Barbara Paveli Grbi

Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Hrvatska Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, Croatia

Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu Network transformation to multimedia telephony

Saetak
Usluge prijenosa iskljuivo govornog prometa putem tradicionalne mree s komutacijom kanala su u opadanju, ali i dalje ine velik i vaan dio izvora prihoda za telekomunikacijske operatore. Usluge govorne komunikacije e dominirati i u doglednoj budunosti, ali temeljene na IP protokolu i obogaene podrkom za multimedijske usluge. Osim modernizacije portfelja usluga uvoenjem multimedije, kriterij za odluku operatora o modernizaciji vlastite mree je, prije svega, troak odravanja postojee mree. Standard MMTel koji definira telefonsku uslugu obogaenu multimedijom imat e kljunu ulogu u modernizaciji i transformaciji mrea u multimedijske mree. Zbog svoje interoperabilnosti i industrijske prihvaenosti, samo standardna rjeenja mogu osnaiti trite i osigurati mnotvo meusobno povezanih operatora i pruatelja usluga. U tom smislu MMTel predstavlja globalni standard za sljedei korak evolucije telefonske usluge, a to je multimedijska komunikacija u stvarnom vremenu koja e dugorono zamijeniti fiksnu i mobilnu tehnologiju komutacije kanala.

Abstract
Voice services on circuit switched networks are in decline, but still constitute a large and important source of revenue for telecom operators. Voice communications services will dominate the foreseeable future, but as IP-based and enriched with multimedia services. Except for modernization of service portfolio with new multimedia services, the criteria for operator on decision about present network modernization is primarily the cost of network operations and maintenance. MMTel standard will play a key role in the modernization and the transformation of traditional networks to multimedia networks. Because of its interoperability and industry acceptance, only standard solutions can strengthen the market and provide a vast number of interconnected operators and service providers. In this sense, MMTel is the global standard for the next step evolution of telephony service, which is the multimedia communication in real time, that will in the long-run replace fixed and mobile circuit switched networks.

Kljune rijei:
MMTel, telefonska usluga obogaena multimedijom TISPAN, standardizacijsko tijelo IMS, mrena arhitektura za IP multimedijski podsustav

Key words:
MMTel, multimedia enriched telephony TISPAN, standardisation body IMS, IP Multimedia Subsystem network architecture

III/42

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Uvod

Trendovi u telekomunikacijama, kao to je porast broja 3G pretplatnika i koritenja mobilnog pristupa Internetu, zatim pojava masovnog trita za irokopojasne usluge prijenosa govora IP mreama VoIP (eng. Voice over IP) i pojava novih standardiziranih multimedijskih usluga doveli su do potrebe za modernizacijom i transformacijom operatorske mree kako bi bilo mogue, s manjim kapitalnim investicijama i manjim trokovima odravanja, brzo i jednostavno uvesti nove usluge. Iako definicija ne smije biti negativna, dobro je znati to transformacija mree nije: to nije univerzalan, dobro definiran pojam, nego je podloan situaciji i interpretaciji; to nije tzv. plugand-play uvoenje novih tehnologija, niti je jednostavno uvoenje novih proizvoda u mreu. Ne postoji jednostavan recept za migracijski put operatora to je rezultat nekoliko varijabli, kao to su postojea mrea, njena starost, regulatorni zahtjevi trita, zahtjevi trita za novim uslugama, trokovi, vrijeme implementacije, obuenost osoblja za rad s novim tehnologijama, spremnost operatora na promjene kako u svojoj internoj strukturi, tako i u odnosu na usluge i korisnike ... Kako bismo definirali to transformacija mree jest, moemo rei da je to znaajna promjena operatorske mree, arhitekture i naina operativnog rada, motivirana poslovnim ciljevima porasta prihoda, obrane od konkurencije i sniavanja trokova. Pitanje koje veina operatora postavlja sebi samima, ali i Ericssonu i drugim velikim isporuiteljima mrene opreme, jest: Kada je pravi trenutak za modernizaciju mree i kako to optimalno izvesti?, ali u pravilu vrlo dobro i sami znaju zato. Odgovor na to pitanje definiraju razliiti poetni uvjeti poput trenutanog stanja u mrei (stupanj modernizacije), poslovnih planova, penetracije irokopojasnog pristupa, planova za mrenu i servisnu konvergenciju itd. Oekuje se da e irokopojasna telefonija prerasti u masovno trite do 2011.g. s penetracijom od preko 200 milijuna linija*. Veina tih linija e od inicijalno irokopojasnih VoIP linija (druga telefonska linija) postati irokopojasna telefonija temeljena na arhitekturi MMTel (eng. MultiMedia Telephony) (kao prva telefonska linija) koja e preuzeti primat kao dominantna komunikacijska arhitektura.

Slika 1: Migracija od irokopojasnog VoIP-a prema MMTel telefoniji Ericsson vidi upravo ovu arhitekturu kao rjeenje najpogodnije za modernizaciju i budui razvoj operatorskih mrea, pa je u skladu s tim i razvio svoje rjeenje Ericsson MMTel za transformaciju mrea u multimedijske mree.

Izvor: studija OVUM

III/43

Standardizacijski okviri

2.1 Uvod
Vanost standardizacije ukratko se moe vidjeti i na primjeru sa slike 2 koja daje grubu usporedbu VoIP IMS i MMTel rjeenja. ,

