GROB SKUPINE S JUZNOTRANSDANUBIJSKOM INKRUSTIRANOM KERAMIKOM IZ VARDARCA U BARANJI Azvorni znanstveni rad UDK 9035(497.5) “637” Dr. se. JASNA SIMIC HR - 310€0 Osijek Muzej Slavonije ‘Teg sv. Trcjstva 6 U baranjskom mjestu Vardarcu sluéajno je. pri grant obtelise hue u jesen 1999, godive,otkriven aljevinski grob skupine $ juznotranstanubiskom inkrustranom kerarikom, ranoga broncanog doba. ‘Obsaviena je sondivanje pri emu je otkopan pulevinski grob bez Zare,s kostima polosenima uplaku grobnu jim, te svelkins brojem prilosenih Keramickin posuda ukrasenih karakteristicnon bijelo inkrusiranion lukrason. Tako sondinanjen nije otkrven nit jedan drug grob, ovo once ukazuje na poloza nekvopole koja je od vee poznath naselixskupine sjuznomananubijskorsinkrustranom eranikom w Vardarciy na Tkaltetima Almaske i Selefeldek, udaljena nekoliko stotina metara, odnosno oko jednoga kilomera Mjesio Vardarac nalazi se u Baranji na cesti prema KneZevim Vinogradima, na zapadnom rubu Kopaéey- skog rita, ij. moévarnog podrugja nastaloga postupnim pomicanjem toka Dunava prema istoku. Smjesteno je na istofnom dijelu prostrane, blago valovite nizine koja zayrSava u otliku terase Sto se priligno strmo spusta do nekoliko metara niZega nekadaSnjega dna motvare. Danas su velike povrSine rita isuSene, narotito njegov zapadni dio i vecinom pretvorene u pasnjake i obradivo zemijite, tako da naselja koja su se nalazila na njegovoj zapadngjivici vise nisu na obali, veé su od nje wdaljena i po nekol ko kilometara,J. Simié: GROB SKUPINE S JUZNOTRANSDANUBUSKOM ..., OZ 26/2002. str 27-44 Danasnje uzvisenje sto sa zapada Iuéno uokviruje prostor nekadaSnje mogvare od juga prema sjeverozapadu i sjeveru, od Bilja na jugu do Batine na sjeveru i danas je priliéno gusto nastanjeno, a iu preS.osti je privlaéilo jude svojim topografskim ‘ajkama. One su, prije svega, morale zadovoljiti dva uyjeta, a to je moguénost pribavljanja hrane (i vode), te Sto bolje obrane od napadaga, éemu ‘motemo pridodati i zastiéenost od poplava. vai dio Baranje zadovoljavao je sve te uvjete, tako da su na spomenutom potezu tadasnje ritske obale postojala naselja veé u neolitiku, kao sto je npr. naselje staréevagke pa_potom sopotske kulture u Knezevim Vinogradima (SIMIC, J., 1986.a, 16-17; ISTA, 1986., 5-36; ISTA, 1987., 43; ISTA, 1988.a, 16-17; ISTA, 1989, 40; MINICHREITER, K., 1987, 48, 51, 121, 139, sL4, sL5; ISTA, 1992, 15), Prema dosadasnjim arheoloskim na sudeci, izgleda da je tijekom Tenoga i srednjeg bronéanog doba ovo podrugje narotito odgovaralostanevnistvu skupina —s inkrustiranom keramikom koje ga je intenzivno nastanilo i podiiglo niz naselja duz eijele obale pa je ona danas bogata arheoloskim nalazistima skupine s juznotransdanubijskom keramikom i daljsko-bjelo- brdske skupine. Jedno od tih nalazista je i Vardarac, u joj su okolici bila poznata dva tokaliteta skupine s juznotrans- danubijskom inkrustiranom keramikom: Almaska (Jabukovo) na sjeveroistocnom rubu sela i Selefelde! juéno od sela (MINICHREITER, K., 1984, 36; ISTA, 1687., 64, 134, 135, 139; SIMIC, J., 1984,, 31, T. 7.3-6; ISTA, 2000., 135, 136). peeJ. Simié: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBUSKOM ., OZ 26/2002. str 27-44 Polozaj Almaska nalazi se istofno od ceste 2a Lug i Knedeve Vinograde, gdje je na samome rubu terase, fj na obali nekadasnje motvare, vidljiv mali brezuljak (Karta 2:1). Teren se ovdje blago spusta prema zapadu i dae w valovitu ravnicu!. Selefeldek je smjesten istogio od ceste prema Bilju2, na omanjem uzvisenju koje se prema zapadu pretapa u ravnicu (karta 2:3). Nadmorska visina obaju lokaliteta iznosi nesto vise od 90 metara, Oba su. nalaziita rekognoscirana i reambulirana, no nisu istrazivana, Prema povrsinskim nalazima sudeéi vjerojatno se radi o naseljima, a zragna udaljenost medu njima iznosi oko 1,5 do 2 kilometra. Poéetkom listopada 1999. gofine u Arheoloski odjel Muzzja Slavonije uw Osijeku donesene su tri male posude skupine s juZnotransdanubijskom inkrustir- anor keramikom, od kojih je jedna bila potpuno éitava, druga djelorrigno citava, a treéa u ulomeima’, Posudice su pronadene pri iskopu stupova za terasu obiteljske ude u Vardereu, u Ruzinoj ulici 51 b, koja se nalazi na sjeveroistoénoj periferiji sela, na samome rubu poviiene terase, nekadainje ritske obake (SIMIC, J., 1999,, 71-74) (karta 2:2) Vrlo male dimenzije, faktura i ukras posudica ukazivali su na to da, najyjerojatnije, 2otjecu iz groba, ‘odnosno da su sluzile kao grobni prilozi, a to je govorilo u prilog postojanja nekropole na tone mjestu, Istoga mjeseca obavijeno je sondiranje na mjestu i u blizini mjesta nalaza posuda, s puno nade da ée se pronadi jo8 poneki grob, odnosno potvrditi lokacija nekropole*, Kuéa uz koju je otkriven grob godignuta je na istofnom rubu povigenog zaravanka pruzenoga smjzrom sjever - istok, Koji se na istognoj strani strmo spuita prema oko 6 metara nizoj nizini, U proslosti je tu podimala noévara, a