Životinje

244 jezika
• Stranica
• Razgovor
• Čitaj
• Uredi
• Uredi kôd
• Vidi povijest

Pomagala

•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

•
•
•

•
•
•

Životinje

Raznolikost životinja
 Sistematika

Domena: Eukaryota

Carstvo: Animalia
Linné, 1758.

Koljena

*Podkraljevstvo Parazoa
•
o Porifera
o Placozoa
• Podkraljevstvo Eumetazoa
o Radiata (nesvrstano)
▪ Ctenophora
▪ Cnidaria
o Bilateria (nesvrstano)
▪ Orthonectida
▪ Rhombozoa
▪ Acoelomorpha
▪ Chaetognatha
▪ Natkoljeno Deuterostomia
▪ Chordata
▪ Hemichordata
▪ Echinodermata
▪ Xenoturbellida
▪ Vetulicolia †
▪ Protostomia (nesvrstano)
▪ Natkoljeno Ecdysozoa
▪ Kinorhyncha
▪ Loricifera
▪ Priapulida
▪ Nematoda
▪ Nematomorpha
▪ Lobopodia
▪ Onychophora
▪ Tardigrada
▪ Arthropoda
▪ Natkoljeno Platyzoa
▪ Platyhelminthes
▪ Gastrotricha
▪ Rotifera
▪ Acanthocephala
▪ Gnathostomulida
▪ Micrognathozoa
▪ Cycliophora
▪ Natkoljeno Lophotrochozoa
▪ Sipuncula
▪ Hyolitha †
▪ Nemertea
▪ Phoronida
 ▪ Bryozoa
▪ Entoprocta
▪ Brachiopoda
▪ Mollusca
▪ Annelida
▪ Echiura

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje

su višestanični organizmi. Životinje nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju
od biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar
toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva
se zoologija. Danas postoji preko milijun vrsta životinja.
Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane
drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik. Izdišu ugljikov
dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i
ima osjetila. Sve životinje se kreću da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog
spola za razmnožavanje i pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki
oblik spolnog razmnožavanja, mogu biti muškog ili ženskog spola. Pojedine stanice i
organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju
sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze,
kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.
Podjela i procjena broja životinjskih vrsta[uredi | uredi kôd]
• Sisavci (Mammalia): 5.501 vrsta otkrivena; procjena: 5.600 vrsta
• Ptice: 10.064 vrsta; procjena: 10.500 vrsta
• Gmazovi: 9.547 vrsta; procjena: 12.000 vrsta
• Vodozemci: 6.771 vrsta; procjena: 15.000 vrsta
• Ribe: 32.400 vrsta; procjena: 45.000 vrsta
• Rakovi 47.000 vrsta; Procjena 150.000 vrsta
• Mekušci: 85.000 vrsta: procjena: 2.000.000 vrsta
• Paučnjaci (Arachnida): 102.248 vrsta; procjena: 600.000 vrsta
• Kukci (Insecta) 1.000.000 vrsta; procjena 5.000.000 vrsta[1]

Nastanak životinja[uredi | uredi kôd]

U znanosti je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju,
prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve
životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike
između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su
vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: spužve, žarnjaci, mekušci,
člankoviti crvi (anelide) i člankonošci.

Osobine životinja[uredi | uredi kôd]

Po broju stanica, životinje se dijele na jednostanične i višestanične. Velika većina
životinja su višestanični organizmi. Tradicionalno, u životinje se ubraja i cijela jedna
grupa jednostaničnih organizama, protozoa. To se međutim više ne
može biološki opravdati. Najbliži srodnici pravih višestaničnih organizama
su Choanoflagellata.
Životinje, za razliku od biljaka, ne mogu proizvoditi same hranu. One ju pronalaze
kretanjem u prirodi na različite načine. Nastanjuju određene prostore (staništa) koji im
osiguravaju potrebne životne uvjete, a one se tom prostoru prilagođavaju. Postoji
nekoliko vrsta staništa, a to su: travnjaci, more i šume i dr. Ona se razlikuju,
primjerice temperaturom zraka i količini svjetlosti, i ako se životinja ne može
prilagoditi svom novom staništu, ona će uginuti. Mladunci kod životinja legu se
iz jaja ili se kote živi mladi.
Biljke i životinje, unatoč nekim razlikama, međusobno su povezane.

Prehrana[uredi | uredi kôd]

Sve su životinje heterotrofni organizmi, što znači da se hrane izravno ili neizravno
drugim živim bićima. Ugljikohidrate potrebne za život, uzimaju iz organskih tvari. Po
vrsti hrane koju koriste dijele se na: mesoždere, biljoždere, sveždere i parazite.
Životinje koriste šećere pohranjene u biljkama poput glukoze i fruktoze kao
izvor energije. Korist od toga imaju i mesožderi koji se hrane životinjama, koje su
konzumirale biljnu hranu. Biljožderi koji se brane od mesoždera (predatora) imaju
različite načine zaštite poput mimikrije.
Mesožderi su životinje koje se hrane pretežno mesom poput: mačkolikih životinja,
većine psolikih životinja, kitova, gotovo svih šišmiša, ptica grabljivica, nekih ptica
vodarica, krokodila i dr. Biljožderi se hrane pretežno biljkama poput: deva, zebri,
većine primata, koala i dr. Svežderi imaju sposobnost probavljanja hrane biljnog i
životinjskog porijekla. To su npr. medvjedi, svinje, ježevi, vjeverice, vrane i dr.
Paraziti se hrane na štetu domaćina u kojem obitavaju poput: dječje
gliste, trakavica, metilja i dr.

Odnos životinja s čovjekom