GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018.

1
 Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
KOMENTAR/SJEĆANJE
Značajnici izvan sustava i izvan HJAZU!
Najznačajnija predstava ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara
bilo je predstavljanje Velike glazbene povijesti Dubrovnika
Dr. sc. Miho Demović, rodom Konav- ka u kraljevini Jugoslaviji, a četvrta
ljanin (Mrcine/Dubravka 1934.), tragična godina u našoj povijesti i
svećenik, dugogodišnji voditelj Kat- četvrta knjiga ove povijesti glazbe
edralnog zbora zagrebačke kate- koja do nje doseže, jest 1944., kada
drale, formalno najobrazovaniji u Dubrovnik ulaze “oslobodioci“, stal-
čovjek u Hrvatskoj, znanstvenik muz- jinistički mrzitelji svega hrvatskog, a
ikolog, 16. je kolovoza u palači Spon- osobito hrvatske države, te i prije ul-
za u Dubrovniku predao javnosti aza (na Orsuli) i nakon ulaza (na Dak-
Veliku povijest dubrovačke glazbe u si), a kasnije gdje god su stigli pobili
četiri knjige, a peta je najavljena, kao su desetine i stotine, a 1945., nakon
i spomenik Ruđeru Boškoviću na završetka rata (!!!), smaknuli su,
njegovoj poljani u Gradu. procjenjuje se, čak i više od pola mil-
Dubrovačke ljetne igre su se izkaza- ijuna nevinih ljudi, žena i djece. Na-
le: upriličile su predstavljanje javljena je i peta knjiga, ma koliko da
četveroknjižja dr. sc. Miha Demov- je moj dobri prijatelj, fra Karlo Jurišić,
ića što možemo držati jednom od na- na jednom znanstvenom skupu (o
jznačajnijih, a prema meni i na- Ivanu Despotu) uztvrdio da sve što
jznačajnijoj predstavi ovogodišnjih, je mlađe od pola stoljeća, još nije
69. Dubrovačkih ljetnih igara. Naime, povijest!
sve drugo što sa na Igrama ove go- Imao sam rijetku čast i posebno
dine moglo vidjeti i čuti, u dramskom zadovoljstvo biti recenzent Demov-
dijelu, uskoro će utonuti u prašnjave ićevoj knjizi Cithara octochorda,
„kronike vremena“, dok ove četiri osmerožična kitara, njezinu
knjige o povijesti glazbe u Dubrovni- književnom dijelu. To su, naime, jez-
ku 16. kolovoza godine gospodnje ično i književno vrlo lijepi kajkavski
2018. čine iznimno značajnim datu- prijevodi molitava s latinskog, uz
mom u povijesti ne samo glazbe osam blagdanskih prigoda
nego i kulture dičnoga nam Grada i liturgijskoga kalendara: advent,
čitave Lijepe Naše. Božić, korizma, Uskrs, nedjeljne,
Knjigu su predstavili znalci i Demov- marijanske, svetačke i posmrtne pri-
ićevi prijatelji, ugledni ljudi i ugledna gode. Poznavali smo se i od ranije,
imena, a popratili je u knjizi spomin- bio je povremeni gost u mom
janom ozbiljnom svirkom vrsni inter- nekadanjem zagrebačkom domu,
preti, no to ovdje nije moj posao. O znak našega razpoznavanja bio je
tomu bi i o tim ozbiljnim imenima „zvona s Kaptolona“, koja su se u
valjda trebalo nešto biti ili jest nešto tom domu tako blisko čula, tako da
već napisano ne samo u mjestnom, znam koliko je Dum Miho iskreni pre-
nego i u čitavom (ne)hrvatskom tisku galac, predani domoljub, strateg
i zvučno-vidnim sredstvima javnog glazbene kulture u Hrvata, brižnik i
saopćavanja, jer te četiri knjige nisu marnik bez usporede i bez premca,
značajne samo za Dubrovnik, nego a jednostavan, običan, dobar i ple-
i za povijest hrvatske glazbe općeni- menit čovjek. Posebno brine o sve-
to. Te knjige potvrđuju da je Du- mu u povijesti hrvatske glazbe, tako
brovnik, kao i cijela Hrvatska, pri- i o crkvenoj i drugoj glazbi Hrvata u
padao i da od početka, a ovdje doka- Boki Kotorskoj… Svevišnjega molim,
zano već od 10. stoljeća, pripada neka ga ne poziva dok sve svoje
katoličkoj kršćanskoj kulturi europ- zamisli i naume ne ostvari!
skoga dijela Mediterana i srednje te Jednom mi se jedan zajednički pri-
zapadne Europe, kao i to da je du- jatelj požalio kako dr. sc. Miho De-
brovačka glazbena kultura i literatu- mović djeluje posve izvan pomoći
ra iznimno bogata i vrijedna. državnih znanstvenih ustanova. Ni-
Zanimljivost je da je ta povijest kada nije postao ni akademik, iako
glazbe sagledana i napisana između je formalno moguće najobrazovaniji
četiri najtragičnije godine u našoj, a Hrvat, s čak trideset i pet semestara
osobito u dubrovačkoj općoj povijes- studija povijesti glazbe na hrvatskom,
ti. Prva je knjiga do tragične 1667., slovenskom i njemačkom jeziku, jer
dakle do onoga razornoga potresa. ga neki drugi, tada moćni njezin član,
Druga knjiga je do druge velike ne podnosi „iz zavisti“. Međutim, ako
tragedije: do 1808. i propasti Repub- je itko u Hrvatskoj zaslužio biti aka-
like kao samostalne države. Treća demik, onda je to don Miho, tvorac
knjiga prikazuje zbivanja u glazbi do golema znanstvenog opusa i predani
jednako tragične 1918. godine, kada djelatnik na svojemu području. Nije
smo , vođeni „guskama u magli“, primljen i stoga što hrvatske akadem-
podpali pod istočnjački serbo-turski ije znanosti i nije bilo, a i danas je
svijet i svjetonazor, a osobito pod ona zapravo HJAZU: Hrvatska Jugo-
svojatanje i posrbljivanje Dubrovni- akademija, pa i bolje da ga tamo
2 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
nema. Dokaz tomu je njezin današnji predsjednik (neki
onkolog, prezimenom Kusić) koji je namjerno propustio, iako
za to mjestom i ulogom najpozvaniji, ostvariti višednevni,
veliki, bilo nacionalni bilo međunarodni znanstveni skup o
novijoj hrvatskoj povijesti, u kojoj se sva zla znana nam svi-
jeta svaljuju samo na ustaše i na Hrvatsku. Time bi se došlo
do znanstvene istine, do nepobitnih historijskih činjenica,
do osvjetljenja ideološkim šovinizmom zamračena toga dijela
naše povijesti. To bi bio čvrsti temelj gradnji sadašnjosti i
sutrašnjice novih naraštaja, bez okupatorskih laži i podvala.
Umjesto toga, pristao je biti i bio je jadni pijun sadašnje odn-
arođene hrvatske vlasti. Kao predsjednik najznačajnije na-
cionalne i državne znanstvene i umjetničke ustanove, srozao
se na to da bude predsjednik nekakve zbrda-zdola prigod-
no sklepane administrativne skupine kojekojih vladinih priši-
petlja. Znakovlje okupatora u ovome ratu, ujedno i znakov-
lje počinitelja genocida nad Hrvatima nakon onoga prošloga
rata, usudio se priznati i uvažiti, a ona pod kojima je Domov-
ina oslobođena od okupatora (makar samo vojno!) da su
zabranjena i da se, kao i za jugo-diktature, u Hrvatskoj ne
smiju pjevati hrvatske pjesme odpora okupatoru. Takav pred-
sjednik takve Akademije, dakle HJAZU, dokazuje da su hr-
vatski intelektualci često politički glupani i bijednici, moralni
sitnež kao i taj Kusić. No, Hrvati su već u 19. stoljeću, kada
su gotovo svi okolni i europski narodi osnivali svoje nacio-
nalne akademije znanosti i umjetnosti, svoju nacionalnu
akademiju osnovali kao južno-slavensku/ jugoslavensku,
jedinstveno i u cijelomu svijetu neponovljivo bedasto! (Bez
obzira na ondašnje prilike, odnose itd., to je tako!)
Akademik nikada nije postao još jedan značajnik kojim se
mogu podičiti kao prijateljem, još od studentskih dana, dr.
sc. prof. emeritus Predrag Keros, inače dubrovački zet. (Gos-
pođa Jadranka Keros završila je svoju profesorsku karijeru
kao dekanica Stomatološkog fakulteta Zagrebačkog
sveučilišta. Sjećam se kad mi ju je „Gic“, kako smo ga zvali,
predstavio pred Gradskom kavanom, još kao djevojku, kao
da je jučer bilo!) Naime, u svim učbenicima otorinolarin-
gologije, posvuda u svijetu, na svim sveučilištima, postoji i
spominje se „keros“, medicinski pojam anatomske čestice
koju je prof. Keros odkrio, još kao mlad znanstvenik. Me-
đutim, to „horvatskim yu-akademikima“ ništa nije značilo;
nisu se ni osvrnuli na njega. („A, je li to onaj koji priča viceve“,
nasmijao mi se kretenski jednom jedan od njih! Jest, bio je
i vic-maher, vrlo duhovit!) Bio je i veliki zagovornik uvođenja
hrvatskog nazivlja u dijagnostici (hrvatski nazivi bolčstî).
Napustio nas je ovoga proljeća. Nedostaje nam, svima nama
koji smo se s njim družili, još od vremena bivše države, svake
nedjelje …
Dr. Demović napomenuo je moralnu obvezu podizanja
spomenika Ruđeru Boškoviću u Dubrovniku. Msg. Mate
Uzinić, biskup dubrovački, jedini (!!!/???) od gradskih otaca
koji je nazočio ovomu povijesnom trenutku, koliko sam
razabrao 6 tu je obvezu prihvatio; daj Bože da se i ostvari.
Opaska: Navečer 16., dakle toga povijesno važna datuma,
dolazim kasno kući i na tv-u gledam Vijesti iz kulture. Prva i
glavna vijest: Filmski festival u Sarajevu, nagrađen hrvatski
redatelj dokumentarist za film, pouzdano znam, rađen na
laži i povali jedne kazališne predstave koja namjerno kopa
šovinistički jaz između Hrvata i hrvatskih Srba, s velikosrb-
skih petokolonaških stajališta, zagovara tobožnju genocid-
nost hrvatskoga naroda. Nagrađen je i hrvatski glumac za
glavnu ulogu u nekom srbijanskom filmu. Oba nagrađenika
daju poduže izjave, to je u teoriji novinarskih vrsta tzv. proš-
irena vijest, na rubu kraće reportaže. Druga, dakle spored-
na vijest: predstavljanje Demovićeve knjige u Dubrovniku:
dva-tri brza švenka po predstavljačima i prisutnicima (snim-
ljena na brzaka, još i prije početka predstavljanja!), bez
posebno izdvojena krupnoga kadra autora, (tko nije nazočio,
teško da može shvatiti tko je tko!), bez ičije izjave, tzv. krnja
vijest, moguće kraća od 30 sekundi… Eto, to je suvremena
Hrvatska, to su hrvatski mediji, to je naša stvarnost.
dr. sc. Stijepo Mijović Kočan
Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!
KULTURA I (NE)SURADNJA
Izložba u Trebinju pobudila u
Dubrovniku političke strasti
Ne bježim od činjenice i da je s naše strane
bilo nekorektnosti, mržnje, i revanšizma, i nije
mi namjera idealizirati niti sebe niti moj
hrvatski narod, ali teško je surađivati sa onima
koji narušavaju povijesnu baštinu utvrde
Čičevo, grade Andrićgrad kao povijesnu
krivotvorinu (npr. Srebrenica na Drini je imala
prije dolaska Turaka 4 crkve, naravno
katoličke) i nazivaju Arslanagića most
Perovićevim mostom itd
Izložba Atanasija Popovića u Trebinju, vrsnoga slika-
ra koji je kombinirao građanski realizam i romantizam,
vještoga crtača i solidnoga kolorista izgleda da je
pobudila političke strasti.
Popović je hercegovački Srbin koji je veliki dio svoga
života proveo u Dubrovniku,stvorivši u njemu značaj-
na djela.
Osobno smatram da je dijalog potreban, kao i kultur-
na suradnja, te posebno međureligijski dijalog na koji
nas obvezuje pripadnost kršćanstvu; katoličanstvu u
Dubrovniku i prevladavajućem pravoslavlju u Trebin-
ju (od trinaestog stoljeća kada se potiskuju katolici) i
njegovoj okolici.
Naravno u svemu treba pronaći razumnu mjeru, od
idealizma i pretjerane otvorenosti biskupa du-
brovačkoga Mate Uzinića, do druge krajnosti kod gra-
donačelnika Mata Frankovića, koji ipak djelomično ima
pravo.
Naime niti u Srbiji niti u entitetu BiH Srba nije došlo do
katarze, priznavanja grijeha agresije (pljačke, paleža,
ubojstava; izuzetak je Vladika Grigorije) i dolaska na
vlast dobrih i umjerenih ljudi poput Bojana Bajića
(građanski političar poznat po divnom tekstu o Me-
hmed paši Sokoloviću) ili pok.Mirka Kovača, pisca koji
se odlično služio hrvatskim jezikom i koji je pred po-
javom Miloševića odabrao časni izgon.
Ne bježim od činjenice i da je s naše strane bilo neko-
rektnosti, mržnje, i revanšizma, i nije mi namjera ide-
alizirati niti sebe niti moj hrvatski narod, ali teško je
surađivati sa onima koji narušavaju povijesnu baštinu
utvrde Čičevo, grade Andrićgrad kao povijesnu krivot-
vorinu (npr. Srebrenica na Drini je imala prije dolaska
Turaka 4 crkve, naravno katoličke) i nazivaju Ar-
slanagića most Perovićevim mostom itd.
Slijedi navod gradonačelnika Dubrovnika gospara
Frankovića:
“Šokiran sam činjenicom da se bez znanja osnivača
(Grad Dubrovnik) gospodin Ivanović odlučio na sud-
jelovanje Umjetničke Galerije Dubrovnik u organiza-
ciji izložbe koja se odvijala u Trebinju. Uzevši u obzir
sve strahote koje su našem Gradu pristigle sa područja
Trebinja kao i činjenicu da se do danas nitko iz Tre-
binja nije ispričao i poklonio palim žrtvama ovakav
potez gospodina Ivanovića je nedopustiv. Ovim je iska-
zano nepoštovanje prema žrtvama, obiteljima žrtava,
ali i svim građanima Grada Dubrovnika i nadam se
da će se gospodin Ivanović istima ispričati.
Nakon ovog jasno mogu reći kako
gospodin Ivanović više ne uživa moje
povjerenje i očekujem što skoriji ras-
pis natječaja za ravnatelja Umjetničke
Galerije Dubrovnik”.
Po mojem mišljenju(T.T) Ivanović je
mogao biti smijenjen već znatno ranije
jer:
1. nije zadovoljio uvjete natječaja za
ravnatelja UGD
2. zbog forsiranja izvjesnog lobija koji-
ma je prepustio „udarne“ termine,
spomenut ću samo spriječenu izložbu
od strane Muzejskoga Vijeća Belgijan-
ca Delvoyea koji na svinjama tetovira
Bogorodicu Mariju sa mrtvačkim gla-
vama i šišmišima, Isusa, te pravi Križni
put sa štakorima od koji je jedan zais-
ta razapet, strojem za pravljenje go-
vana, te vitraillima sa mrtvačkim gla-
vama itd.
3. o njegovom sukobu sa Vesnom
Delić Gozze neću pisati ovom prigo-
dom, ipak nedostojno je brojati korake
višem kustosu pred mirovinom i kan-
celariju joj strpati u skladište te oduzeti
započete projekte, između ostaloga
izložbu vojvođanskoga ekspresionis-
ta Srbina Konjovića.
Čudno je da se Marin Ivanović upor-
no nije javljao galeriji u Somboru koja
je vlasnik slikareva opusa.
Gospođa Delić Gozze je uostalom
nedavno (2016) izložila cijeli niz uspje-
lih veduta Atanasija Popovića u UGD,