danasnji zaravanak bio je njezina bala na kojoj su tijekom vremena podizana brojna naselja, Danas je ritsko podrudje puno istoénije. Oko 500 m prema’ sjeveru nalazi se polozaj Almaska (abukovo), a oko 1 km prema jugu smjesten je Selefeldek. Pretpostavijeno je da_novootkrivena nekropola u Ruzinoj ulici najyjervjatnije pripada naselju_u Almaskoj. Neposredno uz zapadni rub terase kuée na mjestu nalaza triju posudica, otvoren je prvi iskop Sirok 3,40 m i dug 7 m5. Humusni sloj bio je vrle tanak i njegov ‘Slka 1 roi powsinski nalazipokazuju dase radio vgeslojnom nalazstu (etrotanstanubska inkrstrns Keranika, dasha shupina 0g broranog i starjeg 2eliczneg doba, made elfezno doba, fntickorazc bij). Nall se éuvaju u Muzeju Skwvonije w Osiku. Towsinski nalast prada skuprni s juznctransdanubiskom $nkrustranom keramikom daljsko skupini i amiskom razdobu, Suraj se u Muzeju Slavonije u Osijek, Tosude je le je w Muze} don using ul £1 keerka a ugenica Viktoria Kluisr iz Vardarea, rs Kcerka Franje Kiusra, vas parce i kuce 2 pos dice pronadene. Oxom joj se prilikom zabwaljjemo. 4 Sondiranje je obavieno od 16. do 23. istorada 1999. godine, pod vodsivom J, Simi¢, vaditeljice Arkeoleskog_ odjela Mu Slivonie i ur "radno” sudjelovanje . Grubisiéa kustoss Povijesrog odjela, M, Renakoviga preparatora za keramiku, te ‘muzejshitehnigara B Demiga i S. Galovisa. Ovom priikom jo jednom zahvaljujemo na susrethvost. Franji Kluseru ejem je ‘vorste obavljene sondiranje. 5 Prema sijetima F. Kiusera pri gradaji kuée, odnosno kopanje podrun,niso pronadent nikaki nal. 29Simi¢: GROB SKUPINE § JUZNOTRANSDANUBUSKOM debljina nigdje nije premasivala tridesetak centimetara, Ispod njega pojavila se sterilna Zuta zemlja s trima velo dobro ocrtanima tamnim podrugjima (preliminamo oznagenima grob 1, grob 2 i grob 3). Grob 1, ovalnega oblika, nalazio se u sjeveroistoénom dijelu kutu Sto su ga éinili zapadni rubs terase i sjeverni rub iskopa, a njegov znatan dio tio je osteéen gradnjom terase i stuba s njezine zapadne strane. Upravo je to bilo mjesto na kojemu su pronadee posudice donesene u Muze} Slavonije i pretpostavka da se radi o grobu u potpunost je potvrdena. ‘Tamna povrsina oznagena kao grob 2, bila je okruglog oblika i nalazila se u sredini iskopa, dok je povrsina oznagena kao grob 3, bila bubrezasta i nalazla seu zapadnom. dijelu iskopa. Ni jedna niti druga, nadalost, nisu bile grobovi veé dvije oveée vrlo plitse Jame, 15 - 20 em ukopane u steritnu Zutu zemlju Prva jama ("grob" 2) sadrZavala je nekoliko grumena liepa, nekoliko vio sitnih, atipiénihulomaka prapovijesne keramike, Sto su mozda djeliéi grubih posuda skupine s juénotranscanubijskom_ inkrustita- nom keramikom, ali i par ulomaka grublje srednjo- viekovne keramike. Druga jama ("grob" 3) sadrZavala je Setrdesetak malih ulomaka nekoliko razliitih posuda skupine s jwaotransdanubijskom inkrustraiom keramikom, od kojih su neki dijelovi finih posudica 8 bije'o + OZ 26/2002, str 27-44 instustiranim ornamentom, a nekoliko ih potjede od h posuda, U jami je bilo i par geumena ljepa, fotinjskih Kostiju - dijelova glave i nogu nekog biljojeda srednje veligine (ovca, kozaili stna) i, takoder, ‘manja koligina grublje srednjovjekovne keramike. Sudeéi prema njihovu sadréaju, ove dvije jame uuopée nisu nastale u ranom bronéarom dobu ili je na bronéanodobne jame na neki naéin intervenirano matno kasnije, kada je u njih dospjela srednjoyjekovna keramika. © eventualnom postojanu nekog stednjo- vjekovnog naselja na ovom lokalitetu ili u njegovoj neaosrednoj blizini, za sada nista ne znamo, no ovaj bi na.az mozda mogao ukazivati na tu moguénost. Na prostoru izmedu jama i groba nije bilo nalaza, sim u jugoistognom dijelu sonde, fj. u blizini groba, gdje su pronadena dva ulomka grubog lonea debelih stijenki, svijetlosmede boje, s ukrasom od gustih paralelnih ureza, kakvima su velo Gesto. ukrasavani greblji lonci jednostavnih oblika unutar skupina s inkrustiranom keramikom, Sjeveroistoéni dio groba unisten je iskopom, no njegov sadréaj nije bio znatnije osteéen, Grobna jama je, koliko se moglo zakljuciti, bila ovalna, izduzena smjerom istok - zapad, a jednako tako su bili poslagani i grobni prilozi. U svome juznom dijelu raka je imala presirenje, Sto joj je davalo slabo izrazen osmigast izgked. SadtZaj se naiazio u sjevernom, fj gornjem dijeluimié: GROB SKUPINE § JUZNOTRANSDANUBIISKOM ..., 0 "osmice", dok je u juznom dijelu bilo samo nekoliko keramitkih ulomaka pomijeSanih. sa zemijom svijetli- jom od one u sjevernom dijelu rake. Saéuvani dio rake imao je dimenzije 1,27 m u smjeru istok-zapad i 2m u smnjesu sjever-jug (zajedno s prosirenjem). Gornji rub rake bio je na 0,40 m od povrsine tla, a dno na 0,70 m ‘od povrsine, * bila je tridesetak centimetara wkopana u sterini sloj Grob nije sadrZavao Zaru, tj, posudu s pokojnikovim i, dobro oprane od spaljznim ostacima, veé su kos 002. str pepela i gari, polozene na dno rake i prekri uloncima