Arsen

Atomski broj 33

15. grupa i 4. perioda

U spojevima arsen ima oksidacijski broj -3, 0, +3 i +5

Najstabilniji su spojevi oksidacijskog broja +3 i + 5.

Arsen i njegovi spojevi, u kojima je on trovalentan i peterovalentan, veoma

su otrovni.

Postoje 2 vrste :

sivi arsen nalazi se u prirodi, krt je i metalnog sjaja

žuti arsen dobiva se sublimacijom( prelazak iz plinovitog u čvrsto stanje)

arsenskih para, djelovanjem svjetlosti i topline prelazi u sivu modifikaciju.

Upotreba

Arsen se dodaje metalima da ih učini tvrdima, pa služi za pravljenje

sačme, štamparskih slova, legura za lemljenje.

Daje legure s većinom metala

Otrovnost

Gotovo svi arsenovi spojevi su otrovni jer sadrze arsenov oksid

Arsenov(III)-oksid (AS2O3, arsenik, poznat i kao mišomor) bijel je prah bez

mirisa. Vrlo je otrovan pa se primjenjuje u sredstavima za deratizaciju,
uništavanje korova, za obradu kože i drva te preparaciju životinja.

Arsenovodik AsH3 je u malim količinama smrtonosan

Letalna doza arsena je 0,1 g.

Arsenove soli i plinovi su vrlo otrovni. U malim dozama arsen djeluje kao
stimulator metabolizma, ali je karcinogen

Trovanje izaziva opadanje kose, jako povraćanje.

Najviše se skuplja u bubrezima, jetri koži i kosi.

Kadmij

Atomski broj 48

12. grupa i 5. perioda

oksidacijski broj +2

Nastaje kao nusproizvod prilikom dobivanja cinka.

Svojstva

Kadmij je srebrnobijel, prilično mekan i plastičan metal koji se može rezati

nožem, vući u žice i kovati u listiće. Prilikom savijanja kadmija nastaje
karakterističan škripavi zvuk.

Lako se otapa u dušičnoj kiselini ali teže u klorovodoničnoj i sumpornoj, u

lužinama se ne otapa.

Otrovnost

Kadmij, njegovi spojevi i otopine, vrlo su otrovni. Naročito su otrovne pare

kadmijevog oksida, koje, nakon kratkog vremena i u malim koncentracijama
uzrokuju smetnje poput povišene tjelesne temperature, mučnine i jake nadražaje
dišnih puteva

a već nakon dvanaest sati udisanja para može doći do plućnog endema i smrti.

Otrovani kadmijem imaju povećan krvni tlak, anemiju i smanjen rad bubrega.

Kadmij je otrovan, ali tjera na povraćanje tako da se malo apsorbira u tijelu pa

se smrtonosno trovanje rijetko događa.

Kadmij je karcinogen

Zagađivač kadmijem je industrija automobilskih guma.

Jedna komponenta u toj proizvodnji je cink oksid koji uvijek sadrži nešto
kadmij oksida.

Trošenjem guma se ti oksidi oslobađaju u obliku prašine koja zagađuje

atmosferu.

Upotreba

Koriasti se za izradu punjivih nikl-kadmij (NiCd) baterija- ugrađuju se u

najrazličitije uređaje od elektromobila, pokretnih izvora napajanja do kućanskih
uređaja

Zbog toksičnosti kadmija i njegovih spojeva, u novije se doba kadmij polagano

počinje izbacivati iz upotrebe i, gdje god je moguće, nadomješta zamjenskim
materijalom.