Slika 2: Usporedba VoIP IMS i MMTel arhitekture , VoIP mrena arhitektura (na slici sasvim lijevo) zapravo ima nestandardnu arhitekturu koja pretplatnicima nudi nestandardne usluge. To su uglavnom kratkorona rjeenja s vrlo ogranienim skupom usluga i njihovom specifinom implementacijom kod svakog dobavljaa koji dolazi integriran u samoj platformi. Naime, ova platforma nema otvorena standardna suelja niti vorove na kojima bi se dalje moglo razvijati nove usluge ili integrirati nove, ve razvijene usluge treih dobavljaa, a kamoli sve to integrirati u iste sustave podrke, primjerice u sustav za upravljanje, medijaciju podataka o naplati i sustav za provizioniranje usluga i pretplatnika. Prednost takvih rjeenja je u njihovoj cijeni, ali glavni su nedostaci vezani uz skalabilnost, integracijske mogunosti i djelomino ili potpuno nepotivanje standardizacije. Mrena arhitektura IMS (eng. IP Multimeda Subsystem), kakva je predstavljena u sredini slike, je rjeenje u kojem arhitektura jezgrene mree slijedi standardizaciju, ali usluge osigurane s aplikacijskog sloja ne slijede. To znai da skup usluga i njihova implementacija na tom odreenom aplikacijskom posluitelju nisu razvijane prema TISPAN (eng. Telecoms & Internet converged Services & Protocols for Advanced Networks) standardizaciji te da implementacija svake pojedine usluge ovisi o dobavljau, tj. ne mora biti ista kao u tradicionalnim mreama, a niti jednaka usluzi istog imena nekog drugog dobavljaa, jednako kao i u VoIP arhitekturi. No, prednost ovakvog rjeenja je u otvorenosti standardne arhitekture koja omoguava interoperabilnost vorova razliitih dobavljaa u kontrolnom sloju mree, razvoj novih usluga u aplikacijskom sloju i dodavanje novih aplikacijskih posluitelja treih dobavljaa ukoliko podravaju standardna suelja prema mrenoj jezgri. Mrena arhitektura MMTel, potpuno desno na slici, je arhitektura koja u potpunosti prati standardizaciju, i u kontrolnom sloju, ali i u aplikacijskom sloju, to u dosadanjim arhitekturama

III/44

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

nije bio sluaj. Skup usluga, ali i sama njihova implementacija, definiran je u 3GPP/TISPAN-u pa se tako i implementiraju na aplikacijskom posluitelju. Kako 3GPP/TISPAN definira i NNI (eng. Network to Network Interface) suelje izmeu dviju mrea, tako je ovom mrenom arhitekturom standardizirana i osigurana interoperabilnost izmeu razliitih mrea. To znai interoperabilnost izmeu razliitih IP domena, ali i izmeu IP i TDM (eng. Time Division Multiplex) domene, to je posebno vano u tranzicijskom periodu koji moe potrajati i due vrijeme. Vie o samom rjeenju u poglavlju 4. Iz gore navedenih razloga o vanosti standardizacije, ovo poglavlje daje pregled relevantnih standarda.

2.2 3GPP
3GPP je skraenica od 3rd Generation Partnership Project, a predstavlja uniju standardizacijskih tijela. Originalni opseg rada 3GPP-a je bio izrada tehnike specifikacije i tehnikih izvjetaja za 3G mobilne sustave koji se temelje na naprednim GSM (eng. Global System for Mobile communication) jezgrenim mreama i radio pristupnim tehnologijama. S vremenom je opseg rada proiren i na odravanje i razvoj GSM tehnikih specifikacija i tehnikih izvjetaja ukljuujui naprednije pristupne radio tehnologije kao GPRS (General Packet Radio Service) i EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution). IMS je, unutar 3GPP-a, originalno bio dizajniran kako bi se unaprijedilo UMTS (eng. Universal Mobile Telecommunications System) mree podrkom za IP multimedijske usluge za mobilne korisnike. IMS je postao kljuna komponenta unutar 3G, kabelskih i fiksnih telekomunikacijskih mrea sljedee generacije. Kao signalni mehanizam za IMS odabran je protokol SIP (eng. Session Initiation Protocol) koji omoguava govornim, tekstualnim i multimedijskim uslugama prijelaz kroz sve spojene mree. 3GPP surauje sa IETF (eng. Internet Engineering Task Force) standardizacijskim tijelom. IMS specifikacije su zapoele verzijom 5 (R5) 3GPP-a kao dio evolucije jezgrenih mrea s komutacije kanala na komutaciju paketa, a doraene su verzijama 6, 7 i 8. U verziji 7 (R7) uveden je i MMTel koncept. U meuvremenu je jo izdana i 3GPP verzija 9, a zapoeo je i rad na 3GPP verziji 10. TISPAN je prihvatio IMS kao arhitekturu za jezgrene mree, a takoer je i identificirao potrebu za proirenjem standarda na dodatne usluge poboljane multimedijskim mogunostima. Definicija tih PSTN/ISDN ( eng. Public Switched Telephony Service/ Integrated Services Digital Network) simulacijskih usluga je dovrena krajem 2005.godine. Tijekom 2005.godine u 3GPP-u je inicirana paralelna aktivnost kojoj je cilj osigurati da se ista usluga moe koristiti s 3GPP pristupom u svrhu fiksno-mobilne konvergencije. 3GPP je zadrao svoje definicije usluga, ali se referencira na odgovarajuu TISPAN dodatnu uslugu.

2.3 TISPAN
TISPAN je standardizacijsko tijelo koje pripada ETSI (eng. European Telecommunications Standards Institute) organizaciji, a bavi se prvenstveno standardizacijom u fiksnim mreama i mrenom konvergencijom. TISPAN svoje specifikacije izdaje u grupama, tj. revizijama, pa je tako TISPAN NGN (eng. Next Generation Networks) Release 1 objavljen u prosincu 2005.godine. TISPAN R1 specifikacije se temelje na 3GPP IMS standardu za SIP aplikacije, ali pridodani su i funkcijski blokovi i podsustavi za ne-SIP aplikacije. TISPAN je originalno radio na usklaivanju

III/45

IMS mrea i za beine i za ine mree, no poetkom 2008.godine zajednike IMS specifikacije su prebaene u 3GPP tako da je jedna standardizacijska organizacija odgovorna za definiranje , IMS-a za sve mree. TISPAN R1 je sadravao niz definicija osnovnih pojmova koji su vezani uz koncept mree sljedee generacije NGN, zatim osnovne definicije slojevite mrene arhitekture i osnovne specifikacije potrebne za zamjenu PSTN linija. Definirana arhitektura je slojevita i svaki sloj ima posebnu namjenu. Takoer, svaki je sloj podijeljen u razliite funkcijske entitete s definiranim tokama razgranienja izmeu entiteta i protokolima na tim tokama (slika 3). U ovome su paketu takoer definirani pojmovi simulacije i emulacije. Simulacijski podsustav, prema TISPAN-u, je podsustav koji osigurava usluge sline PSTN/ISDN uslugama za terminale koji podravaju govor i multimedijske usluge. Ne trai se da te usluge budu identine onima u PSTN/ISDN mrei niti da nuno koriste PSTN/ISDN model poziva ili signalizacijske protokole. Korisniko suelje UNI (eng. User-to-Network-Interface) je suelje izmeu korisnika i mree te moe biti razliito od onoga u PSTN/ISDN mrei, dok se kod emulacijskog modela radi o skupu istih PSTN/ISDN usluga s podrkom za PSTN/ISDN terminale na razliitoj mrei.