triju_grubljih lonaca ervenkastosmede i sujetlosmede boje od kojih jedan ima za ovu vrstu posuda uobigajeni metligast ukras nz eijeloj povrs Jedan je lonac potpun, drugome necostaje _nekoliko ulomaka, a od treéega je upotrijebjen samo dio dna, Na su "pokrov" poslagani grobni orilozi od dvadeset ui posuda razligitih veligina 5 nekotiko obli karakteristignih za skupinu s juinotransdanubijs inkcustiranom keramikom, a sve su. ukrasene bijelo inkrustiranim ormamentom u ve¢aj ili manjoj mjeri.SADRZAJ GROBA: 1. Lonae (grobni prilog), oblik A2, varijanta b (SIMIC, J., 2000, 33, sI. 4.1), "vre¢astog’, blago bikonignog tijela, slabo izrazenoga dna, sa srednje visokim, ‘oko ljevkastim vratom i vodoravnim rubom otvora. Na trbuhu su dvije rutke, Gornji dio ukrasen je horizontalno koncipiranim linearnim ornamen- tom s bogatom bijelom inkrustacijom. Na donjem dijelu trouha su gusti okomiti urezi. Boja: tamno- siva, poregdje mrljasta, izmutra svijetlija (T. 1:1), Visina: 15,2 em Promjer otvora: 14,7 em Promjer trbuha: 15,5 er Promjer dna: 6 om Inv. broj: P 2069. 2. Vré (grobni prilog), oblik C1, varijanta a (SIM 2000, 39, sl 4.3), tzv. "etazni" vré s jasno izrazenim i 6Stro profiliranim gornjim dijelom, Do je vrlosabo izrazeno i uokvireno bogato inkru sa zrakastim urezima (sl. 4). Gorn horizontalnim nizom okomitih. kratkih ureza, Na gornjem dijelu trbuha taj se motiv ponavija, a ispod njega su etiri vertikalna ornamentalna niza, Sav je ukras bielo inkrustiran, Boja: tamna sivosmeda, mrljasta (T. 1:2). Visina: 10,6 em Promjer otvora: 13,9 em Promjer srbuha: 1 Promjer dna: 6 em Iny. broj. P 2070 Slike 4 3. Vré (grobni prilog), oblik C1, varijanta b (SIMIC, J., 2000, 39-40, s. 4.3), "etazni" vré s blago profiliranim gornjim dijelom. Dno je neizrazeno i uokvireno bogato inkrustiranim Zljebom s dvostrukim nizom kratkih ureza (SI. 5). Ukras gornjeg dijela je horizontalan, a oko trbuha tece krupni horizontaini cik-cak, Ukras je tijelo. inkrustiran, Boj: tamnosivo-smeda, mrljasta (T: 1:3), mic: GROB SKUPINE § JUZNOTRANSDANUSLISKOM ..., 02 26/2002, str 27-44 Visina: 10,6 em Promjer otvora: 14 em Promjer trbuha: 13 em Promjer dna: 4,8 em Inv. broj: 2071 Sika 5 4. Lonac (grobni prilog), oblik A 2, varijanta a (SIMIC, J., 2000,, 33, sl. 4.1, zaobljenog jajolikog recipijenta i ljevkastog vrata s vodoravnim rubom otvora. Dno je ravno i slabo izrazeno. Na sredini trbuha su dvije male ruéke. Gornji dio trbuha ukraSen je horizontalnim linearnim ukrasom, a donji gustim vertikalnim i kosim urezima, Ukrageni su i vrat irub otvora, a sav je ukras bijelo inkrustiran. Boja: vrlo tamna smeda, mrijasta (T. 1s Visina: 8,5 em Promjer otvora: 75 em Promijer trbuha: 72 em Promjer dna: 3,3 em Inv. broj: P 2072 5. Vrv (grobni prilog), oblik Cl, varijanta a SIMIC, J. 2000. 39, sl, 4.3), "etazni vré s o8tro profiliranim gornjim dijelom i koljenastom ruckom. Dno je izdvojeno od trbuha dubokim Zlijebom. Gornji dio ukrasen je vtlo slisno kao i Kod primjerka broj 2, @ isti se motiv ponavlja i pri vrhu donjega dijela posude, Boja: tamna sivosmeda, mrljasta (T. 1:5). Visina: 9,3 cm Promjer otvora: 1 em Promjer trbuha: 11,5 em Promjer dna: 5,4 em Inv. broj: P 2073 6. Lonae (grobni prilog), oblik A2, 3 J, 2000,, 33, 4.1), ovalnoga trbuha i ljevkastog vrata, 8 ravnim i relativao sirokim dnom, Ukras je vrlo sligan onome na primjerku broj 4. Boja: tamno- smeda, mrljasta (I. 1:6) Visina: 12,6 em 32J. Simié: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBUSKOM ...., OZ 26/2002. str 27-44J. Simié; GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBLISKOM. Pronjer otvora: 10,6 em Promjer trbuha: 9,9 em Pronjer dna: 5,7 em Inv. broj: P 2074. 7. Lonae (grobni prilog), oblik A3, varijanta e (SIMIC, J, 2000., 35, sl. 4.1), s bikoninim tijelom, niskim Ijevkastim vratom i dyjema malim drskama na gornjem dijelu trbuha. Dno je ravno i neizrazeno. Ukras je linearan, na gornjem dijelu trbuha horizontalan, a na donjem dijelu je kombinacija vodoravnog i okomitog ornamenta. Boja: smeda, iarljasta (T. 2:1). Visina: 10,1 em Promier otvora: 8,3 em Promjer trbuha: 9,5 em Promjer dna: 4,3 em Iny. troj. P 2075, 8, Vr (grobni prilog), oblik C3 koji se do sada nije pojavijivao medu raspolozivim nalazima juznotrans- danubijske keramike u nas. Svojim oblikom, a i ornanentom odudara od_tipiénog asortimana ove skupine i podsjeéa na forme kulture grobnih humaka. Ovaj vré ima visok i gotovo cilindriéan, tek vrlo blago konveksan vrat, oStro izdvojen od trbuha, Rub otvora je stanjen i malo uvuéen. Vrat obuhvaéa oko polovine visine posude. Trbuh je nizak i velo zaoblen, a dno ravno i slabo izrazeno, Ukras se sastoji od vise duzih i kraéih horizontalnih erta upotpunjenih kratkim, bijelo inkrustiranim kosim urezima poput bodljikave Zice. Ponavlje se po cijeloj : tama sivosmeda (T. 2:2). Visina: 9 em Promeer otvora: 7,8 em Promjer trbuba: 8, Promer dna: 4 em Inv. broj: P 2076, m 9. Zdjela (grobni prilog), oblik B1, varijania b (SIMIC, J., 2090, 37, sl. 4.2), § niskim Ijevkastim vratom kojega s gornjim dijelom trbuha vezu dvije male oljenaste ruéke, Trbuh je zaobljen, a dno blago konkavno i neizrazeno. Vrat je ukrasen ispod ruba otvori, a ornament na trbuhu éini kombinacija horizcntalnog i vertikalnog linearnog motiva. Ukras je bijelo inkrustiran, Boja: tamna_sivosmeda, mrfjasta (7. 