KNJIZICA ,LICKE SLOGE* Brill Laszowski Ermilij Laszowski Stari litki gradovi Stari liéki gradovi ZAGREB 1941 TREoreT BOMAG WANG BRKIG ZAGRED, PRINORSKA 17Brinje Prokrasan li so pruta pogled na jug, kad predemo Kapelu. Zasli smo u nasu Kijepu Lika! Predemo li Jezerane i Kritpolje, evo za as so otvara vidik na Brinjsko Po1je. Ovo i narodno brinjsko kolo uzveligava ‘sBrinje moje, moje polfe ravno! U tebi je drago moje, moje milje éarnol« Divoa prizeda okrtuje Brinjsko pole, blim protic Ee Jaruga, visoki vrici, vrleti, sume pak julne if Hjadima { loveima. Bris ‘modu ovima {po koja jedno- " pobotan, a esobilo se nekos is Shale tara Jenin ssn pin sojim vezon. se brijeg, okruzen sclom, ati bene gad; bol acta Soke fom 1 Sokolcom. Of greta je jo aterine Spel fkrasna kapelica sv. Trojstva, sagradenau got- skom slogu. Pristup je do grada bio nekoé sa zapadne strane bri jega puteljkom, koji zova Delatom. U grad i nokadaénju vvarotion oko njega ulazi se kroz éetverouglaty lulu, koja bila prisidana vanjskim zidinama grada. Vrala ou 2m. Kiroka, oblozena kamenitim gore x sil} vedenim vratnica: ‘ma, Desno i lijevo od ovih zapataju se putkarnice, kao jedna iznad vrata. Prod kulom je nckoé bio most. Do vra- s{a u kamenu je uklesano: »NA 24. IUNIA 1661. BL OV MOST NACINEN:. Narod priga, da je prigodom jedne furske savale obreila grad naka baka Reajkovick, lijevar jack rela vod ove ale na Turk Vani gradski sid otposinjao je iepod gavne ‘nec! ta oli bastion, ako do olazne ne dalje sievernim smjerom do ble kule, od ove Je za- fetus prem istoku, gdje je bila druga obla kala te da~ Ij opt do oble kale nkrtuc prema jag, je fe ined radske Kapele stvarao silast bastion, te uz Kapelu Sie‘ aapadu stareo opet na kraj Sirk oli bastion ea- ‘rbujud kod ulsame kale. Na juno) streal toga ridom Gpasenoga prostora stag je sam brinjski grad Zidowi sa [20170 mr. debeli t jestinice su sravnant sa zemljom. {nok sarin nacrtin XVII. sjeke, nner ma na. tom fidom opasason prostors 4 lice izmedu huts varotice (copia). Ude ti sew grad ror rodeo Kulu na vaniskom zidu, {ovo peed smn stoi soka lavas gradoka Kula { por Godt steroga, Sok ola. grads, stara brinjaka grading. Dio frada tzmedu ove ktle # sabuvane gradske hapelice tine Sjoverno kilo rads. Sa sve ete strane mala fe ova ker Indo fenad deagoga sprata po tt ore zachlene nse, raz- ijelene sidanim stupovima, Kola je gradona na_osnovi fctverta. Ulazna su vrata okrenuta prema sjever {naj tesnne kamenite vratnice, odorgo zaobliene, 2 pod filma se vidi niga + Kamenitin Zijebom + desna i Hjeva UKojemu je bila groedene ili drvena 2elesom okovan sella, Kola so Gawla pomos Kolotura smjeitenoga gor Wsredin’ (Falster). DaSto, da su fa ove revelke bila rekoe | vrata okovana vest 7) Ragkoviés im starinom ix Rome, Vuk, Malia, Vinks 1 mario Rave dite KD plete, BK na Ragkowd rock 6 Ulezn tots bila jo vedena unarit {soalla fe got sha rab, koja salen rerbanitonconn. Ves pet hoa nu ole vuln u vert, bl oe svedors's i Ova su sledala prota ina Vet! dio oe Wc ns fon fou tnt. 1900-1 Prt {dra pratt No Slane svodove‘narerinn, toa se opens Teeth spre. nie io premoden rove faa a ive Ian Exam doprososesna, dak e's Serine wee ne blo jedan owe povorgtdhoga‘eblke, U tenes, GGUS ine Ws 12 eae Wk se 20 ahem point hanno Eo Bae tiie enenie tek ee te ne dro}, dont ra kale if ne loting sans alta Vamering Btn Ser ao aa 7Kod prozora unutra sa bile nekoé zdesna i lijeva kamenite Ilupéice. Spratovi su bili povezani uskim stepenicama, ko- je-su bile w zidu, a do ajih je bio ulaz na uaka slf eve dena gotska vraia. U jednom kata ove kule, vele, da j Kost, w due Fodeno li bolton na gadsho dvorite, vino suo hnrpe lamenja; sve ovo je vaijome { reka Ijadska poral, Urdvoristu je negdje blisu kapelice bila gradska ‘cisterna Netto zidina ove razsbire se medu ruievinama. Mogose je ‘ova cisterna fmala tivs vodu, jer je 2apazeno, kad so do Pleljka Delage erase zemja, da je na da ilo bistee ‘Da se nlfetu exguvale noke stare slike grade, pogo- foro si ne bi modli predodit! podobu sjegors. Iniinjeri roni g. 1639, pak Stler 1660.1 Valvasor 1689". coasill su nam starioblik Brinja. Ima jos jedna sex rada Brinja abjelodanjena u éasopisu »Nate’gore liste 1865, str. 76, koja je rekao bik zadnji simak iz doba, dok je ios grad nekako bio eitay. Osim slika saéuvalo se i ne= Kolo nore od Benj, tao Peron, Stone Je 1700-11, sto nam sve pomafe, da u dubu gleda- no niaainf sie ple Bee feats ecrnan i retenim kama vidinn, da fy lededi w dvoritte grada, od ulazne kule prema Istoks sta Ia stambena gradske 2grada s éetil prostoije « prizem- Tju, a 2a cijelo's toliko i'w prvom spratu. Iamedu ugla ove sate Lele ie jc poe cern, Prema ie ini se, da su takoder stajale neke zgrade veza el gam, dol seo zapadai ugu lave kale prisianjla ‘bla Od nekoé ponosnogs i veliganstvenoga grada_ brin skoga najbolje je do danas saéuvana kapelica, koja fe 7) Protkols Karietdtar mir br tet w de, ative Zagreb. a eked slutila ne samo kao kape bena kala. Ona je izvana 16 do 22m. visoka ina dva kate. Donji je dio sasvijem jednostavan, providen sa tri mala civerouglata prozoréiéa, koji rasvetljyja Kripts. S se strane nalasi zidani kamenit Tok, 3 i koji odgovara apelici 1 prostora pod krovom, ima ma ruglovima rebra, koja samo naznacuju babice, Kojima se nema prvobitna svrha. Cetin! velika gotska prozora. ra rinj god 2658 svictluju, ponutrinu kapelic, @ tk pod Krovom je ditay malik’ Getverouglatih olvora, koji su valjda slut 2a Evid, ‘Ulaz je u kapelicu + dvoriine strane, koji ffotska vrata (kesnogotka), a taka su ba 1 ij ‘rata iznad ovih, kojima se'ulszilo na kor iz prvogs sprata, grada. Ispod kapelice nalazi so krita, sa svodom nalerst, koji nose jednostavnija gotska rebra. Veti dio rebara je 0:lohan, sao oy stl poet ita od tvrdog Iamena. Ne eriaw zaflavoom Yamenu kien ib kneere oc Etankopana:w gomjem pels sulsts, dene prise Sra e pill de Je or preston takodce ssl sso Irubeoe svt, kako soto it po puaricama sen tim prema droite, Mogae dso ta tile f tamales or ine gr go, 1884 er ee Sarkotie. Narod je ov prostoriju nazivao stamnicoms sin Ha lg as tte ie ae roe ee hale aioe nepeae cae be re eee eae ponte eb nan pene earl San es ee 10 \ ere el ek pre oben ers reali Be eis Mach et vas Reread: sitar ar tefinioe. one ceaicaatie eet ee eee tee mma sions eee eee ete merce sea Sy ar ee eres 10... ..ciro oes ONT RASKOVICHL! Prema orom se prostoru obje apside otvaraju trium- falnim Tukovima, koji su bogato profilrani, Apsida sv. jruta na Seat rebar, ali ona dijelom tanistena. U ovo) je apsidi jedan valli dvostrukd prozor, Keo fe do. danas sacuvao svoj proobitni oblik, Ne ajema vn ostataka boiadancga stakla. Oltar sv. Trojstva po- tjete tacjelo iz XVIL.stolj, drven jo, prenatrpan, gotovo sacle U desnoj apsidi stojioltar sv. Marije. Ova fe apsida vyeéa od prije spomenute, a presvodena je u dva polis, Jedno ea Stiri, a drugo sa pet rebara. Zaglavni kamen, no- Si takoder grb Gorlanskity U njoj su dva prozoray, vedi Zlesna i zazidan, Oltar je bez veijednosti, Worevina XIX, ‘Sto. Otuda. vode vrata u nepravilan éetverouglati pro ‘tor, motda sakrstja, kofega syed nose Cetin rebra. Tu je jedan mali prozortig, do kojega je spomenuti kam faljev. 