Slika 3: Globalni prikaz arhitekture NGN mrea prema TISPAN-u U ovome su paketu takoer definirani pojmovi simulacije i emulacije. Simulacijski podsustav, prema TISPAN-u, je podsustav koji osigurava usluge koje su sline PSTN/ISDN uslugama za terminale koji podravaju govor i multimedijske usluge. Ne trai se da te usluge budu identine onima u PSTN/ISDN mrei, niti da nuno koriste PSTN/ISDN model poziva ili signalizacijske protokole. Korisniko suelje UNI (eng. User-to-Network-Interface) je suelje izmeu korisnika i mree i moe biti razliito od onoga u PSTN/ISDN mrei, dok se kod emulacijskog modela radi o setu istih PSTN/ISDN usluga s podrkom za PSTN/ISDN terminale na razliitoj mrei.

III/46

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Simulacija definirana u TISPAN R1 ukljuuje sljedee obavezne usluge: OIP/OIR (eng. Originating Identification Presentation/Originating Identification Restriction), TIP/TIR (eng. Terminating Identification Presentation/Terminating Identification Restriction), MCID (eng. Malicious Communication Identification), ACR (eng. Anonymous Communication Rejection);

sljedee preporuene usluge: CDIV (eng. Communication Diversion), CW (eng. Communication Waiting), HOLD (eng. Call Hold), CB (eng. Call Barring), CCBS (eng. Call Completion to Busy Subscriber), MWI (eng. Message Waiting Indication);

i sljedee opcijske usluge: CONF (eng. Conference), AoC (eng. Advice Of Charge), ECT (eng. Explicit Communication Transfer), Reverse Charging

PSTN/ISDN emulacijski podsustav (PES - eng. PSTN/ISDN Emulation Subsystem), prema definiciji, slui za emulaciju PSTN usluga za analogne terminale spojene na TISPAN NGN pomou pristupnih ili rezidencijalnih pristupnika putem SIP ili H.248 protokola. Veina funkcijskih entiteta unutar PES-a su identini ili derivirani iz IMS analognih funkcija, uz iznimku vora AGCF (eng. Access Gateway Control Function) koji kontrolira pristupne ili rezidencijalne pristupnike koristei H.248 protokol. NGN Release 2 je dovren poetkom 2008.godine i dodani su kljuni elementi kao to je ne-IMS i IMS IPTV, kune mree i terminali i, na kraju, veza NGN mrea prema poslovnim komunikacijskim mreama. U domeni kunih mrea (eng. Home Networks) TISPAN definira zahtjeve za spajanje korisnike kune mree na NGN. Otprilike u isto to vrijeme, TISPAN je zapoeo i sa radom na NGN Release 3. R3 ukljuuje poboljanja u IPTV dijelu, interkonekciju izmeu IP mrea, sigurnosne zahtjeve u NGN mreama i QoS (eng. Quality of Service) te kontrolu preoptereenja. Ovo standardizacijsko podruje je vrlo zanimljivo i popularno, a dokumenti koje je generirala TISPAN grupa su raeni za iru tehniku publiku i itki su.

2.4 GSMA RCS (Rich Communication Suite)

GSMA RCS je zajednika inicijativa vodeih telekomunikacijskih industrijalaca iz 2008.godine kojoj je cilj ubrzati prihvaanje i koritenje novih interoperabilnih usluga temeljenih na IMS-u. lanovi inicijative su vodei svjetski operatori, proizvoai telekomunikacijske opreme ukljuujui Ericsson, proizvoai terminala i aplikacija. RCS je zamiljen kao paket multimedijskih usluga za korisnike koji su uvijek spojeni na mreu svojih drutvenih kontakata te slui kao jednostavna poetna toka za drutvenu interakciju.

III/47

Spomenute usluge ukljuuju: napredni telefonski imenik s prikazom prisutnosti i podranih naina komunikacije koji omoguuje korisniku iniciranje govornog poziva, prijenos datoteka ili poruka, ukljuujui i integraciju elemenata kao to su fotografije ili kontakti, napredni poziv koji omoguuje korisniku razmjenu razliitih tipova sadraja tijekom poziv, kao npr. video ili fotografije, napredno poruivanje s podrkom za chat i povijest slanja poruka (eng. history), pristup uslugama i s fiksnog i s mobilnog ureaja. Slika 4. prikazuje ciljano rjeenje za sve multimedijske usluge: pristup cijelom nizu multimedijskih usluga s istog klijenta/terminala, s kojeg korisnik moe kontaktirati (na bilo koji nain govornim ili video pozivom, chatom ili porukom) sve svoje kontakte, bez obzira na to da li su oni pretplatnici istog ili drugog davatelja usluga (npr. kao to je mogue s telefonijom ili e-mail uslugom). To je nain na koji fiksni i mobilni operatori te proizvoai terminala mogu ubrzati koritenje novih, inovativnih i interoperabilnih osobnih usluga. Bilo kakva ogranienja vezana uz interoperabilnost terminala i usluga drastino e utjecati na smanjenje adresiranog trita, ali to nikako ne znai nemogunost diferencijacije u uslugama meu operatorima. Za krajnje korisnike, RCS je niz novih i uzbudljivih operatorskih usluga koje sve vie ine mobilni telefon centralnim dijelom privatnog i poslovnog ivota, omoguuju dijeljenje fotografija s prijateljima ili podataka s kolegama diljem svijeta.

