Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • JŠ - Brončanodobna Antropomorfna Plastika U Sjeveroistočnoj Slavoniji I Baranji

    Uploaded by

    Siniša Đuričić
    12 views21 pages

    Original Title

    JŠ - Brončanodobna antropomorfna plastika u sjeveroistočnoj Slavoniji i Baranji

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    12 views21 pages

    JŠ - Brončanodobna Antropomorfna Plastika U Sjeveroistočnoj Slavoniji I Baranji

    Uploaded by

    Siniša Đuričić

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 21
    Jasna Simié BRONGANODOBNA ANTROPOMORFNA PLASTIKA U SJEVEROISTOGNOJ SLAVONIJI | BARANJI Antropomorina plastika srednjeg bronéanog doba jugoslavenskog Podunavija, pojava je za rana primijecena i Gesto obradivana u literaturi." Naravno, najvecu aznju pobudili su izvanredni primjorct kao, npr. kliGevacki idol ill kolica tz Dup- Hjaje, ali I ostala plastika vezana za grupu Dubovac — Zuto Brdo — Girla Mare — Cirna kod nas i Rumunjskoj. Ovakva plastika obuhvaéa padrugje istoéno od uséa Save u Dunav, a karaktoriziraju je tipoloske znaéajke svojstvene spomenutoj grupi. Zapadno od ovog podrugja, u Slavoniji i Srijemu, nekoliko figurina privuklo je paz ju svojim tipolo8kim razli¢itostima, koje su th svrstavale u zasebnu, pa Ipak srodnu, grupu, To je uosio veé V. Hoffiller,? no tek je Z. Letica sistematizirala sve nalaze antropomorfne plastike bronéanog doba u nas, tipoloski ih obradila i izdvojila tipolo8ko-kronologke stupnjeve.* S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost pojedinih tipova, Z. Letica ih je svrstala u dvije osnovne grupe: zapadnu ili slavonsko-srijemsku i jugoistognu ili jugoslavensko-rumunjsku grupu, s tim Sto se istoéna opet dijeli na dvije podgrupe: 4. contrainu ili KliGevac—Dubovac—Zuto Brdo grupu | 2. istognu ili Korbovo—Girla Mare—Cirna grupu. Zapadna grupa se prostire u istoénoj Slavoniji i Srijemu, sve do u8éa Tise u Dunay, s tim da areal njena rasprostiranja, zahvaljujuét nalazima lz Baranje | juzne Batke, treba obuhvatiti | ova podruéja. Centralna grupa obuhvaéa uzi pojas srpskog Podunavija i jugoistoéni dio Banata. Plastika istoéne grupe nalazi se na lokalitetima na obali Dunava, od Kladova do Velesnice u naoj zemlji, zatim u Rumunjskoj (Oltenija) i sjeverozapadno} Bu: ‘garskoj, oko Vidina. Na osnovu tipoloske i stilske analizo oblika statuota i nakita predoéenog nna njima, prediozeni su I kronoloski stupnjevi ovih nalaza: | faza, II faza s podstup- rnjevima a i b, te Ill faza, takoder, s podstupnjevima a 1 b, te Mu ra de ett ih adele bea Urgoschichie der biidenden Kinst in Europa, Wien 1925; M. ‘GARASANIN, Neolithikum und Bronzezoit ii dna lle a, uno eal tema, due Dalia onde ie pte, Canes desing to mle poten non nasa i abn, imo rn. 3. Pivirritlen ladof fwace Date, THAD A EE LETC, Aeopamorns pin bareano ba asi, Bao U ovo} periodizaciji zapadna grupa se iskazuje najarhaiénijom prema oste lim grupama, pa obuhvaéa faze I i I. Poznati idol iz Dalja,* inate najizraztiji prod: stavnik ove grupe i pandan kliéevackom idolu centraine grupe, najstariji je prim- jerak antropomorine broncanodobne plastike uopée, | jedini reprezentant | fazo# Drugoj fazi pripadeli bi ostali nalazi zapadne grupe, veéina primjeraka con- tralne i poneki istoéne grupe.” Napokon, trecu fazu inio bi veci dio statueta istoéne i samo jedna centralne grupe® Ocito je da su najstariji tipovi poznati iskijucivo tunutar zapadne, a djelimice i istodne grupe, dok su najmladi ograniéeni u najvecem broju na istoénu grupu. Najstarije tipove slavonsko-srijemske grupe oznaéava pretezno plosnata for- ma | ruke u obliku kratkih horizontalnih patrljaka. Medu njima se javijaju 1 prim- jerci s punim i oni s prosirenim i Supljim donjim dijelom. Medutim, svi slijede isti ‘osnovni oblik