ANALIZA UTJECAJA KLASE TANOSTI INDIREKTNIH BROJILA NA OBRAUN ELEKTRINE ENERGIJE NA PODRUJU ELEKTRODISTRIBUCIJE TUZLA ANALYSES EFFECTS OF ACCURACY

CLASS OF INDIRECTLY ELECTRICITY METERS ON ACCOUNT OF ELECTRICAL ENERGY ON AREA OF ELECTRODISTRIBUTION TUZLA H. Salki, JP EP BiH Podrunica Elektrodistribucija Tuzla, Bosna i Hercegovina A. Jahi, JP EP BiH Podrunica Elektrodistribucija Tuzla, Bosna i Hercegovina D. Bainovi, JP EP BiH Podrunica Elektrodistribucija Tuzla, Bosna i Hercegovina Saetak: U radu je izvrena analiza utjecaja klase tanosti mernih garnitura na obraun elektrine energije na podruju Elektrodistribucije Tuzla, u vremenskom periodu od jedne godine. S obzirom na tarifne stavove za prodaju elektrine energije, analiza je izvrena samo za jednu odre enu kategoriju kupaca elektrine energije, sa indirektnim merenjem elektrine energije, a koji elektrinu energiju kupuju na 10 kV ili 35 kV naponskom nivou. Razlog zato je vrena analiza za samo ovu kategoriju kupaca je taj to njih ima relativno malo u odnosu na ostale a njihov udeo u ukupnoj potronji elektrine energije je znaajan. Tako er, potrebno je navesti da je u razmatranje uzeta samo aktivna elektrina energija, poto svi kupci imaju ugra ene kondenzatorske baterije za kompenzaciju elektrie energije i faktor snage im je vei od 0, 95 . Propisana klasa tanosti mernih ure aja za merenje aktivne elektrine energije kod ovih kupaca je KT = 1 to znai da greka u merenju moe biti maksimalno 1%. Naime, ukoliko je greka blizu granice brojilo e registrovati ili znatno vei iznos energije ili pak znatno manji iznos energije. Za merenje elektrine energije kod ovih kupaca se koriste ili indukciona ili multifunkcijska elektronska brojila. Kontrola ispravnosti ovih brojila elektrine energije je izvrena na terenu, i to za vreme normalnog pogonskog stanja odre enog kupca elektrine energije. Prilikom ove kontrole izvreno je i odre ivanje greke brojila, uz pomo kontrolnog mernog ure aja koji ima klasu tanosti KT = 0, 2 . Na osnovu ove greke i ukupne godinje potronje elektrine energije proraunat je manjak ili viak registrovane energije za svakog kupca iz navedene kategorije. Na osnovu toga se odredilo da li je suma aktivne energije koju su registrovala ova brojila vea ili manja i u kojim je granicama greka pokazivanja s obzirom na tanost mjerenja, a za tano merenje uzeto je ono koju je pokazivao instrument sa klasom tanosti KT = 0, 2 . Na kraju je izraunato koliko je to novaca izgubila ili dobila Elektrodistribucija, s obzirom na cenu elektrine energije koja je vaila u posmatranoj godini. Iz svih ovih analiza su proizali zakljuci, kao i predlozi za poboljanje merenja elektrine energije, odnoso predlozi kako bi se kod ovih kupaca elektrina energija to preciznije mjerila, obraunavala a samim tim i naplaivala.