2:3). Visina: 8,5 em Promjer otvora: 13,1 em Promjer dna: 4,7 em Inv, broj: P 2077 Vr8 (grobni prilog),oblk C1, varijanta b (SIMIC; 1, 2000,,39, 4.3), bligo profilranim gornjim dijelom, Ukras je ina 'gornjem i na donjem dijlu horizon. , OZ 262002, str 27-44 talar i obilno inkrastiran izdvojeno dubokim smeda, mrijasta (T om bojom. Dno je nkrustiranim Zlijeborn. 4). ravno Boja Visina: 9,2 em Promjer otvora: 11,6¢m Promjer trbuha: 9,6 em Promjer dna: 5 em Inv. broj: P 2078, 11. Zajeta (grobni prilog), oblik BI, varijanta ¢ (SIMIC, J., 2000., 37, sh 42), duboka zdjela zaobljenoga tubuha s niskim Ijevkastim vratom kojeg s trbuhom veze mala rucka Sto izlaai iz ruba otvora. Dno je ravno i uokvireno zrakastim ertama. UkraSen je same gornji dio trauha, vodoravno koncipiranim linearnim ukrasom s bijelom inkrustacijom. Boja tamna sivosmeda, mrljasta (T. 2:5). Visina: 5,5 em Pronjer otvora: 7,9 em Pronjer trbuha: 85 em, Pronjer dn cm Inv. broj. P 2079 12, Zdjela (grobni prilog), oblk BI, varijanta ¢ (SIMIC, J., 2000.,37, 4.2), vrlo sligna prethodnoj, no s najsirim dijelom trbuha u njegovom gornjem dijelu Dno je ravno, nepravilno ovalno i izdvojeno inkrustiranim Zlijebom (s1. 6). Ukragen je samo gornji dio trbuha kombinacijom vodoravnog i okomitog motiva s bijelom inkrustacijom. Boja: tamna sivosmeda, mrljasta (T Visina: 6,1 em Promjer otvora: 9 em Promjer trbuha: 9,2 em Promijer dna: 3,8 cm Inv, broje P 2080. Sika 6J. Simié: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBIJSKOM ..., OZ 26/2002. str 27-444. Simié: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBLISKOM ..., OZ 26/2002, str 27-44 13, Lonae (grobni prilog), oblik A3, varijanta e (SIMIC, 4J., 2000., 35, sl. 4.1), niskog, blago bikonignog trbuha iniskog ljevkastog vrata s dyjema malim «rskama pri nu gornjeg dijela trbuha, Dno je ravno i slabo izrazeno. Gornji dio trbuha ukrasen je horizontal- im trakama od urezanih linearnih i utisnutih trokutastih. motiva s bijelom inkrustacijom. Boja tamna smedesiva, mrljasta (T. 3:1). Visina: 6,2 cm 69m Promjer dna: 2,8 em Inv. broj: P 2081 14, Lonac (grobni prilog), oblik A3, varijanta d (SIMIC, J, 2000., 34-35, sl. 4.1), zaobljenog trbuha i niskog Ijevkastog vrata, s dvjema malim drkama na gornjem dijelu trbuha. Dno je ravno i Siroko. Gornji dio trbuha ukraSen je vodoravnim nizom bijelo inkrustiranih ureza, a donji dio gustim okomitim, vodoravnim i cik-<:k urezima, Boja: tamnosmeda, mrliasta (T. Visina: 9,5 em Promjer otvora: 10,2 em Promjer trbuha: 10,6 em Promjer dna: 5.4m Inv. broj: P 2082. \. Zdjela (grobni prilog), oblik B1, varijanta ¢ (SIMIC, 4J., 2000., 37, 4.2), duboka zdjela zaobljenog trbuba i niskog Ijevkastog vrata, s malom ruékom koja veze rub otvora s gornjim dijelom trbuha. Dno je ravno i izdvojeno inkrustiranim dlijebom (sl. 7). Ukras gomjeg dijela trbuha je vodoravan, a donjega okomit i sav je bijelo inkrustiran, Boja: sivosmeda, mrljasta (3: Visina: 9 em Promjer otvora: 11,8 em Promjer trbuha: 12,7 em Sika 7 .Zajela (grobni prilog), oblik BI, v Promjer dna: Inv, broj: P 2083 nta a (SIMIC, , 2000., 37, sl 4.2), samo s nesto nizim, zaobljenim trbuhom. Vrat je ljevkast, a mala koljenasta rucka vere ga s gornjim dijelom trbuha. Dno je ravno i izdvojeno zrakastim utisnutim ertama, Ukras je linearan, urezan i Alijebljen i utisnut - trokutast i tofkast, u horizontalnoj i vertikalnoj _koncepeiji, bijelo inkrustiran, Boja: smeda, mrljasta (T. 3:4). Visina: 7,7 em Promjer otvora: 12,5 em Promijer trbuha: 12,2 em Promjer dna: 3,3.em In. broj: P 2084. 17. Vré (grobni prilog), oblik C1, varijanta b (SIMIC, J., 18, 19, 2000., 39, sl. 4.3), s blago profiliranim gornjim dijelom i ravnim, slabo izrazenim dnom, Ukras je skroman, a éini ga po jedan horizontalan prekinuti niz. ureza na gomjem i donjem dijelu, te okomiti ubodi na donjem dijelu. Bijelo je inkrustiran, Boja’ smeda, mrljasta (I. 3:5). Visina: 5,6 em Promjer otvora: §,5 em Promjer trbuha: $,5 em Promjer dna: 1,7em Iny, broj: P 2085. Zdjela (grobni prilog), oblik B 1, varijanta ¢ (SIMIC, J., 2000. 37, sl. 4.2), sa zaobljenim trbuhom, niskim ljevkastim vratom i ruckom koja ialazi iz ruba owvora i veze ga s gornjim dijelom trbuha, Dno je ravno i uokvireno zrakastim urezima. Ukras gornjega dijela je horizontalan, a na donjem je dijelu kombiniran od. horizontalnih, vertikalnih i kosin motiva, Ostaci bijele inkrustacije. Boja: tamna sivesmeda (I. 3:6). Visina: 8,5 em Promjer otvora: 13 ¢ Promjer trbuha: 13,5 em Promjer dna: 4,3em Inv. broj: P 2086. ‘Lonac (grobni prilog), oblik A2, varijanta b (SIMIC, J.,2000., 32-33, sl. 4.1), s blago bikoni¢nim trbuhom, visokim Ijevkastim vratom i ravnim neizrazenim dnom. Ukras gornjega dijela trbuha je horizon a donji dio ispunjen je gustim okomitim, paralelnim urezima, Ornament je bio bijelo inkrustiran. Boja tamna sivosmeda (T. 4:1). Visina: 8,4 cm Promjer otvora: 7,1 em Promjer trbuha: 8,6 em cm Inv. broj: P 2087. 