KLASTIČNE SEDIMENTNE STIJENE

nastaju trošenjem, transportom

i taloženjem fragmenata ranije
nastalih stijena (klasta,
detritusa)
mogu biti nevezane i vezane

nevezane - ako su klasti rahli,

međusobno nevezani,
nekonsolidirani - sedimenti

vezane - ako su klasti

međusobno vezani,
konsolidirani – sedimentne
stijene
imaju tipičnu klastičnu
strukturu
definirana je veličinom,
oblikom, rasporedom i
međusobnim odnosom klasta

strukturni sastojci klastičnih

stijena su:
KLASTI
VEZIVO (matriks i cement)
PORE

klasti - osnovni sastavni dio

stijene
vezivo - ispunjava prostor
između klasta i međusobno ih
povezuje, a može biti matriks
ili cement
matriks - sitna alotigena zrna
manja od 0.03mm,
transportiraju i talože zajedno
s klastima
cement - autigena mineralna
tvar izlučena u prostoru
između klasta iz pornih otopina
tj. vode koja se nalazila u
međuzrnskom prostoru

pore - slobodni prostori između

klasta ili unutar klasta
u porama se najčešće nalaze
plinovi, voda ili nafta
Klastične stijene nastaju složenim i dugotrajnim procesom koji
obuhvaća:
Trošenje ranije nastalih stijena
Transport rastrošenog materijala
Taloženje transportiranog materijala
Dijageneza (okamenjivanje ili litifikacija)
TROŠENJE - proces razaranja
ranije nastalih stijena i njihovih
minerala u fragmente različitih
veličina

mehaničko trošenje -
usitnjavanje zbog djelovanja
sunca, vode, leda i snažnih
vjetrova; ne nastaju novi minerali

kemijsko trošenje - djeluju voda

(različite pH vrijednosti), kisik i
razne kiseline koje se nalaze u
prirodi (ugljična kiselina);
otapanje i nastajanje novih
minerali

biološko trošenje - minerale i

stijene razaraju organizmi
svojom životnom djelatnošću;
ubušavanje, korjenje viših biljaka
TRANSPORT - produkti
trošenja se prenose vodom,
vjetrom, ledom ili gravitacijski
Klasti se mogu usitnjavati,
zaobljivati, ali i kemijski
mjenjati
može se odrediti duljina
transporta

TALOŽENJE - kad snaga

transportnog medija postane
preslaba za daljne prenošenje
npr. rijeka koja se iz visokog
planinskog područja spušta u
nizinu; najkrupniji komadi, a
zatim sve sitnije čestice -
sortiranje
OKAMENJIVANJE ili
LITIFIKACIJA - najvažniji
dijagenetski proces
postupni prijelaz mekanih, rahlih,
vodom bogatih, nepovezanih
sedimenata - taloga u čvrste
sedimentne stijene
pod težinom novih taloga
istiskuje se voda a istodobno
može doći do preraspodjele
klasta - zbijanje taloga
istisnuta voda struji u više
dijelove sedimentnog kompleksa -
otapa neke minerale i postaje
zasićena
iz zasićene otopine - novi
minerali koji stvaraju vezivo -
cementacija koji će klaste
povezati u čvrstu kompaktnu
stijenu
Podjela klastičnih stijena prema veličini sastojaka:

KRUPNOZRNATE (RUDITI)
– sastojci dimenzija kršja i valutica >2 mm:
sipar – breča; šljunak - konglomerat

SREDNJEZRNATE (ARENITI)
- sastojci dimenzija pijeska 2-0.06 mm:
pijesak - pješčenjak

SITNOZRNATE (PELITI)
- sastojci dimenzija praha ili silta i gline <0.06 mm:
prah ili silt – prahovnjak ili siltit
mulj – muljnjak ili madston
glina - glinjak, šejl, argilit
posebna vrsta stijene: prapor ili les
LAPOR – miješana klastično – kemogena pelitna stijena
 sipar – breča

SIPAR – nevezani
krupnozrnati sediment

klasti - kršje su nezaobljeni;

nastaju obično mehaničkim
trošenjem stijena stmog
reljefa

obično nesortirani i
jednoličnog sastava
nastaju na strmim padinama
kratak transport do
podnožja
 sipar – breča

BREČA - krupnozrnata
sedimentna stijena
cementacijom kršja – sipara
klasti - povezani kalcitnim ili
kvarcnim vezivom, limonitom ili
nekim drugim mineralom ili
matriksom - sitnozrnati
detritus
razlikuju se po načinu postanka
siparišne breče - cementacija
kršja koje se odronjavalo niz
strme padine
tektonske breče - usitnjavanje
stijena pri boranju, rasjedanju i
drugim tektonskim pokretima
breče urušavanja -
urušavanjem nestabilne
stijenske mase
Dalmacija, Brač, Krk
šljunak - konglomerat

ŠLJUNAK - nevezani
krupnozrnati sediment
klasti - valutice su
zaobljene
nešto dulji transport
u riječnim koritima; na
obalama mora i jezera -
udaranjem valova u obalu
veličina klasta ovisi o dužini
transporta i sastavu tj.
otpornosti prema
mehaničkom i kemijskom
trošenju
Klasti obično su u
određenoj mjeri sortirani
po veličini i različitog su
petrografskog sastava
šljunak - konglomerat

KONGLOMERAT -
krupnozrnata sedimentna
stijena
nastaje cementacijom
valutica – šljunka
vezivo slično vezivu breča
valutice magmatskih i drugih
čvrstih stijena su
valutice metamorfnih stijena
škriljaste i spljoštene
Drniš, Sinj, Zadar
pijesak - pješčenjak