Abstract: In this paper analised effects of accuracy class of indirectly electricity meters on account of electrical energy on area of Electrodistribution Tuzla, for period of 1 year. According to tariff rates which implement on this area, analyses carried out for only one category of consummers of electrical energy, namely for cosummers with indirectly electricity meters, and which buy electrical energy on 10 kV or 35 kV voltage. Reason of this analyses is relatively small number of this consummers, but they have big part in total consumption of electrical energy. Also, is necessary to notice that analyses carried out for only active energy, because all this constummers have capacitors, and they have power factor larger of 0, 95 . Required accuracy class for measurement of active electrical energy for this custummers is KT = 1 , whic means that error of measurement can be 1% . Namely, if error of measurement is near of limits then electricity meter will register more or less amounts of electrical energy. For measurements of electrical energy of this custommers used electromehanical or multifunction meters. Verification of this meters carried out when this custommers had nominal operation, and verification carried out with control measurement unit which have accuracy class KT = 0, 2 . From this information and from total electrical consumption in 2007. calculated how many more or less electrical energy registered with electricity meters, and in which limits are errors of measurements. For correctly measurement considered measurement of control unti with accuracy class KT = 0, 2 . At the end of paper calculated how much money lost or profit for Electrodistribution Tuzla, according to price of electrical energy in 2007. From this analises are get conclusions, as well as advices for better measurements of electrical energy, apropos there are get advices for accurately measurements and account of electrical energy for this class of customers electrical energy, in this conclusion. UVOD Indirektno merenje elektrine energije je merenje u kojem je brojilo ili pak brojila u strujni krug potroaa prikljueno preko strujnih i naponskih mernih transformatora. S obzirom da su u radu analizirana samo indirektna merenja, to se nee navoditi ostale vrste merenja elektrine energije koje postoje. Prema vaeim tarifnim pravilima na podruju Elektrodistribucije Tuzla svi kupci koji imaju indirektno mjerenje se svrstavaju u grupu kupaca na visokom naponu (naponski nivo 10 kV i 35 kV). Dakle, oni elektrinu energiju kupuju na navedenim naponskim nivoima i plaaju je po vaeim cenama. Svaki od ovih kupaca je znaajan potroa elektine energije, te ja jako bitno to tanije registrovati njihovu utroenu elektrinu energiju. Prema vaeim Optim uslovima za isporuku elektrine energije, klasa tanosti brojila na indirektnim mjernim mjestima, odnosno indirektnih brojila treba da je najmanje KT = 1 (za potroae koji troe do 24 miliona kWh godinje), odnosno KT = 0,5 za potroae koji troe vie energije. Svi razmatrani kupci u radu imaju manju godinju potronju od 24 miliona kWh, te je za registrovanje potronje elektrine energije kod njih potrebno koristiti brojila sa klasom tanosti KT = 1 ili manjom. Tako er, i strujni i naponski merni transformatori kao i drugi elementi indirektnog mernog mesta trebaju da zadovolje odgovarajue kriterije kako bi se imalo ispravno merenje elektrine energije. U radu je pretpostavljeno da ovi elementi zadovoljavaju sve traene kriterije, te se panja usmjerila na uticaj klase tanosti brojila, na tanost obrauna elektrine energije. Na cjelokupnom podruju Elektrodistribucije Tuzla koja ukupno ima cca 160 000 kupaca, trenutno ima 110 indirektnih mernih mesta. Jedan dio ovih mernih mesta se nalazi u firmama koje su u steaju ili su u fazi zatvaranja ili pak iz nekih drugih razloga imaju smanjenu potrebu za elektrinom energijom, te u takvim situacijama postojei strujni mjerni transformatori ne odgovaraju optereenju, predimenzionisani su. Zbog toga a i zbog injenice da imaju malu godinju potronju ovi kupci nisu ni razmatrani u radu. S obzirom da je analiza vrena za 2007. godinu u razmatranje su uzeti samo oni kupci koji su cijelu godinu radili u priblino nominalnog pogonskom reimu, a njih je 54. To su uglavnom kupcu na 10 kV naponu, ali jedan dio energiju kupuje i na 35 kV naponskom nivou. Potrebno je napomenuti da se kupci koji energiju preuzimaju na 6 kV naponskom nivou vode kao kupci na 10 kV naponu.