njoj doduše istine radi zamjeramo
nekadašnje članstvo u HNS-u,ali tako
naša zemlja ,a izgleda i Veliki svijet
uostalom funkcionira.
O cijelom događaju u Trebinju
Ivanović kaže:
“Sudjelovao sam na otvorenju izložbe
Atanasija Popovića kao predstavnik
jedne od institucija koja je posudila
slike, ali ograđujem se od bilo kojeg
oblika političkog dijaloga jer to nije niti
moj posao niti moja namjera niti os-
obno uvjerenje. Moja izjava je isključi-
vo povijesnoumjetnička i osuđujem
zlouporabu mojih riječi u neke druge
svrhe. Osim zakonske obveze po-
sudbe slika, nema govora ni o kakvoj
suradnji. Očito je nekome tamo bilo
stalo do toga da iskoristi ovu našu
dobru volju i preko mene ponovno
stavi “šapu” na Dubrovnik, a to ne pri-
hvaćam! Osim zakonske obveze po-
sudbe slika, nema govora ni o kakvoj
suradnji.“
Nije mi jasno o kakvoj se suradnji radi
i može li se Grad zaobilaziti u takvoj
osjetljivoj prekograničnoj suradnji,još
manje mi je jasno od koga je izma-
nipuliran Ivanović, o čijoj se šapi
radi;barem tako navodi?
Uostalom postoji i Muzejsko vijeće
kojega treba izvijestiti o takvoj budućoj
suradnji!
Teo Trostmann
P.S.
Želim ujedinjenje kršćanskih crkava,
želim suživot u BiH Hrvata sa braćom
Bošnjacima (ne po Komšićevom re-
ceptu koji je i Miloševićev: jedan čovjek
- jedan glas) i stvarno u mudracu Dug-
inu vidim glas razuma i novoga So-
lovjeva, prijatelja našeg Strossmayera
i Crkvenog jedinstva.
Potrebno je razdoblje mira da se isti-
na nametne i da prestanemo biti psići
koji laju preko plotova;ali suradnja ni-
kada ne smije biti na štetu građana bilo
Hrvatske bilo BiH,niti se može temelji-
ti na guranju istine pod tapit (tepih,
ćilim)i zaobilaženju međunarodnoga
prava i olakom i neodgovornom
prelaženju preko nedavne prošlosti.
To se tiče svih strana,iako je naglasak
na onima koji su pokrenuli ratno
ludilo,a to su Milošević,Ćosić,Karadžić,
SANU.
Oprost je moguć ako se stvari pošteno
i pravedno postave, ali to nipošto nije
u funkciji jednog v.d –a koji minira
izložbu Konjovića, čak niti na razini
našega gradonačelnika.
Te se stvari rješavaju na višim razina-
ma, to je nešto što bi i EU trebala post-
aviti, ali nema moralne snage i jedin-
stva.
To je i obveza Hrvatske koja će po-
moći ulasku Srbije i BiH u EU, bez
ikakvih ucjena, ali uz ozbiljnu domaću
zadaću koju treba pošteno odraditi, a
tiče se nestalih, poštovanju unutarnjih
republičkih granica iz 1990., kompen-
zacije za ratne štete u obliku roba i
usluga, vraćanju otete imovine i kul-
turnoga blaga itd.
Njemačka je prihvatila odgovornost za
II svjetski rat i svoje obveze (pa i finan-
cijske) koje iz toga proizlaze;bez toga
nije mogla izgraditi normalno, zdravo
i ekonomski uspješno društvo i okupi-
ti Europljane.
Bez odgovornosti i pravičnosti posta-
jemo Divlja liga u kojoj će velesile pre-
ko nas poravnavati račune,a ožiljci
postajati sve dublji i teži.
Za ovu blamažu oko imenovanja
gospara Ivanovića mimo zakonskih
okvira odgovara i pravna služba Gra-
da, i gradski vijećnici i Vijeća, ali i
pročelnik za kulturu!
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PU DUBROVAČKO NERETVANSKA
Teške prometne nesreće Prijedlog povećanja osnovice za plaće
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila direktora poduzeća apsolutno je neprihvatljiv
17. kolovoza, oko 19,30 sati, na predjelu Pr-
ijevor u blizini Dubrovnika, smrtno je stradao
62-godišnji hrvatski državljanin.
Do prometne nesreće je došlo kada je 62-go-
dišnjak, upravljajući motociklom dubrovačkih
registracijskih oznaka, krećući se iz pravca Mo-
košice u smjeru Dubrovnika, izlaskom iz lijevog
zavoja, izgubio nadzor nad motociklom, udar-
io u uzdignuti nogostup, a potom u metalni stup
prometnog znaka. Uslijed udara, motociklist je
pao u raslinje na dubinu od oko 3 metra i smrt-
no stradao na mjestu događaja, dok se moto-
cikl zapalio. Osim djelatnika policije na mjestu
događaja intervenirali su i djelatnici hitne med-
icinske pomoći i dubrovački vatrogasci.
PS za odnose s javnošću Andrijana Biskup
U nedjelju, 19. kolovoza, oko 23 sata, na
državnoj cesti D-8, na predjelu Ratac kod Du-
brovnika, došlo je do teške prometne nesreće
u kojoj je smrtno stradala 17-godišnja hrvats-
ka državljanka.
Do prometne nesreće je došlo kada je vozači-
ca motocikla dubrovačkih registracijskih ozna-
ka, na kojem su se nalazile dvije sedamnaesto-
godišnje djevojke, krečući se u pravcu Du-
brovnika, u jednom trenutku izgubila nadzor
nad motociklom, prešla na suprotnu kolničku
traku i prednjim dijelom udarila u betonski rub-
njak, a potom u brdo s iste strane kolnika. U
nesreći je na mjestu događaja smrtno stradala
jedna od sudionica, dok je druga zadobila teške
tjelesne ozljede te je zbrinuta u dubrovačkoj
bolnici.
Za vrijeme trajanja očevida, kojim je rukovodio
Općinski državni odvjetnik, promet na navede-
noj dionici ceste bio je u potpunosti zatvoren
te se odvijao obilaznim putevima.
Rano ujutro u ponedjeljak, 20.kolovoza, oko
6,30 sati, na državnoj cesti D-8, u mjestu Ko-
min, došlo je do teške prometne nesreće u kojoj
su sudjelovala dva osobna vozila i to jedno
vozilo nacionalne oznake Bosne i Hercegovine
i drugo vozilo makarske registarske oznake.
Oba vozača su smrtno stradala. U tijeku je očev-
id nakon kojeg će biti poznati detalji nesreće.
Promet navedenom dionicom se odvija jednim
prometnim trakom uz regulaciju policijskih
službenika.
Dovršenim očevidom prometne nesreće koja
se dogodila 20.kolovoza, oko 6,30 sati, na
državnoj cesti D-8, kod mjesta Komin, utvrđeno
je da je do iste došlo na način da je vozilo
makarskih registarskih oznaka, kojim je uprav-
ljao 35-godišnjak iz Vrgorca i kretao se iz prav-
ca Opuzena u smjeru Ploča, iz neutvrđenih
razloga prešlo na lijevu kolničku traku u trenut-
ku kada je iz suprotnog pravca naišlo osobno
vozilo nacionalne oznake BiH, kojim je upravl-
jao 81-godišnji državljanin RH iz Mostara te je
došlo do sudara dvaju vozila usljed čega su
oba vozača smrtno stradala na mjestu događa-
ja.
Glasnogovornica Davorka Bečić
4 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
HNS LIBERALNI DEMOKRATI
Za Hrvatsku narodnu stranku liberalne demokrate prijedlog povećanja osnovice za
plaće direktora poduzeća apsolutno je neprihvatljiv, takve izmjene i dopune Zakona o
doprinosima neće imati našu podršku i HNS će tijekom e-savjetovanja predložiti izmjene
tih odredbi. Prijedlog koji je pušten u javnu raspravu ugrožava na tisuće poduzetnika
i start-upova u hrvatskom društvu i istodobno potiče antipoduzetničku klimu. Kao
liberali i stranka koja se bori za porezna rasterećenja plaća i poticanje poduzetništva,
smatramo da je nedopustivo stvarati klimu da su svi poduzetnici skloni zlorabiti sustav
- nužno je pronaći drugi način za suzbijanje zloporaba, umjesto da se zbog manjeg
broja poduzetnika kažnjavaju svi poduzetnici. Naš cilj moraju biti zaštita i poticanje
poduzetništva i HNS će se za to uvijek boriti. Ured za odnose s medijima
PISMO DJELATNIKA DOMA DOMUS CHRISTI
Dobar glas Doma pokušava se uništiti
Bole nas neistine po medijima jer mišljenje jedne djelatnice ne vrijedi
i za nas ostale
S obzirom na članke u medijima u posl- odnositi prema korisnicima. Zato nas bole
jednje vrijeme osjećamo se prozvanima neistine po medijima jer mišljenje jedne
te smo dužni reagirati. djelatnice ne vrijedi i za nas ostale.
Smatramo da su u izjavama naše djelat- Rad u Domu Domus Christi obogaćuje
nice Mirjane Raguž, nažalost, iznesene svakoga od nas i zahvalni smo što smo
brojne neistine koje se tiču i nas samih. dio tog kolektiva i svatko od nas odlučuje
Žao nam je da je došlo do ovakve situ- za sebe i ukoliko mu ne odgovara može
acije i što se dobar glas Doma pokušava potražiti bolje radno mjesto. Ono što ni-
uništiti. Svi mi svjesni smo da u Domu kako ne smijemo sebi dozvoliti je
stjenica ima i da one predstavljaju prob- prozivanje imena naših korisnika u mediji-
lem za naše korisnike, pa čak i posje- ma.
titelje ali i sve nas djelatnike. U Domu postoji Etički kodeks, Pravilnik
Upoznati smo i s načinom tretiranja stjen- o poslovnoj tajni, Pravilnik o kućnom redu
ica i svjesni kako je teško postići potpuno koji je nažalost naša kolegica ovim putem
uništenje dok god je u Domu stari zanemarila. Žao nam je da je kolegica
namještaj od drva, parketa i ormara do očito zaboravila na kolegijalnost i razum-
lamperije i drvenih kreveta. ijevanje kolega za vrijeme spomenute
Mi kao djelatnici svakodnevno se trudi- bolesti. Jednako tako, za vrijeme epidem-
mo da našim korisnicima omogućimo što ije, u ovom slučaju se spominje svrab,
kvalitetniji boravak u Domu. Ravnateljica djelatnici su odgovorni za skrb o koris-
je nabavila i 3 aparata na paru s kojima nicima i pravilnu zaštitu u takvim situaci-
se redovno pare sobe u kojima ima stjen- jama pa tako i za same sebe. Nikome od
ica. Djelatnici tvrtke Krmek su više puta nas nije drago zbog svega što se događa
dolazili i radili dezinsekciju. i nadamo se da će uskoro naše ime biti
Žao nam je što je sve prešlo na ovu razinu spominjano u kontekstu kako to i
jer smo na ovaj način svi pod stresom zaslužuje.
kao i sami korisnici Doma. Razočarani Djelatnici Doma Domus Christi: Bartulov-
smo i iznenađeni ovakvim istupom naše ić Ivana, Bradarić Lilija, Deronjić Mijana,
kolegice jer nas je svih dovela u nez- Dolinšek Vesna, Dujmović Anica, Herceg
godan položaj. Osobno proživljavamo Vera, Jejina Anka, Juras Smiljana, Kisin
napade u medijima ove dane. Mirjana, Knego Marija, Konsuo Vera,
Smatramo da se ovo trebalo riješiti na Kovač Dijana, Kriste Neđa, Lakić Božica,
drugi način, ljudskiji. U Domu Domus Ljepopio Nevenka, Menalo Tončika, Ni-
Christi do sada je vladao mir, veselje, kontović Zorica, Pralas Sanja, Rajevac
toplina, kao u nijednoj drugoj ustanovi. Boženka, Rajevac Drago, Uličević
Ravnateljica je na raspolaganju svima Snježana, Uroda Jelena, Vrtiprah Atijas Je-
nama i uvijek spremna pomoći te je sama lena, Vukoja Danica, Zorić Zoran, Zec
najbolji primjer kako bi se svi trebali Maja, Šarac Ljubica
SLAVA I SMRT tzv. REDATELJSKOG Neka znaju REDATELJI
TEATRA NA 69. IGRAMA PROJEKTI će slomit vrat
(Slutnja kraja tiraniji malformativne re- Preživjet će samo oni
dateljske manjine nad gledateljskom PISCE što će cijenit znat
većinom u kazalištu!)
Po šumama uz Dubrovnik Na Igrama i posvuda
Lijepe Naše ponosne Vrijedna DJELA puku dat
Gaze čete redatelja Talentom ih predstavljat
Slavu SEBI pronose (Podaci o autoru poznati Uredništvu)
KLGB SRĐ JE GRAD
Selektivno domoljublje II
Može se reći da Franković osobno
ima „hrvatsko srce“, ali mu politički
nedostaje „dubrovačke pameti“
“Šokiran sam činjenicom da se bez znanja
osnivača (Grad Dubrovnik) gospodin Ivanović
odlučio na sudjelovanje Umjetničke Galerije
Dubrovnik u organizaciji izložbe koja se odvi-
jala u Trebinju.“ – nedavno je izjavio gra-
donačelnik Mato Franković.
Vezano za ovu izjavu najprije napominjemo
da su „srđevci“ prilikom izbora ravnatelja UGD
upozoravali na činjenicu da gospodin Ivanović
nema potrebno radno iskustvo što se sud-
skom presudom na kraju pokazalo točnim. S
toga mi niti možemo niti hoćemo u ovom sluča-
ju biti advokati v.d. ravnatelja Umjetničke galer-
ije Dubrovnik. Dokaz tome je i naše ne prista-
janje na posljednjoj sjednici GV-a da nakon
ove presude Ivanović bude, uz pomoć HDZ-a
i satelita, „nagrađen“ pozicijom v.d.-a.
No ono što nas zabrinjava više i od sudbine
v.d. ravnatelja Ivanovića, jest činjenica da
gradonačelnik Franković pokazuje jasne
znakove – političke nezrelosti. Gotovo je
zapanjujuće njegovo nerazlikovanje javnih
stavova koji proizlaze iz njegove političke
funkcije od njegovih osobnih stavova. Poli-
tički stavovi u demokratskim društvima svo-
ju pretpostavku imaju u političkom konsen-
zusu, a to bi u ovom slučaju barem trebao
biti stav Gradskog vijeća, pa ukoliko gra-
donačelnik smatra da može kršiti neke pro-
tokolarne uzuse u Trebinju, on za takvo jav-
no ponašanje mora imati političko pokriće.
U protivnom radi se jedino o – osobnom
stavu. Je li takav stav Frankovića opravdan
ili ne, sasvim je drugo pitanje… no poten-
cijalno, nepromišljeno političko djelovanje
može izazvati u budućnosti posljedice za
sve stanovnike juga Hrvatske. Može se reći
da Franković osobno ima „hrvatsko srce“,
ali mu politički nedostaje „dubrovačke pam-
eti“.
Svima je jasno da odlaske naših sugrađa-
na vezano uz različite aspekte života u Tre-
binje nije moguće spriječiti jer je to jed-
nostavno slobodna volja i izbor svakog
pojedinca. No, kada se pak s političke ra-
zine, a to pozicija gradonačelnika Grada
Dubrovnika, poziva na javnu ispriku od
strane javnih političkih osoba iz Trebinja,
gradonačelnika Frankovića moramo pod-
sjetiti da se upravo u vrijeme HDZ-ove vlade
na godišnjoj razini izdaju radne dozvole se-
zoncima iz susjednih krajeva, pa tako i iz
Trebinja. Činjenica je i da će se s povećan-
jem potreba za radnom snagom ovaj broj
zahtjeva i odobrenja – povećavati. Frank-
ović također zaboravlja da je upravo on bio
na Ivanici u misiji da osigura povoljniji
smještaj sezonskoj radnoj snazi u Dubrovni-
ku, što je trebalo rezultirati „mekšim“
graničnim režimom.
Iz ovog se lako može zaključiti da Frank-
ovićeva i HDZ-ova politika u najmanju ruku
nisu konzistentne, a kad se koplja počnu
lomiti na posudbi radova iz Umjetničke
galerije Dubrovnik, to sve postaje poprilično
– licemjerno. KLGB Srđ je Grad