Slika 4: Pristup nizu multimedijskih usluga s istog terminala

III/48

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Osuvremenjivanje mree

3.1 Motivacija i koraci u modernizaciji mree

Iako u opadanju, usluge prijenosa iskljuivo govornog prometa putem tradicionalne mree s komutacijom kanala i dalje ine velik i vaan dio izvora prihoda za fiksne i mobilne operatore. Usluga govorne komunikacije e dominirati i doglednoj budunosti, ali u svom poneto modificiranom i obogaenom obliku: zamjena tradicionalne TDM telefonije prijenosom govora IP protokolom (VoIP) i mobilnom telefonijom, s naglaskom na sve veu koliinu podatkovnog prometa, a s vremenom i uz dodatne multimedijske usluge kao to je prisutnost (eng. presence), video i drugo. Jednako kao fiksni, mobilni operatori moraju dodatno razviti portfelj usluga kako bi zadrali svoju razinu zarade po pretplatniku (ARPU - eng. Average Revenue Per User) i kako bi se obranili od gubitka pretplatnika u korist Internet usluga. Nove prilike za izravnu i neizravnu zaradu za mobilne operatore su u oglaavanju, e-trgovini i partnerstvu s dobavljaima sadraja i aplikacija. Dva najjaa kriterija za odluku operatora kada i kako osuvremeniti svoju mreu su troak odravanja mree, odnosno TCO (eng. Total Cost of Ownership) i modernizacija portfelja usluga uvoenjem multimedije. Fiksna uskopojasna mrea postaje, ili ve jest, zastarjela, odravanje te mree postaje skupo ili nemogue (u nedostatku rezervnih dijelova), a i sama investicija u staru mreu koja ne moe podrati uvoenje novih multimedijskih usluga se najee svodi na samo gaenje vatre tj. puko dodavanje najnunijih kapaciteta bez mogunosti podrke novih, atraktivnih usluga. Kako bi osigurali svoje postojee izvore prihoda i smanjili operativne trokove, operatori mogu (slika 5): 1. modernizirati fiksni uskopojasni pristup koritenjem IMS/MMTel rjeenja i/ili Telephony softswitch-a kako bi se zamijenili zastarjeli vorovi u mrei, 2. ponuditi irokopojasni pristup s VoIP uslugom kao jedinom uslugom; logino, takvo rjeenje e u budunosti biti mogue nadopuniti novim multimedijskim uslugama ako je u prvoj fazi kompatibilno s IMS arhitekturom, kao to je Ericsson MMTel rjeenje, 3. povrh VoIP usluge dodati u ponudu i multimedijske usluge preko fiksnog irokopojasnog pristupa prema MMTel standardu (video telefonija, poruivanje (eng. messaging), prisutnost (eng. presence), IPTV), 4. modernizirati mobilni uskopojasni pristup koritenjem (mobilnog) softswitch-a, (MSS - eng. Mobile Softswitch) umjesto monolitnih MSC-ova, 5. kombinirati mobilni CS (eng. Circuit Switched) govor s paketskom multimedijskom uslugom u skladu s RCS inicijativom 6. dodavati multimedijske (rjeenje MMTel) usluge mobilnom irokopojasnom pristupu (HSPA, LTE itd.). Pri planiranju evolucije mree treba, naravno, razmisliti i drugim aspektima, kao to su tranzitni promet i IN usluge, ovisno o tome u kolikoj je mjeri potrebno zadrati funkcionalnost tradicionalne TDM mree. Gornji se koraci mogu razliito kombinirati i implementirati u razliitim trenucima, ovisno o strategiji, tj. da li je operatoru prioritet smanjiti TCO ili pak uvesti nove izvore prihoda od novih multimedijskih usluga ili oboje, ali cilj ostaje isti multimedijske usluge za irokopojasni pristup.

III/49

Slika 5: Modernizacija mree prema multimedijskim uslugama Koraci prikazani slikom su detaljnije opisani u donjim poglavljima.

3.2 Osuvremenjivanje fiksnog uskopojasnog pristupa (UP)

PSTN/ISDN usluga se polako zamjenjuje irokopojasnim VoIP-om i mobilnom telefonijom, no PSTN/ISDN i dalje ini znaajan i vaan dio prihoda operatora, iako je u opadanju. Regulator na nekim tritima prisiljava tradicionalne operatore da nastave nuditi iste PSTN/ISDN usluge sa istim znaajkama, no to esto predstavlja izazov jer je odravanje uskopojasne TDM mree skupo i teko. Strategija mnogih operatora je suprotstaviti se zamjeni od strane konkurencije ponudom VoIP usluge preko irokopojasnog pristupa, a istodobno zatititi i investiciju i prihode od PSTN/ISDN mree. Kod velikog broja operatora se javlja potreba za osuvremenjivanjem vlastite tradicionalne mree, ukljuujui i tranzitni sloj, kako bi zadrali kvalitetu usluge, smanjili operativne trokove i oslobodili mrene kapacitete za nove usluge. Modernizacija mree je vrlo esto potaknuta i nedostatkom podrke proizvoaa opreme za stari hardver. Kod modernizacije fiksne uskopojasne mree prema multimediji, Ericsson nudi rjeenje MMTel za uskopojasni pristup (vie o samom rjeenju u poglavlju 4). Rjeenje Ericsson MMTel za uskopojasni pristup moe osigurati samostalnu uskopojasnu govornu uslugu, a uz dostupnost irokopojasnog pristupa isto rjeenje moe osigurati i VoIP i multimedijske usluge. U ovakvom sluaju operator treba samo jednu jezgrenu mreu za pruanje govornih usluga za fiksne i mobilne irokopojasne korisnike i tradicionalne uskopojasne POTS (eng. Plain Old Telephony Service) korisnike. Da bi se MMTel usluge pruile POTS pretplatnicima sa uskopojasnim pristupom, nuan je pristupnik AGW (eng. Access Gateway). 3GPP/TISPAN arhitektura definira i vor AGCF koji vri pretvorbu izmeu SIP protokola na strani IMS jezgrene mree i H.248 protokola na pristupnoj strani. No, pokazalo se da je trend kod velikih operatora preskoiti AGCF i umjesto toga u pristupnoj mrei implementirati MSAN (eng. MultiService Access Node) pristupne vorove s podrkom za SIP .