1) Kuhaeie: Maple 18 — Stare Make Hed mene 2) tare maj Mee nEmpora, odnosno kor potiva na oblom svodu, te je ‘ako smjeiten, da se 8 ajega vide obs oltar Tkamens ‘enim sepenicama dk Je not lo alas a nj roe i= a gotska vrata, izravno iz grads,” Ova. nijest zazidana Yeé'samo providena vratima. Pred njima vise lela 2vona, od Kojih dva vise u kamenitom otvorenom torajiea ‘sagradenom w novije vrijeme iznad ulaza u kapelien, Do retenih vrata bila su jos { druga, danas sazidana, Kako je ‘ta kapelica bila vozana sa zgradom grada, nije jasn0, al se vide tragovi, da je tu moogo popraviiano trusent’. Zanimlfiva je predaja, koja je kasnije zabiljetio SS. Sokolatki' 9 nadenom blagu gradu brinjskom, »Godine 1863. pod jeten doputorao je u Brinje neki stranac iz Beéa i odsio u gostionicl, nedaleko od: gradine Boravio je vite sedmica u miestu, posjelio eve domace surede, crkve, duéane i gestionice i predstavliao se sa” Ruz olf Storer, profesor arheologije a sveutlistz, Bavi se rougavanjem staring, stoga putuje i pregledava stare grax dino, pa ce predledat Fraakopansid grad »Sokolace, Posvuda je bio rado primjjen { ugoften kao znatnent use: pia T doista je svalel da polasio w Sokolac, pregledavao toén0. sve, pravio kojekalove skice; no najvise se bavio w kul, penjao se Ijestwama u sve epratove ipo vise sat, ‘nao proboravitiu tim sobama. U prizemlja Kale je ipek inajide yremena proveo, te je skoro svako tjestance wale ddu izmjerio. Jedne tamae listopadske noGl, Kad se ned Brinjem naval silna oblating,inide stranae polageno i netuino iz svoje gostionice, oko ponod sligae ne sve} po- sao, Nie se bojao, da bi ga mogeo thogod opazi il u ‘poalu smetali, jer po noti u gradinu aije nitko od doma- ih zalazio, buduel da je svjetina vierovala, da w gradini jima frankopanskih dubova. Sobom je. ponesao idarsii %) faved esnoru obnove Raps 1 gT808 Leao fe ari ‘Martin Pune. Vi Omid. nena 2 i Gage ata rs slam ee es erates ines See eae pee eee ee ers ee ee ae eee aaa: eer oe Geil ie i ae ee ae ene Se ee ee ee resin alerted Gent selu,zaselk od 10 do 12 kuéa, a Guo je to pritanje ‘od svori‘oca, koji je bio posnat « krémarom, kod kojeg fe stranac stanovao, | taj mu je ispripovijedio, kako je taj jednom iz stana nestao, a da so nikome alje de je koji domati furingas odverao. Na stola fe slanovac, ostavio je cedulju sa 16 dukata haplate'2a kost # stan, u cedul je bilo napisano: »Mus- ite solort sbreisen, hier die Begleiching Thre ‘Rechnung Stirer.s Mora da je Stiror odmaglio s kovéegom ix meta ‘eéajno te st valida usput najmio kola 20 putovanje. U 2Kapolije napadnut i orablien, a da li je ostao diy i da li je slo spesio od svojeg nasaiea, te kuda je dorpio nije se ‘doznslo. Da je w Kapeli orcbljen, dokazom je to, ‘uw seljana potkapelskih malo slat, testo je bile Teago mu je lovac Luks tsmaéio, imenice, koji su na tisuée takih dudata imali { mijenjali na Rijeei{ Treta, a poneito fu Senj ‘Jo se pripovijeds, da je jednom Vale Frankopan na poliu ispod Brinjapotakao turskoga bege Busia 1 da we Yo mjesto { danas jos zore Busi, 2upna erkva Urnotenja B.D. M. w Brinju ne vodao stoiina mest je je nckoé bio Karturifnski(?) i sui edomo rslaton bik ‘tobnicom Frankopana, Bris name, da jo & 11. van Frankopan darovao sumostanu sv. Augostina Brinjurazna nekasela cra sy. Marjeu Jescranma ( serin), Kod ove je erkve sve do nosijega dabs postavian Fupnikom jedan senjeht Manonik. Cr. je svehako far ‘dena iz Konca XVIT. it poetke XVIII stoljeta, Kalo'tas Bis io} svjedoth posvegens je s grobljem f oltsrima g 1713, 13. ipnia po fenjskom biskipa grofu. Adama Rat aja. U ajo} je zdesna groboa plots David Jos. bar. Ver- ‘es, koi Je pottavile njegova udovica Marija pl Vaa~ rovie g 1732 U poboscokapelii av. Ivana Nep. podignnéy, koje 1152, doprinieo { karlovack. general. ber. Leopald Seblerzer kof je svojim nasilnim postapkom ostavio ela Jose spomens u Lic Na torn s vanjake strane sto! naps, Kofi se odnost ‘ma obnoru erkve 1 vrjeme seniskoea biskupa.V. Jeti, Zpniha Golda deLsvenberg.1 kapstana Turkalia 1800 %) sOmlainge 1898. be. 8. agro 1“ ‘ups brinjska je prastara, s malice ima od g- 1701 aalie Najstarji dio crkve je avalako sveliste, Kasaije jo ee Pogled aa brn gras ajrora pregradivana 1 dogradivana g. 1884. Pogoriela je s neor premosti. Kao podnotje oltara sy. Krtia sluti kamenita logs, koje hrvatski naipis spominje, da je to, ¢robnica kneza ‘Malijats Cubraniés ,vernoga linezu Anti", koju postavi 5. 6svibaja 1511. ajogova dova Margareta i sinovae Simun Prod volikim oltarom bila je grobnica Bartola F'rankopa sn (1458). saz Mls eo etna posite msi Brine atin ino Brigne, Brin, Brine, Beigna, Brigae, ‘ajemackd Brad] fruit fo tne aouie Sem torrie Giuniperas), kojim je nekoe taj kraj bio obrasten. Naziv gp samoge erada *Sokls nalasino pos of polovine 7. sloliea, Jor se poput sokola raskriljio‘na brinjshom 0, Nedaleko Brinja juga, hojih deset éasaka hoda dite se oviscko brdo Humac, koje je eunjliko, soit kao ‘samljeno, golo i kamenito, na ajemu na istoenom oplez, fprita marodssajala je neko Mapelica sv. Apolonfe, ko J je nekim Zadom propala s zemjo; i nw gods. Apolo: ae, da se Eaju kako wsomliswone svona. Talo ita, da “vonjava cafe pred rat i koju drug nevalju. Drie, je tu bo neko predhistoriei grad i timska nasecbina, Nailo se'na'Hamct raz krboina od eni|anog sda, 4 poke. je Geno Fabiani govoria, da je fo nadeno rns fidle + napiom »Salonas.T nad stom Vue fee pet bowed od fare ie Iolost dete, da jo ond um ii Monetiom. Tapod “Humea stojt prastara kapelica poevetena sy. Wid Ulsz je'u fapela tspod forajay not w ail fvedene golke lameniteveetnice. Nad slazom fe ul sorte. = kameni, koji gx ograduy nose dva {Sktesana grba- Onajslifeva prikarufe u Ait gore Sesteror traka avijerds, dok je donie polie prazno. Na kacigt fe otvoreno ello: To je grb knesora Krokih potonji sajalo rimeko mjesto Aru ) srometac 1007, 67 16 Frankopana. Drugi geb opet prikazuje u ity stubsto raz- ‘maknata gredu, @'oa kaeigl na kruni zavrnutu kapa (Stal hui). To je grb'gospode Divinskih (de Duino, von ‘Tibain, gospodara grada Divina kod Trsta). Znatna je to Bila: naloe'porodies. Sad nam je jasno, zato su ori grbovi tamo. Higo Di vinski imao je'za Zenu sestru Stjepana i Ivana knezova Kerdkih Frankopana, koji su g 1365. svomu Surjaku, reée- ‘nom Hugonu, porrailizalosony Rijeku! Ove motemo sma ‘rath osnivatima hapelice av. Vida, koja je. posvecena i toma svecu kao {ona erkva an Rijecl, koja se nckoe nazi- ‘ala »Se. Vid nad Retinom. (-Sencius Vitus terrec flu tinise). Ova} je zaeijelo svetac bio vrlo postivan od go- 1 Gis Distekn jo crvert Rt poprosson esate asm ‘fom groom. apa ope na lr | Aion fo nave chiles toga ron Naka teurireéa Ditch pre Rijeka nae. rte ‘ota Walle. a anpan lan owh vast autsite ka DRZAVNI] 