1. TARIFNI STAVOVI U JP EP BiH U toku 2007. godine na podruju Elektrodistribucije Tuzla su vrijedili tarifni stavovi dati u tabeli 1. U tabeli su prikazani podaci koji su koriteni za odre ene proraune u ovom radu. Od 01.01.2008. su na snazi novi tarifni stavovi, odnosno nove cijene elektrine energije, ali s obzirom da je u radu vrena analiza u toku 2007. godine to e se pri odre enim proraunima u radu koristiti navedeni tarifni stavovi. Tabela 1 Tarifni stavovi koji su vrijedili u 2007. godini na podruju Elektrodistribucije Tuzla Tarifni elementi Tarifni stavovi Visoki i srednji napon Niski napon Domainstva II tarifna grupa Jedinica mjere Ostala potronja Javna rasvjeta 11 II tarifna grupa 10 (1) (2) I tarifna grupa 9

0 Aktivna energija

1 pf/k Wh

2 vii nii

3 vei manji vei manji

5 8,52 4,81 6,81 3,96

6 9,91 5,51 7,88 4,49

I tarifna grupa

110 kV i vie

Sezonski

Dnevni

35 kV

10 kV

Po niim sezonskim tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije na podruju geografskog snabdjevanja JP EP BiH obraunava se elektrina energija tarifnim kupcima preuzeta u vremenu od 01.04. do 30.09., a po viim sezonskim tarifnim stavovima elektrina energija preuzeta u ostalim mjesecima u godini. Po manjim dnevnim tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije na podruju geografskog snabdjevanja JP EP BiH za tarifne kupce koji posjeduju dvotarifna brojila obraunava se elektrina energija preuzeta u vremenu od 1300h do 1600h i od 2200h do 0700h i nedjeljom u vrijeme zimskog raunanja vremena, a u vrijeme ljetnjeg raunanja vremena od 1400h do 1700h i od 2300h do 0800h i nedjeljom, a po veim dnevnim tarifnim stavovima elektrina energija pruzeta u ostalim satima tokom dana. 2. INDIREKTNO MJERENJE ELEKTRINE ENERGIJE Kao to je ve napomenuto, indirektno merenje elektrine energije je merenje u kojem je brojilo ili brojila u strujni krug potroaa prikljueno preko strujnih i naponskih mernih transformatora. Indirektno mjerenje moe biti realizovano kao trosistemsko ili pak dvosistemsko mjerenje (Aronov spoj). 2.1. Trosistemsko indirektno mjerenje elektrine energije Kod trosistemskog indirektnog mjerenja elektrine energije, snaga, odnosno energija se mjeri u sve tri faze. Brojilo elektrine energije u tom sluaju se spaja preko sloga tri jednopolno izolirana naponska mjerna transformatora i preko tri strujna mjerna transformatora odgovarajueg prenosnog odnosa. U sluaju neuzemljenih distributivnih mrea, indirektno mjerenje se moe realizovati i sa dva strujna mjerna transformatora, a da ipak bude trosistemsko mjerenje. Naime, trea struja se dobija na osnovu relacije za struje trofaznih sistema:

i1 + i2 + i3 = 0
odnosno iz relacije (1) se dobije:

i3 = ( i1 + i2 )

to znai da je trea struja jednaka sumi preostale dvije struje, ali sa negativnim predznakom. Ovo se moe lako praktino realizovati. Formiranje ovakvog mjerenja se vri samo na onim mjernim mjestima gdje su ve ugra ena dva strujna mjerna transformatora i naravno gdje postoji slog od tri jednopolnO izolirana naponska mjerna transformatora. Prilikom formiranja novog indirektnog mjernog mjesta, prema tehniki m preporukama JP EP BiH vri se ugradanja strujnih mjernih transformatora u sve tri faze. 2.2. Dvosistemsko mjerenje elektrine energije (Aronov spoj) Radna energija definisana je relacijom:

W = pdt
Radna snaga odre ena je izrazom:

(3)

P = pdt
Trenutna snaga bilo kakvog viefaznog sistema odre ena je izrazom:
n

(4)

p = uk ik
k =1

(5)

ili za trofazni sistem:

p = u1i1 + u2i2 + u3i3

Za trofazni trovodni sistem vai :