i unatoé znatnim razlikama u prikazu nosnje, djeluju priligno ujed= naveno. Porijekio ove plastike brontanog doba Z. Letica tral prvenstveno u doma- im tradicijama | zapadnu grupu, kao najstariju, direktno povezuje s idoloplastikom vudedolske kulture,’ smatrajuci da se ona u istoénoj Slavoniji i Srijemu odrzala sve do pojave kulture panonske inkrustirane keramike, pogetkom srednjeg bron- Ganog doba. Prema tome, najstarija bronéanodobna antropomorina plastika nopos- redno bi proizlazila iz kasnoeneolitiéke, s time Sto je preuzela dekorativne elemente kulture panonske inkrustirane keramike. U kasnijem razvoju ova se plastika, prema Letici, Siri ka jugoistoku 1 dolazi pod utjecaje kretsko-mikenskog kulturnog kruga, Sto se narogito odituje kod najmladih primjeraka istotne grupe ovih fi 2. Letica je, shodno svome shvacanju 0 porijeklu ove plastike janje odredila u vrijeme od 18. do u 10. stoljece. Medutim, ova teza nije prihvat Iva, jor je izmedu vusedolske i srednjobronéanadobne populacije kulture panonske inkrustirane keramike u Slavoniji i Srijemu, prevelik vremenski razmak, unutar kojega se razvila | trajala vinkovatka kultura ranog bronéanog doba, koja n@ poznaje nikakvu plastiku. Naravno da vuéedolska i kultura panonske inkrustirane keeramike nis mogle biti w neposrednom kontaktu, pa je stoga nemogué i direkt kontinuitet_ medu ovim dvjema vrstama antropomorine plastike. Ovo, medutim, ne iskijuéuje prezivijavanje pojedinih motiva i simbola, koji se u bronéanom dobu opet pojavljuju. Prevelik je | raspon trajanja ove pojave, kako ga je odredila Z. Letica, jer bi ona tako izlazila iz vromenskih okvira zivota kulturnog kompleksa podunavske inkrustirane keramike, uz koji se ova plastika iskljudivo veze, a koji traje od 15. do u 13. stoljece.”® Egejski utjecaj je vise nego odigledan; pojedini primjerci mladih statucta istoéne grupe gotovo doslovno oponagaju oblike i) i > mikenskih figurina. Egejski Uujecaji na bronéanodobne kulture karpatskog Podunavija o€iti su jo8 i ranije. Vrlo je zanimijiva ideja prema kojo} su ovi uplivi kod lokainog stanovnistva, kod kojega ' Gavn au Aeholobiors muzolu v Zagrov. N VULIG, Zork Dr. V. Demetrytevicza, 199, 1, 2; Nl. VASIG Sie ae © Pai no sto bile poate ove objavene statute ix Savon | Baran 1 Zapsana grea, pro Z. Lei: Bepshs, Garner Madera, Osi ein rata ii. uo fle Yu sai Woo, Kom Cabs, 5, Prms Z Lt: 2a Bry “liar sto: Klodovo, Kevbovo (Peak, Glanija Skolska grain), Gila Mare, 8, ZUEMICA, of. 51-83 10 Wi, 2.8 rn je najvjerojatnije postojala =... baétinjena predispozicija, odnosno afinitet 2a jzrazavanje duhovnih nazora u tom vidue,"' potakli pojavu lokalno proizvodnje antro- pomorine plastike.’? No, na ovo éemo se vratiti poslije. Do nedavno broj figurica zapadne grupe bio je vrlo malen. Cinila su je dva primjerka iz Dalja, te po jodna iz Bapske, osjeckog muzeja (nepoznato nalaziéte) | Gardinovaca.'* Ovima se moglo pribrojati | dvije figurice iz Madarske, koje potjecu 's nageg terena. Z. Latica Im je u svojo} monografiji pribrojala | sedam primjeraka Iz Baéke.'* Tada im je ukupan broj bio Cetrnaest. Posljednjih godina zapadna grupa se rnaglo poveéala novim figuricama iz Baéke,"* Slavonije i Baranje, pa sada broji 32 primjerka.