7 ARH U GosPICUspodiars Rijeke, gorpode Divinskih. Crkva je svakako gra- ‘ovina XIV. stoljoea Ns torn fe dose oll prover «kamen dopro- ‘oraicania, # izmad njega & stedini proviruje lava s po- peje neke Zivotinje, Narod drii taj kameni hk medvie- thom glavom i pri, da se medvied 2a vrijeme fradnje cr lkve na nju popeo i ondje se, okameni, Vele, da taj kament uk ili medvjed brani keaj'od kage. Sligoo njefto nalazi- tno i na vare2dinskoj 2upnoj erkv ‘Cekva. je iznatra pusta, w novije vrijeme taracana ci- flom. Kor je poruten (u novije vijeme), a nestalo fe {eae {Eristie, koja je bila alijevn prisidana svetist. Narod fo- ori da je to bila nekoé fupna etka, do vremena kad je Thiraden samostan (Augustinaca) ¢ erlvom B.D, M. a Brinju. God. 1901. srusilo se i zvono kapelice i razilo se. Ono da, je tako milo 2voalle, da bi tovjek proplakao bio. Oko erkve je grablie. Tz Brinja vodi dobre cesta prema Letines istotn smjerom. Ora proladi tk do Spe, koja, se cove =ipilia itod Singieas, fer fe bliaw istoimenom selu. Pred spilfom ‘toi mali drveni lin na dva Kola, koji uw protiete { u je- fet, fe Hino vale dative vou i sie’ Od min Se ‘ella: popeti na pecina do ulaza u Spili, koji je w Bi polamescea prema gore zaobljen, spoda tri, gore ul Tusak i mora se Sovjee nagibatl. Kojth'30 m, vo= ‘dl od laze, dosta thi hodaik, viaok oko UG mi kroz {aj se hodniledolasi s vay zaobljena dvorann, koja je Ytlo visoka: Ona je sliéas ogromnom ijovku, koji ima na Yehu otvor, kroe loi ulart reijetlo. Otvor taj moze biti tho 10: m, Sirol. Pod jim Splfi ima mnogo kamenia, koje je. zacjelo odozgor nabacano, Lijevo je w dvorant netto nite tall bazen + vodom. Dotle t nesto dalie je Shier Spilie prema sjevers, Talinstvena je to dvorana, 6e- Jn mango doprinos! sijetio odozgo. Voda w tom bazenu ‘sapanjule po svo) prilcl { fedan daljajt hodnik, Kofi fam eet tr Seema ae See ea esta toe aoe ot oe Peenesec anne ts eee ere se Pople na Kapeton grasa Brinja juste aeane tin jedan as, hij dont duh, Na du mu jo vos pa freee ne prota, amet je rt de om Kament,'s dione peksiveretolees Ta fe skoro kraj Spilje. ‘ a ie 1”Xe urs ply ven we Jal ropa st dla rein ‘so tomate 5 dre Dal fe ea dvorane seta topife: Po ol alana ods Eilja avon prance, hole je oda drag strane ie fein tps Navod pia da Ova Spa fon jot feud vor negaje kod Keipol ‘Dra sata daleko of Brinja prema gort Ueki mala se bdo (835 m), koje narod zove »Staro Brinjes. Nas hi- Storgar poke Vj. Kia! ko ano love Spomenstl aam fe jos, da od el fe nekih razvalina Velokup avanih, 22 koje wali narod, da fe tamo net stajao neki grad taal eSee ae died nore | t= {if Zovjetje lubenje. To se nalazilo wz neki 2id w zeml stajao grad, Koji su sagradili Gret. U gradu je bio vele i zdenae, ali vee fe zatrpan. Jos prigata, da je preko fume i gore vodio nekoé Dut do ofratarskoga Hlostra~ (sv. Nikole) na Grozdu reda paulinskoga' Najstartia proslost Brinja gotovo nam je sasvifem anepomats. Nai historitar Vjekoslay Klaié svaka- ko dobro sud, kad veli, da je Brinje nekoé bila zaschna. hrvatska plemenska Supa (comitatus). Ona bi se otpriike ferala bila tomo do judorapadnoga, obronka Velike Ks Jomizno prelasila fora do Josena (Jasenak). Ts "Na zapadu bi modasila ea %0- pom krbarekom, a na sjeveru sa Zupom modrotkom i dret- fidhom. Klaié dr*i, da je #upa — knedtia brinjeka dosla w last knezova Krikth Frankopene zajedoo sa Supnom ‘drednigkom 1 gackom. On nalazi osnovi 2a svoju twrd= 7) Po kasonnjy Pavia Perovieais tate, 2» niu u Tomatigevoj kronic, ge se brinjski teritori} spo- Iminje pod imenom’ scomitatuss, pale w starim hrvatskim ispravama XV. stolj, koje ga nazvlju vladanje« (lad Bie) brinisko- Svakako je Brinje staro; Kron je osnovano g. 1020. Prvi put se Brinje spominje polovinom XIV. stoljeéa {tog 1343, kad odonuda 14, ofujka pite knez Bartol Ket ki duidu Andrji Dandulu, a 18. lipnja ga izviescuie, da Inrvatska kraliea putu'e u Napali i moligaliju, koja bi ja sprovodilai. God. 1359. je tu knez Bartol potvrdio pismo Kknerova Dujana i Friderika Krokih, iedano god. 1315, re dda Kertusfjanaca_ samostanu sv. Mayra. durklostra Stajerekoj®. G. 1385. nalazimo w Brinju Duru kneza.Ke- bevskog od plemena Gusiga, koji 27. lipnja pise mletackom utd. ds Uralien Marija urima Liudevita, brata francu- skoga kralja, te da on s Ladislavom vojvodom erdeskim iTvenom Frankopenom putuja kao healjevskiposlanict Jealjoviga Ljadevitat Odnosi kneza Ivana Fraskopana, a poslije sina njego- va, slaynoge bana kneza Nikole, bili u's mlctackom ‘epublizom velo tiesni { debe. Kacea Nikola cesto’nala zimo u Mlecima, a duzd Mikalj Steno volio ga je ko na { prijateliae. Kod njega je utivao ugled »vrlo mudra ‘muta, Kad se inez Nikola g. 1407. spremao obnovti i- dove gradske w Senju, udario je razne namele na trfovee, fod lth rijesu bil orlobodenf ni trgowct Mlezani. To je delo shoro poved, da su se ovi helt odselit fz Senja, so 1: bilo velo vliko lo po tegovins, koja je kretala iz Mle- 1 Amy 20 suger. pov. 1%. 26 12) Ute: Line 1.268.377, 1) Thatecr-Raabad: Coiee Prangepaneus 2 vanie potiaite 1468 Stjepan, ular Tu, Datel, ARE 13> ote 'rrantapen 20 LIM 0. 1¥. 286 Tomasié dri, da 24taka na Sen i dale proko Brin na Modras, ofuda >o- drsion cestoms prema Zagreb. Da sto ne dogndy ods tino ie knee Nikola roe Punomacike «Meth dota: tales replicon sgovr fade Konanlarnih | tegrath Ganoe emeds niet Meta. Onamo ns pol Gaspar ts Sbinin dort meter Lnotey, Garpain Gopi, poe Inetin vnodoakt Baldak de Sune podenein grote EF (Gralivechi), savjtnic toi wat drugot ketew Ord su sedi spomemste odmors,pogledom na mice trdovee, a koje fe odludenn, de Cube sotodalu Soja od sake date 24 robu koja vose 23 wi Ernie 1 Roden. UBrinja eu snl plat od ovoke ble detcoga sun Gade od jednogh fla il 30 Spiles Za cots eae 20 slid, od pape drugih miodia imal ny placa ns avormy dau Tako aw odredene dade 2 eta fee w Zagreb, kot su robom pel Kako vidimo tegorach je promt bio snata a Brine fe stajalo na zat trgovatlo} ext Velo te slave iavilo u Brin: go 111, hoje jo jedno bilo "ratno 1 dalinjoy pret dij uflecnih& ‘oto hrs porodca, Mota 1 slam Kner ‘Nikola Frankopan sarudio je 20. sijetnjn svogataitrijegs sine Ivana 1 Katarnom, najtarjom Kee Ivana Nelipien era cetinsoga, itogs + manaog, niga sanogs lets ao avogarodakat ode, obese da Ce fe Bani ti atanjaei ons na aspoaganje sv svofe Belnatie | podofnika « ajgove pranaraj 2a sree je Nelpic opredelio bog mivaz nyo keer Rats fit, hojig se zntno portals defavina Frankopess nos aihora, Sve 0 poled prsetom® Sijdeée godine (HIS. mieweca studenoge boraio je a Dene nf Sigismund tao fot toece toile Franopans: Nga f kner dopratio it Zagreba proko Bi 2 haga u Brinje: Tu je kralj izdao 28, studenogs povelju lknezu Nelipiés, da mofe kéeri svojo} Katarini dat miraz, koji se sastojeo od gradova + njthovim kotarima i zupa: ‘Tu ov Brinihe potvrdi motni ban knez Nikola Franko- pan 12, sijenja 1428, Pavlinima erikvenickim pravo ub Fania trgovine na morsko} oball od Jasenove do