III/50

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Slika 6: MMTel arhitektura za uskopojasni pristup Glavna usluna logika se nalazi na aplikacijskom posluitelju rjeenja MMTel, MTAS (eng. Multimedia Telephony Application Server). MTAS je dizajniran prema 3GPP/TISPAN standardizaciji po kojoj osigurava korisnike usluge prema TISPAN/3GPP simulacijskom modelu. Termin simulacija znai da je usluga originalno dizajnirana za IP okolinu, tj. ogranienja koja postavlja tehnologija komutacije kanala su uklonjena. Za irokopojasni pristup to znai da su usluge multimedijske. Simulacijski set usluga je slian, ali ne i identian tradicionalnom PSTN/ ISDN setu usluga, a ukljuuje najee koritene dodatne usluge i podrku za regulatorne usluge (kao hitne pozive, zakonsko presretanje, prenosivost broja itd.). Ukoliko postoji potreba za odreenom uslugom koja nije implementirana u sklopu simulacijskih usluga na MTAS aplikacijskom posluitelju, Ericsson moe ponuditi razvoj te usluge na svom Ericsson Composition Engine rjeenju. Modernizacija uskopojasne pristupne mree rjeenjem MMTel namijenjena je onim operatorima koji ele modernizirati mreu u skladu s MMTel mrenom arhitekturom, kako bi u budunosti istu tu mreu mogli iskoristiti za pruanje multimedijskih usluga korisnicima sa irokopojasnim pristupom, a dugorono i za fiksno-mobilnu konvergenciju, kao i onima koji prihvaaju prednosti jedne jezgrene mree za tzv. Class 5 korisnike i ne trae 100 postotnu kompatibilnost s tradicionalnim PSTN/ISDN setom usluga. Za 100 postotnu podrku tradicionalnog seta PSTN/ISDN usluga, Ericsson moe ponuditi svoje rjeenje TSS (eng. Telephony Softswitch). Ukratko, TSS prua: podrku za puni set tradicionalnih govornih usluga, regulatorne usluge, trine adaptacije i interkonekciju, prema ETSI/TISPAN PES, modernizaciju internacionalnog i nacionalnog tranzitnog sloja (Class 3 i 4) a takoer i lokalnog sloja (Class 5) telefonijom preko IP protokola,

III/51

 migracijski put za tradicionalnu pristupnu mreu (RSS i AR) u softswitch rjeenje, smanjenje OPEX-a. TSS takoer moe biti pristupnik izmeu IMS i TDM, a i nacionalni i internacionalni pristupnik, kao MGCF/MGw (eng. Media Gateway Controller Function /Media Gateway) dio IMS arhitekture, iako nije dizajniran kao 3GPP MGCF ve prema IETF-u. Vie o TSS rjeenju proitajte u poglavlju 4.2.

3.3 Osuvremenjivanje fiksnog irokopojasnog pristupa (P VoIP)

Fiksno irokopojasno trite se definira kao VoIP telefonija preko irokopojasnog pristupa za rezidencijalne pretplatnike. VoIP usluga putem irokopojasnog pristupa se esto koristi kao zamjena za tradicionalnu fiksnu telefoniju s komutacijom kanala, odnosno kao zamjena prve telefonske linije. Mnogi tradicionalni operatori su odabrali ovaj put kao prvi korak osuvremenjivanja mree. Slika 7 je shematski prikaz MMTel rjeenja za P VoIP .

Slika 7: MMTel arhitektura za irokopojasni pristup Uvoenjem irokopojasnog pristupa PSTN pretplatnicima, fiksni operatori im mogu ponuditi nove usluge, a samim time poveati prihod i smanjiti odlazak pretplatnika drugim davateljima usluga. Preduvjet za uspjenu i masovnu implementaciju irokopojasnog pristupa je i investicija u IP transportnu mreu. Suivot TDM uskopojasne mree za prijenos govora i paketske mree za irokopojasni pristup poveava operatoru troak odravanja tijekom prijelaznog perioda. Iz tog razloga je preporuljiv bri (koliko je to mogue) prelazak s TDM telefonije na paketski prijenos kako bi se odravala samo jedna, esto zvana All-IP transportna mrea. III/52 br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Uvoenje VoIP-a kao nain modernizacije je put kojim se obino kree ako je penetracija irokopojasnog pristupa na tritu visoka. Ovaj je nain osuvremenjivanja prisutan ve neko vrijeme i zadobio je veliku popularnost kod operatora. Mnogi razliiti davatelji usluga trenutano nude P VoIP: Tradicionalni operatori ija konkurencija nudi P VoIP U isto vrijeme migriraju PSTN . pretplatnike na P VoIP i mijenjaju tradicionalnu PSTN mreu trokovno efikasnijom IP mreom. Primjeri takvih operatora su: - France Telecom sa Livebox ponudom u Francuskoj, - TDC Danska sa TDC Home Duo/Trio, - T-Com Njemaka. Alternativni operatori nude P VoIP kao dio triple-play paketa. To je konkurencija tradicionalnim operatorima. Primjeri ovakvih operatora su: - Bredbandsbolaget, davatelj usluga P VoIP-a u vedskoj, - ComHem, davatelj usluga kabelske TV i vedskoj, - Mobistar, Belgija (u vlasnitvu FT-a). Tradicionalni mobilni operatori koji nude fiksni P pristup (xDSL, HSPA/LTE itd.) kao konkurenciju tradicionalnim fiksnim operatorima, kao npr: - O2 Njemaka, - Vfe Njemaka, Portugal, eka. VoIP operatori s raspetljanom lokalnom petljom (eng. Unbundled) koji nude VoIP telefoniju putem bilo kojeg P pristupa, kao npr: - VONAGE, SAD, - Megaphone, vedska. Mnogi operatori ulaze u P VoIP trite, esto s vlasnikim (eng. proprietary) VoIP rjeenjima. Kad se usluga pone popularizirati, obino nastaju problemi sa skalabilnosti takvih rjeenja. Vie o razlici izmeu VoIP IMS i MMTel mrenih arhitektura proitajte u poglavlju 2.1 Uvod. , Ericssonovo rjeenje za modernizaciju irokopojasnog fiksnog pristupa je Ericsson MMTel. Vie o samom rjeenju pronaite u poglavlju 4.

