Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine
Slavica Bene{ Miri}
ULTRAZVU^NA DIJAGNOSTIKA
TRBU[NE [UPLJINE
UZ METODA PREGLEDA
TRBU[NE [UPLJINE
Priprema za pregled trbu{ne {upljine nije
potrebna. Meteorizam je te{ko ukloniti i nakon
bilo kakve pripreme. Ako nema dobre vidljivosti,
a postoji sumnja na patolo{ke promjene, pregled
treba ponoviti.
Polo`aj pacijenta pri pregledu je le`e}i na
le|ima. Po potrebi, pacijent se okre}e na desni i
lijevi bok. U uspravni polo`aj se stavlja, ako se
tra`i pomi~nost nekoga sadr`aja.
Disanje u toku pregleda mo`e biti mirna res-
piracija, te obi~ni i duboki inspirij prema potrebi.
Presjeci trebaju obuhvatiti cijeli abdomen sis-
tematskim pretra`ivanjem svih dijelova abdome-
na. Na UZ presjecima abdomena dobije se pres-
jek dijela trbu{ne stijenke, parenhimnoga organa
ili vijuga crijeva prema topografskomu polo`aju.
Popre~ni presjeci dobiju se pomicanjem son-
de u popre~nomu polo`aju, od rebrenih lukova
do donjega ko{tanoga ruba male zdjelice.
Pregleda se cijeli abdomen od jedne do druge
lateralne strane.
Uzdu`ni presjeci se dobiju, tako da se sonda
postavi uzdu`no i povla~i od jedne strane tijela
do druge od rebrenih lukova do simfize.
UZ ANATOMIJA TRBU[NE [UPLJINE
Trbu{na {upljina je intraperitonealni prostor
smje{ten izme|u dijafragme i dna male zdjelice.
Dorzalna granica je retroperitoneum, a ventralna
trbu{na stijenka.
U njoj su smje{teni veliki parenhimni organi i
probavni trakt. Izme|u njih je peritonealna {uplji-
na, koja se dijeli u nekoliko prostora iznad i ispod
omentuma. U njima se skuplja slobodni patolo{ki
sadr`aj. Prostori postaju vidljivi, kada se jetra i
slezena odmaknu od dijafragme i razmaknu
vijuge crijeva.
Trbu{na stijenka nalazi se na povr{ini presjeka
ispod sonde bilo kojega dijela abdomena. Ko`a
je prvi hiperehogeni sloj {irine nekoliko mili-
metara. Ispod nje je podko`no masno tkivo, koje
ima anehogenu strukturu s malo crtkastih hipere-
hogenih struktura.
Mi{i}i trbu{ne stijenke su ehogeni s du`im
hiperehogenim linijama u uzdu`nom presjeku, a s
to~kastim hiperehogenim strukturama u popre~-
nom presjeku. Konture mi{i}a su linearne, hiper-
ehogene, o{tro ocrtane. Lateralno i obostrano
simetri~no su rektusi. Izme|u njih je aponeuroza,
linea alba, a lateralno su tri sloja mi{i}a.
Aponeuroza izme|u rektusa vidi se kao {ira,
linearna, hiperehogena struktura. Uz samu
unutarnju povr{inu trbu{ne stijenke i na povr{ini
crijeva je peritoneum. Izgleda kao hiperehogena
crta, koja se ne diferencira uvijek.
Crijeva s velikom koli~inom zraka ili plina daju
{iroku akusti~nu sjenu. Male koli~ine plina u
obliku mjehuri}a daju sliku “kometinog repa”.
Teku}ina u probavnim organima i izme|u vijuga
crijeva ima anehogeni izgled. @itki sadr`aj u crije-
vima je ehogen. @eludac i vijuge crijeva sa sadr-
`ajem pomi~u se ovisno o peristaltici.
UZ PATOLO[KE PROMJENE
TRBU[NE [UPLJINE
Hernija trbu{ne stijenke je izbo~enje peri-
tonealnoga sadr`aja kroz trbu{nu stijenku na
mjestu defekta mi{i}noga sloja. Mo`e biti spon-
tana ili postoperacijska. Na UZ presjecima na
mjestu hernijskoga hijatusa ne vidi se mi{i}no
tkivo ispod podko`noga masnoga tkiva. Granica
crijeva ili crijevnih vijuga prominira u podko`nu
regiju. Prolaps crijeva se poja~ava pri napinjanju.