36J. Simié: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBLISKOM ..., OZ 26/2002. str 27-44J. Simig: GROB SKUPINE $ IUZNOTRANSDANUBUSKOM .., OZ 26/2002. str 27-44 20. au. Zajela (grobni prilog), oblik B 1, varijanta ¢, kakva se do sada nije pojavila medu obradenim materijalom skupine s_juénotransdanubijskom, keramikom, To je izrazito bikoniéna zdjela s niskim, trbuhom i Siroko Ijevkastim niskim vratom kojega s gornjim dijelom trbuha veze mala ruéka, Ukras gine dva horizontalna niza paralelnih ureza kombiniranihy s vertikalno postavijenim nizovima utisnutihy koncentriénih kruznica, Ukras je bijelo inkrustiran. Boja: smeda, mrjasta (1. 4:2). Visina: 7,5 em Promjer otvora: 12,7 em Promjer trbuha: 7,3 em Promjer dna: 4,5 em ny, broj: P 2088. Lonac (grobni prilog), oblik A3, varijanta d SIMIC, Jn, 2000., 34-35, sh 41), Sirok § niskim izrazito Ijevkastim vratom i Sirokim, slabo izraZenim ravnim dom. Ukras gornjega dijela trouha je horizon a donji dio, nzZalost, znatno ote¢en, uk okomitim paralelnim urezima. Boja: svjetlosmeda, mrljasta (T. 4:3). Visina: oko 9 er. Promjer otvora: oko 9 em Promjer trbuha: 8,5 em Promjer dn Inv. broj em P 2089, 22. Lonac (grobni prilog), oblik A3, varijanta d (SIMIC J. 2000,, 34-35, s1. 4.1), Siroki lonae, vrlo sigan pret- hodnome, samo bolje fakture i drugaéijega ukrasa Ima ravno dno, uokvireno kratkim lugnim urezima, te niski Ijevkasti vrat. Ukras gornjeg dijela trbuha je horizontalan, a-na donjemu je izveden u obliku nckoliko skupina nadinjenih od vertikalnih paralelnih ‘bodljikave ice”, koji seze do dna. Ornament je bijelo inkrustiran, Boja: syjetlosmeda (sl. 8). ‘Visinu, promjer otvora i promijer trbuha nije moguce ustanoviti jer je posuda razbijena na mnogo malih uulomaka. Promjer dna: 3,6em Iny. broj: P 2100. 23. Vré (grobni prilog), oblik C2, varijanta as neznat- no prosirenim gornjim dijelom Koji je pretvoren vat i vodoravno izvuécnim rubom otvora, Vrat i ‘gornji dio trbuha spojeni su malom rugkom, Dno je rayno i uokvireno Sirokim dubokim Zlijebom, ispu- njenim bijelom inkrustacijom. Ukras je ina vratu ina trhubu horizontalan, skroman i bijelo inkrustiran. Boja: tamna smedesiva, mrljasta (T. 4:4). Sika 8 {6 Ovajevarijanta vréaobtika C2, koja nije ukjudena u dostdasnju sistematizacijy (SIMIC, J, 2000, sL4.3), a prema svojim stlskieznadajkama blizaje oblicima C1 nego so je to navedeni oblik C2. Prema tome, vré iz Vardarea bio bi varijanta a, a navedeni vt vaijantab 384. Simic: GROB SKUPINE S JUZMOTRANSDANUBLISKOM. 02. 26/2002, ste 27-44 Visina: 6,6 em Promjer otvora: 7,6 em Promjer trbuha: 5,2 em Lonac (pokrov preko kestiju), oblik Al, varijanta a (SIMIC, J., 2000,, 32, sl. 4.1), visoki ovalni lonac grublje fakture, sa Sirokim otvorom i niskim Jjevkestim vratom te ravnim Sirokim dnom, Citava povrsina posude prekrvena je skupinama verti- kalnih paralelnih tankih ureza, a na donjem dijelu trbuha urezi su i u koso polozenim skupinama. Ovaj ukras nije bio inkrustiran, Boja: ervenkastosmeda, jest mice sivkasta, mrljasta (sl. 9). Visina: 21,5 em Promer otvora: 17,6 em Promper trbuha: 19 em Promyer dna: LL cm In. broj: P 2090. 25. Lonae (pokrov preko kostiju), oblik A 2, varijanta d C, J., 2000,, 33, sl 4.1}, sa oblim trhuhom, rokim ravnim dnom i niskin Ijevkastim vratom uodljivo odvojenim od tijelh, Rub otvora je vodoravan i blago profiliran s vanjske i unutarnje strane. Nema ukrasa, Boja: svjetlosmede - siva, mrijasta (sl. 10). sina: 28 em Promjer otvora: 19 em Promijer trbuha: 23 em Promijer dna: 11 om Inv. broj: P 2102, Slike 10 26. Lonae (pokrov preko kostiju), oblik A 1, varijantu je nemoguce ustanoviti jer je saguvan samo dio dna dva mala ulomka trbulta, Radi se © vrlo velikom i grubom loneu sa Sirokim ravnim dnom i deb stijenkama, neravne venjske povrsine. Boj syjetlosmeda, Visiau, promjer otvors, trbuha izmyjerit. Ina nije moguce Inv. broj: P2103. U prosirenju juénoga dijela grobne rake bilo je nckoliko sitnih i neprepeznatijivih ulomaka grubljih posuda, par grumengiéa jepa i komadié Zivotinjske kosti. Niu grobu niti izvan njega nije pronaden nijedan kovinski predmet, 0,80 m sjeverno od prvog iskopa, otvoren je drugi, veligine 5 x 5m. Ni tu, nazalost, nije pronaden vise niti jedan grob, no to ne mora opovrgavati pretpostavku 0 postojanjunekropole. U ovome je iskopu otkrivena Jama s alomeima latenske keramike, ljepom i ribljim Kostima, a pojedinaénih je latenskih keramickih ulomaka bilo i drugdje u iskopu, osobito uw njegovu sjevernem dijelu. U sjevemior dijelu iskopa bilo je i ulomaka juznotransdanubijske inkrustirane keramike, nna dubini od 0,90 m od povriine nadena je