Crnina, podredivsi im i Bribirce na plaganje ove. God. 1430, 16 Fipaja dorvoliu »Brinah- erikvenigkies fatrima, da mogi podiéi pilan_na Vinodolécit. Nikola Frankopan bio ie Seeputt ofenien: Dorom Gorjanskom i (1405) Blankom Slorza, od mofnogs talijanskoga roda. Po smrti kneza Nikole (1432) ladao je Brinjem Ni olin sin knez Bartol. koi je ondie mnogo boravio, Tu je 20, prorinen 1444. obdario pavl Spasa (Soasovac) ispod Seajay sv. Jelene i samostan erikve ‘ieki nekom zemijom »Mali Protigis (Maly Proticae) w Kotars brinjskom, kao i pravom koinje u brdu Cagojsict ‘Eranom, a uvjet, da se zauvijcke sluzi po jedoa sv. mise da njeforu dus i to damjenice svake godine u jednom sa ‘mostam ‘Kad su Frankopani 12. linnia 1449. aa Modrai i= jelilh svoju. ogevinuy dopade ker Bertolu tr Brinje + Eradom Sokolom [briniski grad) uz druge dradove i ima jas Tako je Brinje doslo u viast u hinera Bartola Fran kkopana { Zene mu Jalie, koji su ovdje u susjednom Jelo- vika 1 Trécu cesto boravili. Po smrti Bartolovoj (f 1438.) Urtala je Brinje kneginja. Talia, njegova udova s djocom ‘Kndom {Angelom) 1 Nikolom, te je 1861. darovala pavlin 7) Mransunsta donee sop. 1 ke dr shiv Zagroba. Staring: HV. 222 — "fv jo Trogimanime dopo eter opt 2) Bie 9) aloe Parabao,e: 310 2kom somostane sv. Jclene kod Seajasjeaokota w go hoje se sual Dolac vetern, «bila fe pod Knets goreu Iminjckom kotarut Dre 7. lipaja 1462 alasino w Benj fotovo ava tv bragu Frankopane: Stiepane, Dsjma, Mar- fine, Sigiamunda Ivana, te ana potonegs Nikola Stal Bivil bio fe ee mrtay, Ovi eu w Brin tog dana potvedl Sajanima sithove mede, kako ss ile 22 pokkneza bat 18 Nikole Frankopana Kner Martin Frankopan, koji i samonane, nal femal ranjersca: Janno ae to vid ibe Th apres Jicnoge If, svibnja 1463 na’ vkara anjevacke wae rene, u kojem mu pie, da knez Marin ‘el bil pao. pn il tesatsko| It inj} franjevatko} errs kod Koh fe on utsmelionjthove samosiane Vee 4.1465. vidimo, da mladi Ivan Angelo Franko- ‘pan (Gin Bartolo) sjedi o Bria, Loji naxivie. soln fradom {in ease nostro Brine). To fe po prt pt st 50 {Sominje brinjeli grad vim inenom, free. kako smo ve diel, g. 1448. zove Soka. Otud fe on 26, sadenog picao anit Slra, hercegu manson 8 orm je Ivan bo @ oy latvia sve do nveowe amr a nacavis dalle priate Frevanje is na(jedaitom njegovinGsleazom Slorzom's jer to biol ajegon!rodac Temedu Hanta (Angela) Frankopan, gospodara bla skoga,j knera Martina Frankopana dotio je ¢. 1471. d0 tek kruth razmirca zhog imana, te te dail, dae Hee Ivan kneza Marton tskattinom lov Brinito} aro a 6 nine { ncke njgove slurbenike, Medy vim Uo je'tTvan Bevesjad Ostoriki, Koja fe nemilo okay 7) ns sum 2 Wem sem ie 1 4 5) Ponmedtin: Acta Bosnoe 28 5) ‘hallocey-Barabas 0. © 1.342 7 v0 i bacio uw tamnicu, Ovaj se izbavio robije otkupom, {ako da je Ivan Bevenjud svoj grad Skrad, izrutio kez Hania. Za to je dobrotinsivo zalotio knezu Martinu Beve ‘njudu evo} grad Kostajnieu za 4000 for U Brinju je izdao knez Ivan Frankopsn pismo... o- ‘ujla 1475, kim jo Duru Farkatita iz cola Kretcica ob- aio gradom Podzvizdom u krescickom kotaru, i dopustio ‘nu, da mode slut bilo kod kojega plemica u Hrvatsko} 26. prosinca 1476, izdeo je u Brinju darovnicu za samostan ‘Augustinaca kod crkve sv. Marije u Briaju, kojom im je darovao selo »Zerarupe, seoce »Obrovace nekoe »Olt ‘evano, pak sportu« (mest, ede le daée) na, mo- Arusko} eesti, selo »Nagorizi« blizu cree se, Marije u ‘Jezeranima (Jezerin), { napokon desetinu sonkraj.brdas Kapele (u 2upi ev. Martina u Obrov). Tzrutio je toma sa. smostany i aluzby sdupanstva (sappania), sto sa prije dr- Zall f obnagali s¥jetounjac,j kota je spadala pod grad 4 ‘fospoitiju Brinje. Od toga ‘dobotka zupanstvar imala je- fina poloviea pripasti samostan, a drugs redovnicima Zato je obvezao samostan, da se sale mise na oltsr sv. rola u samostanskoi er, ge je do ovoga bila grob nica ce njegora Bartola. ‘Skoro je knez Hant doiao w sukob + kraljom Matiiom Korvinom. Razlog ac toma pravo nezna, kamo je kal} Ma 7) ber. araba 38, 2) Mi 125 SladoriésPovetl skola 224, — se rata topo Like 1 Rare, 0 Wj hvala 2%1 solu Hropéu u Kotaru brinjskom, dime ih je knez Hand Frankopan teretio uratos njihovim slaboitinama’. Kuda je nda dospio kner Han nije posnato, Moguee fe, da je horavio'w Kosinja, koji je grad na sedam godina posudlo ‘od Jurja Kosinjskoga, AE ‘Pogied a gradi Kapsion# Grote strane God. 1489. sponinje se Brinju pop Jakob Mai Karée Milsig, Bror Markovig, Stipan Veandié, pred koji- a je priur samostana sv. Marije Petar s ostalim fratrima % janoveu i brat mu Petru ‘th mina Sto ga je ova) pio od Bolkovaca uz uvjet, da daje dohotke mlina od no- ‘Ye dodine kroz 20 dana samostant, a osim toga je Martin ‘Saou »pomoe krova fete cre: 9 dukta { jedan. »bol To je pismo pisao Pero Jakoveié, kanonilesenjski »cesar sku obastju notar publi. Gradom Brinjem upravljao je ben Ladislav Egervar- ski te je ondje drtao svoje kaitelane. God. 1389. Se lao fakori tamo spominju plomiei Nikola { Ladislav od Sv. Petre Zenthpeter). Ovi su 27. studenoge iste godine izru- ill grad sa svom opremom Nikoli Jovanoviés, kojl je to sve prouzeo u ime bana. Ova je predaja velo zanialjiva, jer vidimo, So se sve nalazilo gradu. Bilo je tamo mu 2ara, teikih pusaka, lanceta, steijelia i takovlh 2a baca- aje vatre, dasio i taneta. Spomiaje ao i jedas. banja za je, mjere 2a Zito, ukisano zee, 20, vino, lage, ‘ar. Bilo je tad zasiano titom 26 jutara zemlje. Spominje se, de su kaitelani Ladielaw ¢ Nikola popra- vili grad, narocito pokrlijedns hula { nove zgrade, dok su fd svalagee poksill te etvrtine. Popravili su iz temelja fradsku cistorau { napravii novi min. Tako su zidove fradske pokrll daskom, pak { ono naokolo ovarosice-, od esa ie nntonieda vrlo malo preostalo { nepopravijen.. U iratabol Lepolcl Ula gu 4 ollarntis, dve od Gamasta: Tet Baramenta, dva svilena tredi platen. Pluvial je bio pro- fan alatom, Bile su 12 dalmatihe 1 glagolsk (slavonicus) misal pisan na pergamen Kralj Matiia potvedio je 9. srpaja 1489, slobode Bri ‘njanima I u200 th pod svoju zasttw. Dok je kralj Matlja 2ivio, nile knee Hany bio gospo- arom Brinja, nu kad je taj umro (1490) i nastao_veiki 7) furmio: 0-0 294 2 Starine SOOT 272, ukowat pra) se 2) Acta con, ard. ark a Zagreb (ot: ehvencl)‘meted w zomlj, Frankopani. se sloie i posete » knetom Bernardinom na elu misiti Kako da za svoj rod opel pri- Dave oleti Senj i Brinje. Bil sv ovi t poitdki protivniet novogs kralja Viadislava, Negaje Koncem g. 1492. ii po- Eelkom 1493. potajedote Sen}. Nu ked je sonjskomu lea- petani Ivanu Botu od Bajne'dolazio u pomoé ban Mirko eye 3650, Derendia, mak s0 Frankopani od Senja, te se pores ue grad Brin, kojega su toe cielo priests Tjevske kestslane i posada, Ban Darenén pote potsjedat Brlnje skupa sa svojom drugoct Ivanem'Botoon, kali fe fakoder postas banom. Bot tijese lose are, jer 68 pod Brinjskionsiiname sbvatstbojito zrao. Ban Darentin oo Tot a vg feigo ual gad Bra al fan cana, da je Jakub pata predso Ua | provaio'w Hr ‘ates | dalje w Kranjarn: Ta} momenstodluc mnogo, 28 jer je valjlo kerenuti u obrana domovine. To pospest it~ ‘Frankopanima. Tako ai nije doilo do izvreaja tugovora budimskoga sabora od 12: lipnja 1490, kojim } bo grad Brinje prepaiten hercega Tvana Korvina na dots vol0o udivanje® Tako je opet kner Hant Frankopan sjeo w vlainost { posjed grada i varoi brinjske, pa gx tamo nalazimo 12. kolovora 1492, kad daruje Mati Cubranicu neke zemalic i sjenokose u lara grada delovika. Ta ga nalasimo 1 4. lipnja 1493, kad obdariva samostan ay. Jelene Kod Sen 25, sjeénja 1495, kad daruje samostanu sv, Nikole) na Grords solo Crnicu + te kneta: 5. lipaja, kad daruje sa- tmostant sy. Spasa lspod Senja selo Malt Prokigel >0 vl anja natem Brinfskome. 