matične knjige podnijeti zahtjev za zamjenu ličnih
isprava (lična karta, putna isprava, vozačka dozvola i druge isprave) nadležnom organu.
12. U skladu sa odredbama Zakona o ličnom imenu, kojem organu se može izjaviti žalba protiv
rješenja donesenog u postupku promjene ličnog imena? (član 18. Zakona o ličnom imenu)
- Protiv rješenja donesenog u postupku promjene ličnog imena kao i rješenja iz člana 17.
ovog zakona može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova (u daljnjem
tekstu: Federalno ministarstvo) u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
13. Ako fizičko lice u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa promjene ličnog imena u matičnu
knjigu ne podnese zahtjev za zamjenu ličnih isprava nadležnom organu kaznit će se? (član 22.
stav (1) tačka 2) Zakona o ličnom imenu)
- Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj

fizičko lice
ZAKON O PREBIVALIŠTU I BORAVIŠTU GRAĐANA BOSNE I
HERCEGOVINE
1. Da li državljani Bosne i Hercegovine obavještavaju nadležni organ o promjeni kućne adrese?

(član 6. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine).
- DA
2. Državljani Bosne i Hercegovine nisu dužni da prijave promjenu adrese stanovanja, ako je do te
promjene došlo usljed? (član 6. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i
Hercegovine).
- Državljani nisu dužni da prijave promjenu adrese stanovanja, ako je do te promjene došlo
usljed odluke lokalnih organa da promjene naziv ulice ili broj kuće/stana. U tom slučaju
nadležni organ će po službenoj dužnosti upisati promjenu u evidenciju prebivališta i
boravišta.
3. Prijavljivanje i odjavljivanje maloljetnog lica vrši? (član 7. Zakona o prebivalištu i boravištu

- Prijavljivanje i odjavljivanje maloljetnog lica vrši roditelj, staratelj, odnosno organ

starateljstva.
4. U postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja državljani Bosne i Hercegovine su

dužni priložiti? (član 8. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine)
- U postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja državljani su dužni da prilože

dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju.
5. Da li je dokaz da državljanin ima valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje

Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut
postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje
prebivalište? (član 8. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine).
- DA
6. Da li je dokaz da državljanin ima valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje
Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o
vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca? (član 8. Zakona o prebivalištu i boravištu
- DA
7. Građanin je dužan nadležnom organu prijaviti svoje prebivalište u roku? (član 8. Zakona o
prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine)
- Građanin je dužan da nadležnom organu prijavi svoje prebivalište u roku od 15 dana od

dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište.
8. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do

prijave novog prebivališta ne može trajati duže od? (član 8b. Zakona o prebivalištu i boravištu
- Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do

prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.
9. Državljani Bosne i Hercegovine koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH mogu prijaviti
boravište u drugom općinskom mjestu u BiH, a najduže do? (član 8d. Zakona o prebivalištu i
boravištu državljana Bosne i Hercegovine).
- Državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u BiH mogu prijaviti boravište u drugom
opštinskom mjestu u BiH, a najduže do godinu dana bez prekida. Nakon isteka godinu dana
državljani BiH mogu ponovo prijaviti boravište.
10. U postupku prijave boravišta državljanin Bosne i Hercegovine navodi? (član 8d. Zakona o
prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine)
- U postupku prijave boravišta državljanin navodi razloge boravka, adresu na kojoj se

prijavljuje boravište, te period za koji se prijavljuje.
11. Državljanin Bosne i Hercegovine, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH

odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inozemstvu pod uslovom?
(član 9. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine).
- Državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri
mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje
prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu.
12. Da li je državljanin Bosne i Hercegovine dužan odjaviti svoju maloljetnu djecu ako su se ona
stalno nastanila u inozemstvu ili ako borave u inozemstvu duže od tri mjeseca? (član 9. Zakona
o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine)
- Državljanin je dužan da odjavi svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u
inostranstvu ili ako borave u inostranstvu duže od tri mjeseca.
13. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ako ne prijavi svoje
prebivalište ukoliko se to traži u skladu sa Zakonom o prebivalištu i boravištu državljana Bosne
i Hercegovine? (član 31. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine).
14. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ako dostavi netačne
i/ili neistinite podatke prilikom prijavljivanja odnosno odjavljivanja prebivališta i boravišta?
(član 31. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine)
15. Kolikom novčanom kaznom će se kazniti državljanin Bosne i Hercegovine ako ne prijavi ili
odjavi prebivalište maloljetnog djeteta u skladu sa Zakonom o prebivalištu i boravištu
državljana Bosne i Hercegovine? (član 31. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i
Hercegovine)

Zak o Up Post

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zak o Up Post

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

USTAV BIH

- Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, parafiran 22.11.1995. u Daytonu, Ohio, USA i

- Parlamentarna skupština ima dva doma: Dom naroda i Predstavnički dom.