recentna opeka i omljeni kamen. je da su na ovom prestoru obavljani zemljani radovi veé u mladem Zeljeznom dobu, a i kasnije, sve do Vek vFemena, Sto je, vrlo yjerojatno, unistilo inodobne grobove vkoliko ih je bilo na tom Mjestimigni kerami¢ki ulomei mogli bi biti posljednji ostaci nekadasnjin grobova. Medu ulomeim su bili i dijelovi malog via oblika Cl, varijante © (SIMIC, J., 2000,, 40-41, sl. 4.3) (sh. 11). Sacuvani dijelovi nekropole mozda se nalaze ma prostoru juZno i zapadno odzgrade uz koju je pronade® 40 grob, koji je pod travom i vitovima,J. Simic: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBUSKOM .., OZ 26/20N02, str 27-44 oon 42 Sika 11 Grob skupine s juznotranscanubijskom_inkrust: ranom keramikom u Vardareu jedan je od rijetkih nalaza te vrste u nas. Osim nekropole u Suzi ¢iji je dio 1943. goding istrazio madarski arheolog J. Dombay, a nalazi se Cuvajul u Pecubu, u Madarskoj (BANDI, G., 1967.6; BANDI, G., ZOFFMANN, ZS, 1967., 45-47, no otkrivenoga groba st, nije mogao biti istrazen -42; MINICHRETTER, K., 1987., 5)7, ovo je prvi istrazeni grob spomenute J, 1984., 122-1 24, sl skupine, Unatoé priligno vetikom broju. do sada_poznatih nalazista skupina s inkrustiranom keramikom u Baranji i istotnoj Slavoniji, medu kojima je i juzno- transcanubi;ska inkrustirana keramika’, yrlo malo ih je istrazivano, a veéinu materijala Sto se Cua u muzejima Gine povrsinski i sluéajni nalazi, Tako je ponekad tesko odrediti i sam karakter lokaliteta, odnosno zakljuditi radi se © naselj ili razorenoj nekropoli, ipak se moze reci da od ukupno 26 poznatihy nalazista skupine s jw2notransdanubijskom keramikom u Bacanji i istoénoj Slavoniji, samo za tri mozemo pouzdano ustvrditi da se radi o nekropolama, _To su Suza-Vinogradi (BANDI, G., 1967., 6; BANDI, G., ZOFFMANN, ZS., 1967., 45-47; SIMIC, 44, 2000., 135), Kopacevo-Ribarska ulica (SIMIC, J., 1984., 23-42; MINICHREITER, K., 1987,, 122-124, s1 25) i Vardarac-Ruzina ulica (SIMIC, J., 1999,, 71-74), Nualost, sto se tie nalaza uw Baranji, nuzno se Moramo ostanjati na madarsku literaturu, koja je jedini vor podata a o staijim nalazima Sto se tamo Cuvaju, a Grob je pronaden w Ribarsko} wlici w Kopacevu, pri kopanju Septtke jane, no predmeti su odmah izvadeni, sam je gob azoren, tako da nije bilo moguse ustanovi njezov izled, Polora, nagin pokopa ni razmjestaj grobnih prilogs, Met najposnatije baranjskelokalitete spadaju: Suza, Zamajeva Ruste, Be i Manastt, Lug, Grabovae, Batina-Grovisce, Dard, oP. Najpoznatii lokaltetww istognoj Slavoniji su: Osijek elo Bro, Aljmas, Dal, Erdut, Klisa, Vukovar, Kusevac ——— sako tamosnji_lokaliteti, osim Belog Manastira (VINSKI-GASPARINI, K., 1956. 5-36)” i Luga (MINICHREITER, K., 1990., 146-147)! kasnije nisu strazivani, nedostaje i recentna literatura s yjerodostojnim podacima. U_ madarskoj literaturi, koja je vezana uz problematiku skupina s inkrustiranom keramikom daleko brojnija nego u nas, u lanku © paljevinskim grobljima srednjeg bronéanog doba uv Zupani Baranya, koji ukljucuje i lokalitete uw hrvatskoj Baranji, navode se jos: Grabovacl!, Darda, Kozarac!2, Beli Manasti evac (BANDI, G., ZOFFMANN, ZS., nalazi8ta koje posjeduje Janus Pannonius Muze) u Pevuhu, Osim Suze i eventualno Zmajevca, teSko je reéi na temelju Gega su ostala nalazista”proglasena nekropolama, jer nema nikakvih podataka 0 okolnostima nalaza, Naime, iz i Belog Manastira potjege samo po jedna posida, iz Kozarca pet, od kojih dio pripada Szeremle skupini, a reproduciran je samo Zrtvenik ("stolié"), Sto vjerojatno jest dio grobnog inventara, no ne skupine jénotransdanubijskom inkrustiranom seramikom, veé Szeremle skupine. Od Sest_predmeta koji potjecu s nepoznatog ralazista uw okolici Darde i od kojin su u élanku reproducitana tri (T. 7:1,2,4), samo su dvije posude: jedan lonti¢ i mali blago "etazni" vré. Ostali su predmeti Fosebne namjene, pripisani Szeremle skupini i, najyjerojatnije jesw prilozi u grobu (SIMIC, J., 2000., 56-58, T. 5:3), no mozda uopée ne potjecu s istog nikakvih dokaza da su posude s ostalih nalazista pronadene u grobovima, sto znaéi da potvrda fostojanju nekropola na tim poloZajima, Sto se tice Zmajevea, situacija je malo nejasna, jer iz raspolozivih podataka w Titeratur, koji kaZu samo to da je negdje na podrugju mjesta otkrivena nekropola, ne mozemo puno zakljusiti (CHILDE, G., 1929. 