3.4 Modernizacija mobilnog uskopojasnog pristupa i dodavanje paketske multimedijske usluge

Ericssonovo rjeenje za modernizaciju klasinih monolitnih arhitektura u mobilnim uskopojasnim mreama je MSS (eng. Mobile Softswitch). MSS je u komercijalnom radu od 2003.godine i to je najvie koriteno takvo rjeenje u industriji. Vie od 260 komercijalnih MSS mrea radi u vie od 110 zemalja svijeta. Kad spominjemo drutvene mree i web komunikacijske usluge, u mobilnoj domeni do sada nije bilo toliko aktivnosti kao u fiksnoj. No, komunikacijske navike mobilnih korisnika su se izmijenile. U novom poslovnom modelu pretplatnici vie ne plaaju prema tome koliko koriste odreenu uslugu, nego plaaju fiksnu sumu za odreenu uslugu, ili su usluge sasvim besplatne to je i motiv za poetno koritenje usluge. Takve se usluge obino financiraju npr. oglasima (najbolji primjer takvog poslovanja je kompanija Google). Internet kompanije planiraju uvoenje svojih Internet usluga i u mobilnu okolinu, na mobilne terminale, omoguujui komunikaciju Internetmobilni telefon. Uvoenjem svojih komunikacijskih usluga, Internet kompanije srozavaju cijenu usluge telekomunikacijskim operatorima, to nije dobro za operatora, ali je dobro za krajnjeg kupca jer u istom cjenovnom razredu ima cijeli niz usluga i pruatelja usluga koji se bore za njegov novac.

III/53

Stoga telekomunikacijski operatori sada moraju donijeti odluku o svojoj ulozi u buduem svijetu telekomunikacija, kako bi sprijeili gubitak odnosa s korisnicima i gubitak samih korisnika. Mobilni operatori prate taj trend koji se vrti oko telefonskog adresara u mobilnom terminalu. Adresar bi trebao postati centralna poetna toka drutvene interakcije i komunikacije putem mobilnih terminala na nain da se iz njega pokreu usluge kao npr. govorni poziv (kako je i danas), video poziv, zatim slanje poruka, datoteka (tipa slike, video isjeci), izmjene statusa prisutnosti, igre itd. Inicijativu oko promoviranja ovog dijela komunikacijskih usluga je preuzeo GSMA RCS. Ericssonovo rjeenje za modernizaciju uskopojasnog mobilnog pristupa je MSS, dok je rjeenje za multimedijske usluge za mobilne korisnike Ericsson RCS. Vie o samim rjeenjima proitajte u poglavlju 4.

4 Ericssonova rjeenja za osuvremenjivanje i transformaciju mree prema multimediji

Ovo poglavlje daje pregled i kratke opise Ericssonovih rjeenja za osuvremenjivanje i transformaciju uskopojasnih i irokopojasnih fiksnih i mobilnih mrea prema konvergentnim multimedijskim mreama spomenutim u prethodnom poglavlju.

4.1 Ericsson MMTel (MultiMedia Telephony) rjeenje

4.1.1 Arhitektura
Rjeenje Ericsson MMTel je namijenjeno modernizaciji fiksnih i mobilnih jezgrenih mrea prema MMTel/IMS arhitekturi s podrkom za multimedijske usluge. Rjeenje se temelji na MMTel standardu i podrava fiksne irokopojasne, mobilne irokopojasne i tradicionalne CS (fiksne POTS i mobilne) pristupe. MMTel suelje izmeu mrea (NNI - eng. Network to Network Interface) osigurava suradnju meu operatorima i ima kljunu ulogu za operatora u odravanju poslovnog modela interkonekcije u IMS mreama. Arhitektura rjeenja MMTel je prikazana slikom 8. Rjeenje MMTel ima vieslojnu arhitekturu: Aplikacijski sloj sadri aplikacije, posluitelje za razvoj aplikacija, posluitelje na kojima se pohranjuje sadraj i sl. Kontrolni sloj sadri mrene kontrolne vorove odgovorne za uspostavu, izmjenu i raskidanje poziva/sesija. Kontrolni vorovi mogu takoer biti odgovorni za funkcije kao upravljanje mobilnou, sigurnost, naplata i suradnja s drugim, vanjskim mreama. Sloj prospajanja sadri usmjeritelje, preklopnike, medijski pristupnik i sl. za suradnju razliitih medijskih formata. Sustavi podrke sadre funkcije upravljanja mreom i uslugama, medijacija podataka o naplati, DNS/ENUM i sustav kojime pretplatnici sami sebi provizioniraju i konfiguriraju pretplatnike usluge (AP/WUIGM).

III/54

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Slika 8: MMTel arhitektura Sveukupno, rjeenje MMTel sadri sljedee vorove: jezgrene IMS vorove: CSCF, SLF, HSS, MRFP , vorove za suradnju: SBG, MGCF, MGW, aplikacijske posluitelje: MTAS (s integriranom MRFC funkcionalnou). vorove sustava podrke: EMA, MM, AP/WUIGM, DNS/ENUM.

4.1.2 Usluge
Korisnike i druge usluge se implementiraju na rjeenju MMTel prema TISPAN/3GPP standardizaciji. Ericsson, kao lan tih udruenja, u dizajnu svojih rjeenja inzistira na praenju standardizacije jer, bez implementiranih standarda na svim razinama, u buduim All-IP mreama s opremom razliitih dobavljaa nee biti mogua suradnja izmeu operatora i usluga. MMTel podrava usluge govornog poziva s podrkom za dodatne usluge prema 3GPP/TISPAN simulaciji, video poziv, dijeljenje datoteka, tekstualni chat itd. Usluge za krajnje korisnike mogu se proiriti integracijom s rjeenjem za prisutnost, Ericsson PGM (eng. Presence and Group Management) i slino. Kako bi se MMTel rjeenje moglo koristiti za zamjenu prve telefonske linije, podrane su i regulatorne funkcije kao zakonsko presretanje (LI - eng. Lawful Intercept), hitni pozivi (EC - eng. Emergency calls), prenosivost broja (NP - eng. Number Portability), odabir i predodabir operatora (CS/CPS eng. Carrier Select/Preselect), odbijanje anonimnih poziva (ACR - eng. Anonymous Communication Rejection) i sl. MMTel rjeenje je primjenjivo za sve operatore koji pruaju uslugu irokopojasnog pristupa, a planiraju korisnicima pruiti inovativne multimedijske usluge kako bi bili konkurentni drugim telekomunikacijskim operatorima, Skype-u, Google-u i drugim Internet operatorima, kako bi obogatili svoju ponudu tradicionalne telefonije, odgovorili na pad cijena i gubitak pretplatnika te smanjili trokove odravanja. III/55