GRADSKI ODBOR HDZ-A DUBROVNIK
Bolje hrvatsko srce nego srđevsko sljepilo
Ivanica je za nas u općini Ravno, a za Vas u Republici Srpskoj
Količina demagogije i nepoznavanja
političke zbilje KLGB-a „Srđ je Grad“
u situaciji oko gostovanja v.d. ravnatel-
ja Umjetničke galerije Dubrovnik Ma-
rina Ivanovića u Trebinju, pokazuje
kako su oni zapravo politički slijepi.
Najprije, razočarani smo što „srđev-
ci“ olako zaboravljaju napade vojske
i dobrovoljaca sa šireg trebinjskog
prostora. Ne spominju se kamiondžije
i četničkog vojvode Gradonačelnika
Trebinja Božidara Vučurevića i nje-
govih izjava o tome kako će napraviti
„stariji i ljepši Dubrovnik“ i kako mu je
„žao svake granate koja je promašila
Dubrovnik“.
A, zašto HDZ i gradonačelnik ponovo
otvaraju priču o 1991. i agresiji na
Grad? Zato što ni dan danas iz prav-
ca Trebinja ne možemo čuti drugačije
izjave. Da „srđevci“ imalo prate poli-
tičku i medijsku scenu u Trebinju i
okolici, lako bi se uvjerili da gotovo svi
dužnosnici i mediji iz Trebinja zago-
varaju „istinu“ o tome kako smo zapra-
vo mi napali njih te gotovo istovjetno
misle kao i Vučurević u ratu.
U Bileći u kojoj su premlaćivani naši
policajci, vojnici i znatan broj civila
podiže se spomenik četničkom pokre-
tu i Draži Mihailoviću, u Trebinju su
početkom ove godine također
započeli s gradnjom spomenika čet-
nicima Draže Mihailovića, a u javnom
diskursu se govori o tome kako je Tre-
binje bilo izloženo agresiji od strane
Hrvatske od 1992.-1995. U njihovom
kalendaru nema 1991. godine. Jasno
je i zašto. Mijenjaju se gradonačelnici
movinskom ratu i napadu na Grad, poručujemo kako
bi bilo bolje da preispitaju imaju li oni “hrvatsko srce“
ili neko drugo. Da mudrosti nemaju, a pogotovo ne
one stare dubrovačke to nam je jasno. Samim time
da ne znaju što se događa oko nas te da olako prelaze
Trebinja, ali retorika prema ratu i na-
preko stvari koje se ne smiju zaboraviti pokazuje kako
padu na Grad ostaje ista.
su zapravo demagozi i politički analfabeti.
Mi u Hrvatskoj demokratskoj zajedni-
Primjer da ova Gradska Uprava nije isključiva i želi
ci itekako poštujemo žrtvu koju je naš
graditi dobrosusjedske odnose leži u činjenici dobre
Grad podnio za samostalnost Hr-
suradnje sa susjednom Crnom Gorom. Koja se sa
vatske. Stoga Grad Dubrovnik i nje-
svojim dužnosnicima ispričala našem Gradu i ne samo
gove institucije ne bi trebale ni na koji
to - 06.12.2017. godine po prvi put crnogorski vele-
način surađivati s Trebinjem sve dok
poslanik se poklonio našim žrtvama na groblju Boni-
se ne priznaju činjenice, sve dok se
novo. To je ono što mi očekujemo od trebinjskih vlas-
ne ispričaju našim sugrađanima i dok
ti i to je ono što je u demokratskim / diplomatskim
se ne poklone našim žrtvama.
krugovima minimum za početak bilo kakve suradnje.
Želimo vrlo jasno istaknuti kako nem-
A koliko nepoznate situaciju u Bosni i Hercegovini
amo ništa protiv slikara Popovića da-
dovoljno govori vaša kritika gradonačelnikovog pos-
pače, cijenimo njegov rad.
jeta Ivanici pa kolege iz srđa idući put prije nego
Drago nam je da su „srđevci“ primi-
počnete pisati priopćenje uzmite kartu jer Vam se priš-
jetili da gradonačelnik Franković ima
tampava. Naučite - Ivanica se nalazi u općini Ravno,
„hrvatsko srce“. Svi oni koji misle da
Hercegovačko neretvanskoj županiji i nikakvu pov-
bi bespogovorno morali „skinuti gaće“
eznicu nema s Trebinjem, Republika Srpska - toliko
i poći pokloniti se trebinjskim dželatima
o „vašem sljepilu“.
te da pretjerujemo u stavu prema Do-
Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Voda na groblju
Boninovo
Proteklih sam dana bio na groblju Bon-
inovo i vidio kako se mnogi muče
noseći vodu uza skaline na gornji dio
groblja. Zar je problem dovesti vodu i
na gornji dio groblja? Ne znam, ali ne
vjerujem da jest problem, zato apeliram
na odgovorne da riješe ovaj problem.
U Ulici žrtava s Dakse, blizu Mandal-
jenske, još uvijek je pločnik ulegnut. Isto
tako, na autobusnoj čekaonici nema
voznog reda Libertasa. Zar je to nemo-
guće riješiti?
Zdravko Trojanović Trojo
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
EKO CENTAR ZELENO SUNCE
Smeće na sve strane
- Do kada će male zelene oaze na autobusnoj čekaonici
na Tommyju ex Dalmacijabilju biti prepune raznog smeća
- pitaju nas s ogorčenjem naši sugrađani. Žale nam se
kako je tu često puno sitnog odbačenog smeća, pona-
jviše opušaka cigareta. Osim građana Grada tu prolaze
brojni turisti i zaista ovo nije lijepa slika za jedan turistički
Dubrovnik. Sjećamo se da je ovaj prostor dok je tu bila
Dalmacijabilje do 2002 bio uvijek uredan čist i ozelenjen
mediteranskim stablima bogumile, limuna, naranči i crnog
bora. Sada je ovaj cijeli prostor često prilično zapušten i
otužan.

Otvoreni zeleni apel za otok

Kalamotu i njegovo Donje Čelo
Zapušteni mediteranski park i prljavo more uz obalu u Donjem Čelu su ekološke mrlje slikovitog otoka
Kalamota (Koločepa). Do kada? Zašto se ovi komunalni i hortikulturni problemi ne rješavaju?
Prošli ponedjeljak posjetili smo otok Kalamotu ili Koločep sa našim mladim eko aktivistima Eko Om-
blićima i grupom njihovih ekološki osviještenih prijatelja iz Grada i jako se iznenadili kako i nakon
naših brojnih eko apela za Kalamotu i Donje Čelo, komunalni problemi uopće nisu riješeni.
Dok smo prilazili popularnoj pjeskovitoj plaži Donjeg čela, zapljusnuo nas je vonj kanalizacije a po
moru uz obalu plivale su najlon vrećice i boce, a na pojedinim mjestima vidjela se prljavština ili hala.
A tek nekada lijepo uređeni mediteranski park prepun eukaliptusa, oleandri i palmi, u blizini pjeskovite
plaže kako izgleda jadno i zapušteno. Gosti i turisti Kalamote se groze. Kažu: ovo je ruglo i treba se
urediti.
Popričali smo sa par Kalamoteza o jako neurednom parku i o problemu prljavštine uz obalu prema
glavnoj rivi.
Većina njih, pogotovo mladi Kala-
motezi su ogorčeni na odgovorne
komunalne i hortikulturne službe
jer smatraju da - iako je park pri-
vatno vlasništvo - ne smije se ova-
ko zapustiti pored plaže i hotela
gdje prolazi svako malo rijeka tur-
ista i izletnika. Po novom zakonu
o Komunalnom redu RH isti se tre-
ba urediti i naplatiti od onih čije je
vlasništvo. Neki gradovi u Dal-
maciji su već počeli primjenjivati ovaj zakon. Također i problem
kanalizacije na otoku je mišljenju Kalamoteza treba kvalitetnije riješiti.
U nadi da će ovaj naš otvoreni zeleni apel uroditi plodom najavl-
jujemo naš dolazak na Kalamotu za mjesec dana uz Međunarod-
nu. noć zaštite
šišmiša, 21.rujna.

Kante od smeća na Lokrumu ne prazne se

redovito
Posljednjih mjesec i pol dana žale nam se prijatelji naše udruge Cluba prijatelja Lok-
ruma (osnovane i registrirane 5.6.1998. u Dubrovniku) kako se kante od smeća na
Lokrumu ne prazne redovito te da ih je svakim danom manje. Dijelimo ogorčenost
Lokrumaša jer smo i mi to primijetili te se u nekoliko navrata obratili odgovornima u
institucijama Lokruma i Grada ali uzalud. Još prije nekoliko godina smo ukazali kako
ove kante od tehnobetona uopće ne pristaju jednom rezervatu kakav je Lokrum
predlažući kante od recikliranog drva kakve postavljaju u nacionalnim parkovima i
parkovima prirode diljem Lijepe naše i kakve možete vidjeti u našem Eko parku Om-
bla u Mokošici, ali se naš prijedlog nije prihvatio. Predlagali smo i postavljanje “zele-
nog otoka” međutim ni to nije prošlo. Ovakve ružne slike prepunih kanti na livadama
Lokruma i u Portoču zaista nije lijepo vidjeti ni nama zaljubljenicima Lokruma a kamo-
li brojnim turistima koji ga ovog ljeta u velikom broju pohode. Nadamo se da će
nakon ovog našeg zelenog apela konačno reagirati odgovorne okolišne inspekcijske
službe koje brinu o rezervatima RH.
“Samo fantazija vješta pisca pred grad kakav je ovaj postavila bi otok kakav je Lok-
rum“ (Akademik Luko Paljetak)
Voditeljica Zelenih kontakata Grada i okolice:
Jadranka Šimunović
6 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.