284, 285), crijala pripada Szeremle skupini (BANDI, G., , 1974., T U1). tome, preostaju ti ranije spomenuta a u Suzi, Kopacevu i Vardareu, 2a koja pouz- ano znamo da su nekropole skupine s juznotrans- danubijskom keramikom. ¥ Iskopavenje na Gasparini, 1954, godine, pod vudsivom K. Vinski Za sodstvo 10 iskopavanje na polozaju Gradina 1988, godine, pod K. Minichreter 11 U Ganku se Grabosae nsvoul pox! imenom Alberta 1 Kozaraese u lanky navodi pod imenom Karsaae 4J. Simi¢: GROB SKUPINE § JUZNOTRANSDANUBIISKOM ...., OZ. 26/2002. str 27-44 Grob u Vardarcu pruzio nam je sliku jednoga od jaéina pokapanja u sluéaju kada uw grobu nema Zare. ¢ skupine kompleksa s inkrustiranom keramikom iraju iskljucivo paljevinski ukop, u Zari ili bez nje. Populacija skupine s juénotransdanubijskom inkrustira- nom keramikom preferira ukop bez Zare i u najveéem brojusluéajeva ostaci pokojnika stavljeni su ne no u raku. Izgleda da je bilo ucbiéajeno i prilagarje veéeg broja posuda u grob, iako to nije iskljucivo pravilo, pa je tako, npr. u samo pet nih grobova u Suzi, pronadeno 67 posuda (BANDI, G., ZOFF- MANN, ZS, 1967., 45-47), a slignih je primjera puno na nekropolama u Madarskoj Pri razmjeStaju kostiju i priloge u grobu primjetna je velika raznolikost, pa tako posioji nekoliko nagina slaganja, sto se moze vidjeti na primjerima istrazivanih grobova na baranjskim nekropolama Mérok-Rétes Szil6 i Sikl6s-Téglagyar (ciglana), ili, pak, w Swi (BANDI, G., ZOFFMANN, ZS, 1967., 45-47, 48-49, 51-52). Jedan od naéina je polaganje kostiju na dno rake w izduzenoj gomilici na koju su slozene posude, zatin posude izduzenoj skupini, a kosti uokolo njih ili kosti nalaze meduposudama, Posude mogu b rasporedene uz rub groba u dyjema skupinama s kostima izmedu njih, ili, pak, u trima skupinama u ni 8 kostima ispod srednje skupine. Posude mogu bi slozene u dva paralelna reda izmedu kojih su gomilice kostiju. Postoji i varijanta kod koje su na dno rake postavljeni ulomei grubih posuda unepravilno kruznom oblika, kosti se nalaze u stedini, a oko njih su slozene posucle Kosti i prilozi najéesée su slozeni izduzeno smjerom istok-zapad ili jugoistok-sjeverozapad, a takvoga je oblika i raka, ali grob moze biti i kruzan, Grob u Vardarcu prema dispociciji sadréaja groba , iednje, a to je upotreba ulomaka grubih posuda, u ovom sludaju ne kao "poplovenje", veé kao "pokrov’, a orijentacija mu je istok-rapad. Od ukupno dvadesettriju posuda grobnih prilogs aajvise je lonaca (9 primjeraka), a vréevi i zdjele jednako su zastupljeni (po 7 primjeraka). Posude prilagane u grobove skupine s juznotransdanubijskom inkrustiranom keramikom obiéno su manjih dimenzija, bolje kakvoée i veéinom su pomno ukragene. U nasem jesluzaju samo pet posuda visih od 10 em, a medu njima najveéi su u prosjeku lonci, éje se dimenzije kreéu od 15,2 em do 8,4 em, pri Gemu su samo tri primjerka viga od 10 em, Visina vrdeva kreée se ed 10,6 do 5,6 cm, a samo su dva viga od 10.em, dok su zdjele visoke izmedu 8515.5 em. Sve su posude oblika uobigajenih za skupinu s transdanubijskom inkrustiranom keramikom w nas i u Mada:skoj, osim vréa pod brojem 8, koji odudara od tipiénih formi ove skupine i pockjeéa na oblike kulture grobnih humaka, s kojom su nositelji skupine s inkrustiranom keramikom mogii doci u dodir. Na te strane utjecaje narogito upozorava visoki cilindri¢ni, bblago Konveksan vrat sa stanjenim rubom otvora, kakav je Gest kod pojedinih kerami¢xih oblika spomenute Kulture, a pojavijuje se jos i poéetkom kasnog bronéanog doba w okviru kulture polja sa Zaramal®. U keramigkom repertoaru skupine s juznotrens- danubijskom inkrustiranom keramikom opéenito se ne opaza puno importa ni utjecaja stranih kultura, Tome je, izgleda, bila podloznija sjeverna skupina, tije je stanovnistvo bilo w bliskom dotieaju s kulturom grobnih humaka, pa su tako, npr., na nekropoli Patince u Slovackoj vidljivi brojni primjeri njezina djelovanja na skupinu s inkrustiranom keranikom (DUSEK, M., 1969,). Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom sto potkraj ranoga iu stednjem bronéanom debu egzistiraju w nasim krajevima jos uvijek su nedostaino, iene i jo8 uvijek je previse pitanja kojima ne znamo odgovore. To se, dakako, odnosi i na skupinu s juénotransdanubijskom inkrustiranom keramikcm, se na ovim prostorima pojavijuje najranije na 3, traje do u stupanj Br B2 ni jedan lokalitet u nas nije sustavno istrazivan, U_tom smislu dragocjen je svaki nalaz i svako istrazivanje, a Ruzina ulica u Vardarcu bez sumnje je jedno od nalazista kojemu bi trebalo posvetiti puno patznje, iako je i ono uvelike vec devastirano izgradnjom kuéa koje se pruzaju juzno od mjesta nalaza paljevinskog groba. Opéenito je u gusto naseljenim i urbaniziranim, kultiviranim podrugjima kakva su Beranja i sjeveroistoéna Slavonia, gotovo nemoguée naigi na arheoloSki lokalitet, bez obzira na to iz kojeva vremena bio, koji nije u veéoj ili manjoj mjeri devast raznim zemljanim radovima, —graditeljskim poljoprivrednim. feni grob u Vardarcu moda je mali, ali ne i doprinos izuéavanju i upoznavanju skupine s juénotransdanubijskom inkrustiranom keramikom nas, a time i cijeloga razdoblja u kojemu su njezini nositeli obitavali u nasim krajevima. Fotografie: Simié, T Kralik 3 take ima npr. Zara iz paljevinskog groba rane skupine Zagreb kulture pola sa Zarama snalazita Dal-Studenac (SIMIC J, 1988, 17-18), 2J. Simié: GROB SKUPINE S JUZNOTRANSDANUBLSKOM ..., OZ 26/2002. str 27-44 LITERATURA BANDI, G., 1967., The Extension and Origin of the Incrusted Pottery Culture in Southern ‘Transdanubia, Dunantili Dolgozatok 4, Pécs. BANDI, G, KOVACS, T, 1974., Beitrige zur Geschichte der Bronzezeit in Sidungarn (Szeremle- Gruppe), AIPME 14-15 (1969.