% Osim teiju slavonskih statueta koje potjecu s iskopavanja,” sve ostale 8 ovog podrusja sluéajni su nalazi. Upadijivo je da su grupirane iskljutivo na dva mjesta; jedna grupa se javija na lokalitetima uz Dunav oko Dalja, a druga je kon- ccentrirana oko Klise, desetak kilometara zapadnije. Ovo je ujedno 1 najzapadnija toBka rasprostiranja ovog tipa antropomorfne plastike u Slavoniji 4. GLAVA STATUETE (T. 1,1) Lokalitet: Dalj—Livadice, stuéajan nalaz V: 4,6 em D&iri: 3.2.em D ui: 2,6 cm Boja: tamnosiva Muze} Slavonije Osijek, inv. br. 15032 Neobjavijena, Lice, oglavije | frizura vrlo su pomno izradleni. Obrve, nos i usta oznageni su ravnim urezima, 081 su ubodi, a u8i plitki zakrivljent urezi. Nekoliko ureza ispod usta vjerojatno prikazuje bradu. Kosa je straga razdijeljena po sredini i zaéeSljana ka licu, Na glavi je oglavije, vierojatno u obliku fesa ili toke, éiji je donji rub ukra- Sen vjerojatno prigivenim metalnim ukrasima, prikazanima nizom uboda. Straga ‘se od oglavija, sredinom leda spuéta traka, prikazana dvama paraleinim urezi- ma, Ne znamo kako zavréava, jer je figurica ovdje slomljena, ‘Sudei prema voliéini glave, éitava statueta morala je biti vrlo visoka, vie rojatno preko 20 cm, a realistiéan prikaz lica sugerira i analogno predstavijenu noSnju. 1. ABIANEtaNDaIe, © pos srdtotantob arom plate «Jpn Po 12, SIKOBEAGK,Siicn 2am Syl dor Unet i Bribes anon ir op oy EER OER INU aeRO NI Og PEE an new gilenck ty “eats en TS TRUK, Ae 09,72, a7 14, § MARWAN, slat Yranarodopae ooplatike te eetine Oxaka, Oltact — Bethe Palen, 06, 1S th Malegaon antmrne patho" ine Oat; Gad Tri Sat. sv EML"eeositeyomntne paste | vale = Ialets Moston, ae , Mle: Mo 1s Ka bike moguce natal ‘ec * ball ig banéenog dbs, trai iy BULAT,Lvadice, Dal" nasal te bron poltvh iver, Onde Je pobolona est primera lz Bethe, jon 197, going, O2 XUIILN, 147, 129, rag Sa A, fad 4, MR 12 to 12 : 2. FRAGMENTIRANA STATUETA [T. 1.2) Lokalitet: Dalj—Livadice, iskopavanje 1979. godine, sonda 6, 1,35—1,50 m. V:9.em 8: 4m raspon ruku: 4,5 om Boja: tamna sivosmeda, uglaéane povrsine Muze} Stavonije Osijek, inv. br. 15699 Objavijena."* Na valjkastoj glavi lice je gotovo potpuno zanemareno; vidljive su samo oi oznagene sitnim ubodima, Ruke su predstavijene kratkim, vodoravno rasirenim pa trljcima. Tijeto figurice, u gornjem dijelu plosnato, prema dolje se prosgiruje, pa je vierojatno zavréavalo biago zvonoliko. Statueta je prikazana obuéena u dugatku opravu s ovalnim izrezom oko vrata. Ima ogrlicu, samo sprijoda oznaéenu toékastim ubodima. Niz takvih uboda ispod i iznad vratnog izreza haljine, takoder je ogrlica s tri lunulasta privjeska: Pri dnu suknje uokolo teée ukras od dva vodoravna reda toékastih uboda, koji se na desnom boku u pet okomitih nizova pruzaju sve do pod ruku. Ovo sugerira ukras na odjeéi, mo%da prigivene metalne aplike. 3. FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 2,1) Lokalitet: Dalj—Livadice, Iskopavanje 1979. godine, sonda 6, 1,95--1,50m V: 52m §: 23 em Raspon ruku: 4 em Boja: svjetlosmeda, zaglacane povréine Muzej Slavonije Osijek, inv. br. 15700. Objavijena.”” Ova figurica puno je nemarnije izradena od prethodne. Lice je predateno ‘samo tankim urezima koji oznaéavaju usta, iznad i ispod kojih je prikaz, vierojatno, brade i brkova. Veéa paznja poklonjena je kosi, predosenoj tankim urezima, Kosa jc podijeljena i od lica zaGesljana unatrag, gdje je skupljena u debelu pletenicu, koja na plecima zavr8ava bogatim cuperkom. Ovu pletenicu bismo mozda mogli interpretirati i kao viseéi ukras za oglavije, medutim, na glavi nema traga nikakvom pokrivalu ili ukrasu. Sklonija sam zakljuditi da se ipak radi o pletenicl, tim vise Sto je jasno vidljivo preplitanje kose, a osim toga na svim ostalim figuricama ove grupe, vise¢i ukras oglavija prikazan je ravnim okomitim linijama. Ovaj primjer se moze usporediti jedino s figuricom iz Odzaka, koja na ledima takoder nosi nesto nalik pletenici: 1. 4. IMIG, 06 1, T.8, f: ML. BULAT 0.6, 7.20% 4. 18. J. SIMIC, 0. 1, TB, 6: RU BULAT, 00 728%, 2. 