MOST NEZAVISNIH LISTA
Najavljeni potez Vlade u
potpunosti će uništiti
hrvatske mikro poduzetnike
Božo Petrov: „Čestitamo Andreju Plenkoviću,
jedini rezultat njegove Vlade bit će povećani
egzodus mladih i obrazovanih pojedinaca iz
Hrvatske“
Predstavnici Mosta nezavisnih lista 18.kolovoza su u
Splitu jasno poručili – novoobjavljeni nacrt prijedloga
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprino-
sima predstavlja neizdrživ udar na hrvatske poduzet-
nike.
„Od samog početka našeg političkog djelovanja nag-
lašavamo da temelj svakog tržišnog gospodarstva nisu
veliki kombinati i ogromna industrijska postrojenja, te-
melj je malo i srednje poduzetništvo. Ne vidim niti jed-
no racionalno objašnjenje iza ovog poteza i zašto Vla-
da želi ugroziti marljive pojedince koji godinama dopri-
nose državnom proračunu i hrabro plivaju u moru
birokracije i beskorisnih nameta. Čestitamo Andreju
Plenkoviću, jedini rezultat njegove Vlade bit će pov-
ećani egzodus mladih i obrazovanih pojedinaca iz Hr-
vatske“, izjavio je Božo Petrov, predsjednik Mosta i
potpredsjednik Hrvatskog sabora.
„Valjda je sada svima jasno da smo bili u pravu kada
smo rekli da se ono, što su HDZ i ministar Marić na-
zivali poreznom reformom, nikako ne može nazvati
reformom i da je to neambiciozno kompliciranje iona-
ko složenog poreznog sustava. Upravo smo sada
dobili potvrdu toga, s time što sada možemo reći da
je ovo vrlo ambiciozan pokušaj pljačke, prvenstveno
mikro poduzetnika, koji čine 89% od ukupnog broja
registriranih trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj.
Samo ovaj broj bi trebao biti jasan pokazatelj koliko
su poduzetnici važni za gospodarstvo u Republici Hr-
vatskoj.“, poručio je Vedran Jerković, voditelj Mosto-
vog savjeta za financije, gospodarstvo i poduzetništ-
vo.
Petra Mandić objasnila je kontradiktornost ovakvog
poteza Vlade.
„Također možemo postaviti pitanje što s poduzetnici-
ma početnicima koji su se odlučili uzeti poticaj za
samozapošljavanje od Hrvatskog zavoda za zapošl-
javanje? Pazite, nakon što ih se nagovorilo na uzimanje
poticaja, ovakav potez će dovesti do likvidacije tvrtki u
većini slučajeva uz velike troškove zatvaranja firme.
Jednostavno neće biti moguće financijski izdržati
ovakve namete na početku poslovanja dok je tvrtka u
najosjetljivijoj fazi razvoja, pozicionira se na tržištu, traži
klijente i izvore prihoda, a uz sve to mora imati kapi-
tala za tekuće operativne troškove.“, izjavila je Petra
Mandić, članica NO Mosta i riječka gradska vijećnica.
Na samome kraju konferencije Ante Čikotić upozorio
je da Vlada, umjesto da u prvoj godini pomogne
poduzetnicima, znatno otežava njihovo poslovanje.
„Umjesto da se takvim ljudima pomaže baš u prvoj
godini, Vlada RH ovim potezom dokazuje da uopće
ne razumije temeljne ekonomske postulate i da ne
mari za mikro poduzetnike. Vodeći se upravo suprot-
nom logikom, Most priprema prijedlog Zakona koji bi
potpuno oslobodio poduzetnike početnike od
poreznih davanja. U konačnici, cilj nam je potaknuti
razvoj poduzetništva, a ne otvaranje on-line tvrtki u
Irskoj, Estoniji i Velikoj Britaniji i novi egzodus mladih
iz Hrvatske.“, zaključio je član GO Mosta i splitski grad-
ski vijećnik Ante Čikotić. Most nezavisnih lista
SUSRET ISELJENIKA
Zahvalnice Dubrovčanima iz New Yorka
Zamjenica dubrovačkog gra- Dubrovnika i dubrovačkog kraja.
donačelnika Jelka Tepšić i pročelni- Klub ‘Dubrovnik’ osnovan je u New
ca UO za poslove Gradonačelnika Yorku davne 1961. Sudjelujući na
Marijeta Hladilo, sudjelovale su 17. sada već tradicionalnim ‘’Susretima’’
kolovoza na ‘’Susretu iseljenika’’, koji u Gradu, Dubrovčani iz New Yorka
je i ove godine u Dubrovniku organiz- počeli su pomagati rodni kraj, davan-
irala Hrvatska matica iseljenika Du- jem novčanih priloga bolesnima i so-
brovnik. ‘’Susret’’ okuplja brojne isel- cijalno ugroženima, te sudjelujući u
jenike koji dolaze sa svih kontinena- obnovi. Uz humanitarnu važnost ovog
ta. Ovom je prigodom zamjenica događaja, on je ujedno i prigoda za
Tepšić uručila zahvalnice članovima druženje, međusobno upoznavanje,
Kluba ‘Dubrovnik’ iz New Yorka za razmjenu iskustava i dogovaranje
očuvanje identiteta, tradicije i običaja zajedničke suradnje.
ZA ENERGETSKU OBNOVU „IZVIĐAČA“
Više od milijun kuna bespovratnih EU sredstava
Ministarstvo graditeljstva i prostor- va nastavlja se donošenjem Odluke o
noga uređenja Republike Hrvatske i financiranju koju donosi nadležno Min-
Fond za zaštitu okoliša i energetsku istarstvo te konačno sklapanje Ugo-
učinkovitost dodijelili su Gradu Du- vora o dodjeli bespovratnih sredsta-
brovniku bespovratna sredstava u va. U dječjem vrtiću koji pokriva po-
iznosu od 1.040.665,61 kuna za en- dručje Ploča, Grada, Pila i Konala dje-
ergetsku obnovu dječjeg vrtića „Izviđ- luje 7 odgojnih skupina (3 jasličke i 4
ač“. Sredstva su kao i u slučaju vrtića vrtićke). Podsjetimo, za energetsku
„Ciciban“ osigurana u sklopu Poziva obnovu i korištenje obnovljivih izvora
„Energetska obnova i korištenje ob- energije u dječjim vrtićima „Ciciban“ i
novljivih izvora energije u zgradama „Izviđač“ Gradu Dubrovniku dodijelje-
javnog sektora“ u okviru Operativnog na su bespovratna sredstva u ukupn-
programa „Konkurentnost i kohezija om iznosu 1.567.835,34 kuna.
2014.-2020.“. Od traženih bespovrat- U tijeku je i energetska obnova OŠ La-
nih sredstava u iznosu od pad za koji projekt je veći dio ukup-
1.048.494,98 kuna dodijeljeno je nog iznosa sufinanciran EU sredstvi-
1.040.665,61 kuna, dok odobreni uk- ma; i to 2,7 milijuna kuna od strane
upni prihvatljivi troškovi za energetsku Ministarstva graditeljstva i 2,45 miliju-
obnovu iznose 2.818.148,61 kuna, na kuna od strane Ministarstva region-
obavijestili su Grad Dubrovnik iz Fon- alnog razvoja, dok Grad Dubrovnik u
da za zaštitu okoliša i energetsku investiciji sudjeluje iznosom 2,45 mili-
učinkovitost. Postupak dojele sredsta- juna kuna vlastitih sredstava.
SUFINANCIRANJE SREDSTVIMA EU FONDOVA
Energetska obnova dječjeg vrtića Ciciban
Za energetsku obnovu zgrade dječjeg vrtića „Ciciban“ Gradu Dubrovniku dodijel-
jena su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu 527.169,73 kune, a odobreni
ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1.344.949,25 kuna. Sredstva su osigurana u
sklopu Poziva „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgrad-
ama javnog sektora“ Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Repub-
like Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Time su nas-
tavljena ulaganja u energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u
kapacitetima predškolskog i osnovnoškolskog odgoja započeta energetskom
obnovom OŠ Lapad, što je ujedno prvi projekt u obrazovanju na području Gra-
da Dubrovnika koji se sufinancira sredstvima Europskih fondova, u ovom sluča-
ju Europskog fonda za regionalni razvoj. U vrtiću koji je s radom započeo još
1972. godine djeluju tri jasličke grupe i pet mješovitih grupa.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 7
ULAGANJE U DUBROVAČKI ZDRAVSTVENI SUSTAV
Gradonačelnik uručio ključeve sanitetskog vozila Domu zdravlja Dubrovnik
Primopredaja kombi vozila za sanitetski prijevoz Domu zdravlja
Dubrovnik održana je u ponedjeljak, 20. kolovoza, ispred upravne
zgrade Grada Dubrovnika. Ključeve sanitetskog vozila nabavljenog
proračunskom donacijom Grada Dubrovnika u vrijednosti od
332.500,00 kuna ravnatelju Doma zdravlja Dubrovnik Branku Ba-
zdanu uručio je gradonačelnik Mato Franković. „Grad Dubrovnik
kontinuirano ulaže u dubrovački zdravstveni sustav, a tome u prilog

govori i niz pokrenutih suradnji s Općom bolnicom Dubrovnik,

Zavodom za hitnu medicinu i Crvenim križem; djelujemo pro ak-
tivno i pomažemo koliko možemo“, kazao je ovom prigodom gra-
donačelnik Franković. Najavio je i novi projekt pedijatrijske ambu-
lante u Mokošici gdje će, kako kaže, biti i prostor za logopeda.
Ravnatelj Doma zdravlja Bazdan zahvalio je na donaciji kazavši
kako je ista posve opravdana i dobrodošla s obzirom na veliku
„kilometražu“ koji godišnje ostvari sanitetski prijevoz, pohvalivši
istovremeno suradnju s gradonačelnikom i ovom gradskom up-
ravom. Svečanom uručenju ključeva novog sanitetskog vozila
prisustvovao je i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport,
socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.

SUSTJEPAN NA OSOJNIKU prometovanje ovim potezom ubuduće

Uređenje autobusnog stajališta Sanacija cesta
U mjestu Osojnik obavljeni su
prošli tjedan radovi krpanja
mjestimičnih oštećenja na cesti,
na potezu od spomenika bran-
iteljima pa do seoskog doma. Na
traženje Mjesnog odbora Osojnik
Grad Dubrovnik sanirao je oš-
tećene dijelove ceste te će
biti lakše i sigurnije. Radovi su nastav-
ljeni i ovaj tjedan skidanjem asfalta na
oštećenim dijelovima te nanošenjem
novog asfaltnog sloja. Ukupno će biti
sanirano oko 700 m2 ceste, a vrijed-
nost radova je oko 200.000 kuna. Grad
Dubrovnik sanaciju je proveo putem
nadležnog Upravnog odjela za prom-
et, u okviru redovitog održavanja
prometnica.

Grad Dubrovnik je, putem Upravnog odjela za promet, u

utorak, 21. kolovoza, započeo radove na uređenju auto-
busnog stajališta u Sustjepanu. Uređenjem će se riješit
dugogodišnji problemi stanovnika Sustjepana, budući da
trenutno ne postoji stanica za autobuse javnog gradskog
prijevoza u smjeru Mokošice. Predviđeno vrijeme trajanja
radova je 20 radnih dana, a vrijednost investicije iznosi
oko 350.000 kuna.
8 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 9
 KONAVLE
VRIJEDNOST RADOVA 13,2 MILIJUNA KUNA
Molunat će dobiti moderan
sustav odvodnje
Nakon što je dobivena pravomoćna građevinska dozvola
za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda Molunat, te
rekonstrukciju postojećeg vodoopskrbnog sustava, raspisan
je natječaj za izvođenje radova.
Vrijednost radova, kojim će se izgraditi glavni sustav odvod-
nje duljine 1,8 kilometara na koji se priključuju ostali gravit-
acijski primarni i sekundarni kolektori ukupne duljine 2,3 ki-
lometra, i tlačni cjevovod duljine 1,1 kilometar, a na kojem
će se nalaziti i tri crpne stanice, iznose 13,2 milijuna kuna.
Postupak javne nabave i odabir izvoditelja radova bi trebao
biti gotov u prvoj polovici rujna a radovi počinju odmah po
uvođenju izvoditelja. Planirani rok izgradnje je 36 mjeseci.

MUZEJI I GALERIJE KONAVALA

Međunarodna noć šišmiša
Muzeji i galerije Konavala u suradnji s Javnom ustanovom za upravljan-
je zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije or-
ganizirali su edukativnu i zabavnu obiteljsku večer povodom
obilježavanja Međunarodne noći šišmiša koja se inače obilježava zad-
nji vikend kolovoza. Međunarodna noć šišmiša održala se 19.8. sa
brojnim posjetiteljima u Zavičajnom muzeju Konavala. Obiteljska večer
je započela s edukativnim i zabavnim predavanjem o šišmišima „Tajne
letećih sisavaca“, predavanje su vodili gosti Maja Maslać Mikulec i Dino
Grozić. Nakon predavanja uslijedila je radionica gdje su se najmlađi
okušali u kratkoj igri o tome što to šišmiši jedu i gdje spavaju. Dino
Grozić je demonstrirao korištenje programa za slušanje i analizu gla-
sanja šišmiša i korištenje speleološke opreme i penjanje/spuštanje po
užetu. Najmlađi su uz pomoć ultrazvučnog detektora slušali i tražili
šišmiše u okolici muzeja nakon čega je uslijedio kviz gdje su najbolji
odgovori bili i nagrađeni.
Nakon kviza je uslijedio tratimjenat i prigodni glazbeni program uz gru-
pu BloomBox. A.A.

19. KOLOVOZA 2018.

Prestanak onečišćenja mora kod
autokampa ”Monika” u Moluntu
More u Moluntu kod autokampa ”Monika” ponovno je pogodno za ku-
panje, javljaju iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ. Po dojavi o iznenadn-
om onečišćenju mora na plaži uz autokamp Monika u Moluntu 14.8.
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije odmah je
uzorkovao more za kupanje na plaži uz autokamp Monika u Moluntu.
Rezultati analize mora nisu udovoljavali uvjetima Uredbe o kakvoći mora
za kupanje (NN 73/08). Uzorkovanje je nastavljeno 15.8. i 17.8. Rezul-
tati ispitivanja udovoljavaju Uredbi, što upućuje na prestanak iznenad-
nog onečišćenja na plaži uz autokamp Monika u Moluntu.

10 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.

GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 11
 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
U DUBROVNIKU
47. seminar Zagrebačke slavističke škole
Zamjenica župana Žaklina Marević pozdravila je 20.kolovoza sudionike 47.
seminara Zagrebačke slavističke škole. U svom uvodnom obraćanju zamjen-
ica Marević naglasila je kako joj je čast biti na 47. hrvatskom seminaru za
strane slaviste te pozdraviti sve kako u svoje osobno ime tako i u ime Du-
brovačko-neretvanske županije.
”Lijepo je što ponovno birate Dubrovnik- prekrasnu kulturološku pozadinu ovom
47. hrvatskom seminaru za strane slaviste. Cijenjeni profesori, voditelji slavis-
tičke škole, hvala vam što svojim radom na izuzetno kvalitetan način predstav-
ljate našu zemlju, te prenosite svoje znanje na mlade ljude i tako dajete svoj
doprinos RH, otvarajući vrata svijetu”, rekla je za mjenica Marević te nastavila:
”Drage studentice i studenti, učeći naš jezik, vi vrijedno radite na promociji
hrvatskog jezika, kulture i književnosti. Hrvatsku kulturu čini skup vrijednosti iz
davne povijesti koje su se vremenom oblikovale, pa danas uživamo u njenom
bogatom repertoaru i snažnim emocijama koje nas uz nju vežu. Vjerujem da
ste te vrijednosti već spoznali”, rekla je zamjenica Mare-
vić.

DAN OPĆINE SLIVNO

Svečana sjednica
Župan Nikola Dobroslavić je, ovom prilikom ujedno i
kao izaslanik predsjednika Vlade RH, nazočio
svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Slivno,
kojom je obilježen Dan Općine i blagdan njezine zaš-
titnice Velike Gospe.
U svom obraćanju župan je načelniku Općine Smil-
janu Mustapiću i cijelom Općinskom vijeću uputio
čestitke na uspješnom vođenju ove značajne turis-
tičke i vinarske općine doline Neretve te svim us-

pješnim razvojnim projektima koji pridonose razvoju u ovim

značajnim gospodarskim segmentima. Svim žiteljima Općine
Slivno župan Dobroslavić je čestitao Dan općine i blagdan nji-
hove zaštitnice uz želje da zajednički nastave raditi na jačanju i
razvoju općine.
Svečanoj sjednici nazočili su i saborski zastupnik Branko Bačić,
državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković i
državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić te gra-
donačelnici i načelnici s područja Neretve.

12 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.

POVODOM SMRTI ARHITEKTA NIKOLE BRBORE
Brzojav sućuti
Povodom smrti poznatog dubrovačkog arhitekta Nikole Brbore, župan Nikola
Dobroslavić je uputio brzojav sućuti, čiji tekst prenosimo u cijelosti:
“Primite izraze moje duboke sućuti i suosjećanja povodom vašeg gubitka. S
tugom sam primio ovu tužnu vijest, prisjećajući se velikog doprinosa našeg
poštovanog Nikole našem Gradu i Županiji.
Napustio nas je čovjek koji je bio autor brojnih uspješnih projektnih rješenja
koja su obilježila naš prostor, pa je uz sjetu i tugu velik i ponos jer smo ga
poznavali. Brojni objekti koje je realizirao, danas poznata mjesta druženja, rada
i stanovanja ostat će trajni podsjetnik na njega i njegovo stvaralaštvo.
U ime Dubrovačko-neretvanske županije i moje osobno, primite iskrenu sućut.
Župan Nikola Dobroslavić”
SVIM VJERNICIMA ISLAMSKE VJEROISPOVIJESTI
Čestitka za Kurban-bajram
Župan Nikola Dobroslavić uputio je 21. kolovoza čes-
titku dubrovačkom imamu Salkanu ef. Heriću i svim
vjernicima islamske vjeroispovijesti, povodom Kur-
ban-bajrama. Tekst čestitke prenosimo u nastavku:
“Poštovani gospodine Herić,
Ovim putem želim čestitati Vama i svim vjernicima
islamske vjeroispovijesti Kurban-Bajram. Nadam se
da ćete ovaj blagdan provesti u radosti i miru okruženi
svojim najmilijima. Želim vam sreću, zdravlje i
blagostanje. Bajram Šerif Mubarek Olsun!
S poštovanjem, Župan Nikola Dobroslavić”

DIVLJA LIGA
Župan dodijelio
odličja pobjednicima
Pobjednik ovogodišnje, 35. po redu
Divlje lige je ekipa Elite, a pehar i
odličja prvacima je 19.kolovoza na
skalinima crkve svetog Vlaha uručio
župan Nikola Dobroslavić.
Naime, u uzbudljivoj završnici ovog
natjecanja ekipa Elite je nakon četve-
raca slavila rezultatom 18:17 nad Por-
porelom, a treće mjesto je zauzela
ekipa Kokota.
Najboljim igračem ovogodišnje Divl-
je lige proglašen je igrač Elite Maro
Šušić Suha, najboljim strijelcem
turnira Branimir Butigan iz ekipe
Turčin Danče, dok je najbolji vratar
Toni Penović iz ekipe Kokota. Drugo-
plasiranoj i trećeplasiranoj ekipi odlič-
ja su uručili predsjednik Gradskog
vijeća Grada Dubrovnika Marko Po-
trebica i ravnateljica Dubrovačkih ljet-
nih igara Ivana Medo Bogdanović.

POJEZERJE
Dan Općine Pojezerje
Župan Nikola Dobroslavić i zamjenica Žaklina Marević
nazočili su svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine
Pojezerje, čime je obilježen Dan Općine i blagdan svetog
Roka, njezinog zaštitnika. U svom govoru, župan je čes-
titao načelniku Borislavu Dominikoviću i cijelom vodst-
vu općine na brojnim uspješnim projektima, kojima se
znatno unapređuje kvaliteta života u općini, što Pojezer-
je čini vrlo uspješnom općinom. Svečanoj sjednici su
nazočilli i saborski zastupnik Branko Bačić, gra-
donačelnik Dubrovnika Mato Franković te gradonačelnici
i načelnici svih neretvanskih općina.
KORČULA
Sastanak na temu izgradnje i
modernizacije lučke infrastrukture u DNŽ
Župan Nikola Dobroslavić održat će u petak 24. kolovoza u 10 sati u Grad-
skoj vijećnici Grada Korčule (Trg Antuna i Stjepana Radića 1) sastanak s
pomoćnikom ministra mora, prometa i infrastrukture Josipom Bilaverom na
temu izgradnje i modernizacije infrastrukture u lukama od županijskog i
lokalnog značaja na području Dubrovačko-neretvanske županije. Sastanku
će nazočiti ravnatelji Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije An-
tun Banovac, ŽLU Dubrovnik Željko Dadić, ŽLU Korčula Vedran Leleković,
ŽLU Vela Luka Boris Žuvela te ravnatelj Županijske uprave za ceste Du-
brovačko-neretvanske županije Ivo Kaštelan.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Rezultati sedmog ispitivanja kakvoće mora na području županije
Zavod za javno zdravstvo DNŽ, obavio je sedmo redovno ispiti-
vanje mora na 118 plaža u periodu od 6. do 16. kolovoza 2018.
godine. Uzorci mora na svih 118 plaža odgovarali su uvjetima
Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Od ukupno 118
plaža, more na 113 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće.
More na plaži Hotela Bellevue u Dubrovniku, Duboka u Slivnom,
Ušće u Pločama, Kobaš u Stonu i Plaža uz autokamp Monika u
Moluntu bilo je dobre kakvoće. Po dojavi o onečišćenju mora na
plaži uz autokamp Monika u Moluntu, 14. kolovoza 2018. godine
uzorkovani su uzorci mora za kupanje, te je utvrđeno iznenadno
onečišćenje. Uzorkovanje je nastavljeno 15. i 17. kolovoza 2018.
godine. Rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći
mora za kupanje (NN 73/08), što upućuje na prestanak iznenad-
nog onečišćenja. Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web
stranicama Kakvoće mora u Republici Hrvatskoj i Zavoda za javno
zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 13
UR INSTITUT
Razigrani dan na Lokrumu
U nedjelju, 19. kolovoza, pod pokroviteljstvom
Javne ustanove Rezervat Lokrum, u organiza-
ciji UR Instituta, održana je najveća do sada
“Znanstvena igraonica” na temu “Upoznaj
more Lokruma” na kojoj su se naša djeca razi-
grala.
Bogat cjelodnevni program obuhvatio je avan-
turističko putovanje brodom Argosy koji na
Lokrum vikendom vozi iz Mokošice, na kojem
su se djeca upoznala s predivnom panora-
mom - lokalnim priobaljem: lokalitetima Rije-
ka Dubrovačka, Elafitima - otokom Daksa,
Koločep i otočićem Grebeni.
Nakon putovanja, mladi su prepunili konfer-
encijsku dvoranu otoka Lokruma gdje su se
na kreativan način, kroz zabavu i igru, upoznali
s bogatom bioraznolikošću mora akvatorija
otoka Lokrum: endemskim i ugroženim vrsta-
ma, opasnim žarnjacima, ukusnim ribama, ko-
risnim ježevima i svim zanimljivim vrstama koje
možemo susresti roneći oko otoka Lokrum.
Koristeći maštu i kreativnost, inspirirani pre-
davanjem o morskim organizmima, djeca su
naučila sama izrađivati ekološke igračke od
recikliranog materijala - izrađujući igračke po
uzoru na morske organizme.

Nakon ručka djeca su se isplivala na novoure-

đenoj dječjoj plaži na Lokrumu gdje su se
uživo upoznali s mnoštvom organizam koji
obitavaju na obali, te potom upustila u još
jednu avanturu – istraživanje legendi otoka
Lokruma.
Polaznici radionice bili su prvi
građani koji su imali priliku up-
ustiti se u “lov na prošlost, sa-
dašnjost i legende” koristeći
novo interaktivno multimedi-
jalno iskustvo Rezervata Lok-
rum, gdje su se djeca koriš-
tenjem interaktivnih tablet
računala na zanimljivim pov-
ijesnim lokacijama upoznala s
njihovim pričama.
Uz djecu koja su prisustvova-
la radionici, te za onu koja
nisu, UR Institut do kraja se-
zone na otoku Lokrum viken-
dom održava redovne znan-
stvene igraonice na srodne
teme, gdje se djeca kroz prak-
su, igru i eksperimentiranje
upoznaju sa šarolikim svije-
tom znanosti.

14 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.