-1970.}, Pécs, 97-111. BANDI, G. ZOFFMANN, ZS.,__ 1967., Brancgriberfelder der Mittelbonzezeit im Kom. Baranya, AIPME (1966.); Pécs, 43-56. CHILDE, G., 1929., The Danube in Prehistory, Oxford. DUSEK, M,, 1969., Patince - des Griberfeld der nordpanonischen Kultur, Bratislava, MINICHREITER, K., 1984. Rekognosciranje ‘arheoloskih lokaliteta Baranje, Obavijesti 2, HAD, Zagreb, 33, MINICHREITER, K., 1987., Arheolosko blago Baranje, Anali 5, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnasti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, jek, 43-142. MINICHREITER, K., 1990, prapovijesno i anticko nalazi8te, AP Ljubljana, Lug-Gradina, 1988., MINICHREITER, K., 1992., Staréeveéka kultura u sjevernoj Hrvatskoj, Dizertacie i monografije 1, Arheoloski zavod Filozofskog fekulteta Sveusilista w Zagreb, Zagreb. KRATICE AIPME A Janus Pannonius Mtizeum Evkényve, Pécs AP Arheoloski pregled, Ljubljana HAD Hrvatsko arheoloiko drustvo, Zagreb HAZU Hrvatska akademija znanosti_ i umjetnosti, Zagreb JAZU Jugoslavenska akadernija znanosti i umjetnosti, Zagreb SIMIC, J, 1984., Nalaz juznopanonske inkrustirane Keramike iz Kopateva, Anali 3, JAZU, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, Osijek, 23-42. SIMIC, J., 1986.a, Pokusno iskopavanje neolititkog, lokaliteta u Knezevim Vinogradima, Obavijesti 1, HAD, Zagreb, 16-17. SIMIC, J., 1986.b, Nastavak istraZivanja neoliti¢kog, lokalitzta u Knezevim Vinogradima, Obavijesti 3, HAD, Zagreb, 35-36, SIMIC, J., 1987., KneZevi Vinogradi, neolitsko naselje, AP 1986, Ljubljana, 43. SIMIC, J., 1988.a, Knezevi Vinogradi - neoliticki lokalitet, Obavijesti 1, HAD, Zagreb, 16-17. SIMIC, J., 1988.b, Nalaz paljevinskog groba, Obavijesti 1, HAD, Zagreb, 17-18. SIMIC, J., 1989., Knezevi Vinograci-Osnovna skola, neolitsko naselje, A P 1987., Ljubljana, 40. SIMIC, J. 1999, Grob skupine jznotranscanubijskom inkrustiranom keramikom w YVardarcu, Baranja, Obavijesti 3, HAD, Zagreb 71- 14 SIMIC, J., 2000. Kulturne skupine s inkrustiranom keramikom wu bronéanom dobu sjeveroistoéne Hrvatske, Muzej Slavonije i HAZU, Zavod za ananstveni i umjetni¢ki rad Osijek, Osijek.J. Simis: GROB SKUPINE $ JUZNOTRANSDANUBUISKOM » OZ 26,2002. ste 27-44 A GRAVE WITH SOUTHTRANSDANUBIAN ENCRUSTED CERAMICS FROM VARDARAC, BARANYA SUMMARY In autumn 1999, in Baranya village Vardarac, at the building site of a family house in Ritarska street (map 2:2) & grave with encrusted Southtransdanubi ceramics was found. Vardarae is situated on the road to Lug and Knezevi vinogradi, in the west of Kopatki rit There are some other finding places of the above group: Almaska (map 2:1), Selefeldek (map 2:3) north- east, 0° south of the village respectively at the distance of about 1,5 -2 km. (MINICHREITER, K. 1984, 36, ISTA, 1987, 64, 134, 135, 139; SIMIC, J. 1984, 31; T. 7,3, -6; , 2000, 135,136), Museum of Slavonia in Osijek had probed and dug up burned grave without urn, with 23 vessels,(SIMIC, J 1999, 71-74) The grave was oval in shape and elongated in the direction east-west. It was 1,27 m long and 0,30m deep, ie. between 0,40m and 0,70m from the surface. The bones had were rinsed from ashesand soot and laid on the bottom of the grave and covered with fragments of three bigger pots. On top of that, twenty-three vessels of different sizes were placed. Some of the shapes were typical for the Group with southtrans danubian encrusted ceramics. Pots belong to shapes A. variants a and b and A3 variants d and 3 (SIMIC. 2000, 32-35 fig. 4.1). Jugs belong to shapes Cl, variants aa and b, C2, variant J. 2000, 37.38, fig. 4.3), whereas bowls belong to shapes BI, variants ab,c.e (SIMIC, J. 2000, 37-38 fig. 4.2). Only jug number 8 (12:2) differs from the usual shapes and by its high cylindrical neck reminds of the forms of Grave mounds culture Among the enclosed vessels there are 9 pots, 7 jugs and 7 bowls, All of them, apart from jug number 8, are decorated in a way that is typical for this group and encrusted in white paint. Most of the vessels are less than 10 cm high, and only five five of them higher than 10 cm. On the average, the highest are the pots (15,20- 10 cm) then jugs (10,6 - 5,6em) and bowls (8,5-5,5em), Although two more pits had been done at the the grave, no other grave was found. In the shallow holes with mixed Bronze-age and medieval pottery were found, whereas in the other one there was a hole with some Southtransdanubian encrusted ceramics. (fig. 11), The adove doesn't mean that the necropolis of the Group with southtransdanubian encrusted ceramics wasnt situated at that location that, un‘ortunately has been partly devastated due to construction works and agriculture, The nearest locality of the above group is Almaska, probably the settlement to which this cemetery might have belonged 44