Hematom, serom, apsces trbu{ne stijenke
ovisno o vremenu trajanja i obimnosti, vide se
kao ovalne ili nepravilne anehogene strukture.
Kod duljega trajanja mogu imati ehogeni izgled, a
apsces mo`e biti i heterogene strukture.
Tumori trbu{ne stijenke su rijetki. Naj~e{}i
benigni tumor je lipom koji ima anehogenu ili
hipoehogenu strukturu, sli~nu masnom tkivu.
353
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena
Fibrom je ehogenoga izgleda. Maligni tumori
nemaju tipi~nu ehostrukturu, ali rastu ekspan-
zivno, imaju nepravilan oblik i neravne konture.
Teku}i sadr`aj u trbu{noj {upljini mo`e biti
eksudat, transudat, krv, limfa, urin, gnoj i crijevni
sadr`aj. Eho struktura svih homogenih teku}ina
je anehogena. Teku}i sadr`aj se nalazi izme|u
organa i vijuga crijeva, se`e od dijafragme do
dna male zdjelice i od trbu{ne stijenke do
retroperitoneuma. Mo`e se odrediti lokalizacija
teku}ega sadr`aja, a karakter se predpostavlja
na osnovu anamneze i klini~ke slike.
Ascites se prvo pojavljuje subfreni~no, dorzal-
no, izme|u dijafragme i jetre ili u hepatorenal-
nom recesusu, poznatom kao “Morisonov d`ep”.
Kod ne{to ve}e koli~ine treba ga tra`iti u Dougla-
sovom recesusu. Razina ascitesa se pove}ava od
dorzalnih dijelova trbu{ne {upljine prema ven-
tralno. Velika koli~ina ascitesa odvaja organe i
vijuge crijeva. Postaju vidljivi ligamenti subdi-
jafragmalno i u maloj zdjelici. Ligamenti se vide
kao hiperehogene vrp~aste strukture u aneho-
genom sadr`aju.
Sve ostale vrste teku}ega sadr`aja lokalizirane
su u blizini mjesta nastanka. Krv, gnoj, limfa mo-
gu mjenjati anehogeni izgled u ehogeni ovisno o
duljini trajanja i patolo{kim promjenama u njima.
Crijevni sadr`aj sadr`i mjehuri}e plina koji se pre-
poznaju po znaku “kometinoga repa”.
Apsces ovisno o mjestu stvaranja, okolnim
organima i razvojnom toku mo`e biti anehogen,
354
ehogen, semilikvidan i heterogen s prisustvom
plina, koji daje znak “kometinoga repa”. Oblik
mo`e biti pravilan ili nepravilan, a konture jasne
ili nejasne.
Ciste, ako su prave peritonealne, polaze od
mesenterija ili omentuma. Tada su obi~no
smje{tene ispod same trbu{ne stijenke. Me|u-
tim, velike ciste jetre, gu{tera~e, bubrega, ovari-
ja i retroperitoneuma kada se {ire u peritonealnu
{upljinu razmi~u crijeva. Na UZ presjecima tada
je te{ko i ~esto nemogu}e odrediti pripadnost
ciste odre|enomu organu. Sve ciste imaju tipi~nu
eho sliku. Oblik je okrugao, sadr`aj anehogen,
kontura je glatka i dobro izra`ena, uz dorzalnu
konturu izra`eno je posteriorno poja~anje odje-
ka. Ehinokokna cista ima tipi~nu eho sliku ovisno
o stupnju razvoja kao i kod ehinokokne ciste
jetre.
Tumori peritoneuma primarne etiologije, kao
{to je mezoteliom peritoneuma, su rijetki. Obi-
~no su smje{teni ispod trbu{ne stijenke, solidne
su eho strukture. Nije ih mogu}e razlikovati od
velikih tumora gu{tera~e, ekstraluminalnih leo-
mioma `eluca, tumora retroperitoneuma, velikih
solitarnih paketa limfnih ~vorova retroperitoneu-
ma i dr.
Maligni tumori `eluca i crijeva daju tipi~nu eho
sliku “pseudo-bubrega”. Metastatski procesi
peritoneuma mogu biti lokalizirani, ali ~e{}e su
difuzni, zahva}aju peritoneum u vidu kvr`ica i za-
debljana hiperehogene strukture.
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