PIJESAK - nevezani
srednjezrnati sediment
sastav jako raznolik, - klaste
veličine pijeska može
trošenjem dati gotovo svaka
stijena
talože se u morima, jezerima,
rijekama ili vjetrom u
pustinjama – eolski
pijesci - ležišta „teških
minerala” npr. zlata
(Južnoafrička Republika),
turmalina, cirkona itd.
veća ležišta kvarcnog pojeska
kod Ivanca (Jerovec), Lipika
(Jagma), Požege (Vranić)
 pijesak - pješčenjak

PJEŠČENJAK - vezana
srednjezrnata
sedimentna stijena
nastaje cementacijom
pijeska
varijacije u mineralnom
sastavu, stupnju
sortiranja i zaobljenosti

Podjela prema udjelu sitnozrnatog matriksa i klasta:

< 15% vol. stijene je matriks: ARENITI ili ČISTI PJEŠČENJACI
15 - 50% vol. stijene je matriks: GRAUVAKE ili NEČISTI PJEŠČENJACI
> 50% vol. stijene je matriks: pješčenjaci prelaze u MULJNJAKE
Unutar obje skupine kriterij za daljnju podjelu je sastav klasta
tj. da li prevladava kvarc, feldspati ili ulomci stijena
 kvarcni pješčenjak

više od 95% zrnaca kvarca

kvarc - jako otporan na
kemijsko trošenje;
koncentrira se u pjeskovitim
naslagama dok se manje
otporni minerali poput
feldspata sve više troše
klasti - dobro sortirani i
dobro zaobljeni - dugotrajni
transport - višekratno
pretaloživanje
cement - kvarcni, opalni ili
kalcitni
Taloženje - pijesak plaža ili
pijesak dina
 arkoza

dominiraju feldspati
orginalni sediment nije bio
podvrgnut intenzivnom
kemijskom trošenju - feldspati
bi bili uništeni
izvorišno područje: litice -
granita u pustinji ; suha klima
usporava kemijsko trošenje;
vrlo brza erozija
sastoje se uglavnom od
krupnijih, nezaobljenih klasta -
transport u pravilu kratak;
talože se u ili u blizini baze
litica
 grauvaka

15 - 50% vol. od sitnozrnatog

matriksa
obično su čvrste i guste; tamno
sive ili zelene
klasti obljepljeni matriksom
uglavnom nastaju iz sedimenata
koji su transportirani
turbiditnim strujama - guste
mase sedimenata pune vode
koje teku niz padine
(gravitacija) uzduž morskog
dna
mogu biti potaknute sa
podvodnim klizištima usljed
potresa ili snažnim olujama
rijeke - velika količina
materijala i odlažu ga na ulasku
u more
 Sitnozrnate klastične stijene - peliti

mineralni sastav sličan sastavu pijesaka, te minerali glina

klasti praha su nešto krupniji (0.004 -0.06mm)
klasti gline (< 0.004mm)

podjela s obzirom na udio praha i gline i stupanj litifikacije

prah ili silt – prahovnjak ili siltit - dominiraju klasti veličine silta
mulj – muljnjak ili madston - podjednaka količina siltozne i
glinovite komponente
glina - glinjak - dominiraju klasti veličine gline
pelitne stijene s većim udjelom glina imaju svojstvo plastičnosti,
a neke bubrenja
nepovoljna za izvođenja građevinskih radova, jer pridonose
nestabilnosti objekata
formiranje klizišta i kod vrlo blago nagnutih padina
 šejl

lako se lista u tanke listiće –

laminacija
posljedica paralelnog rasporeda
listićavih minerala usljed jake
kompakcije tj. istiskivanja vode
iz stijene
različitog sastava no uglavnom
su slični glinjacima i različitih
boja
na dnu jezera, na rubovima
delti, na riječnim poplavnim
ravnicama i u mirnim dijelovima
morskih okoliša (lagune, duboko
more)
 les ili prapor

posebna vrsta žućkaste do

smeđkaste stijene
taloženje čestica praha vjetrom
u područjima velikih rijeka koje
često poplavljuju
povlačenje vode u korito - na
poplavljenoj ravnici zaostaje velika
količina sitnozrnatog materijala koji
je izložen djelovanju vjetra
najdeblje naslage lesa u Kini
kod nas velika količina lesa - periodi
oledbe (glacijali i interglacijali) kad
su dolinama tekle rijeke (Drava,
Dunav)
Ilok, Vukovar, Erdut (debljina lesa
do 170m)
 LAPOR

hibridna ili miješana klastično

- kemogena pelitna stijena
mora i jezera - taloženje
glinovitih čestica klastičnog
podrijetla i kemogeno
izlučenog kalcita koji povezuje
čestice gline
sadrži i manje od 10% silta
veće mase lapora se nalaze kod
Omiša, Splita i Pule
sirovina za proizvodnju
različitih vrsta cementa
Upotreba klastičnih stijena

breče i konglomerati
lako se poliraju
koriste se kao prirodni kamen
te kao građevinski kamen ako
su čvrsto povezane
konglomerati se teže
obrađuju, pa se manje koriste
nego breče
100x100mm Komadi breče u različitim bojama

Egipatska posuda od tamno smeđe breče

DinastijaI-II (3100-2686 B.C.)
pijesci - proizvodnja žbuke i
betona
čisti kvarcni pijesci za
proizvodnju stakla
pješčenjaci - velika primjena u
građevinarstvu
najkvalitetniji su sa silicijskim
vezivom, premda se teže
eksploatiraju i obrađuju
kao prirodni kamen za
unutrašnje oblaganje i kao
građevinski kamen
samljeveni se koriste kao
abraziv za čišćenje
Sitnozrnate klastične stijene – peliti
za vatrostalne materijale
lončarstvo
izrada opeka