28. KARMANS, Mastorga TI 13, Na rukama su urezima predogeni rukavi, ana prsima vratni izrez haljine. Na prsima je figurica oStecena, no Ipak se mogu raspoznati tanki urezi koji pred- stavljaju ogrlice s trokutastim privjescima, Ovo bi moglo predstavijati i vez kojim je ukraSen rub vratnog.izreza, Na ledima su Getiri okomita niza tockastih uboda, {na desnom boku, sliéno prethodno] figurici, tri takva okomita niza dopiru do pod uku. Moze se naslutiti da je | ova statueta na donjem dijelu imala borduru od tockastih uboda, 4. FRAGMENT TRUPA STATUETE (T. 2.2) Lokalitet: Dalj—Livadice, iskopavanje 1979. godine sonda 6, 1,15—1,35 m. V: 3.7 em 81,9 em Boje: tamnosiva, uglaéane povrsine Muzej Slavonije Osijek, inv. br. 15885 Objavijena.* 'Na velo fragmentirano] figurici tesko je odrediti 8to je prednja, a Sto stra2- nja strana. Sudesi prema analognom natinu prikazivanja odjece kao kod prethod- nih figurica 8 ovog lokaliteta, s ukrasom na desnom boku, mozemo | kod ove zakljuciti da je ukras od dva niza utisnutih koncentriénih kruznica, takoder, na desnom boku. Oko struka je pojas, prikazan trima paralelnim urezima. Motiv tutisnutih Koncentrignih kruznica (rozeta) vidljiv je i straga i sprijeda na trupu fl. gurice. Ova} motiv, kao | identiéan prikaz pojasa, cine ju bliskom figurini iz Dalja 5. FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 2,3) Lokalitet: Dalj—Marinovci, slu¢ajan nalaz V: 55 cm Raspon ruku: §,2 em 8: 180m Bola: tamnosiva, tragovl uglaéavanja Muze) Slavonije Osijek, inv. br. 16915 Noobjavijena. Ovo je izrazito plosnata figurica, sa Zepastom glavom ravnoga tjemene. Patrljei ruku su vrlo kratki i dvostruko izvedeni, pa izgleda kao da su po dvije ruke sa svake strane. Lice je predodeno vrlo sumarno: 08! i usta su tobkasti ubodi, ‘2 nos tanka, okomito urezana crta. Na Gelu je vodoravna linija, nad kojom su kratki okomiti urezi — vierojatno nekakav ukras za glavu, mozda dijadema, s ‘obzirom na to da na tjemenu nema prikaza oglavija. Kosu predstavijaju urezi sa strane lica i na zatiliku. Od tjemena se niz leda spusta viseci ukras, prikazan sa etiri okomite erte, koji zavrSava bogatim ée8ijastim privjeskom. 22 Sam Je ueouino spamona Tia okt gene Car 4. gine, terest, AD be. Zoe siya Alito lela Maj Slave ism Vratni izrez oznavavaju luéne linije, a na prsima je bogati ukras, Toékasti lubod! mogli bi biti prikaz prigivenih metalnih aplikacija na odjedi. Ispod njih je ogrlica sa po jednim velikim Geéljastim privieskom sa svake strane i tri manja u sredini. Rubovi patrijaka ruku nose kratke ureze { po jednu rozetu. Isti motiv vidljiv je 1 pod lijevom rukom, gdje je figurica odlom|jena, Odjeca i nakit prikazani su priliéno nemarno, Prvobitno je sav ornament bio ispunjen bijelom inkrustacijom, od koje su i sad vidljivi tragovi 6. FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 3,1) Lokalitet; Dalj—Savulja, sluéajan nalaz V: Sem $8: 5,2.cm Boja: siva, tragovi ugladavanja Muzej Slavonije Osijek, inv. br. 16489 Neobjavijena, Figurica je vrlo fragmentirana, no ipak je vidljivo prosirenje u donjem di- jelu, koje je Ginilo zvonoliku Supliu suknju. Oko struka je pojas, predoéen dvama Paraleinim urezima, medu kojima su kratke okomite ertice. Od pojasa se spusta pet lunulastih privjesaka, izvedenih kratkim urezima i ubodima. lznad pojasa, sprijeda i straga, urezani su trokutasti motivi, @ jedan takav se nalazi i sprijeda desno, ispod pojasa. Ist! motiv vidljiv je I na gornjem dijelu figurice. Od prsnog ukrasa reostao je dio ogrlice od kratkih okomitih ureza, te lunulasti privjesak. Na ledima 2, okomito izveden, ponavlja motiv pojasa, koj! predstavija viseci ukras oglavija, a rozetom na kraju. Po jedna rozeta nalazi se jo8 na desnoj strani leda i na des. nom boku, | ovdje je ornament bio upotpunjen bijelom inkrustacijom, 7. FRAGMENTIRANA STATUETA (T, 3.2) Lokalitet: Klisa—Ekonomija, sluéajan nalaz V: om D dolje: 4 cm Boja: tamnosmeda, nouglaéane povrsine Muze} Slavonije Osijek, inv. br. 15785 Neobjavijena, Ovaj_primjerak priliéno je pazljivo lzveden. Figurica je slomljena ispod ruku, pa nedostaje gomji dio. Plosnati