(6) (7)

i1 + i2 + i3 = 0
nezavisno od toga da li je potroa simetrian ili nesimetrian. Ukoliko se struja i2 izrazi preko:

i2 = ( i1 + i3 )
dobijemo izraz za snagu:

(8) (9) (10)

p = u1i1 + u2i2 + u3i3 p = ( u1 u2 ) i1 + ( u3 u2 ) i3

Ova formula je iskoritena za gradnju tzv Aronovog brojila koji ima dva mjerna sistema. Kroz strujni svitak sistema I protie struja i1 a kroz strujni svitak sistema II tee struja napona ( u3

i3 .Naponski

svitak I sistema je spojen na razliku napona ( u1 u2 ) , a naponski svitak II sistema na razliku

u2 ) . U teoriji se ine dalja uproenja ,smatrajui da je sistem idealno simetrian , da su

sve veliine sinusne i onda se dobije vrlo jednostavan izraz za snagu trofaznog sistema:

P = 3UI cos (11) Me utim,u stvarnosti egzistiraju nesimetrini tereti, razliitih faktora snage i intenziteta i kao takvi u jednostavne prostoperiodine sinusoidalne veliine struje i napona vre kojekakva zaprljanja ubacujui razne pikove koje registrujemo kao vieharmonine komponente. Aronovo brojilo treba da u granicama definisane tanosti mjeri potroenu energiju. U dosadanjoj praksi najvie je i upotrebljavano Aronovo indukciono brojilo. Trofazno brojilo namijenjeno za trovodne elektrine sisteme u Aronovom spoju ima dva mjerna sistema.Rotor ovih brojila po pravilu ima dva aluminijumska diska, na svaki od njih djeluje po jedan pogonski sistem i trajni magnet za koenje.
2.2.1. Mogue pogreke kod mjerenje elektrine energije Aronovim spojem Iako u radu nisu razmatrane mogue pogreke pri mjerenju elektrine energije ipak u nastavku su navedene mogue pogreke kod mjerenje elektrine energije Aronovim spojem:

konstrukcione pogreke pogreke usljed djelovanja promjenljivih parametara pogreke ukupnog mjernog sloga pogreke zbog neispravnih spojeva strujnih i naponskih transformatora i samog brojila

pogreke subjektivne prirode, pogrenog oitanja,pogrena prenosna konstanta i pogrean obraun utroka elektrine energije, kao i pogreke zbog pogreno odabranog brojila.

3. ANALIZA POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE KOD POTROAA SA INDIRKETNIM MJERENJEM NA PODRUJU ELEKTRODISTRIBUCIJE TUZLA U 2007. godini U toku 2007. godine, na podruju Elektrodistribucije Tuzla su bila aktivna 54 potroaa sa indirektnim mjerenjem elektrine energije. To su ustvari oni potroai koji su radili sa priblino nominalnim optereenjem u toku cijele godine, te je utjecaj strujnih i naponskih mjernih transformatora kao i mjernog opsega brojila na ukupnu greku mjerenje sveden na minimalnu vrijednost. Potrebno je napomenuti da je na podruju Elektrodistribucije Tuzla aktivno jo cca 50 potroaa sa indirektniom mjerenjem, ali oni nisu uzeti u razmatranje jer su imali smanjenu potebu za elektrinom energijom, te veinu perioda u 2007. godini su radili podoptereeno. S obzirom da su podaci o potronji elektrine energijeu "u vlasnitvu kupca" te se bez saglasnosti kupca i preciznijih uputa dokumenta sistema kvaliteta JP EP BiH ne mogu koristiti u ovom radu nee biti navo ena imena kupaca ili bilo kakve oznake koje bi navodile na kojeg se kupca odnosi utroena elektrina energije. Radi jednostavnosti svi kupci e se oznaiti rednim brojevima od 1 do 54. U tabeli 2 su date potronje elektrine energije za analizirane kupce po tarifama, kao i registrovana greka brojila. Tabela 2 Potronje elektrine energije po tarifama za analizirane kupce i registrovana greka brojila Registrovana potronja elektrine energije [kWh] Zimska tarifa Ljetna tarifa Redni broj kupca 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 Cijena ukupne Registrovana energije [KM] greka ili KT[%] 24085,2344 0,64 13348,8312 -0,79 60528,057 -0,95 19566,6408 7,00 18941,1348 -0,98 68869,482 0,14 6703,2012 0,08 30994,9965 -0,08 32139,7828 -0,95 88447,6256 0,75 58014,3 0,32 305952,508 0,79 20683,2276 0,48 39358,4528 -1,00 37922,253 -1,00 30855,3936 0,13 56875,107 0,08 25127,9796 0,54 9410,0258 0,07 1699024,968 -0,08 303548,63 -0,53 1545188,665 0,07 95084,096 0,95 25070,711 -1,57 10735,2528 -5,87 25383,876 -0,98 29525,466 -0,71 172022,265 0,19 59092,596 -0,97