Trbu{na {upljina i stijenka

11.T[.01. Ascites po~etni, kosi presjek lijevoga re`nja jetre: AC - ascites je linearni anehogeni sadr`aj uz
rub l. re`nja jetre, odgovara jedva primjetnoj koli~ini slobodne teku}ine, J - jetra, VK - v. cava,
K - kralje`nica.

11.T[.02. Ascites po~etni i pleuralni izljev, lijevi kosi presjek desnoga re`nja jetre: AC - ascites je uski
anehogeni luk izme|u dijafragme i konture d. re`nja jetre, PL - pleuralni izljev je mala koli~ina
anehogenoga sadr`aja dorzalno od dijafragme i v. cavae, VK - v. cava je {irokoga lumena,
VH - hepatalne vene su pro{irene, D - dijafragma, J - jetra.

11.T[.03. Ascites po~etni, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre: AC - ascites je anehogeni sadr`aj, oblika
trokuta izme|u ventrokranijalnoga ruba jetre i dijafragme, J - jetra, D - dijafragma, VH - v. hepatica,
VP - presjek v. portae, VK - v. cava.

355
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.04. Ascites, presjek abdomena: AC - ascites je obilni slobodni anehogeni sadr`aj izme|u trbu{ne
stijenke i vijuga crijeva, C - crijeva se vide u popre~nom presjeku kao hiperehogene prstenaste
strukture unutar kojih je heterogeni sadr`aj, na ehoskopiji crijeva mijenjaju polo`aj i oblik zbog
peristaltike, TS - trbu{na stijenka, R - reverberacija.

11.T[.05. Ascites, presjek abdomena: AC - ascites je obilan anehogeni sadr`aj izme|u vijuga crijeva,
C - crijeva u uzdu`nom presjeku vide su ehogene kobasi~aste strukture, promjenjivoga oblika
ovisno o peristaltici.

11.T[.06. Ascites “maligni”, uzdu`ni presjek abdomena: AC - ascites je slobodni anehogeni sadr`aj u
abdominalnoj {upljini izme|u trbu{ne stijenke i crijeva, C - crijeva izgledaju slijepljena i
ehoskopski nepokretna, TS - trbu{na stijenka, ZR- zrak, AS - akusti~na sjena.

356
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.07. Ascites “maligni”, uzdu`ni presjek abdomena: AC - ascites je obilan anehogeni slobodni
sadr`aj u abdominalnoj {upljini, C - crijevne vijuge se ne diferenciraju i retrahirane su uz dorzalnu
stijenku, PP - posteriorno poja~anje odjeka, J - jetra.

11.T[.08. Intraabdominalni postoperacijski izljev, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek lijevoga re`nja
jetre: I - izljev je anegoheni sadr`aj oko kaudalnoga lobusa jetre, LK - lob. caudatus, J - jetra,
LV- lig. venosum, VK- v. cava, K - kralje`nica.

11.T[.09. Pleuralni izljev, po~etni, interkostalni presjek desnoga re`nja jetre: PL - pleuralni izljev je uski
trak anehogenoga sadr`aja izme|u dijafragme i ruba torakalne stijenke, D - dijafragma,
T - torakalna stijenka, J - jetra.

357
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.10. Pleuralni izljev, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: PL - pleuralni izljev je slobodni anehogeni
sadr`aj izme|u dijafragme i torakalne stijenke, D - dijafragma, T - torakalna stijenka, J - jetra,
VK - v. cava, VH - v. hepatica, A - aorta, K - kralje`nica.

11.T[.11. Pleuralni izljev, ascites, popre~ni presjek jetre: PL - pleuralni izljev je obilni anehogeni sadr`aj
izme|u dijafragme i torakalne stijenke, D - dijafragma, T - torakalna stijenka, AC - ascites,
manje obilan teku}i sadr`aj izme|u dijafragme i jetre, J - jetra.