trup se prema dolje zvonoliko progiruje u Suplju suknju. Od prsnog ukrasa vidljiv je samo privjesak. Na ledima je viseéi ukras od ‘etiri okomite paraleine erte, na éijem su dnu privjescl, prikazani malim okruglim Ludubljenjima. Pojas je spusten priliéno nisko, a prikazan je na naéin sligan onome kod prethodne figurice, s tim da je ovdje jo po niz tocaka ispod i iznad pojasa. Od pojasa se spustaju naizmjeniéni nizovi togaka i tankih ureza, to vjerojatno predstavija nekakav ukras na haljini. J ovdje je ukras bio bijelo inkrustiran, 15 8, FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 4) Lokal V: 66 cm Raspon ruku: 8,7 cm Boja: sivosmeda, uglagane povr8ine Muze} Slavonije Osijek, inv. br. 16206 Neobjavijena. lisa—Ekonomija, sludajan nalaz Sudeéi prema saéuvanom dijelu (gornji dio osim glave i dijela lijeve ruke), ova statueta morala je biti vrlo visoka. Trup je plosnat, a na ledima Je izrazen hnrbat, od kojega se tijelo figurice Sirilo prema dolje. Patrljci ruku su kratki, ali visokl, Vidljiv Je rub rukava, izveden nizom kratkih ureza i uboda, na éijem je donjem dijelu prikaz nekog trokrakog privjeska, ili moZda veza. Na prsima figurice dvije su ogrlice, prikazane kratkim urezima | to&kama. Obje nose trokraki lunulasti privjesak. Tockasti ubodi medu ogrlicama mogli bi biti metalne aplike na odjeci Na prsima su i dvije rozote, Sto moze takoder predstavljati aplikaciju na haljini, ill pak, oznaku Zenskog spola, sliéno kao na figurini iz Dalja* Na ledima je dio viseceg ukrasa oglavija, kojega éini pet okomitih, zrakasto prosirenih nizova uboda i zareza, od kojih svaki zavréava okruglim udubljenjem. Ukras na ovoj figurici vrlo je realistiéno | pomno izraden i Steta je sto nije cjelovitija, 9, FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 5.1) Lokalitet: Klisa—Ekonomija, sluéajan nalaz V: 5,7 cm &: 4,1 om Boja: sivosmeda, grublie fakturo ‘Muzej Slavonije Osijek, inv. br. 16271 Neobavijena. Na ovo] plosnatoj stetueti ukras je tzveden nemarno. Saéuvan je dio lijevog patrljka 8 vidljivim orukavijom, ukraSenim Ge8ljastim privjeskom; kao | prethodna i ova figurica ima dvije ogrlice ‘sa nizom kratkih ureza s donje strane, ali osim njih, tu su | tanki okomiti urezi koji se spuStaju okomito od vrata gotovo do struka. Na ledima je ukras koneipiran sliéno kao kod prethodne figurice, no iaveden jednos- tavnije — samo urezanim criama s togkama na dru 10. FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 5,2) Lokalitet: Klise—Ekonomija, slutajan nalaz V: 556m 5: 5.6 cm Boja: sivosmeda, nouglatane povrsine i grublje izrade Muzej Slavonije Osijek, inv. br. P—1707 Neobjavijena, 2. N. NAINATIE—PANDZIC, 8, $8. 16 Ova statueta imala je Siroku zvonoliku suknju, dja je Supljina doplrata do struka, Patrljci ruku (sacuvan je ljevi) razlikuju se od uobicajenih, jer su izvedeni konveksno. Unatoé grubljoj izradi, ukras je izveden pazljivo. Sprijeda je urezana luéna linjja 5 nizom trokutica, sto predstavlja ogrlicu s privjescima, ili pak ukradeni larez haljine. Okomita linija Sto se pruza iznad ogrlice, sa po tri kukasta ureza sa svake strane i okruglim udubljonjom odozdo, magia bi biti prikaz nekog nakita, Straga je vidljiv samo donji dio viseceg ukrasa za glavu, i2vedenog sitnim trokt- tastim ubodima u okomitom nizu, § okruglim udubljenjem na kraj Figurica ima visoko postavljen pojas, predogen dvjema paralelnim urezanim crtama, od kojega vise trokutast! privjesci. Na sredini lada, od pojasa na nize Uukras Cine dvije tocke | kratki okomiti urez, Vidljivi su tragovi bijele inkrustacije, kojom je bio ispunjen ornament. 