Za operatore koji su ve poeli modernizaciju mree IMS-om s drugim aplikacijama, MMTel je zanimljivo rjeenje jer se uz druge (ve postojee ili nove) aplikacijske posluitelje jednostavno moe dodati MMTel aplikacijski posluitelj zvan MTAS. Takoer, za one operatore koji su ve implementirali neki VoIP aplikacijski posluitelj, MMTel rjeenje moe pomoi da se taj posluitelj integrira u IMS mrenu arhitekturu i tako je svodi pod zajedniki nazivnik na nekoliko naina: zajednika IMS jezgrena mrea kojoj se pristupa iz razliitih pristupnih mrea (kako fiksnih, tako i mobilnih) do istih aplikacija; zajedniki sustavi podrke za jezgru mree ali i za sve aplikacije, tonije, upravljanje mreom (eng. Network management), naplata (eng. Charging mediation) i sustav za provizioniranje usluga i pretplatnika, mogunost uvoenja novih, atraktivnih usluga jednostavnim dodavanjem aplikacije u aplikacijski sloj, ime je ona dostupna cijeloj pristupnoj mrei (ve prema mogunostima terminala)

4.1.3 Fiksno mobilna konvergencija

Standard MMTel jest standard za fiksno mobilnu konvergenciju (FMC eng. Fixed-Mobile Convergence), pa tako i rjeenje MMTel podrava FMC. Prednosti konvergentnog rjeenja su: za FMC operatore MMTel omoguava utede i u CAPEX i u OPEX dijelu jer se koristi ista jezgrena mrea kako za fiksne, tako i za mobilne irokopojasne korisnike, mogue je konvergentno pakiranje usluga, im se izvre promjene i uvedu novosti u setu usluga, one vrijede za sve naine pristupa, postaje mogua ponuda usluga za vie korisnikih ureaja usluge se mogu koristiti s raunala, mobilnih ureaja, IPTV ureaja i slino, na multimedijski poziv je mogue odgovoriti s tipa pristupa i ureaja koji je u tom trenutku korisniku najpodesniji, promjene u postavkama usluge vrijede i ako korisnik promjeni pristup.

4.1.4 Skalabilnost
Ericssonovo MMTel rjeenje je skalabilno; od konfiguracije za male mree, IMS Low Entry (ILE), pa do rjeenja za velike mree na nacionalnoj razini. Konfiguracija za male mree, ILE, koristi kolociranje vorova u istom kabinetu te u 1-2 kabineta moe trokovno efikasno podrati od 5.000 do 150.000 pretplatnika. Kad broj pretplatnika naraste preko tog broja, ILE konfiguraciju je lako proiriti na standardnu konfiguraciju dodavanjem hardvera. Proirenja rjeenja MMTel izvodi se jednostavnim dodavanjem novih ploica u postojee magazine, ime se kapacitet (u broju pretplatnika) moe znatno poveati, pa skalabilnost rjeenja MMTel predstavlja jednu od njegovih glavnih prednosti kod implementacija za rezidencijalne mree.

4.2 Rjeenje Telephony Softswitch (TSS)

Jedno od dva rjeenja koja Ericsson nudi za modernizaciju uskopojasne fiksne mree je TSS. Ericsson TSS je rjeenje koje se potpuno temelji na IP tehnologiji, ine omoguava laku tranziciju TDM mrea u takozvana All-IP rjeenja. TSS prati ETSI TISPAN standardizaciju po kojoj nudi

III/56

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

emulaciju PSTN/ISDN telefonskih usluga, znai 100 postotnu kompatibilnost s dananjim setom usluga. TSS arhitektura je u skladu sa specifikacijama NGN, pa tako ima izdvojeni sloj kontrole poziva (eng. Call Control), sloj veze (eng. Connectivity) i pristupni sloj (eng. Access). TSS prua punu podrku za tradicionalne telefonske usluge i za funkcionalnosti specifine za pojedino trite. To ukljuuje potpunu kompatibilnost s tradicionalnim PSTN/ISDN telefonskim uslugama, ukljuujui i dodatne telefonske usluge za rezidencijalne i poslovne korisnike, faks, podrku za telefonske govornice, pulsno mjerenje (eng. puls metering), regulatorne usluge, IN, VPN i postojee adaptacije za pojedino trite. TSS podrava lokalnu, tranzitnu i internacionalnu aplikaciju. TSS prua PSTN/ISDN telefonske usluge pretplatnicima na tradicionalnim pristupnim vorovima (RSS, AR ili V5.2) ili na H-248 pristupnicima (MGw).

Slika 9: Telephony Softswitch (TSS) arhitektura Takoer, TSS se moe koristiti i kao govorni pristupnik izmeu IMS i PSTN mree. MGW vor je isti kao i u gornjem rjeenju, dok se za MGC ne koristi IMS MGCF ve TeS (Telephony Server), dio rjeenja TSS. IMS jezgra mree, tonije vor CSCF se SIP protokolom vee na TeS. vor MGW vri pretvorbu izmeu TDM i IP domene, tj. u RTP dok kontrolni vor TeS ima ulogu signalnog pristupnika , izmeu SIP i ISUP protokola i vri kontrolu vora MGW H.248 kontrolnim protokolom.