11.T[.12. Pleuralni izljev, lijevi kosi proksimalni presjek jetre: PL - pleuralni izljev, s obje strane tijela je
obilni anehogeno-hipoehogeni sadr`aj izme|u vrlo razmaknute dijafragme i torakalne stijenke,
D - dijafragma, T - torakalna stijenka, PP - posterirno poja~anje odjeka, J - jetra, VH - hepatalne
vene pro{irene, VK - v. cava.

358
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.13. Pleuralni izljev, uzdu`ni presjek desnoga re`nja jetre, isti pacijent pod br. 12: PL - pleuralni izljev
je obilan anehogeni sadr`aj u freniko-kostalnom sinusu izme|u dorzalnoga dijela dijafragme i
dorzalne torakalne stijenke, D - dijafragma, T - torakalna stijenka, J - jetra, VH - desna v. hepatica.

11.T[.14. Hematotoraks, popre~ni presjek desnoga re`nja jetre: KR - krvarenje je mala koli~ina slobodnoga
anehogenog sadr`aja u des. freniko-kostalnomu sinusu, D - dijafragma, T - torakalna stijenka,
J - jetra, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

11.T[.15. Perikardijalni izljev, uzdu`ni presjek jetre u smjeru v. kave: PI - pleuralni izljev je anehogeni
sadr`aj u obliku klina izme|u perikarda, koji se prislanja na dijafragmu i konture srca, P- perikard,
D - dijafragma, S - srce, J - jetra, VP - v. porta, VH - v. hepatica, VK - v. cava.

359
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.16. Cista ovarija, popre~ni presjek male zdjelice: C - cista je anehogena okruglasta struktura s malo
ehogenijega sadr`aja u distalnom dijelu, promjera 80 mm, kontura je glatka i o{tra, ispunjava
malu zdjelicu, PP - posteriorno poja~anje odjeka, TS - trbu{na stijenka, R - reverberacija.

11.T[.17. Cista ovarija, uzdu`ni presjek male zdjelice, isti pacijent pod br. 16: C - cista se nalazi kranijalno
od mokra}noga mjehura i imprimira njegovu stijenku, MM - m. mjehur, PP - posteriorno
poja~anje odjeka, TS - trbu{na stijenka, R - reverberacija.

11.T[.18. Folikularne ciste, presjek a) desnoga jajnika, b) lijevoga jajnika: C - ciste su okrugloga i ovalnoga
oblika, homogenoga sadr`aja, konture su glatke, jedna je u projekciji d. jajnika i dvije u projekciji
l. jajnika, PP - nazna~eno posteriorno poja~anje odjeka.

360
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.19. Mucinozni cistadenom permagnum, popre~ni presjek abdomena: C - cisti~na tvorba glatke kon-
ture, ispunjava cijeli abdomen, s ogromnim izbo~enjem trbuha, potiskuje sve organe, ispunjena
je anehogeno-hipoehogenim sadr`ajem, koji je poslije operacije iznosio blizu 40 l, PP - postriorno
poja~anje odjeka.

11.T[.20. Papilarni cistadenom jajnika, popre~ni presjek male zdjelice: C - dvije cisti~ne strukture ovalnoga
oblika, promjera do 68 mm, unutar lumena jedne vidi se rubno ehogeno pro{irenje s izbo~e-
njem bati~astoga oblika, me|usobno se superponiraju, PP - posteriorno poja~anje odjeka.

11.T[.21. Serozni cistadenom jajnika, popre~ni presjek male zdjelice: C - cisti~na tvorba ispunjava cijelu
malu zdjelicu, okrugloga je oblika, promjera 115 mm, multivezikalne strukture s ehogenim sep-
tima, u pojedinim vezikulama je hipoehogeni, gusti sadr`aj - G, PP - posteriorno poja~anje
odjeka, TS - trbu{na stijenka.

361
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.22. Mucinozni cistadenom jajnika, popre~ni presjek na distalnom rubu gornjega retroperitoneuma:
T - tumor je nepravilnoga oblika, promjera oko 195 mm, slabo diferenciranih kontura, multive-
zikalne strukture s anehogenim i dijelom hipoehogenim sadr`ajem s debljim neravnim ehogenim
septima, G - gu{}i sadr`aj, K - kralje`nica.