11, FRAGMENTIRANA STATUETA (T, 6,1) Lokalitet: Klisa—Ekonom Vv: 48m 8: 3,4em Boja: tamnosiva, slabo uglaéane povrsine ‘Muzej Slavonije Osijek, inv. br. 18266, Neobjavijena, a, slugajan nalaz Ova vrlo fragmentirana statucta zvonolikog je tipa, sa znatno prosirenim, vyjerojatno Supliim donjim dijelom. Ukras se donekle razlikuje od prethodnih, iako ima siiénosti s brojem 2, koji na boku nosi ukras od nokoliko okomitih nizova toé- kastih uboda. Na ovom primjerku tih nizova je osam ispod pojasa, a dva tznad Velo tankim paralelnim urezima oznaten je pojas, na kojemu su toékasti ubodi Sprijeda i straga urezan je trokutasti motiv. Vialjivi su tragovi bijelog inkrustiranja, 12. FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 6,2) ug—Utrina (Baranja), sluéajan nalaz Raspon ruku: 8m Boja: tamna sivosmeda, uglaéane povrsine Darda, Muzejska radna jedinica pri Narodnom sveuéilistu Beli Manastir. Neobjavijena, Prvi primjerak bronéanodobne antropomorfne plastike naden u Baranji, vrlo je volikih dimenzija, 8 realistiéno predotenim bogatim nakitom. Gornji dio je plosnat, dok se prema dolje lagano prosiruje. Glava je Gepasta, s ravnim tjemenom, OGi predstavijaju dva uboda, iznad njih, urezanom linijom prikazane su spojene obrve, Sto ovu figuricu povezuje s Kliéevackim idolom centralne grupe, a okomiti lurez je nos. Na donjem dijelu lica urezani je prikaz brade. Kosa je podijeliena straga | zaceéljana prema licu. Na glavi je oglavije poput fesa ili toke, donekle sliéno onome kod broja 1. iviéeno nizom tockastih uboda is rozetom na tjomenu. Od oglavija se sve do struka spusta viseéi ukras, kojega dine tri okomite linije. Na vanjskima su po dva polukruzna motiva, saéinjena od toékastih uboda. ZavrSe- tak ovog ukrasa slian je onome kod broja 5 (Dalj—Marinovei), ali puno pazljivije 2 7 lzraden. Isti motiv se ponavija_i-na plecima, a nastavija se na ogrlicu, izvedenu paralelnim luénim urezime, Ledni | prsni ukras na ramenima su spojeni po jednom velikom rozetom (kopta? ukrasna plota?), od kojih se spustaju po dvije okomite linije sa po tri niza totkastih uboda. Donji rub ogrtice, takoder, prati niz tockastih uboda, koji na stedini gine privjesak. Iznad ove nalazi se jos jedna ogrlica — ili moZda vratni izrez haljine — prikazana na isti naéin kao i prva, ali bez privjeska Pojas je visoko, odmah ispod ruku, a Gine ga dvije paralelne linije s bordu- rom od toékastih uboda. Od pojasa se do desnog pazuha penju tri niza takvih uuboda, Rubove rukava oznatavaju po dvije paralelno urezane linije. Mjestimice su vidljvi tragovi bijele inkrustacije. Dvanaest opisanih figurina nesumnjivo pripada zapadnoj grupt antropomorfne plastike srednjeg bronéanog doba jugoslavenskog Podunavija. No, | medu njima postoje razlike. Za Getiri se pouzdano moze reéi da su tipa sa Supljom zvonolikom suknjom, Sto th povezuje sa centralnom grupom. Za etiri moze se tvrditi da su plosnatog tipa: samo ih je pet sa saéuvanom giavom, pa nam nedostaje vecina prikaza lica. Od ovih pet, samo se na tri javija brada, Sto znaéi da ova pojava nije svojstvena bas svim figurinama zapadne grupe, Prikaz grudi, kao oznake Zenskog spola, bilo je moguée ustanovitl samo ns jednoj statueti, Sto ju povezuje s Figurinom iz Dalja. Ova figurica (broj 8) pokazuje povezanost sa daljskom | nekim drugim svojim karakteristikama. Najupadijivija je njezina volidina, jer bi, sudeéi proma sacuvanom dijelu, citava bila visoka preko 20 em. Sliéan je i prikaz ogrlice s privjescima, koju moZemo smatrati naginjenom ‘od spiralnih cjevéica, te centralnim lunulastim privjeskom. Steta je Sto ova figue rica nije cjelovitija, jer bi, adekvatno dotaljnom I realistiénom prikazu no&nje, bilo 2a obekivatl | detaljno prikazano lice, frizura | oglavlj. Upravo je obratna situacija sa statuetom broj 1, od koje je preostala samo glava, ¢ vrlo detaljnim prikazom lica | oglavija, na osnovu Gega moZemo pretposta- viti i sligan prikaz nodnje i nakita, Ove dvije figurine se ujedno éine najstarijima od svih