1883.

Charles Babbage osmislio univerzalni stroj za računanje koji bi bio u stanju rješavati
različite zadatke. Podjela univerzalnog stroja:

 dio u koji se unose podaci,

 dio koji računa,

 dio koji govori računalu što da radi,

 dio koji pamti podatke,

 dio koji prikazuje rezultate.

Drugi svjetski rat presudno je utjecao na nagli razvoj elektroničkih računala. Alan Turing
izradio elektromehanički stroj Collossus koji je dešifrirao tajne poruke šifrirane Enigmom.

Prvo računalo za vojne potrebe je nastalo 1946. godine pod nazivom ENIAC. Osnovni
elementi ENIAC-a su bile elektronske cijevi.

Von Neumann je osmislio ideju o računalu kojim bi upravljao izmjenjivi program smješten u
memoriju. Još i danas se moderna računala grade na von Neumannovom modelu građe
računala.

1947. godine – otkriveni tranzistori. Upotreba tranzistora je dovela do smanjenja dimenzija i

cijene računala uz istodobno poveċanje njihove pouzdanosti. Prvo računalo temeljeno na
tranzistorima se zvalo UNIVAC.

1970. godine nastao prvi mikroprocesor.

1975. godine proizvedeno je računalo koje se smatra prvim osobnim računalom.

Bill Gates i Pall Allen osnovali Microsoft. Presudni događaj u razvoju tvrtke Microsoft je
razvoj operacijskog sustava s grafičkim korisničkim sučeljem koji je dobio naziv Windows

Dva su glavna proizvođača osobnih računala koja su postavila norme kojih se drže svi drugi
proizvođači: IBM i Apple. IBM i Apple su međusobno nesukladni.
Generacije računala:

 I. generacija računala (1951. – 1958.)

Temeljni element računala 1. generacije su elektronske cijevi.

 II. generacija računala (1959. – 1963.)

Temeljni element su tranzistori

 III. generacija računala (1964. – 1970.)

Temeljni element je integrirani krug

 IV. generacija računala (1971. – )

Temeljni element – visokointegrirani krugovi i mikročipovi.

 V. generacija računala (1990. - )

Razvoj umjetne inteligencije i ekspertnih sustava