1. travaja, kad daruje samosta: ‘at sv, Nikole na Gvosdu selo Mokro: a 22. ofujka iste €0- dine darovao je u Brinja Petr, Gatparu i Matke Peraiic fir oba grada Vehovine, jedan u gacko}, drugi busko} 24- Pls allnovina w Plus | Pagigimae®,” Lavinia 197. o- lobodio je knes Hant sa svoje trane_pismom txdanim Brinju tve dohotke ¢ deseting w korist senjskogs biskupa Andrije Mutine, a naroeito a Luéanims kod Brinja, a dre om sgodom isiao tu namicu na 1500. for, koje fe primo Es pripomoé 2a obran od Turaka, Ts je {. prosinea 1498, reo samostane ov. Mole ns Gros darovace Jura lici'w briajokom Rotara® re Red sv. Pavia prvoga pustinjaka, zaokupt nekako ong dba iamodtan fr. Marie = Brin tse dogo ral voljom Frankopana. Proli toga podite red Remeta Gheronay sy Anguatoce od 1496 pain Inds. Sto 7) Rattuays Memorine Yanorum. Ba. 2651. — Lopes: et. cove. 3 2) Pra: Roi pee een Hue. 1 78 5) Burin 0 © 9 nis— ice u Rimu pred delegiranim sucem Abilom de Grasise palatit auditore«' Pavlisi au dedali taj samosian do 1497, kad gu Ant Frankopan povrati opel August dina. God. 1499. spominje so w Brinju: Mihovil »plebanas va Brinjah, vikar biskupa senjskoga, koji peéata pisme ‘Turia Tomkovies, kad je ova) 25. sijeaja prodavao Pav linima sy. Nikole'na Gvosdu selo Skinje “u ladanja brinj- skome. Tu je takoder lez Tant izdso 13, veljace 1499 pismo, kojim je « Jeriom Kosinjskim mijenjao Zahumlje 22 Kein}. Zahumlje je bilo u »brinjskor pani Iadanis, sa selima, Bitoranjem,.Jesenom, Seleima 1 Krakarom te stag, i 1 haan in pool grad sit Dap fm je {shite va varotki nagem Brinjah, ke ss poli potoka-% Vposliie izdao je kez Han? « Brinju 19. njetnja 1500, pismo, Kojim je samostanu u Za Zien darovaa >Grat Sines u Vel. Privicim | neke sienokode 2alosne prilike, koje su snaile Hrvatsku posliie_kr- bavake bitke ¢ 1493,» kojoj je poginio Ivan Frar Cot Hantov brat Nia doen ako ro sto, zadase brinjekom gospodara mnogo brige. On trae ome w Kralja, mjemackoga cara i mietatke republike, alt ni otkuda pomosi. Onda nije ni éudo, da eu te knee Hant ikner fyan Krbavski-Karlovié. dali pod ‘aility sultana, da. kako tako obrane syvoje posjede od ‘urskog zuluma’ Kner Hani umro je negdje oko g. 1514, 2 ostevio je sina Vuka i Krstu. Kesto je bo stariji. Oba brata leao da su stajli ood zaitiom svoga strca kneza Nikole Frankopana Triagkoge, koji se 2a njth t ajihova basting 7) Atta diver. mamasteroram No. 8. Pre u sem. arin 1s Zagreb ada mg dre anew 8 Baad! 8. ADT). 2) sums @ «268 37h BBL, 38. 288 2) Kuuljevte Acta Cat 189.8 9) Athi me Jugoelay. ovens: VIE 14. (Sand), » ‘svoski brinuo j zastupao ih jos g. 1521, pred sudom pro- tly kmezova. Matje | Dure Frankopana Stunjskib, koji pravibe velike neprlike zbog bastine. Skoro su obs brata Dreuzeli upravi svojih imanja. Krsio prewzeo Brinje, = Vuk Tetac, po kojem se ajegova loza prozvala Tedatkom. Kraj brinjeki osjeti ¢. 1522. posiet Turaka, kom so prolasi 112. travnja orvanuli na Grobnickoc polis, Za we aklonl w >More ome (Vel Kepel},{utabrl w bras »Okol,jedau mile daloho od Brin te onda hase hreel ne Uabmako Zep Beka sno {2 Toraka fpomagallrasne vos 2 Straina je ble ge 1524. provele Torsha drench 1 brinjho detsnje (tatu Bin Clad se ave vite uvidela vatnont Brinja 24 brane semlj, pe pac je ilo ptreben, Bako i Teta, bil wx Feaakopan u velo} bral {peg Iie onda ‘nf tao ako ge pronico las 40 to Resto Fraskopan Brinjaki hot dat pod okrle tw ao ten tr dea grada placatl dame Tarclns, Tako coo. jaa su samim Fraskopanom « Ljbljen £1524, bot te tamo 15. tramjedogverno s dosipon Lanberdom, kapetanom Kraniske drag brani sta Telia, tenet 300 dehatn 2 placaie shoda Te vlogs 1521, java Frankopan tz Brin ijetkom ape {ve ‘ia Aplaliery, da Tari sn 200 hoojenia hod battle “Modovizovisa, mila dalcko o€ Brinja (da amjereiu darn ras Met ‘Vale Prankopan nao je dostabrige « Brnjem, jer se 7) haters Hoda: A. Howat Whig tare 1 88 ate pastiu turske ruke. On je 16. travnja 1528, Bosiljeva zastupnicima Kranjske, da Je spreman ‘trad Brinje izrutiti caru: Opominje ib, neka ne okfijevaju preuzeti grad, jer je taj velo vaina obraabena totka i ou= Ine kralevinuc! I doista je dobio grad Brinje carsku porads, da siti rad i pomate Frankopana w obrani od Taraka. Nu to aij bilo dovoljaa, jer pravom se 1529, tute Senjani ki Iju na slabu posada tu Brinja, Otogeu i Modrusu, koja ik alje obranila od napadaja. Martolora i Turaka. I doista fu bile odredene Spanjolske éete pod Ivanom Pihlerom, da rena prema Modus { Brij? Kako je Brinje primila carska vojska samo na tava- nije, uz rijeé carevu, da Ge se grad povratit: Frankopans, to je knez Vak Frankopaa, koji je za to vrijeme boravio! 4 Bosiljera ili kod brata Keste w Tréct, opet hotio grad aatrag preuzeli, tim vise, jer je # gradom gublo t dobetke ‘ove gospostiie. Tako on mjeseca valjage 1530, upravlia pismo na Kralja, potsieéa ga na uvjete, pod Kojim mu je dao na Savanje grad, te ga moi, da mu vrati grad » doko ima, jer e se tad moti grad i sam valjano brani sa svo- ima, nego Ui to mose Gini s mjesta sone strane foray Ae tad boravi. Toj se molbi pridrutio | brat njegor Ret ‘lo, Odgovoreno mut je, da miu se ovaj tas ne mote iznic itl Brinje, koje je vaino po obrant Kranjske, jer kroes, 1a) vodi put od Udbine prema Kranjskoj, § kad bude mi. ‘aije daba, uzet Ge se njegova molba i obit. Zato je Brinje costal u carskim rukama. Brinje je opskrbljivano ie Senja, all se oud nije 2a ij mnogo skrbllo jer vidimo, da 8: ‘ja 1530. piéu vojalet brinjeki kapetana senjskom Erasmu Seureru, da 60 napustti sluzbu w Brinj, ako ne. dobiju lagu. Neglje pred Bot iste godine provaise Turct 1) meno fue. 125.u Yuba ark, — Passes sa: Mona Hated 1. (u rp 2 Posada je brinjske slabo Zivotarila. U Brinju bio, porkulab Lovo Kanturié, as Oloiow Antun Tadi Tovié. Kako nijsu imali dime’ sebe ai svoje vojaike ur Zavati, a osim toga th napastoraha { njemackl vojnil, 1) Watiowe 0 1 273, 902, 908. 45, 460, Lepaats Dra mata 2. 