VT 104552 67480 229830 72232 110364 228620 28236 89190 214644 274688 259875 1018540 101460 132408 156090 131696 208785 86352 44621 5539450 896700 4506243 413180 134670 49278 126896 119220 522495 232180

NT 85952 43176 156300 91336 68928 183300 30372 112830 124404 172288 178475 1275760 56360 133872 88920 117832 178842 71988 33045 7940275 1341725 6333523 358640 92840 35358 93168 115710 758955 188400

VT 76648 39528 272940 53584 39456 311820 17700 115755 34220 468176 159675 1001500 73479 153872 168240 95920 223176 103320 26804 6968500 1332275 6950398 276860 57540 33996 64208 94155 546555 243180

NT 65664 26008 169980 70232 24432 257060 18636 151845 29340 330528 219250 1242820 38596 150008 95700 83592 194745 99384 23500 9358125 1815275 9679096 279740 46220 27276 58248 87210 787440 145660

30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 Ukupno

918120 323500 106596 418180 60992 186976 1823780 459444 945120 43192 148811 452640 687492 243750 260125 565729 756104 66795 363820 157000 186996 168270 118824 3421760 2503290 31487281

1982190 372540 605808 254420 36632 27814 2452730 503580 778160 41640 133735 316696 409320 232600 287750 414381 1579724 62240 356640 118180 98535 112584 134322 2211520 3267510 37253825

738465 174160 51912 310420 43040 78656 1409800 1103556 1113980 23096 54236 509768 848232 239920 277200 492707 639240 24130 334700 88520 232782 130842 119172 3243600 2441100 34726714

1767990 206690 574224 160060 29144 53104 1913520 541020 862440 22640 58257 384384 528504 244220 265325 334687 1396815 26925 310120 89700 119718 88332 141780 2143440 3227910 41066559

293869,0335 0,54 75589,993 -0,53 64495,8216 -0,72 87107,97 0,25 12762,848 0,10 28644,3354 -0,11 512891,309 1,00 159943,3824 0,81 263043,188 -1,65 9411,192 -0,66 29005,5047 -7,2 119735,1336 -0,53 181254,5004 -0,4 66843,059 -0,16 75389,865 -1,01 114938,7888 0,00 239250,9032 0,27 13159,185 -0,27 96004,174 -0,44 33073,324 -0,67 47679,1419 -0,64 37155,3918 -0,27 34933,2762 -0,13 812787,304 0,13 765407,679 0,48 9086877,063

Greka pokazivanja brojila, odnosno trenutna klasa tanosti je odre ivana sa ispitnim ure ajem proizvo aa ZERA, ija je klasa tanosti KT = 0, 2 za aktivnu energiju. Klasa tanosti se dobije iz relacije:

KT % =

X X stv *100 X stv

(12)

gdje je: KT % - klasa tanosti u procentima X -mjerena veliina (u konkretnom sluaju energija registrovana sa brojilom elektrine energije) X stv -stvarna vrijednost mjerene veliine (u konkretnom sluaju energije koja je registovana sa preciznim ur ajem klase tanosti KT = 0, 2 ) Na osnovu relacije (12) se jednostavno moe izraunati stvarna vrijednost mjerene veliine, prema relaciji:

X stv =

Koristei relaciju (12), odnosno (13) i podatke iz tabele (1) i tabele (2) se mogu odrediti sljedei podaci: elektrina energija koju bi registrovao precizni instrument kod analiziranih kupaca, koju u ovom sluaju uzimamo kao stvarno utroenu energiju novana vrijednost stvarno utroene elektrine energije razlika u novanoj vrijednosti registrovane i stvarno utroene elektrine energije za svakog kupca ukupne vrijednosti registrovane i stvarno utroene elektrine energije

100* X 100 + KT

(13)

ukupna razlika u novanoj vrijednosti registrovane i stvarno utroene elektrine energije za svakog kupca

3.1 Registrovana i stvarno utroene elektrine energija kod analiziranih kupaca Zbog obimnosti podataka nee se navoditi stvarno utroena elektrina energija za svakog pojedinanog kupca, koja bi se dobila na osnovu relacije (13), nego samo sumarne vrijednosti. U tabeli 3 su dati podaci o ukupnim vrijednostima registrovane i stvarno utroene elektrine energije po tarifama. Tabela 3 Sumarne vrijednosti elektrine energije Zimska tarifa Ljetna tarifa VT Ukupna registrovana energija [kWh] Ukupna stvarno utroena elektrine energija [kWh] Razlika [kWh] Procenat u odnosu na registrovanu elektrinu energiju 31487281 NT 37253825 VT 34726714 NT 41066559

31486088 37229828,3 34719824 41043364,9 1193,2243 23996,6809 6889,98229 23194,1437

0,0037895 0,06441401 0,01984058 0,05647939

Iz tabele 3 se vidi da je kod analiziranih kupaca neznatna razlika izme u ukupnih vrijednosti registrovane i stvarne vrijednosti elektrine energije po svim tarifama. Naime, jedan dio brojila je imao pozitivnu greku, a to znai da je registrovao neto vie elektrine energije nego to je utroeno, a jedan dio brojila je registrovao manje elektrine energije nego to je utroeno, odnosno imao je negativnu greku. Sumiranjem ovih pozitivnih i negativnih razlika dolazi se do dobijenih vrijednosti u tabeli 3, odnosno na taj nai se dobijaju male razlike. Ove male razlike ne mora da znae da je kod svih kupaca razlika mala, to direktno zavisi samo od greke koja je registrovana kod datog kupca i njgove ukupno registrovane elektrine energije. To ustvari znai, da gledano sa strane gubitaka Elektrodistribucije, jedan kupac kompenzira drugog. 3.1.1 Ekonomska analiza registrovane i stvarno utroene elektrine energija kod analiziranih kupaca Uzimajui u obzir vaee cijene elektrine energije i podatke iz tabele 3, dobijaju se i ekonomski pokazatelji ovih razlika izme u registrovane i stvarne vrijednosti utroene elektrine energije. Ovi ekonomski pokazatelji su dati u tabeli 4. Tabela 4 Ekonomski pokazatelji razlika izme u registrovane i stvarne vrijednosti utroene elektrine energije Zimska tarifa Red.br. Ukupna registrovana 1 energija [kWh] Ukupna stvarno utroena 2 elektrine energija [kWh] 3 Razlika (1-2) 4 % u odnosu na 1 VT 31487281 NT 37253825 VT 34726714 Ljetna tarifa NT 41066559 Novana vrijednost ukupne energije [KM] 9086877,063 9084027,971 2849,092152 0,03135392

31486088 37229828,3 34719824 41043364,9 1193,2243 23996,6809 6889,98229 23194,1437 0,0037895 0,06441401 0,01984058 0,05647939