11.T[.23. Adenokarcinom jajnika, popre~ni presjek proksimalnoga dijela male zdjelice: T - tumor je ovalna
cisti~na struktura, promjera 85 mm, eho struktura je rubno ehogenom s izra{tajem prema
lumenu, kontura je glatka, VK - v. cava, A - aorta, K - kralje`nica.

11.T[.24. Cistadenokarcinom jajnika, uzdu`ni presjek abdomena: T - tumor je mje{ovite ehogene - E i

sa}aste anehogene strukture - A, s ehogenim septima razli~ite {irine, koji zauzima gotovo cijeli
abdomen, TS - trbu{na stijenka.

362
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[ 25. Leomiosarkom, uzdu`ni presjek abdomena: T - tumor je pseudocisti~noga karaktera, eho struktura
je hipoehogena i homogena - L, s rubnim ehogenim zadebljanjem u vidu stijenke - S, bati~astim
proliferacijama u lumen, izdu`enoga je oblika, {irine oko 105 mm, neravnih kontura, ispunjava
u potpunosti ventralni dio abdominalne {upljine do trbu{ne stijenke, TS - trbu{na stijenka.

11.T[.26. Leomiosarkom, popre~ni presjek abdomena, isti pacijent pod br. 25: T - tumor u popre~nom
presjeku poslije okretanja na bok, gubi se homogenost gustoga sadr`aja u kome se vide
ehogenije zone - E, koje su promjenjivoga oblika i polo`aja, S - stijenka, K - kralje`nica,
TS - trbu{na stijenka.

11.T[.27. Leomiom `eluca, popre~ni presjek u epigastriju: T - tumor je srednje ehogene strukture,
ovalnoga oblika, promjera do 90 mm, s centralnim anehogenim zonama nekroze - N, zauzima
cijeli epigastrij i ne izgleda vezan ni za jedan organ, TS - trbu{na stijenka.

363
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.28. Karcinom kolona, uzdu`ni presjek desnoga hemiabdomena: T - tumor je ovalnoga oblika, promjera
oko 60 mm, atipi~ne strukture, vidi se {iroki ehogeni rub, u sredi{tu je slojevita heterogena
struktura s anehogenim promjenama, ne izgleda vezana niti za jedan organ, TS - trbu{na stijenka.

11.T[.29. Miomi uterusa, popre~ni presjek male zdjelice: M - maternica u popre~nom presjeku okrugloga
je oblika, promjera 100 mm, srednje ehogene strukture, T- tumori su ve}e i manje hipoehogene
promjene strukture, koje odgovaraju miomima, TS - trbu{na stijenka.

11.T[.30. Tumor, popre~ni presjek abdomena: T - tumor je velika tvorba, ispunjava abdomen, izgleda
kao konglomerat ovalnih heterogenih struktura i s jednom cisti~noga karaktera, kontura je
policikli~na, TS - trbu{na stijenka.

364
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.31. Mezenterijalna cista, uzdu`ni presjek abdomena: T - tumor je ovalnoga oblika, mjeri 112x86 mm,
mje{ovite je ehogene i anehogene sa}aste strukture s ehogenim septima razli~ite {irine,
AC - ascites ( pacijent na dijalizi), C - crijevo, TS - trbu{na stijenka.

11.T[.32. Teratom, presjek abdomena: T - tumor je okruglasta struktura, promjera 116 mm, kontura je
dijelom glatka, dijelom neravna, eho struktura je kompleksna, ima zona homogenih ehogenijih - 1,
hipoehogenih - 2, anehogenih - 3 i dijelova spu`vaste anehogeno-ehogene strukture - 4.

11.T[.33. Teratom, uzdu`ni presjek male zdjelice: T - tumorska tvorba, ispunjava malu zdjelicu i se`e do
umbilikusa, eho struktura je srednje ehogena s anehogenim promjenama, kontura je slabo
ocrtana, TS - trbu{na stijenka.