3i su obojica w Senjy gdje au se 17, ofvjka 1531. iia: dali Kapetanu Saueru 0 priikama uw Brinju i Otoéeu. U ‘prvoj polovial mjeseca svibaja tg. provali Deli Radié na brinjsko polje, ddje je zalckso vojaike Sauerove, koje ie rio, ueke zarobio a jednoga ubio, Za Radicem kent © Modrata Pavao Cornie 1 Grgur Gojmertic. sa svojom Gelom u potjeru, te dostigevss: Martolone Radigeve 15, soja, potukose. th { oslobodise zarobljenike, Knez Vik Frankopan Brinjekitakoder je maogo doprino 2a cbran domovine, pace 1 svojim soveem izdriavao neke posade, {bog ovih traZbina, opet je g. 1533. tratio of kralia, da imu se povrati Brinje, na Sto ma je odgovoreno, da. po nese svoje ragune, Ujedao je tratio od generale Kats nera, da mu se iz Brnja tere eke crkvene sta ‘knez "Vuk Frankopan ima je 1 dosta nepriateja, 4 sarotito, mu bijate nepriatel} general Luka ‘ekel Ke: Yeodski € kojim se je avadao 1 pravdao sbog svole pac Horke Katarine Tnwelijeve, kasnlje Seno Zeelove: Go: fone em TE 2B Me GV. rhe) — tikes a” foro je Frankopan pao nenilost kealia. Unatoé tomu auspjelo mu je tpak zadobiti nattag grad Brinje, sto se Zhilo negdje ff. 1933. Nu dint se, da ni on nije onako favao fad, kako’ je to bilo uvjetovano. Pave se’ pronosio alas, da gu hoge napustiti. Sve to bijahu zacijelo spletke Sefovihprotvis: Tako aje nt ead, de gs Kral svibnja 1337, iz Praga pismeno posvao, da uvjeteispunjar Yao demu protien tvijestie kralfa kranjeki alee, Sioga je Frankopana opomenuo, da ewva Brin * protivnom slucaja ima grad ierusti alfa. Imali su grad preuzeti bar. Eraamo Turn, Gaspar Rican i Ivan Piogete Kcimer. Kaez je ollievao, pate je 1 primio vite od 100 for, nego mu je bilo odredeno 2a uzdrtavanjs grada, Ka- Ko se ini, nado se za Brinje dobili Lapoglav w str, te jg bio povrijeden, Sto se govorllo, da ée taj rad dobtt Kesto Gusié. On so. carskim povierenicima 0. predaji Brinja { uvietima predaje dogovareo u Ljablfant, a konae- no je pisao 4 travnja 1538. iz Bosljeva Kraay da Ge ea ‘mo njemu izrudit! grad’. Nato je skoro uslijedila predaj Krajiat. Zscijlo, kao prlanaaye oss, werstt gu Kral} 1538. medu svote dvorjanike, ‘Knez Valk Frankopan bio je 4doji of svoga rods, looji je gospodario Brinjem- On je bio velik junk i i soropadan, Preslavio se svojim govorom na aabora w Augs” burge 1530. Poginuo je u Smallademtkom rata u Niemeé- Kooy die je g- 1546. pokopan. S njime dome u musko} Tea fod Franicopana Brijskih vito 188 garanin Beniom Nera 4 lo ie Brinjo povjereno,upravi f zaponiied Jura Gusice, Nu w to je wrieme bio rad velo sabo opskljen, Kako se to vit iz. glagolskoga pisma Guiiseva, upraviena na kapetane branjake". God. 1585. bio je w Brin pork Ib s 22 momka s mjesetaom plagom od 101 for: Pakovni lea rulea, God. 1542. ) Lamovaets Mos, Habeburg, 1302 20 2) hier 27, 3023, 24h 40, — Lop: Drm una. 28, 35pecba Flare caebrmca mi el Epes ee jedan malt lorie mao peeuredit "Sesion, Podove i kuhinje s rfradi 2a vojike tecbalo Je popranit, tako i's tornjevima na lovin, je Sazna rata na fradskom plato. Isto tako tebulo je Pope aee paling sa radon patna Ima 4 poprail | topo. koji eu punjent possbaim abana {Kamera} Wile je ovih 7. Ove taboine spreme valialo je dobavit ie Mletaka To fe doncle provedeno 1553, Bio je tad Franjo Madeovee zapovjednik w Brinju van Lenkorénamjesntk veloga generale na Kre- fin dalje oe mnogo brnuo 24 cram zelfe, Nal oj- en 1558 fenene on tay pla, kako dase opss¥i Krajina Preporutuje dase u Brinje posta 20 sjelaca s plasm (08 1 rom forints mjeseén. Ito, da te tao w sve Feat dite 2 oj grim thon of 96 fo, Kone wala opet tao dreat_ prema poteebi od wremena do vremena, dole Br trcbalo w Beinje? Jenene dal os 50 pitas ‘Kad fe g 1963. gonoral Tran Lonkovi satinioiekaz ‘eadova om Kaji { enationjihowe poche, well za Bri ‘je, da tamo ima 40 momaka posad, ali res jos 40: God. 1577 bilo fe u Brin 40 haramij, ole fe tebalo pojar atts. os 40 ji, 1 30 sara. God 1578 ilo fo u Be ‘fu 50 Maranija a aastaiom, koja mjesetno dobiea laga od 197, for. God. 1566 bilo jo potrebro.obnowitt feeds! ov i veka dvorant popodit. Nie bilo bolle 7) Tae, 401,40, Ove natae spree tt Arta mo tary hone mason et fopn gn. Rete uke ste ‘elope arn a aa reson ume SYS ee 3be a 23) Lapant Act o ,98 8T ‘ni god. 1613, Kad Gtamo je grad 1 lotem stanja, © Inenjkalo je 4 obranbenih sprema. God, 1602—1620. bio je Brinju zapoviednik. Gas- par Staretinié. God. 1612, toillo se na posadu u Briaja Injesetno 225 for. 30 kr. Spadao je tad grad pod senjsku Kapetaniis, kojom je 2aporijedao kner Nikola Freakopan Teiacki, Nekako w to veijeme su w Brinja i oko Brinia ‘amjestent neki tenjski uskoei »Venturinic, koji su tz Se- ‘aja makneti 2bog buna. Brinje je smetrano vaznom obran- ‘Benom todkom, pak 2a to g- 1613. pitu nadvojvodi Ferdi andy keane salto ¥aéost toga dada, Kol fea bio dosta raievan { potreban popravka i opreme’. God W891. bio je Mato Holjevac kapetanom brinjskim, te je iste godine + bratom Tomom,dobio plemstvot, God. 1623, 't630. spominju te provale Turaka’ do pod Brinje. God 4620, pottkao ie tu Turke keer Vuk Krsto Frankopan Krex Nikola Frankopan Triadki, kad je napustio slu- bu kapelana senjskoga, nastojao je opel, da zadobije Bri- aj i druge radove, koje je zaposjela Krajina, a Bilt su Iekoé njogove rods: Senjad kapetan ber. Hans Albrecht Hlerbersteia dofsta je g. 1639, razlotio da je Brije i bilo ‘nekog imanje Frankopana, ali seu taj és ne moze njima ‘povratt, to je jodino moguée, ako bude mir s Turcima, Ted fe se predati onomi, komt patel. Herberstein je po- Exo iste. godine. naselfivati po. fmanjima. Frankopenskim 4p Primorji Viahe, { tako fzmedu Brinja Je knee Nikola tio ratnom vijetu, izatajuél svoje staro Ubitelisko pravo na te krajeve. Dasto ostalo je to sve ne- uazeno", Kao alaino sence proilosti Brinja, jest Snjenica, da se ondje oko 1680. rodio slayni Marko Mesié, kor Wider. 48, 82 2 onigna wart paiva w Zagsebs ) Lagu 0.1 2 ”' ji se posvetio sveéeniékom zvanju i mnogo io oslo- tie ease ote ses ech eon a olan a Se Siete as tehs Povey clare ne Feds ar ees ie rie ieee etree eee ieass Oa eh ag mua eens Hes fast eas (0 een Vint Bae Ot ro i eS cl me Ete deg gtgin me of se dems Se teenies aaa Ba Ot an ga ont abl: Mere Sd te a a oie orto ganstot geese a stepe- nice i tavani na kulama. Kule okrugle pred gradom val lo je podaidati i uévrstit, pa ovamo dovesti Viahe ie Li ana. Da se sve to ured, tebe 1850 for. Kako iz slike da, vidimo, bilo jet tepod grada naselje. Sticr je ustano. vio, da bi u Brinju bilo mjesta 2a posadu od 500 pjedaka 450 konjania®. Vefjedno je zabijezit, da je g 1631, b= novijen dizuéi most pred gradom, a g. 1653. poprevijala fradska Kapelica prinosima puka, kako to sviedoe! natpis ‘hkapelc. Tad jo bio gradskim porkulabaen Vinko D' Avan- 21, vojvodom Vak Rajkovié, zastaynikom Ivan’ Holjeva sgleselarom” Marko Perkovié. ydesetniakom”” Nikola, Me- Garié, @ vkastoldom" Jerko Fumié. Zabiljeien je nm tom rnapisu { deaditely #-meitar Raslenas (9) 1 Ivaq Dragite. 7) Retain! 160. {Col rts) u ab alew (Mudlfnam). 