4.3 MSS
MSS je rjeenje za modernizaciju mobilne uskopojasne mree. U komercijalnoj je primjeni jo od 2003.godine. i jedno je od zrelijih i najrasprostranjenih rjeenja na tritu. MSS se u potpunosti temelji na slojevitoj arhitekturi (za razliku od monolitne MSC arhitekture) kao zajedniko rjeenje i za GSM i za WCDMA pristup. Kontrola i izvravanje poziva su implementirani u MSC-S (posluiteljskom dijelu), dok korisniki promet prolazi kroz M-MGW (mobilni MGW). M-MGW podrava ATM i IP tehnologije i radi sa postojeom TDM bazom.

III/57

Slika 10: Ericssonovo rjeenje Mobile Softswitch

4.4 Rjeenje Ericsson RCS (Rich Communication Suite)

Ericsson RCS je rjeenje za uvoenje multimedije u CS segment za modernizaciju mobilnih mrea. To je modularno rjeenje temeljeno na IMS standardu koje kombinira proizvode iz Ericssonovog IMS portfelja kao to su CSCF, HSS itd., aplikacijski posluitelj za uslugu prisutnosti PGM (Presence Group and data Management) i za uslugu poruivanja (Messaging, IMS-M). Rjeenje je pogodno za mobilne operatore koji imaju IMS mrenu arhitekturu u ve implementiranu ili u svojoj strategiji, a u kombinaciji s rjeenjem Ericsson MMTel ini konverentno rjeenje pogodno za fiksno-mobilno konvergentne (eng. Fixed Mobile Convergence, FMC) operatore. Slika 11 daje primjer RCS aplikacije na mobilnom terminalu.

Slika 11: RCS aplikacija na mobilnom terminalu

III/58

br. 1, 2010.

B. Paveli Grbi: Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu

Zakljuak

Transformacija mree u multimedijsku telefonsku mreu je za svakog operatora velika promjena u samoj mrenoj arhitekturi, ali i u operativnom radu, koja je prvenstveno motivirana radikalnim poslovnim ciljevima. Ta je transformacija jedinstvena za svakog operatora, pa je tako i odgovor na pitanje s poetka lanka: Zato, kako i kada je pravi trenutak za modernizaciju mree? jedinstven, s obzirom na postojeu situaciju u mrei, ciljeve i konkurenciju. No, za kraj citiram izjavu koja mi se ini kao daleko najvaniji kriterij za uspjenost multimedijskih usluga i mrea, a to je Metcalfeov zakon: Vrijednost komunikacijske mree (i svake aplikacije) je proporcionalna kvadratu broja korisnika. Ericsson ima znatno iskustvo u modernizaciji mrea i migraciji na IMS arhitekturu i prvi je po IMS referencama. Ericsson je potpisao ak 63 komercijalna IMS ugovora, i to za fiksne, GSM/GPRS, WCDMA/HSPA i Wimax mree, distribuirane po Americi, Europi, azijsko-pacifikoj regiji i Africi. Standard MMTel e imati kljunu ulogu u IMS vieuslunom eko-sustavu. Zbog svoje interoperabilnosti i industrijske prihvaenosti, samo standardna rjeenja mogu osnaiti trite i osigurati mnotvo meusobno povezanih operatora i pruatelja usluga. U tom smislu MMTel ne predstavlja samo IMS uslugu, ve globalni standard za sljedei korak evolucije telefonske usluge, a to je multimedijska komunikacija u stvarnom vremenu koja e dugorono zamijeniti fiksnu i mobilnu tehnologiju komutacije kanala.

Literatura
[1] http://www.etsi.org/tispan/ [2] http://www.3gpp.org/ [3] interna Ericssonova dokumentacija

Popis kratica
3G - 3rd Generation 3GPP - 3rd Generation Partnership Project ACR - Anonymous Communication Rejection AGCF - Access Gateway Control Function AGW - Access Gateway AoC - Advice of Charge AP - Aggregation Proxy AR - Access Ramp ARPU - Average Revenue Per User CB - Call Barring CCBS - Call Completion to Busy Subscriber CDIV - Communication Diversion CONF - Conference CS - Circuit Switched CS/CPS - Carrier Selection / Carrier PreSelection CSCF - Call Session Control Function CW - Communication Waiting DNS - Domain Name System EC - Emergency Call ECT - Explicit Communication Transfer EDGE - Enhanced Data rates for GSM Evolution EMA - Ericsson MultiActivation ENUM - E.164 Number Mapping ETSI - European Telecommunications Standards Institute FMC - Fixed-Mobile Convergence GPRS - General Packet Radio Service GSM - Global System for Mobile communication GSMA - Global System for Mobile communication Association HOLD - Call Hold IETF - Internet Engineering Task Force IMS - IP Multimedia Subsystem IP - Internet Protocol IPTV - Internet Protocol Television ISDN - Integrated Services Digital Network LI - Lawful Intercept MCID - Malicious Communication Identification III/59

MGC - Media Gateway Controller MGCF - Media Gateway Controller Function MGW - Media Gateway MM - MultiMediation MMTel - Multimedia Telephony MRFC - Multimedia Resource Function Controller MSAN - Multi-Service Access Node MSS - Mobile Softswitch MTAS - Multimedia Telephony Application Server MWI - Message Waiting Indication NGN - Next Generation Networks NP - Number Portability OIP - Originating Identification Presentation OIR - Originating Identification Restriction PES - PSTN/ISDN Emulation Subsystem POTS - Plain Old Telephony Service PSTN - Public Switched Telephony Service QoS - Quality of Service RCS - Rich Communication Suite RSS - Remote Subscriber Stage RTP - Real Time Protocol SIP - Session Initiated Protocol (IETF) TCO - Total Cost of Ownership TDM - Time Domain Multiplex TeS - Telephony Server TIP - Terminating Identification Presentation TIR - Terminating Identification Restriction) TISPAN - Telecoms & Internet converged Services & Protocols for Advanced Networks TSS - Telephony Softswitch UMTS - Universal Mobile Telecommunications System UNI - User to Network Interface VoIP - Voice over IP WUIGM - Web User Interface Group Management

Adresa autora:
Barbara Paveli Grbi e-mail: barbara.pavelic.grbic@ericsson.com Ericsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45 p.p. 93 HR-10002 Zagreb Hrvatska

Urednitvo je primilo rukopis 20. listopada 2010. III/60 br. 1, 2010.