9. U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, da li članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine

- Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po

- Vijeće ministara će podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova.

- Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i

- Ombudsmen ima pravo pokretati postupak pred nadležnim sudovima i intervenirati u

- provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i

- uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa

8. Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, zakonodavnu vlast će u Federaciji Bosne i

- Zastupnički dom sastoji se od devedeset osam zastupnika.

- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (premijer/predsjednik Vlade i šesnaest ministara) sastoji

- Ustavni sud, vrhovni sud, kantonalni sudovi, općinski sudovi

- Sudska vlast je samostalna i nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti Federacije

- Vlada kantona nadležna je za nadzor nad kantonalnom policijom a, posebno, osiguranjem

1. Da li Kanton Sarajevo ima grb, zastavu, himnu/svečanu pjesmu i pečat, kao i

- Službena pisma su latinica i ćirilica.

- Kanton ima nadležnosti utvrđene Ustavom Federacije i ovim Ustavom.

- Svoje nadležnosti Kanton izvršava donošenjem sopstvenih propisa i primjenom propisa

- Zakonodavnu vlast u Kantonu vrši Skupština Kantona.

- Izvršnu vlast u Kantonu vrši Vlada Kantona

- Ministri zajedno sa premijerom čine Vladu Kantona.

- Vladu potvrđuje Skupština većinom glasova.

- Ministri odgovaraju premijeru Kantona i Skupštini.Premijer Kantona je također

- Kanton može imati pokretnu i nepokretnu imovinu. Imovinom Kantona smatraju se

- Općina i Grad imaju pravo na pokretnu i nepokretnu imovinu.

- Promjene ovog Ustava vrše se putem amandmana.

1. Ko policijskom službeniku izdaje službenu policijsku iskaznicu i policijsku

- Policijskom službeniku službenu policijsku iskaznicu i policijsku značku izdaje policijski

2. Ko propisuje oblik službene policijske iskaznice i policijske značke? (član 5. stav

3. Kakva mora biti primjena policijskih ovlaštenja? (član 8. Zakona o policijskim

- ovim zakonom daju se sljedeća policijska ovlaštenja:

a) provjera i utvrđivanje identiteta lica i identifikacija stvari;

(odgovor je isti za pitanje ispod)

5. Šta spada u policijska ovlaštenja propisana Zakonom o policijskim službenicima

6. Da li se provjera identiteta, izuzetno, može izvršiti i na osnovu izjave drugog lica

8. Da li su provjera identiteta i utvrđivanje identiteta ista policijska ovlaštenja? (čl.

9. Je li policijski organ ovlašten da radi utvrđivanja identiteta lica, javno objavi

11. Može li policijski službenik obavljati službeni razgovor i prikupljati obavještenja u

- uz pristanak građanina i u objektu njegovog stanovanja

16. Mogu li se upozorenja i naredbe u smislu odredbi Zakona o policijskim

17. Može li policijski službenik izdati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta i

- Ako lice odbije potpisati potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, policijski

- Vlada Kantona donosi propis o smještaju, čuvanju i postupanju sa privremeno

- Pregled lica obuhvata uvid u sadržaj njegove odjeće i obuće.

- Eksplozivne naprave ne mogu se koristiti radi sprečavanja bijega lica.

24. Da li Uprava policije u smislu odredbi Zakona o policijskim službenicima Kantona

- NE (Ministarstvo vodi a ne Uprava policije)

25. Može li se policijski službenik, u izuzetnim slučajevima, uputiti na vanredni

- U izuzetnim slučajevima, na obrazložen prijedlog neposrednog rukovodioca,

30. Ko utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje za čin policajca i čin

- Policijski komesar utvrđuje upražnjena radna mjesta za zapošljavanje za čin policajaca

- Komisija za izbor sastavljena je od pet članova

33. U konkursnoj proceduri zapošljavanja policijskih službenika u kojem roku

36. Da li se može putem javnog konkursa vršiti zapošljavanje policijskih službenika u

- Rješenje o internom premještaju donosi policijski komesar kada je to u interesu

- U roku od osam dana po prijemu rješenja

40. Da li se policijski službenik može eksterno premjestiti u drugi policijski organ u

- Privremeni eksterni premještaj moguć je samo uz saglasnost policijskog službenika i

43. Da li se policijski službenik može posebno unaprijediti u čin “samostalni

- Policijski službenik ocjenjuje se sljedećim ocjenama: a) ne zadovoljava; b) zadovoljava;

47. Da li se u dane godišnjeg odmora za policijske službenike računaju subote,