nabrojanth, a moda bi im se mogao pridruziti 1 primjerak 4 radi spomenutih slignosti s daljskom fi- gurinom, najstarijim predstavntkom zapadne grupe. Datiranje ovih statueta prema prikazu pojedinih tipova nakita, nije pouzdano, jer se vecina nakita upotrebljava kroz duze vrijome, ponoki éak i kroz Gitavo bron- Gano doba. Izgleda da se opéenito moze reci, da su figurice sa detaljnije i realistié- nije prikazanim licem i no8njom starije od nemarno izvedenih, kao i da su one plo- snatog tipa starije od 2vonolikih. Medutim, sve dok ne budemo imali nutarnju pe- Fiodizaciju bjelobrdsko-daljske grupe, zasnovanu na jasnim stratigrafskim pokaza- teljima, upustanje u bilo kakvo detaljno vremensko opredjeljivanje vrlo je nest gurno. Za sada se moramo zadovoljiti samo okvirnim smjeétanjem ovih nalaza unu- tar Zivota blelobrdskodaljske grupe Inkrustirane keramike, Sto znaé! od 15. do u stoljece. Jedina moguénost nesto preciznijeg datiranja, jeste usporedivanje sa nej- starijom, daljskom figurinom, kod primjeraka kod kojih je to moguée. Prema tome, tone figurice koje imaju najvise zajedniékoga sa uzorom, najvjerojatnije, su starije 6 oni koje to imaju u manjoj mer! ili uopée nemaju. 18 Z. Letica je daljsku figurinu i onu iz osjeskog muzeja, s nepoznatog nala- 2ista, stavila na krajnje tocke razvoja plastike zapadne grupe; daljsku na posetak, a osjetku na kraj. Pri tome ona utvrduje tri stilske faze razvoja ove plastike. Prwu fazu oznagavale bi statuete tipa daljske, sa realistiénim prikazom de- talja, prirodnim proporcijama, plosnatim oblikom i finom fakturom. (T. 8,1). U drugoj fazi se gube prirodne proporcije, opada tehnicka izvedba, ali jo8 vik ostaje realisti¢an prikaz nakita. Takoder s@ javijaju I Suplie 2vonolike suk: nije. Treéu fazu predstavija statueta iz osjetkog muzeja (T. 8.2) koja je izqubila prirodne proporcije. Odjeca i nakit se vi8e ne prikazuju realisticki, veé se te! slo- bodnijom ornamentainom izrazu, pa se pojedini dijelovi tijela sve vise zanema- ruju | geometriziraju. Sve nabrojane statuete mogu se prema svojim znaéajkama uklopiti u jednu od ovih faza; medutim, veliki bro} ih je previe fragmontaran da bi se mogao de- talinije analizirati. Ako’ se dréimo Letiginih stlskih faza, proizlazi da su najstarije statuete bro} 1 | 8, vjerojatno | bro} 4. Na primjerku broj 12 (Baranja) vrlo su reali- stigno predogeni nakit | noSnja, Sto bi govorlo u prilog njogovo} veso} starost. Vecina ostalih pripadala bi negdje u sredinu razvoja ove vrste plastike. Zanimljivo je da se ova grupa idola u sjeveroistoénoj Slavoniji i Baranji w Gfelini pokazuje starijom i u odnosu na idole Iz juzno Baske. To bi znasilo da je Upravo na ovom prostoru bilo ishodiéte antropomorfne plastike podunavskih. gru- pa s inkrustiranom keramikom srednjega bronéanog doba. Ako malo podrobnije azmotrimo ideju 0 vafinitetus ili sprediepoziciji« ovdesnje populacije 2a ovakvim nnaginom Tzrazevanja svojih duhovnih nazora, ona ée nam izgledati najuvjerjivijim ‘moguéim razlogom postanka ove vrste idoloplastike. Svakako moramo zapoceti s ‘udedolskom kulturom kasnoga eneolitika, s antropomorinom plastikom, éiju os: novnu shemu evidentno slijedi i bronéanadobna plastika. U istosno} Slavoniji na Pocetku brontanog doba dolazi do razvoja vinkovacke kulture, na vuGedolskom sup- stratu 1's neosporim vusedolskim tradioljama, fako je kod nje upadljivo odsustvo bilo kakve plastike 1 vrlo skromno ormamentiranje Keramike. Naravno da nosioct kulture panonske inkrustirane keramike, koji su se potetkom srednjega bronéanog doba pojavili u ovim prostorima, nisu mogli doéi w neposredan dodir s vuéedok skom populactjom. Tesko je, medutim, povjerovati da je cjelokuono vutedolsko nasljede nestalo tjekom ranog bronéanog doba. Vubedolska populacija bila je to- liko nana i ekspanzivna, da je svoje kulturne utjecaje, svoj stil i ideje uspjela progiriti na vrlo velikom teritoriju. Osim toga, ne moze se poreti da su vee tada na vudedolsku kulturu djelovali utjecaji egejskog kulturnog kruge.