Iz tabele 4 se vidi da je, gledano sa strane Elektrodistribucije registrovano vie energije nego to je to stvarna vrijednost, pa je samim tim i vie naplaeno. Me utim, to je tako neznatna vrijednost da se moe zanemariti. Naime od ukupno naplaenih 9 086 877, 063 KM samo je 2 849, 092 vie naplaeno zbog pogreke u pokazivanju brojila, to je svega 0,031%. 4. ZAKLJUAK Iz provedene analize se da zakljuiti da klasa tanosti KT = 1 kod indirektnih brojila ELEKTRODISTRIBUCIJE TUZLA zadovoljavajua s obzirom na tanost obrauna elektrine energije. Naime, dokle god je brojilo unutar dozvoljene klase tanosti jedan dio kupaca e imati pozitivnu a jedan negativnu greku, tako da e se oni me usobno kompenzirati. Pri tome je potrebno napomenuti da je veoma vano redovno kontroliranje ispravnosti indirektnih brojila, i bez obzira to se nalaze u badarskom roku, kako bi greka mjerenja svih indirektnih brojila bila unutrar 1% . Praksa u Elektrodistribuciji Tuzla je da se ovi kupci kontroliu najmanje jednom godinje. Prilikom sprovedene analize uoeno je i da kupci koji imaju veliku potronju elektrine energije i pri malim odstupanjima imaju pogreno obraunatu veu koliinu elektrine energije, te se preporuuje kod ovih kupaca koritenje multifinkcijskih elektronskih brojila KT = 1 , ali kod kojih je stvarna greka jako mala. Tako er, kako je navedeno kupci koji godinje preuzimaju vie od 24 GWh trebaju imati mjerenje sa brojilima najmanje klase tanosti KT = 0,5 . Dakle, kod kupaca sa indirektnim mjerenjem i godinjom potronjom manjom od 24 GWh zadovoljavajua su brojila klase tanosti KT = 1 , ali je jako bitna redovna kontrola ispravnosti tih brojila, gdje veliki znaaj ima i kontrola mjernog mjesta po logikoj kontroli energetske kartice kupca. Potrebno je napomenuti i injenicu da na taan obraun elektrine energije kod ovih kupaca imaju utjecaja i mjerni transformatori, kako naponski tako i strujni. Naponski mjerni transformatori trebaju biti klase tanosti najmanje KT = 0,5 , kao i strujni mjerni transformatori. Tako er, veoma je bitan i pravilan izbor prenosnog odnosa strujnih mjernih transformatora s obzirom na optereenje, te i ovdje veliki znaaj ima logika kontrola i praenje optereenja, te eventualan prespajanja strujnih mjernih transformatora ili njihova eventulana zamjena. S obzirom, da je karakter ovih kupaca takav, da se strujni i naponski mjerni transformatori ne mijenjaju niti kontroliu nakon ugradnje, ve samo u sluajevima havarije, veoma je bitno da prilikom ugradnje mjernih transformatora oni posjeduju svu potrebnu dokumentaciju: ispitne listove, badarski ig i svu ostalu prateu dokumentaciju ali i da se bez obzira na to izvri njihovo ispitivanje sukladno mogunostima, to zavisi od toga kakva se oprema za ispitivanje posjeduje. Kljune rijei: indirektno mjerenje; klasa tanosti; elektrina energija; tarifni stavovi 5. LITERATURA 1. Odluka o tarifnim stavovima za prodaju elektrine energije nekvalifikovanim kupcima JP EP BiH, www.ferk.ba 2. Opi uslovi za isporuku elektrine energije, www.ferk.ba 3. Indukciona brojila I- Teorija i konstrukcija, Zdravko Huklavec, Savezni zavod za mjere i dragocjene kovine, Beograd 4. Indukciona brojila II- Primjena, Zdravko Huklavec, Savezni zavod za mjere i dragocjene kovine, Beograd 5. Indukciona brojila III- Pregled, Zdravko Huklavec, Savezni zavod za mjere i dragocjene kovine, Beograd 6. Tehnike preporuke, JP EP BiH