2) Ropu tay. ene Bat de. God. 1657, brojila je -komadac u Braj 65 momaka TM Siom platen od 25-10 for. God. 1661 potukao feller Petar Zrined od darievh sjens Turks, koji Ei'trevulan Benj. : elsjant se karate wo doba velkim junacims, oa: odin tSstovaja na Turkey Kamo su esto poli» Ot Ealina, Brinjany 2 nario ache poroaie brnjke, koje su ur tvofa Marka Mesen voevale, oxtavie sjajnu spo ‘God. 1679, iaveo fe harambata Drag, vite vlasih poroca iLike, koje fe general dosip of Herbers RrvelioSlajii Kod Brin Prot toga se Benjan por Tinie, pate ‘potnehite 1 oratonu se, Seojkt voit potspie th i pokorse nase mnogo Brisjana Hirata Trtanlo svoj zai, te ae taslise oto Tanda w Hrvat Shahn ele tw Rtn ore bane, ore fe ma Siovornost{tapnik pop Malja Mose A a ail ni pre iSavan, osuda' ge Rijenne. auditor Kasiovadel Mata Heinsch an tefon a. 1080, Na sagoror cagrebetkoga. Hicpa, Marion Borkoviéa,povratio se Mesié w Brn iano fe na rarvalizma stare samestanske erkve Franko- fas sagradio nora Bupa rl God. 165, Bio je Tran Riese Uastelan's Brine 2 “God 1086 bio je skomandant« u Bria Adam Set fred Seren, rodont Kranjacy 2 porklab van Meat. Uz fve bi Je jedan putkar {vse momala. Pod raise za" fovjedthtvo spadali st: Kastel, Dabar, Lata, Stajica, Ferorane, Brifekoselo,Prokke,qaje ss staal ralske Mate, God. 1097 bila je u Brij posada od 0 momaka edn kadllanom, x's elt lspod rada flo o 250 br Solin 1 130 was ute Rates Rape arin) 3 Memes 2) tap Asem 47 2 pane is 3 ff Valor; hee Gr Here. »_Nakon iegona Turaka is Like i Krbave, potpadoie oni rajoeig. 1704. sajedao aa Senjem i B pra austnjske Komore, all 1 to sumo na hatho vejens, ige tamo prewze uprave Vojua Krafina. God. 1713. poro: tio se vali’ spor ismed Brinjane + Vlahn radi zemlja 1 Glibodols, Brinjani su. zanosno”sjavil, branedl svole Drayor »Pokle su'u Brinj aasslileu elich rath srais Ferskom, bit 2-170 godin, na vke tl Hrvaljesmo lave iil ssanatra naval tala 2a cbramby selene rianske | deZave tlavne kee austrjancke, da vazds int smi var Kuafin brinsetexval i strat jntor. ‘Dalia jo prolost Brinia dosln jednoliten pod lra- jiskom upravom: Spomeni nam. je samo neke vatnije de fadaje, Kad fe, 176, reorgenzirana Vojna Krajing, pe Pal Ie brinjoka hapten» Jeseranima 1 Lotanima’ ofa Tinskopukoval. Tako osia Brnje kampanickin sjlom. Gitta redeon je Ben ln thal Potam od polovine KIX. stljex grad fe brinjkl 2a- ‘pemarivan, nari oad nije sadio za stan kapetans, {nkoy dase vee g 188, nije moglo s njems stanowat. Ke ‘menom ertenoge grada gradi eu se razne vojnie {pri ‘alne zgrade, Pak jot i'danas se odonuda vadi kamen i 9) Lapa: Act cont, TH, 208 Rakovnik Do, Zemanske doline na beds Craieh, ba se poor ‘trada Rakovalla. Stoji na kamenito) Cunjoliko} golemo} Klis, Koja je 2a sebo do 60, m. visoka. Naokolo sve golt kamen. U glavnom je taj grad imao okrugla kul, Koja jo8 rokako stoj dosta je visoka, ali znatno okrhana, s jedne je strane w njoj velika rupa, a tu su za eljolo bila i vrata Gkolo Kule su bile zidine, debele preko jednoga metra. Vrata grad stajala su 2 jugoistotne strane. Prostor iz- medi Kile {dora vanjskih dosta je uzak, taj zaprema, svemu oko 120 mb. Zapravo Rakoynik je bio tek kao ‘eka kula‘strazariea nad Zrmanjskom dolinom, ali dobro luvrdena { 2fodno polozena. S razvalina Rakovalka pruia so krasan pogled na Proitae, Tromeds i Zvonigrad, pak na sela Kita i Paljevo Kod Kite su 1809, zarobili Francis generala Stojceviea, dak je gubitak maze vojske bio vel 700 metsih 1 30 ra: ajenth pokrilo je bofiste Rakoynik ima 2acljelo svoju proslost, ali uralud éemo trabiti za ove pismene podatke, Kad i po kom je sazidan, © tom ne znamo alsta, Narod priga, da je u Rakovniles ne= {koe stanovao Rako Rekig, po kojemu se grad 1 prozvao Rakoyaikom. Ovoga uhvatite Turci i odvedote u rapstvo. ‘0 poradici Rakiéa ne spominje gotovo allte naga po- wifes. 4“© Rakovailu samo samo to: Kad se olpotel tj: ranje Turak ir Like dite se mjeseea Kolovos oat lata pop Maske Mesa prinordim,Krauaidna, Us njota su bili vojvode Zduni, Holievac, Oreskovié i Novadié. Oni lerenuse da zauzmu od Turaka Zvonigrad i Rakornil. Defi ae, da je tom zgodom popalien grad Rskovnik, { osteo ust! ) Lopaats Act wnt, — Lope: Da heats, jak, eu ce Core ariva w Zagreb 2 Ostrvica Litka U Hevatsloj ima ve Ostrvica (Ostervica, Ostrvnica) Deije sau Lich, igka i buska, iu Dalmacii kod imo to ime ‘Selo Ostrvica, naseljeno pretetno pravoslaynim. tiv- Iiem, sloji sjeveroistoéno spram Korte Jadove, pritoka Like, dok se prema Lici pruta valovit teren, ko obraduje tamosnji narod. Tu se w2dide eunjasti bij, do visine od 535m, jedva po kilometra udaljen od ostrvicke skole, to jugoistotae strane. Brdo je gotovo solo, sa zapadae strane obraslo gemljem, glogovinom i ernim jasenom, Na- ‘od peipoviieda da fe fof u tursko dobs bilo obraslo hra- Stover stmom, Odavle do brda postoji os put. Ho st #0 arch sugradil. § istotne se strane toga bréa nalazi ip lias ljepim sigama. Ova} brteg, na kojems stoji podorstaroga grada Ostevi- ce prstupazan je istozne strane, a ne zadaje velike make, lide stazom preko Previje kroe Bajigey go). Krasan je s razvalina pogled na vebe Vrsine, Vijani ¢ Crakusu Pred nama leit eljlo Licko polje, i gotovo svi liek! gra- dori od Perusica pa sve do Budaka: Perusié, Hotes, Buska Ostrviea, Bagdan ‘Kremar, Novi, Medak; Po- tej, Barleta, Mogorié, Bilaj, Raji, Zubna i Buda, pa erneke manje kule po liko} dolini, Kojima se danas ni ime Povige kuda Budaka, nalasi se neka exkvica, 0 kojoj priga narod, da je bila gréka{l) Zvono njezino da je te ‘Ukopano jos od vremena turskih dort grada prutaju nam velo Zalosne sliku. Sto nije razorilo vrijeme, razorige Iu traleti blago, { vadeti ka~ menje. Temaljne osova grada bila je pagetvorina (165.5 a) 8 ill opseg mick i Oko grada je bilo ackoé i vanjsko platno, kojemi se te- reli donekle raspoznavaju, alt se neda njihov amier toe 0 aledit. Zidowt toga vanjskoga plata a do 120m, ‘iebell Od samoge gaa su oko 10m wdalen Ipod grad je bilo nckoé nekalovih grads, kojima wei eal toile te To mu ald ile fradake gospodarske zgrade, sale, a motd | nascle, how [Rls fake ese pari propa slurs» ar Velo je mutno pleati povjest gradova Ostrvice litke i butke, er Gesto ne mozemo biti potpunoma sigurai, ki tno bi dedijlil pojedian historisky gradu, kad cesto ne ‘aa posebne oznake za Ostrieu, da i je ona ita ili bask. ‘jest. Narod prica i 9 ovom gradu, da je s njems stanovao ‘eral Bola IIL (IL), ad je bjezao prod Tatarima na mo- Van syake je dvojbo, da se u XUIL sto. Licka Ostr- vica bila uvene like porodice od plemena’ Mogoroviéa, ‘od koje pornalemo Vay Supama liskogs, koji je imao sinove Kurjaka 1380), bio je Supan (comes) spits, « Petra. (1322— 1246, Yee mrlay) Zupana (comes) lidkoga. Petar je ofpustio “ 1263. Kralju zemlje Potiteljshe, gdje je kralj ello po- fi trrdinja, a 20 to je dobio neko druge zemlje i posjede Kazog, Zeigev, Grebenar { Bratan? Novak, sin Petrov (kojega potomstvo nasislja nasi historigari oNovakoviginac), bio je vjerni pristasa Kralja Tiudevita I, kojegs je pratio na vojaama u Napulj, gaje je prvedivan smrt-svoga brata Andrije Anduvinca, kralia salekoge. Iayjesno je, da je Novak dr#ao w to doba Ostevicu, tae i 2a ro oo Pot ony) snpod Novakovs rads. Ostrvce f'po sla Biteimes‘boje eu spadala pd grad Postel te tredine sola Bikoviea aa seocem Bofane. Darovnica la iia i njegova bragu Grgsra t Trana te njihovo polomstvo To je daroranje odobrila i kralica Jelsa Kral fe sviako velo clfenio hneza Noval, fer gut fe opt t S85. daroao polede Kovac, Zrcbie 1 Zar Este oir iu) ol ol koe yal Pochel g1300 pot majo poiede Hee Er jlenene Mogsovica keplene « S8insloveina, Br alma! Sore Roveanina { Greenare Lik so samo kod oh darovani, Jer vidima, da 137 daroao Jos posed Olja, Hazaney Eikrude god Zvoniqrsdam uw oblat Oder Bio Je tad Novak Katclenom gata Sogou Ugarto}> Zio on p> ‘edna Je Nova sors keihin Bskupom Poon. Ise je godine kez Novak dobrorelian pollo go toro ave edi, koje mu fe kal darvan, sa eolom ‘don Grgurom 1 Tren Ress, Zaatt, Nov 7) Smsbear: Cod. Dip ¥. 