KLJUČEVI OD GRADA ZA DJECU
„Papagalo“ Jasne Held oduševio dječicu
U sklopu programa Ključevi od grada za
djecu pripovjedačica Jasna Held okupi-
la je najmlađu festivalsku publiku (a i onu
malo stariju) u utorak, 21. kolovoza u
crkvici Sv. Stjepana u Pustijerni te ih odve-
la u svijet narodnih priča i bajki iz okolice
Dubrovnika. Ni neočekivani pljusak nije
zaustavio pripovjedaonicu, samo su se
mali znatiželjnici sklonili od kiše ispod
volta kraj crkvice i nastavili ovo uzbudlji-
vo putovanje.
Dubrovkinja Jasna Held od 1994. god-
ine nastupa kao profesionalna pripov-
jedačica bajki i priča te lutkarica. Godine
2004. sudjeluje na susretu europskih pri-
povjedača bajki EPOS u Njemačkoj. Na-
kon toga često nastupa u inozemstvu:
Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švic-
arska, gdje pripovijeda tradicionalne priče
i bajke odraslima, na engleskom
jeziku. Renomirani pripovjedački
teatar iz Velike Britanije Jasnu Held
preporučuje kao jednu od 10 na-
jboljih europskih pripovjedača iz-
van Velike Britanije. Od 2007. go-
dine članica je HCDO-a (Hrvatskog
centra za dramski odgoj) te drži
radionice i seminare odgajateljima,
nastavnicima i članovima HCDO-
a na temu pripovijedanja bajki i
priča. U crkvici sv. Stjepana u
Pustijerni Jasna Held pripovijeda-
la je narodne priče dubrovačkog
kraja iz zbirke Baltazara Bogišića,
među kojima se mališanima
posebno svidio Papagalo, ispričan
upravo u intimnoj atmosferi ispod
volta, kiši usprkos.
Program za najmlađu festivalsku
publiku se nastavio i u srijedu,
22.kolovoza, navečer likovnom ra-
dionicom Kako percipiramo umjet-
nost? koju su vodile Lucija Vuković
i Helena Puhara te umjetnice Kata-
rina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić
u palači Sponza s početkom u 19.30 sati.
Radionica za djecu je zamišljena kao
razgovor i prikaz rada ovih umjetnica pred-
stavljenih na izložbi Užasi zavičaja, a ukl-
jučivao je i izradu vlastitog rada u kojem
se naglašava problem ili privlačna poseb-
nost iz njihove neposredne okoline, u
mediju kojeg su izabrali (video, fotografi-
ja, slika).
Program razvoja publike naslovljen Kl-
jučevi od grada na 69. Igrama je uključivao
više programa za djecu poput ovih, a neki
od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati
građane i posjetitelje Dubrovnika za su-
vremenu umjetnost i festival te time raditi
na odgajanju nove kazališne, glazbene i
likovne publike festivala; proširiti publiku
festivala, raditi na različitosti publike te
produbiti odnos s postojećom publikom.
ŽUPSKA BAŠTINA
Ljetnikovac Stay
u Striježnici
Između Srebrenog i Mlina u
Striježnici, uz morsku obalu je
ljetnikovac obitelji Stay.
Pročelje je orijentirano prema
moru. Na pročelju kata su dva
prozora, a u sredini je vitka, Priredio: Nikša Violić
gotska bifora. U prizemlju je jedan mali prozor i
puškarnica. Sa zapadne strane ljetnikovca je
terasa, a ispred pročelja je orsan. Prostrani vrt
je sa sjeverne strane, a glavni ulaz je s istočne
strane. Na katu zgrade je uzidani kameni ormar
s pilom i dvjema kamenim policama. Oko
1700.godine vlasnik ovog ladanjskog zdanja bio
je Frano Stay. Stay je bila građanska obitelj koja
je imala svoj grb. Franov sin Pero Stay 1750.g.
naslijedio je ovo ladanjsko zdanje. Kasnije u
ovom ljetnikovcu živio je latinski pjesnik Bene-
dikt Stay gdje je stvarao i pisao svoja književna
djela. Pedesetih godina prošlog stoljeća, ljetni-
kovac je renovirao ing. Mišetić koji je tu stanovao
sa svojom obitelji. U sklopu ovog ljetnikovca bio
je veći zemljišni posjed.
Stari ladanjski kompleks
u Martelinovu
Iznad Mlina uz jadransku magistralu je zaseok
Vrelo kroz koji protječe potok koji u Mlinima
utječe u more. Od zaseoka Vrela do ušća ove
rječice su tri mosta, svaki iz svog povijesnog
razdoblja: rimskog, francuskog i austrijskog.
Iznad Vrela u zaseoku Martelinovo, je stari stam-
beno-gospodarsko kompleks, ladanjskog
obilježja u sklopu kojega je stara mlinica i gum-
no, danas vlasništvo obitelj Tomšić koji su poslije
Domovinskog rata vlastitim sredstvima obnovili
zgradu i okoliš. Zasadili mladi maslinik i obnovili
vrt i đardin uokolo stambene kuće. Njihov zem-
ljišni posjed prostire se sve do Jadranske ceste
kao i auto kamp s desne strane magistrale.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 15
NA LASTOVU
Postavljene biste Dobri Dobričeviću i don Niku Fanteli
U nazočnosti dubrovačkog
biskupa mons. Mate Uzinića,
župnika župe lastovskih
nebeskih zaštitnika svetih
mučenika i liječnika Kuzme i
Damjana velečasnog don Želj-
ka Batinića te mnoštva las-
tovskih vjernika u utorak, 31.
srpnja na Lastovu su otkrivena
brončana poprsja dvojice zna-
menitih Lastovaca koji su po
mnogo čemu zadužili ovu
otočnu zajednicu, najudaljeniju
lanternu Hrvata. Tako su nakon
dugih godina nepoštenog i
namjernog javnog zaborava, uz
svesrdnu potporu lastovskih
iseljenika, svjetlo ugledala dva
brončana lica, jedno Dobre Do-
bričevića (Bonino de Boninus)
a drugo don Nikole Fantele,
koje je izradila akademska ki-
parica Ljubica Buble.
Kako je tom prigodom rečeno
Dobre Dobričević rodom je sa
otoka Lastova. Iz prirode posla
i zahtjeva vremena latinizirao je
svoje ime u Bonino de Boninus.
U vrijeme Dubrovačke Repub-
like bio je diplomata, rektor Pa-
pinskog zavoda sv. Jeronima te,
pored Gutemberga drugo ime
u europskom tiskarstvu. Lastov-
ci su se sa postavljenjem nje-
govog brončanog poprsja te
davanjem njegovoj imena jed-
noj ulici u mjestu Lastovu sim-
bolički odužili tom lastovskom
sinu. On je među inim svojoj
otočkoj zajednici donirao neko-
liko zaštićenih umjetnina, dvije
brončane zdjele te oltarnu palu
u crkvici sv. Marije u Polju, u
mjesnom groblju na Lastovu.
Koliko je Dobre volio svoje Las-
tovo svjedoči i njegova oporu-
ka kojom je oporučno zabilježio
svoju posljednju volju kojom je
zahtijevao da se njegovi zemni
ostaci prenesu iz Mletaka te
budu zakopani na rodnom
otoku Lastovu.
Drugi lastovski sin don Nikola
Fantela je lastovski svećenik-
mučenik, žrtva jugokomunis-
tičkog terora. Njega su uz po-
moć tadašnjeg političkog kome-
sara, lastovskog političkog vod-
stva i oficira Udbe 6. veljače
1944. godine, u 62. godini živo-
ta, pozvali na informativni razgo-
vor. Ti isti su sljedećeg dana 7.
veljače 1944. u Domu kulture na
Lastovu organizirali skup na
kojem su govornici govorima
mržnje nazočnom puku utjeriva-
li strah u kosti te bez suda i pre-
sude osudili don Nikolu. Toga
dana, kasno u noći, don Nikolu
16 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
su odveli u uvalu sv. Mihovila te
ga ukrcali na partizanski brod
PČ 62 “IVO”. Neposredno na-
kon isplovljavanja u brodu su ga
zvjerski mučili, ubili i s kamen-
om oko vrata utopili u more.
Na svečanosti je tim povodom
posebno istaknuto kako krvnici
don Nikoli Fantelu nisu mogli
oprostiti njegovo nesporno
bogoljublje, čovjekoljublje i do-
moljublje jednako kao i mnošt-
vu sinova Crkve koje je komu-
nistička vlast pobila tijekom i
nakon Drugog svjetskog rata na
prostorima Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Upravo zbog
toga, kako je posebno naglaše-
no, lastovski svećenik i mučenik
don Nikola Fantela zaslužuje
veći crkveni značaj. Osim toga
dat je i prijedlog da se osnovna
škola na Lastovu, koja inače
nosi ime dvojice partizana, pre-
imenuje njegovim imenom što
bi imalo poseban i drugačiji
odgojni i pedagoški utjecaj i
značenje na mlade Lastovce
koji bi se u toj odgojno-obra-
zovnoj instituciji trebali odgajati
u duhu ljubavi, tolerancije, ne-
nasilja a naročito domoljublja.
Svečano otkrivanje tih dvaju
poprsja lastovskih sinova
uveličali su svojim govorima
dubrovački biskup Uzinić i las-
tovski župnik Batinić, a u pro-
gramu su sudjelovale muška i
ženska klapa, crkveni zbor
„Petrovo uho“, jedan sudionik
tog vremena ministrant don Ni-
kole Fantele te djeca koja su
recitirala molitvu koja je uvijek
bila na ustima ovog lastovskog
svećenika mučenika za Crkvu i
Hrvatsku.
Don Niko Fantela, sin Nikole i
Ane Damjanović, rođen je 9.
rujna 1880. na Lastovu. Iza
studija u Dubrovniku i Zadru
dolazi do svećeništva ređenjem
28. kolovoza 1904. godine. Mla-
domisničku godinu Fantela pro-
vodi u Zadru kao prefekt sje-
meništa. U rujnu 1905. postaje
pomoćnik župnika u Korčuli.
Nakon dvije godine služi u To-
polom. U listopadu 1907. preu-
zima Mali Ston, a potom je župni
pomoćnik na Pilama. U stude-
nom 1914. ide u Mline, te ure-
đuje „Narodnu svijest“, a na
Novu godinu 1921. na Lastovo.
Zbog talijanske okupacije ostav-
lja Lastovo, te 27. svibnja 1922.
odlazi u Cetinje i radi kao vojni
kapelan. Od 1925.-1927. je u
Sarajevu, potom u Šibeniku. Od
1930.-1932. župnik je i dekan u
Stonu, te u Lopudu, a 1934.-
1935. vrši službu rektora sv. Vla-
ha u Dubrovniku. Nakon
umirovljenja kao vojni svećenik,
od 1935. živi u Herceg Novom.
Iza kapitulacije Italije 1943. vraća
se radostan na Lastovo. No,
nakon samo četiri mjeseca, 6.
veljače 1944., bio je pozvan na
˝obavijesni razgovor˝ te je teš-
ko mučen, iznakažen, pa izm-
rcvaren na mazgi prebačen na
partizanski brod i s kamenom o
vratu bačen u more sjeverno od
Lastova. Poznavatelji ovih
događaja na Lastovu dugo su
šutjeli. Don Niko je umoren 7/8.
veljače 1944. godine.
Dobre Dobričević rodio se sre-
dinom 15. stoljeća, nešto prije
1454. godine. O djetinjstvu i pr-
voj mladosti nema pouzdanih
podataka. Prvi put se spominje
u zaglavlju knjige koju je tiskao
u suradnji s Kotoraninom Andr-
ijom Paltašićem 1478. godine u
Veneciji. Tada mu je bilo više od
24 godine. U Veneciji je izučio
tiskarski zanat a svoje ime i pre-
zime latinizirao je u Boninus de
Boninis. U Veroni radi od 1481.
do 1483. godine, zatim prelazi
u Bresciu i u tom gradu živi i radi
do 1491. godine. Ovo je naj-
plodnije razdoblje tiskara Do-
bričevića. Među 31 knjigom tis-
kanom u Brescii nalazi se i
Božanstvena komedija Ezop-
ove basne i dr.. Dobričević je,
kako izgleda, napustio Bresciu
u ožujku 1491. godine, a s njom
i tiskarski poziv.
Iste je godine otišao u Lyon, koji
je bio sjedište francuskog dvo-
ra i centar francuskog tiskarst-
va i prometa knjige. Tu više ne
nastupa kao tiskar već isključi-
vo kao knjižar i izdavač. Do-
bričevićev opus tiskara i iz-
davača sastoji se od 43 knjige.
Financijske poteškoće koje su
ga pratile vjerojatno su ga
natjerale da se u Lyonu prihvati
još jednog posla, posla
obavještajca u korist Mletačke
Republike. Godine 1499. god-
ine dao se zarediti za svećeni-
ka te dobiva razne beneficije od
vlasti. Do kraja života živi u više
gradova, a Venecija ga je koris-
tila u raznim povjerljivim misija-
ma do njegove starosti. Do-
bričević je umro u Veneciji u lip-
nju 1528. godine, najvjerojatnije
od moždanog udara. Pokopan
je, prema vlastitoj želji, na Las-
tovu.
Misa na svetkovinu sv.
Petra ribarskog
Sljedećeg dana 1. kolovoza
biskup Uzinić predvodio je misu
na svetkovinu sv. Petra ribar-
skog u Ublima gdje se nalaze
ostaci starokršćanske bazilike
sv. Petra. U propovijedi se bisk-
up osvrnuo na evanđeoski ulo-
mak o Petru koji ribari i susreće
se s Kristom uskrslim te istakn-
uo kako je naglasak ovog eva-
nđelja na ljubavi. Usporedio je
životne kontekste tog eva-
nđeoskog događaja i događa-
ja ovog misnog slavlja na kojem
su se vjernici na Lastovu okupili,
rekavši kako se sličnost može
primijetiti u tome da su svi se
prije toga nalazili u svakodnevi-
ci i obavljali svoje svakodnevne
poslove. U trenutku slavlja
događa se ono Isusovo priprav-
ljanje ribe, posluživanje odnos-
no davanje sebe za jelo i piće,
da bi se nakon toga dogodilo
poslanje: Pasi ovce moje.
Nakon ovog misnog slavlja na
koje smo i mi došli iz svoje sva-
kodnevice trebamo izaći vani s
novim poslanjem, poručio je
biskup vjernicima. Iz slikama i
porukama bogatog evanđeosk-
og teksta biskup je izdvojio lik
učenika bez imena, za koga
evanđelist samo kaže da ga je
Isus ljubio. Tradicija kaže da je to Ivan,
ali sam Ivan nigdje ne kaže da je to on,
nastavio je biskup te naveo sve trenut-
ke u kojima se u evanđelju pojavljuje
taj učenik.
Ivan mu nije dao ime, pa možemo reći
da je to prototip pravog Isusovog učeni-
ka, kazao je biskup. „Njegova je karak-
teristika da ga je Isus ljubio i da je on sa
svoje strane na Isusovu ljubav uzvratio
ljubavlju. I ta ljubav mu otvara oči, čini
ga učenikom Isusa Krista, čini ga onim
koji osjeća kako Isusovo srce kuca od
želje za služenjem i ljubavlju u dvorani
Posljednje večere, čini ga onim koji se
na osobit način povezuje s onom koja
je učenica na najbolji mogući načina, a
jer ljubi ona ga prima i osposobljuje za
njegovo poslanje. To je ona ljubav koja
trči prema grobu ali u praznome grobu
ne prepoznaje prazan grob nego Isus-
ovo uskrsnuće. To je ona ljubav koja u
onome koji stoji na obali, s druge strane,
kao Uskrsnuli koji više nije na našem
moru života nego je to prošao i sada
stoji s druge strane, prepoznaje
uskrslog Gospodina i upućuje svakoga
prema njemu riječima: Gospodin je!“
Taj učenik je svatko koga je Isus poz-
vao i koji se želi potpuno Isusu odaz-
vati, ustvrdio je dubrovački biskup. I
nijedan učenik koji nije došao da te ra-
zine da otkrije da ga Isus neizmjerno
ljubi i koji na tu Isusovu neizmjernu
ljubav iskazanu u križu nije potpuno
odgovorio, ne može biti smatran na
pravi način učenikom Isusa Krista.
Evanđelist mu nije dao ime i zbog toga
da svatko od nas u tom i takvom učeni-
ku prepozna sebe. A jedan od takvih je
i sv. Petar. Zato slijedi ovaj dijalog u
kojem Petar, može se protumačiti,
ispravlja svoje padove kada je tri puta
zatajio Isusa. Njegova golotinja se
negdje tumači kao da je on protulik Ad-
ama koji se gol skrivao od Boga, a
oblačenje haljine je na neki način
oblačenje ljubavlju koja se vidi iz di-
jaloga koji slijedi. Ljubav je to s više ra-
zine prema nižoj. To što se Petru treba
dogoditi kao i svakome od nas, a to je
otkriti Božju ljubav, nije nešto što ovisi o
našim snagama nego je to ono što Bog
daje. Kršćanin je kršćanin zato što ljubi
Isusa više nego svi drugi, istaknuo je
biskup Uzinić te je prepričao Petrov di-
jalog s Petrom skrenuvši pozornost na
nijanse u njemu. Nakon trećeg odgovo-
ra slijedi poslanje koje Isus daje Petru.
Na kraju propovijedi biskup je potakn-
uo vjernike da sami prođu taj dijalog s
Isusom u kojem njih Isus pita ljube li ga
više nego svi drugi, da bi nakon tog di-
jaloga koji ih želi probuditi i potaknuti
na razmišljanje, dobili poslanje. A ono
je da u njegovo ime donose ljubav svi-
ma svjesni da ih Isus ljubi te postali nje-
govi pravi učenici koji na njegovu ljubav
uzvraćaju ljubavlju, ljubeći braću i sestre
i donoseći im vijest o njegovom
uskrsnuću i pokazujući njega svima koji
ga traže. Petar Grgurević/A.T.
PRIČE amorižanju pa je slušo s priklonitijem
ušima znajući da će večeras bit nje-
Finuli su Mare bali gova. „Arivo sam u Ragusu imat kigo-
Traditur je Maru pjanto, tako di pjačer. Donio sam sobom pratež:
joj i trijeba kad se uzda u toboce džambjelota, dzetenina, kore-
slatcije riječi i unjiganje. Nije ta i dzibeta. Cento ducati dajem za
joj doduše ni prvi ni zadnji nekoliko noći.“ „Da si zdravo! Dosta
S ombrelinom u ruci, klobučcem smo govorili. Uljezi u mene gori u
na glavi, orečinima i maniljama od kuću.“ Nakon dobre trunfance finu u
zlata šetala je rivom gori-doli. odri. U slatkoj ljubavi pasa im noć.
Mrnar ujutro rano uzme kofan i napušti Piše:
U porat je arivo furesti vapor i iskrco Marija Đanović
kapetana i mrnare. Sve Marin dvor. Ukrca se u vapor i parti
prijazni,izbrani mladci pozdrave daleče. „Adio Mare,“ zaviče s palube i nestane.
Maru: „Bon giorno alla signoria.“ Kundurice s funestara hladile su jezičine: „Traditur je
Mislila se večeras pasat bez amo- Maru pjanto, tako joj i trijeba kad se uzda u slatcije riječi
ra ali je srjeća na njih namjeri. Mr- i unjiganje. Nije joj doduše ni prvi ni zadnji.“ Za to br-
nari, razbludne naravi govorili pul- ijeme Mare je na solaru mrnjorila: „Ah pameti moja, onaj
jiški: „Mir Božji s vama, largajte se marijolo išteti mi dobar glas. Koja me vergonja sada toka.
od mene.“ „Večeras vlastela u feo- Pored tolicijeh tenereca od tog traditura ne osta mi ni
cijeh plaštima puni fineca festižaju jedan medzalin ni perper. Velika sjeta gora je neg na-
u Njarnjas-gradu. Dobro ću se za- jveća zla srjeća. Blažena Djevo Marijo, ti me pomozi, veće
bavit.“ ne budem nigdar sagriješit,“ zakune se Mare i ramazin-
Mrnar Francesco bio praktik u om zatvori vrata.
21. KOLOVOZA 2018.
Gradonačelnik čestitao Kurban-bajram
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitke Salkanu ef. Heriću i svim
vjernicima islamske vjeroispovijesti povodom Kurban-bajrama. Tekst čestitke prenosimo u
cijelosti:
Poštovani gospodine Heriću,
Grad Dubrovnik iskreni je prijatelj i partner Islamskoj zajednici, jer vjerujemo da je jedno
društvo uistinu bogato samo ako se gradi na raznolikosti vjerskog i kulturnog identiteta, a
upravo je naš grad stoljećima baštinio suradnju temeljenu na dubokom uvažavanju svih svojih
vjerskih zajednica.
U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim sugrađanima islamske vjeroispovijesti
upućujem iskrenu čestitku povodom Kurban-bajrama, velikog blagdana islamskog svijeta
koji istovremeno simbolizira spremnost vjernika na žrtvu, ali i milost kojom Bog zauzvrat na-
građuje svoje podanike.
Uz želju da ga provedete u zajedništvu i krugu najbližih, neka Vam Kurban-bajram još više
osnaži osjećaj duhovnog blagostanja i neka bude čvrst podsjetnik da otvorimo srca za više
ljubavi i suosjećanja.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!
DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Izložba slika Ljubomira Buca Pende „Pripovijesti iz
Grada“
Samostalna izložba slika dubrovačkog
slikara i glazbenika Ljubomira Buca
Pende otvorena je u prostorijama Društ-
va prijatelja dubrovačke starine (Široka
ulica) u petak, 17. kolovoza. Iz predgo-
vora katalogu kustosice Andree Batinić
Ivanković: „Ciklus novih slika Ljubomi-
ra Buca Pende predstavlja nastavak au-
torovog kontinuiranog istraživanja slike
kao doživljaja vizualne stvarnosti kojim
se potvrđuje umjetnikov slikarski put koji
zrcali njegovu osobnost, emotivne ra-
spone i i čvrstu vezanost za vlastiti živo-
tni prostor. Pogledi na gradske Zidine i zdanja uz morsku obalu kao i odabrane fragmente
dubrovačkih ulica, odišu svježinom i slobodom obrisa koji statično u realitetu poprimaju sve
naznake „fotorealistične“ slike. Pende svojim jedinstvenim slikarskim pristupom prikazuje
plavetnilo neba, raščlanjuje tamnije boje mora od svjetlijih, u kojoj modra nadvladava sivo-
plavu boju neba, narančastom i zelenom dočarava vedrinu ljeta, dok čitava skala tople žute
i bijele biva protkana kamenim Stradunom.“
Ljubomir Buco Pende rođen je 1948. godine. Poznatiji kao dubrovački glazbenik koji je prošle
godine proslavio pola stoljeća svoje glazbene karijere, svoju drugu ljubav i strast usmjerio je
prema slikarskom platnu. Slikarstvom se kontinuirano bavi već trideset i pet godina, a dosada
je ostvario nekoliko skupnih i samostalnih izložbi u svom „Gradu“. Živi i radi u Dubrovniku.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 17
 ŽUPA DUBROVAČKA
PROSLAVA U POSTRANJU
Za biti svet nije važno
zvanje ili zanimanje
S. Trofima (Made) Miloslavić iz
Makoša u procesu proglašenja
blaženima s ostalim sestrama
milosrdnicama
Na proslavi 130. obljetnica rođenja i kršten-
ja službenice Božje s. Trofime (Made) Milo-
slavić u Postranju u Župi dubrovačkoj u
petak, 17. kolovoza okupio se veliki broj
vjernika iz ove i susjednih župa kao i sest-
ara milosrdnica iz cijele splitske provincije
Navještenja Gospodinova te sestara iz
drugih redovničkih zajednica koje djeluju
na području Dubrovačke biskupije.
Svečano koncelebrirano euharistijsko slav-
lje predvodio je dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić koji je u propovijedi, uz osta-
lo, kazao kako je važno da s. Trofimu, koju
mnogi do danas nisu poznavali, doživimo
kao „našu“ jer onda u njezinoj svetosti, koja
nije samo svetost mučeništva nego cijel-
og života koji se stavio u službu Bogu i
bližnjemu, možemo doživjeti i svoju potencijalnu svetost na koju
smo svi pozvani.
Ne mržnja nego ljubav
Za biti svet nije važno zvanje ili zanimanje, nisu važne životne okol-
nosti, ni ovaj ni onaj politički sustavi, sklon ili ne sklon Crkvi i kršć-
anima, rekao je biskup, ključna je ljubav pa je i za ovo misno slav-
lje uzet obrazac mise za ljubav. „Ne bih, naime, želio da nas
prisjećanje na s. Trofimu i njezine susestre potakne na mržnju
prema onima koji su im oduzeli život, kao ni onima koji i danas
hvale i promiču i brane taj zločinački sustav osuđujući žrtve, a
slaveći zločince. Umjesto toga bih želio da i nas zahvati ljubav.
Nije to bilo kakva ljubav. To je ljubav koja ne pravi razliku među
ljudima, koja se ne pita tko je dobar ili loš, koja ne dijeli ljude po
ovom ili onom ključu, to je ljubav koja oprašta… To je, konačno,
ona ljubav koja je od rođenja do smrti obilježila život naše s. Tro-
fime i njezinih susestara, ali je ponuđena i svakom od nas u našem
životu, zvanju i zanimanju. To je ona ljubav kojom je s. Trofimu,
strpljivo i vjerno, u svim trenucima njezinog života i do njegova
kraja, a mi vjerujemo i u svu vječnost, ljubio i ljubi Bog. Istovre-
meno to je ljubav kojom je ona, strpljivo i vjerno, u svim trenucima
svoga života i do njegova kraja ljubila, a mi vjerujemo i kroz svu
vječnost, ljubila i ljubi Boga i svoje bližnje. Danas u tim njezinim
18 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
bližnjima, onima koje ona ljubi ljubeći Boga želim rado prepoznati
nas, njezine, koje uvjeren sam pred Bogom zagovara kako bismo
i mi otkrili ljubav Božju kojom smo ljubljeni i u toj ljubavi ljubili
Boga i svoje bližnje, uključujući sve ljude, pa i one koji nas ne
ljube“, kazao je dubrovački biskup.
O vjernoj i strpljivoj ljubavi, a takva je ljubav kojom je Bog ljubio s.
Trofimu i ona njega, kao i ljubav kojom Bog nas ljubi i poziva nas
da i mi ljubimo njega, govorila su i liturgijska čitanja iz kojih je
biskup izdvojio neke poruke.
Neraskidiva i vjerna ljubav Boga prema Izabranom narodu je ljubav
za koju je Isus htio da postane i temelj neraskidive ljubavi onih koji
se međusobno združuju pred Bogom u ženidbi, ali i onih koji se,
poradi kraljevstva nebeskoga toga odriču, kako bi sebe i svoj život,
bez ikakvih osobnih interesa i iz čiste ljubavi prema Bogu, stavili u
službu Bogu u službi bližnjih i njihovog vječnog spasenja, rekao
je biskup Uzinić. Taj izbor nije uvijek lak, ustvrdio je, te spomenuo
kako danas ima sve više rastava ali i malo ili nimalo duhovnih
zvanja u biskupiji. I za jedno i za drugo Isus kaže: „Tko može
shvatiti, neka shvati.“, a shvatiti može onaj tko osjeća da je i u
njegovom slučaju Bog napravio poseban zahvat kojem se on,
bilo u braku bilo u duhovnom pozivu, želi staviti potpuno na ra-
spolaganje.
Biskup je naveo i retke proroka Ezekiela o Božjem pozivu, te nas-
tavio kako Izrael, nažalost, nije bio strpljiv s Bogom, nije ostao
vjeran nego se odao se bludu i krenuo je za drugim
bogovima. To su kasnije činili i drugi kroz povijest, a i
danas. Ali Bog je svejedno ostao vjeran i vjeran ostaje.
„Danas smo ovdje jer znamo da je moguće ostati vjerni.
Uvjeren sam da je, usprkos tome što se ponekad dobiva
drukčiji dojam, većina vjerna. I s. Trofima i njezine sus-
estre su ostale vjerne, a nije im to bilo lako. Mnogi u nji-
hovo vrijeme to nisu uspjeli. Svjedok tome je i njihovo
mučeništvo. Molimo danas za njih da ih Bog nagradi za
vjernost i uzdigne na čast oltara. Molimo i njih da nas
zagovaraju kako bismo i mi, svatko od nas u svom zvan-
ju i zanimanju, ostali vjerni. I kako bismo jednom s njima
bili sveti“, završio je biskup propovijed.
Molite se s. Trofimi s ostalim susestrama za zagovor
Postulator kauze dr. Zvonimir Kurečić na kraju mise dao
je izvješće o otvorenju kauze za proglašenje blaženima ili
deklaracije mučeništva s. Žarke Julijane Ivasić i šest sus-
estara mučenica, među kojima je s. Trofima ( Made) Milo-
slavić. Ovih sedam službenica Božjih pridružuju se na
neki način nizu domaćih blaženika iz tog vremena, poput

bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava Bulešića te
Drinskih mučenica koji su izgubili život „in odi-
um fidei“ od komunističkog režima u Jugoslaviji
neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Pos-
tulator je ispričao kako je došlo do ovog pos-
tupka te opisao njegov tijek, sudionike, sve ono
što je učinjeno kao i ono što još treba učiniti.
Na kraju je preporučio vjernicima da se u svojim
potrebama obraćaju svojoj sumještanki kao i
svim ostalim njezinim redovničkim sestrama
mučenicama. „Ono što mi možemo učiniti u
ovom postupku je moliti se Bogu da službenice
Božje budu što prije proglašene blaženima i da
se postupak sretno završi. A isto tako molite se
i vi na posebne nakane, za ono što vas tiši, gdje
imate posebnu potrebu, njima za zagovor“, ka-
zao je postulator kauze.
I životom i smrću posvjedočila je
potpuno predanje Gospodinu
Okupljenima se obratila i s. Miroslava Bradica,
vrhovna poglavarice Družbe sestara milosrdni-
ca iz Zagreba, koja je ukratko vjer-
nicima predstavila družbu te ih up-
oznala sa životom pokojne s. Tro-
fime rođene u mjestu Makoše.
Predstavila je također i ostale
sestre za koje se vodi ova kauza.
Sestre milosrdnice sv. Vinka Paul-
skog su u Hrvatsku došle davne
1845. godine. Svoju karizmu
milosrdne ljubavi svjedočile su na
različite načine služeći bolesnima
i starijima, te također kroz brigu za
djecu i mladež. Družba danas ima
670 sestara koje djeluju u 11 ze-
malja na četiri kontinenta.
Govoreći o životu s. Trofime vrhov-
na poglavarica je uz ostalo kazala
kako je ona svoje potpuno pre-
danje Gospodinu potvrdila pola-
ganjem doživotnih zavjeta 1921.
u Zagrebu, te dodala: „Nije ni slu-
tila da je na ovom izabranom putu
redovništva čeka kruna mučeništ-
va.“ Opisala je i posljednje dane
pokojne s. Trofime ustvrdivši kako je ona svojim
životom i svetačkom smrću posvjedočila pot-
puno predanje Gospodinu.
Zahvalila je vjernicima na prekrasnom slavlju i
pozvala ih da šire štovanje službenica Božjih u
narodu kojemu su one pripadale i kojemu su
nesebično služile. Sliku koja predstavlja svih
sedam službenica Božjih i roll-on na kojem je
prikazana s. Trofima i napisan njezin životopis,
vrhovna poglavarica sestara milosrdnica pred-
ala je župniku i župi kao poticaj vjernicima za
molitvu i štovanje. A sličnu sliku svih službenica
Božjih darovala je i dubrovačkom biskupu u znak
zahvalnosti za svečani početak štovanja s. Tro-
fime, zajedno sa susestrama, u ovoj biskupiji.
Mjesni župnik don Nikola Berišić, uz riječi zah-
vale svima, napomenuo je i kako svi okupljeni
mogu uzeti prigodne materijale, brošuru i sličicu,
o blaženici tiskane za ovu proslavu. Ispričao je i
zanimljivost kako je novi naručeni kalež za crk-
vu, koji je trebao stići za svetkovinu župne zaš-
titnice Velike Gospe, zakasnio i stigao upravo
danas i da je s njim prvi put služena ova misa
KUNA NA PELJEŠCU
pa će datum 17. kolovoza 2018. bit na nje-
Novi broj “Zvona
ga ugraviran.
Na kraju programa izvrsni Zbor sestara
Delorite”
milosrdnica iz Splita održao je prigodni kon-
cert.
Na slavlju je sudjelovala rodbina pokojne s.
Trofime te mjesni načelnik Silvio Nardelli sa
suradnicima, a djeca i mladi obukli su tradi-
cionalne nošnje ovoga kraja. Sa sestrama
milosrdnicama na slavlje u Postranje stigle
su i vice postulatorica kauze s. Tea Jura-
tović te provincijalna glavarica provincije
Naviještenja Gospodinova iz Splita s. Rado-
slava Kevo za čiju provinciju je ovo bio i go-
dišnji susret sestara.
Životni put službenice Božje s.
Trofime, redovnice, bolničarke,
zatvorenice
Sestra Trofima (Mande/Manda) Miloslavić
rođena je 17. kolovoza 1888. u mjestu Ma-
koše, tadašnja općina Du-
brovnik, od oca Vida i majke
Novi, 65. broj “Zvona Delorite”, glasilo
Ruže, rođ. Kristović. Istoga župe Uznesenja Marijina u Kuni na Pel-
dana krštena je u župi sv.
ješcu, izašao je ususret svetkovini Velike
Marije Mandaljene u Mandal- Gospe. Posebnost ovoga broja je i u
jeni, Dubrovačka biskupija.
tome da se u njemu od vjerničke zajed-
U Družbu sestara milosrdni- nice opraštaju fra Josip Vidas i fra Petar
ca svetoga Vinka Paulskog
Perković, članovi Franjevačke provincije
je stupila 14. siječnja 1912. sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, koja na-
godine. Privremene re-
pušta samostan Gospe Delorite nakon
dovničke zavjete položila je puna tri stoljeća i vođenje župe Velike
15. kolovoza 1914., a
Gospe u Kuni nakon punih sedamdeset
doživotne 3. svibnja 1921. godina. Spominju to franjevci u uvodni-
godine u Zagrebu. Radila je
ku lista kao i urednica Rina Tomelić koja
kao bolničarka u Mostaru i u piše kako ovaj broj časopisa posvećuju
Rijeci.
Velikoj Gospi “kao i svim svećenicima
Komunističke vlasti odvele koji su svih ovih godina bili u službi na
su je iz Rijeke u Sloveniju i 1.
Župi.” U pismu provincijala Andrije
prosinca 1945. zatočile u Ra- Bilokapića glavnoj urednici i čitateljima
jhenburgu, Brestanica u Slo-
glasila, a vezano uz odlazak fratara iz
veniji. Dana 12. rujna 1950. župe i samostana, uz ostalo, stoji: „Bol-
puštena je na slobodu. Pot-
no je reći, ali je istinito, da smo mi u na-
puno iznemogla, iscrpljena i šoj Provinciji sv. Jeronima tijekom posl-
shrvana bolešću, stigla je u
jednjih šest godina napustili sedam sa-
Goricu u Italiji, gdje je našla mostana. Posljednji od njih bio je samo-
utočište kod sestara Naše Gospe, a potom
stan Gospe Delorite u Kuni. Nas je dois-
je 20. rujna 1950. prevezena u Družbinu ta malo, a k tome smo ostarjeli i oboljeli.
zajednicu u Centocellama, u Rimu. Nažalost,
Koliko je bolno napustiti samostan gdje
ni najstručnija liječnička pomoć nije joj mog- smo boravili preko sedamsto godina,
la vratiti uništeno zdravlje.
znamo samo mi koji smo prisiljeni
Umrla je u Rimu 26. studenoga 1950. u 62. donositi takve bolne odluke. Samostan
godini života, od posljedica mučenja u zatvo-
u Kuni smo ustupili Dubrovačkoj bisk-
ru. Pokopana je na rimskom groblju Cam- upiji. To nam se činilo najbezbolnijim rje-
po Verano.
šenjem. Nadamo se da će i dalje biti od
U Gospiću je 16. svibnja 2018., na 72. go- koristi Crkvi. To nam je nakana.” U no-
dišnjicu mučeničke smrti sestre Žarke Ivasić,
vom broju mogu se pročitati vijesti o pro-
gospićko-senjski biskup mons. Zdenko slavama u ovoj župi kao i o međunarod-
Križić svečano otvorio Postupak beatifikacije
nom znanstvenom skupu o don Kosti
ili proglašenja mučeništva službenica Božjih Selaku. Tu je i šesti nastavak putopisa
sestre Žarke Ivasić i šest susestara mučen-
Ljubomira Vranješa „Hodočasnička čiz-
ica (s. M. Kornelije Horvat, s. Lipharde Hor- ma…“. „Povijesne crtice“ donosi Jasen-
vat, s. Geralde Jakob, s. Konstantine Me-
ka Maslek, a Marija Mrgudić objašnjava
sar, s. Trofime Miloslavić i s. Blande Stipetić) tko su dotarice. O Potkraju, krajnjem is-
iz Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka
točnom dijelu sela Potomje tekst piše Ivo
Paulskoga – Zagreb, koje su stradale od ko- Santica. Časopis je protkan raznim molit-
munističkog režima iz mržnje prema vjeri.
vama, pričama, pjesmama i drugim krat-
Angelina Tadić kim tekstovima. A.T.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 19
DONACIJA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK
Dubrovačka bolnica bogatija za još jedan vrhunski medicinski uređaj
Zahvaljujući donaciji Zračne luke Dubrovnik
OB Dubrovnik od 22.kolovoza je bogatija
za novi ultrazvučni uređaj, namijenjen odje-
lu urologije, koji će dodatno povećati razinu
pružanja medicinsku usluge u gradu Du-
brovniku. Vrijednost donacije je 270 tisuća
kuna. Uređaj raspolaže Digital Color Dop-
plerom, koji će posebno pomoći pri de-
tekciji rane faze karcinoma prostate kod
odraslih. Uz odrasle ovaj ultrazvuk će biti
od iznimne koristi pri dijagnosticiranju uro-
loških smetnji kod djece.
- Sustav financiranja je takav da nam se
ostaje puno državnog novca koji možemo
uložiti u opremanje bolnice. Upravo zbog
toga su nam donacije kao što je ovo dan-
ašnja iznimno bitne. Svake godine odredi-
mo prioritete u tom pogledu i procjenjujemo
što nam treba te se onda javljamo dona-
torima. Upravo zahvaljujući donaciji Zračne
luke Dubrovnik smo uspjeli nabaviti ovaj
uređaj. Ovim putem se želim zahvaliti direk-
toru Zračne luke Franu Luetiću koji je pre-
poznao potrebe bolnice. Početkom godine
je raspisan natječaj na koji smo se mi pri-
javili, adekvatno obrazložili naše potrebe,
te je Zračna luka to prepoznala i izašla nam
u susretu. Kao prioritet, s obzirom na odo-
brena sredstva, odredili smo ultrazvuk za
odjel urologije. Dosad je urologija dijelila
postojeći aparat s odjelom ginekologije. Od
danas oba odjela imaju svoje aparate. Nad-
am se da će se naša suradnja nastaviti i u
budućnosti.
- OB Dubrovnika je jedna izrazito specifič-
na ustanova. Razlog tome je teritorijalna izo-
liranost i udaljenost, ali i
veliki broj pacijenata za
koje skrbimo. Uz građane
Dubrovnika, bolnica
pruži na mjesečnoj razini
do 5 tisuća usluga našim
gostima. Dodatno smo se
ekipirali kako bi svim
našim pacijentima mogli
pružiti još bolju razinu
medicinske usluge. U hit-
nom bolničkom prijemu trenutačno uz naše
stalne liječnike, imamo jednog mlađeg
specijalizanta, a specijalizanti su angažirani
i u internoj, kirurškoj službi te dijelom i na
pedijatriji. Tako se puno brže pruža med-
icinska usluga, ali se podiže i standard. Iz
iskustva vam mogu reći da takav standard
nemaju ni mnoge razvijenije države. Pov-
remeno nam dolaze inspekcije NATO
saveze. Jako ih iznenadi kad vide da u du-
brovačkoj bolnici tijekom 24 sata imaju na
raspolaganju dva kirurga, otorinolarin-
gologa, dva anesteziologa, neurokirurga,
interventnog kardiologa što nije uobičajeno
za bolnicu ove veličine - zaključio je ravnatelj
OB Dubrovnik, dr. Marijo Bekić.
- Zračna luka Dubrovnik je uvijek bila svjes-
na potreba društva u kojem živimo. Već
godina pomažemo potrebne na našem
području. Takvih slučajeva je jako puno, no
nastojimo pronaći mjeru i pomoći onima
kojima je to doista potrebno. U ovakvim
priliku se uvijek sjetim heliodroma Opće
bolnice kojeg je izgradila upravo Zračna
luka. Upravo zahvaljujući njemu spašeni su
mnogi životi. Sama donacija i nije toliko vr-
ijedna kad se usporedi s neprocjenjivom
vrijednošću ljudskog života. - kazao je
Frano Luetić, direktor Zračna luke Du-
brovnik.
- U ime urološkog odjela OB Dubrovnik ali
i u svoje osobno ime želim se zahvaliti
Zračnoj luci na ovoj donaciji. Drago mi je
što još postoje ljudi koji imaju tu dozu soci-
jalne osjetljivosti i koji prepoznaju potrebe
društva. Naša bolnica je specifična. Mora-
mo razmišljati tako da je Dubrovnik svjetski
brend te da za vrijeme trajanja turističke
sezone broj usluga koje pružimo drastično
poveća. Naglasio bi još jedna da je naš
odjel, zahvaljujući naporima i uprave i svih
ljudi dobre volje koji su sudjelovali za svojim
donacijama nabavio opreme u vrijednosti
skoro milijun kuna. Ne smijemo stati na
nabavljanju vrhunske medicinske opreme,
već i privlačenje mladih liječnika, te sprječa-
vanje njihovog odlaska u druge gradove i
inozemstvo. Tu naša bolnica ulaže
enormne napore rekao je dr. Zaim Ćustović.
Dubrovniknet team, L.Pavlović

