INFLACIJA U EUROPI

INFLACIJA

Općenito, pojam inflacije označava porast opće razine cijena zbog viška potražnje nad ponudom
te je ona povezana s porastom ponude novca i padom vrijednosti novčane jedinice. Stoga ne
možemo svako povećanje cijena proizvoda smatrati inflacijom, već samo opće povećanje cijena
dobara i usluga. Prosječna osoba najčešće doživljava inflaciju tako da danas s jednim eurom
može kupiti manje nego što je mogla jučer.

UZROCI

Polovicom 2021. godine započelo je ne samo europsko, već i svjetsko povećanje inflacije.
Razlozi tomu su mnogobrojni, ali se njezin početak pripisuje pandemiji koronavirusa koja je
poremetila ekonomiju. Uvođenjem naglih mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama,
trgovinama i drugim javnim mjestima, prvo je nastradao turizam, a zatim ostale grane
gospodarstva. Ova pandemija je pokrenula veliku ekonomsku krizu nazvanu “najvećim
ekonomskim, financijskim i društvenim šokom 21. stoljeća”. Europska gospodarstva su se polako
počela otvarati 2021. kako se ukidalo sve više ograničenja. Time su ljudi sve više putovali i
odlazili u restorane, odnosno trošili su dio novca ušteđen tijekom karantene. Međutim,
neočekivani oporavak potražnje je uzrokovao manjak ponude (npr. izvora energije) pored sve
veće potražnje.

Početkom 2022. godine dogodila se ruska invazija Ukrajine koja je značajno utjecala na svjetsku
ekonomiju, a time i na europsku. Ona je uzrokovala energetsku krizu kojom su cijene nafte, plina
i ugljena nekontrolirano rasle. Osim toga važno je napomenuti kako je Ukrajina poznata kao
žitnica Europe, ali zbog rata nije u stanju opskrbljivati većinu Europe osnovnim prehrambenim
namirnicima što je u konačnici prešlo u prehrambenu krizu i veliko smanjenje zalihe žitarica te
gnojiva.

POSLJEDICE

Prethodno navedeni događaji su uzrokovali porast godišnje stope inflacije u većini zemalja
tijekom 2021. i 2022. godine, a neke od najvećih stopa povećanja bile su u Mađarskoj, Baltičkim
zemljama, Češkoj i Poljskoj. Može se reći kako je do polovice 2022. godine skoro polovica
zemalja eurozone imala dvoznamenkastu inflaciju, a prosječna stopa inflacije iznosila je oko
8,6% što je najviše od njezinog osnivanja 1999. godine. Upravo je zbog toga veliki broj središnjih
banki diljem svijeta jako povećalo kamatnu stopu. Međutim, povećanje kamatne stope nije
najbolja borba protiv inflacije jer ona može uzrokovati globalnu recesiju, točnije fazu općeg
smanjenja gospodarske aktivnosti.

U lipnju 2022. godine Europska središnja banka (ESB) odlučila je podići kamatne stope po prvi
put u više od jedanaest godina zbog povećanog inflacijskog pritiska. U srpnju iste godine je
vrijednost eura pala ispod američkog dolara po prvi put u 20 godina, uglavnom zbog straha od
ograničenjaopskrbe energijom iz Rusije, ali i zato što je ESB zaostajala za drugim središnjim
bankama u podizanju kamatnih stopa. U listopadu je inflacija dosegla 10,7% najviše od početka
bilježenja 1997. godine.
SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Uzroci i posljedice inflacije u Europi gotovo su jednaki i za Hrvatsku s obzirom na to da je članica

Europske unije i dio Eurozone, a time je pod izravnim utjecajem Europske središnje banke.
Međutim, situacija u Hrvatskoj je nešto drukčija od ostatka Europe jer je od 1.1.2023. uvela euro
kao službenu valutu. Cijene proizvoda i usluga su se povećale već prije toga zbog nepovoljne
situacije uzrokovanom Ruskom agresijom na Ukrajinu, ali one su dodatno narasle prilikom
preračunavanja i zaokruživanja. Što se tiče stope inflacije u Hrvatskoj, ona je iznosila u prosjeku
2,53% od 1999. do 2023. godine dosegnuvši najvišu razinu od 13,50% u studenom 2022.
godine.