365
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.34. Metastaze sarkoma femura, presjek abdomena: T - jedna od tumorskih tvorbi koje ispunjavaju
abdomen je heterogene eho strukture, TS - trbu{na stijenka, C - crijevo, AS - akusti~na sjena.

11.T[.35. Urinom, uzdu`ni presjek male zdjelice poslije transplantacije bubrega.: U - urinom je okruglasta,
anehogena struktura uz kranijalnu konturu mokra}noga mjehura, MM - m. mjehur.

11.T[.36. Hematom, stari, kod bolesnika s hemofilijom, uzdu`ni presjek lijevoga hemiabdomena:
H - hematom je velika ehogena, nehomogena struktura jasne konture, nalazi se od male
zdjelice do ispod rebrenog luka.

366
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.37. Periapendikularni apsces, popre~ni presjek ileocekalne regije: A - apsces u supurativnoj fazi je
anehogena struktura okrugloga oblika s ne{to ehogenoga sadr`aja, kontura je dijelom
nazubljena, apscesa se`e do crijeva i ruba trbu{ne stijenke, C - crijevo, S - stijenka crijeva je
zadebljana hipoehogena, dijelom anehogena, TS - trbu{na stijenka.

11.T[.38. Apsces male zdjelice, a) popre~ni presjek, b) uzdu`ni presjek apscesa: A - apsces je u supura-
tivnoj fazi, prete`ito anehogen, nehomogene strukture, kontura je ravna, o{tra, PP - posteriorno
poja~anje odjeka, TS - trbu{na stijenka, R - reverberacija.

11.T[.39. Apsces desnog hemiabdomena, popre~ni presjek abdomena: A - apsces je u zreloj fazi hetero-
gene strukture sa znacima prisustva plina, kontura je neravna, o{tro ocrtana, dijelom poja~ane
ehogenosti, P - plin daje hiperehogenu sliku, AS - akusti~na sjena, TS - trbu{na stijenka.

367
Atlas ultrazvu~ne dijagnostike abdomena

11.T[.40. Hernija trbu{ne stijenke, a) popre~ni presjek trbu{ne stijenke, pove}an: P - potko`no masno
tkivo je anehogeno s linearnim hiperehogenim strukturama, M - mi{i}ni sloj u popre~nom presjeku
je hipoehogen s to~kastim i kratkim linearnim hiperehogenim strukturama, KR - “kometin rep”,
znak prisustva plina u crijevu, b) presjek u predjelu hernije: KR - “kometin rep”, P - potko`no
masno tkivo.

11.T[.41. Lipom trbu{ne stijenke, uzdu`ni presjek trbu{ne stijenke, pove}an: T - lipom je ovalna hipo-
ehogena, homogena struktura s linearnom jasnom konturom u podko`nom masnom tkivu,
K - ko`a je hiperehogena i homogena, M - mi{i}ni sloj je u uzdu`nom presjeku hipoehogen s
dugim linearnim hiperehogenim strukturama.

11.T[.42. Fibrom trbu{ne stijenke, a) i b) presjeci fibroma: T - fibrom je ovalna, dobro ograni~ena hipoe-
hogena slojevita struktura, P - podko`no masno tkivo, M- mi{i}ni sloj, T[ - trbu{na {upljina.

368
 Ultrazvu~na dijagnostika trbu{ne {upljine

11.T[.43. Serom na postoperacijskom o`iljku, a) uzdu`ni presjek, b) popre~ni presjek: S - serom je ane-
hogena struktura u mi{i}nom sloju trbu{ne stijenke, F - fistula, koja komunicira s povr{inom
ko`e, M - mi{i}i trbu{ne stijenke, P - potko`no masno tkivo.

11.T[.44. Hematom trbu{ne stijenke, a) uzdu`ni presjek, b) popre~ni presjek: H - hematom je anehogena
struktura u potko`nom masnom tkivu, PM - podko`no masno tkivo, K - ko`a, M - mi{i}.

11.T[.45. Apsces trbu{ne stijenke, uzdu`ni presjek: A - apsces je mje{ovite aneheogene i hipoehogene
strukture, K - ko`a, P - potko`no masno tkivo, M - mi{i} trbu{ne stijenke stijenke.

369