246. 6‘Streblice, Porkoviée i Kovatice, Doljane, Hotvan, Tupalo Rept, te Bidoniée. Sva je pritka da a je pridria0 kao flava porodice staru svoju djedaviny, grad Osievicu, po koja} je nosio pridjev »Ostrvickic, [Ne namo, kad je wmro ler Novae Ostrviah. Pos jegove snr vias ianjinn njogovim te, Osteo flefovsigori Pear t Bevan Pear fo bo out prstse irl vadialva Nepalis, tices keljen Siiazundons ; iJesae, Nedako hncom go i rik dana 1405 samiono fe Petar One Pie tetove Outi | Gals tam Nisan rankopévom za grad Oral, koji Je Frankopen kapio od kralja Sisnmandar Retens samjona potvedt bral Lad slay w Napali 26 sjcéjn god 03 ints, da ou w to dobs knezovi Ostvihi bil osiro- aail'a moguce su sradal 24 onih burnih vremena He {alskoj, dok Jo spomenula samjena cetale neprovedena, ‘Ove su pre zaijelousrolorale: da je Petar Noveuoné Osiris prodao dragocjel agelskl Color sve oc. Na ovom je-zauiljeteno: "Let gospodnjih 1405. a rine kapliene bide te Bnjgi od hneze Petra, hes 4a Nocaha sina's Rove 20°40 Usain ino (35 haph 6 4060 mut upon Toan prideohom’ Pith in dabre mate Grn depen Mari’ prdjatom Mila = Casonon je keplion za poraba rodovi, Kofi ie ojegs Sali mo- ‘iti za dusu kupea® ‘ aa Ovako osiromateni Novakoviéi dadose se sasvijem pod ‘olcitje kneza Nikole Frankopana, koji ih we k sebi tua stani a Driveniku w Vinodolu; ncke ruke zato, jer je d- 2) Kokljos Asie 28 jug. per, E18, a0 njthov grad Cetin do Mibolja 1407, kad im je Franko- pan povratio grad Cetin, ustupite ma Novakoviti 20 vjeé- hha vremena evoj grad Ostrvicu sa svi posjedima {pi ima, koje st drfali u Lici | Odori, zajedno s polovinom tvojth imanja{ sola te Viaha, sto im je pripadalo po nji- hows strc Grgura, obecavsi, da Ge ga sttti u posieda Octevice { Cetina’ «Ves slijedeés godine na 12, travnja 1408. dotao je knez Nikola Frankopan u Zagreb, gdje je pred tamosajim Keaplolom oftovao, da uetupa na vjeéna vremena Pavia sinu pokojnoga viteza Novaka iz Like od plemena Mogo- roviéa posjede { imanja Kamenjak | obje Ljutice pod Ve- hhom, i dio zemalja aela Sinse u Gackoj, i jedan vinograd 1 kotaru senjskom u zamjenu 2a Pavlove posjede u Lict 4 j- polovins grada Ostevie {asla Novak ispod toga ra- dda, kao {asla Doljan i alijelove koje dri u Grebenara, Ko- tovanima (Catovani), Sedjans, Bigoniée, Brusanima, Kal acam i pusto sslo Séintovo selo, Borivié i u Svih Svetih, ‘lin jedan, te dio trgovanja (Jorum) u selu Sv. Petra, te 4% Odori Osljane i Cisane, i za ostalo, sto dri w >Hevat tkoj 4 Podgorjac. Ovi sa posjedi Paviov! | Frankopanowt {otne stanovljeni opisom ijihovih granica®. Ostale djeloye Ostrvice i drutih zemalja driali su zodaci Pavlov, to Petar, Jakob, Graur i Zronko sinovi Ivana od Samariéa u Lil (13491377) brata Novakova. Sovina je knex Nikola Frankopan sklopio ufovor 28. i= jeéaja 1420. pred Ikninskim laptolom, po Kojems su ort ‘otstupili svoj dio Ostrvice 1 Viahe oLugeri«avane w Tgrit- 4 kao i sve posjede u Lic, koje su deal po svom stricu ‘Grguru Novakovieu, a to u'zamjoni 20 polovinw sela Sa- smatiga i Resana, koja je driao knee Nikola Frankopan a zalogu od Jelene udove Grgura Novakovia’ aTako je knez Nikola Frankopan dotso u vlest ima- aja i grada Ostrvice. Sra je prilik, da je lid plemié To smo sin Tertka is Like bio rodak Novakoviga. Njemu i nje- {for brati pripadalo je pravo sajmovanja u trgovsty Se. Petra, koje je & 1408. Pevao Novakovie djelomice odtu: plo Frankopand, a ovaj st sajmoranje (nedeljo) 1 ublra- ‘je earine (tibutum) prenio u Ostrview. Protiv toga je Uslao Toma sa svojom braéom i prituxio se kralju Sigs rmundu, Ovaj je 27 listopada 1437. iz Praga nalotio bano- ‘ima Matku i Perku Taloveima, da se sajmovanje iz Ostr- vice prenese natrag u Sv. Petar! Posjede Kamenik i obje Ljutice « Gackoj dréali su M48, braéa Petar, Nikola i Novak Novakoviél. Ove im je posjede potvrdio senjski bishup Andeija iz Draéa, » po- fledom na desetine, koje su hile skopéane + ovim posje- dima, a marosito da sx slobodni od pladanja erkvene de- setine, koju ima plagati po njima odredeni deseti kmet, tj, sdesetirovais. To im je bskup wlinio stoge, da bude onako, kako je to bilo i u nekadasnjoj njihove| Ostrvieh w Lick, Na diobi u Modruiu g. 1449. 14. lipaja, gdje su sinovt pok. Nikole Frankopana (+ 1432) medurobno razsijetlt svoju oeviny, dobi kez Dajam Frankopan grad Lisku O- stevicu, Slunj { Ledenice ¢ dijelom Sonja i Keka}, U Ostevici je knez Dujam desto boravio, 1 Gini da mu je taj grad bio njegovim sjedistem. Tu je w Lick ie- pod svogs grada Ostrvice (in Lyka sub castro nostro Oztar- 2) Bier. 206, § 1) haloes Burner: Cod, Prangen. L871, tichs) 20. lipaja 1452, indao pismo, kojim je potvrdio, da je brat njegow Stjepan na diobi dobio grad i trg Modrss. ‘Dujam Frankopen iskazivan so vada vjeraim svom Kralju. Slatio je odano kralju Sigismunda, zatim Al- hort é konaéno Ladislava Postar, Da mu 2o kralj Ladi- slay edu, izdao ma je g, 1453. 23. svibnja w Best nova ‘dsrovnien 2a njegove gradove i imanja: Slonj, Oxtroview, Novi Ledenice, koja je dobio na modrusko} diobi®. ‘Dok mnogo godina iz3 toga nemamo spomenn o Ost hofemo dau kratko retemo ‘esto 0 samom. ner Dajmu. On je bio g, 450. zupan bonéovskl a g. 1457. ka petan grada Digsgyér-a u Ugarskoj, a Zena mu je bils sje Inca Barbara Schaumburg, Ds bude fof siguraifi « porje- du svoiih imanja, narogite i od Ladislavova.nasljedaika tna prijestaliu, Mate Korvine zamoli go, da ma pot ‘dacovnicu Kralja Ladislava, kao 1 uvodnicu kaptela kuin shoga u grad Novi Lic od ¢. 1464. Kralj toni 3. ko- Towaza 1465. pod velikim svoj pedatom’. Knez Dujam jet. 1466. sa svojom braGom Martinom, Stiepanom, Gr ‘furom, Bartolom 1 Nikolom irdan pismo Pavlina sv dTelene i se. Marie (Novi Viaoda), kojim im je poterdio nijthove posfede, Godine 1468. sasiao se fen cmrti brats Iincza Sigiemnda Fronlopana sn svajom bracom w Seniu sie su vifeallo stvarima Sonja, 1469. zarudio je voi kecer Anu & Pankracem Auerspersom. G. 1487. tzdao je Slunju pismo, kojim je senjske Franjevce obdario neki, chocima Zrnovnice pod svolim gradom Ledenicama. G. 1488, boravio u Ormutu, gaje je izdao neko pismo. Skoro na to je val Ostrvie i, Kofi fo najvise bors ‘ov mu Hck imanje bila °