* Stoga izgleda malo moguéo da ideje | tradicija ovako kultumo snazne populecije nisu preziviele, tim vige Sto svakako moramo ratunati i s izvjesnim etnickim kontinuitetom na vom podrugju, jer na kraju eneolitika i posetku bronéanog doba nije bilo nekih drastignih etniékih promjena. Bronéano dobe donijelo je nov izraz, novu ymodus, medutim, naslijedene predispozicje su ostele. Pogetkom srednjeg brontanog doba fovdje su’ se pojavili nosioci kulture panonske inkrustirane Keramike, doselivsi se sa sjevera i stvorivsi u ovom prostoru njezin osebujan regionalni tip, za kojega se vee ustalio naziv bjelobrdsko-dalska grupa* U to vrijeme pojatani su kontakt s HZ ATIGA, oe. 2827. 51,7., 1.1, Vi BE AW Schiibi, ie Bar Veta Zawet 945, 105 sm. 8, DIMNTAUEVIC, Yutoolsa Kaka, u PZ I, fra; So. sr n> aS. DiiAlevice®. JOVANOVIG: Own leat daonay Bota Gates apenas 2, HURRAH PAnbie,"Srocnjo bronsano doba Istoeno}SHvoni ff, HAD-3, 9, 198, a. 19 egejskormikenskim svijetom, &to je vidljivo kod mnogih kultura karpatskog Podu- havija: vatinske, otomanske, Verbicioara, Wietenberg 1 drugih. Razigrana i inven- tivna bjelobrdsko-daljska ornamentika, pothranjena kasnoeneoliti¢kim nasljedem, bila je izvanredno plodno tlo egejskim utjecajima, &to je rezultiralo ozivijavenjem i ponovnim razvojem idoloplastike u okviru bjelobrdsko-daliske arupe. Sudjelujuci u formiranju dubovacko-2utobrdske grupe, kao jedna od bitnih komponenti njezina nastanka, pronijela je bjelobrdsko-daljska, odnosno, panonska inkrustirana keramika i ideju idoloplastike, koja se u drugadijim uvjetima, pod razligitim utjecajima | tradicijama kulturnih geupa jugoistotne Karpatske kotline 1 donjeg Podunavlja, drugagije | izrazavala. Buduéi da je u donjem Podunaviju bila ialozena neposrednijem djelovanju egejsko-anadolskih kulturnih utjecaja, nije cudo da je dubovacko-Zutobrdska antropomorfna plastika poprimila forme koje su se znatno udaljile od svolih ishodi8nih oblika unutar bjelobrdsko-daljske grupe. Ovako zamisljena ideja o nastanku antropomorfne plastike srednjeg bron- anog doba za sada mi se Zini najvjerojatnijom, Kako na ovo mjestu govorimo 0 antropomorfno] plastic! bronéanog doba u sjeveroistoénoj Slavoniji u cjelini, moramo spomenut! jo8 dvije figurice, koje ne pripadaju bjolobrdsko-daljskom tip; medutim, barem za jednu od njih okolnosti nalaza govore u prilog kulture pripadnosti ovoj grupl. 13, FRAGMENTIRANA STATUETA (T. 7,1) Lokalitet: Aljma’-Podunavlje, sluéajan nalaz Vv: 5m Bem Boja: tamnosiva, uglaéane povréine Muze} Slavonije Osijek, inv, br. P-102 Neobjavijena, Ovo je velo zanimljiv primjerak entropomorfne plastike. Gini se da saéu- vani ulomak predstavlja gornjt dio figurice, sa ra8irenim rukama. Zanimljivo je da glavu oznagava samo blago ispupéenje na gornjoj povrsini. Ruke su izvedene na agin uobigajen kod antropomorfnih statueta bronéanog doba u sjeveroistotno| Slavoniji. Ukras je, medutim, potouno specifiéan. Rovasen je, a bio je Ispunjen br jelom inkrustacijom. Vrlo je bogat, tako da prekriva éitavu figuricu. Tvore ga mo- tivi uspravnih 1 viseéih Srafiranih ili-praznih trokuta, ciecak i ravnihi linije, vodo- ravnih 1 okomitih. Tako koncipiran ukras ne moze predstavijati metaini nakit, veé tekstiini ornament, odnosno tkane ili vezeno motive na odjeci Figurica je nadena na lokalitetu, gdje se kao povrSinski nalazi javijaju ulom- cl i srijomsko-slavonske vatinske | vatinsko-belegiske | bjelobrdsko-daljske kera mike. Kako vatinska I belegiska grupa ne poznaju antropomorfnu plastiku, figurica Vierojatno pripada bjelobrdsko-

    You might also like