ZRAČNA LUKA DUBROVNIK

Nakon 28 godina Hrvatska preko Dubrovnika povezana sa SAD-om
Dubrovnik i SAD će biti povezani od 7. lipnja 2019. do
27. rujna 2019., tri puta na tjedan s američkim gradom
Philadelphiom, a prometovati će najveći svjetski
zrakoplovni prijevoznik „American Airlines“
Ovom prigodom izražavamo zadovoljstvo objaviti da će Republika
Hrvatska preko Zračne luke Dubrovnik nakon dugih 28 godina
ponovno biti izravno povezana sa Sjedinjenim Američkim Državama,
a zahvaljujući dugotrajnim pregovorima između Zračne luke Du-
brovnik i American Airlines-a.
Dubrovnik i SAD će biti povezani od 7. lipnja 2019. do 27. rujna
2019., tri puta na tjedan s američkim gradom Philadelphiom, a prome-
tovati će najveći svjetski zrakoplovni prijevoznik „American Airlines“. Zrakoplovna kompanija American Airlines je članica svjetskog
zrakoplovnog udruženja „Oneworld“ i trenutačno posjeduje 955
zrakoplova i zapošljava 122.000 zaposlenika. Dnevno obavi 6.700
letova prema 350 odredišta. Za Dubrovnik će letjeti tipom zrako-
plova Boeing 767-300 s kapacitetom 28 visoko luksuznih sjedala
u poslovnom razredu i 181 sjedalo u ekonomskom razredu, a
tijekom cjelokupnog leta putnicima će biti dostupna Wi-Fi usluga.
Philadelphia, koja se nalazi u saveznoj državi Pennsylvaniji je na-
jveće čvorište American Airlines-a na istočnoj obali i najvažnija
transferna zračna luka za cijele Sjedinjenje Američke Države. U
ime American Airlinesa potpredsjednik kompanije za planiranje
letova gosp. Vasu Raja izjavio je sljedeće: “Philadelphia je na-
jveće čvorište American Airlinesa na sjeveroistoku SAD-a i nudi
povezivanje s ostatkom SAD-a, Kanade i Karibima. Najznačajnije
destinacije su Los Angeles, Miami, Toronto, New Orleans i Baha-
mi.“ Obzirom na sve veći broj dolazaka turista iz SAD-a na Du-
brovačko područje, ovo smatramo golemim iskorakom za Du-
brovnik i cijelu Republiku Hrvatsku. Zračna luka Dubrovnik d.o.o.
20 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
PELJEŠAC
Trpanjske obljetnice
Na Veliku Gospu proslavljena je 80.
obljetnica Kipa Majke božje na
Škojer 15. kolovoza 1938. Trpanjski
trgovci, prvi u Dalmaciji su uputili
zahtjev da se trgovačka korespon-
dencija vodi na hrvatskom jeziku
U Trpnju je na blagdan Velike Gospe
obilježena i 80 godišnjica postavljanja Gos-
pina kipa - Trpanjske zvijezde mora na vrh
17 metara visoke hridine Veliki škoj pred
trpanjskom lukom. Po predlošku kipa
Gospe lurdske kao zavjet svoje supruge
Ružice (1898.-1967.) dao ga je izraditi i 14.
kolovoza 1938. postaviti klesar i industrija-
lac Karlo Weinger (1880.-1949.) iz Starog
Bočeja. U bijelom bračkom kamenu iskle-
sao ga je klesar Lajoš Nemet. Visok je 222
centimetra i stoji na postolju od crnog šved-
skog granita visokog 180 centimetra.
Toga dana prije 80 godina uz prigodnu
svečanost blagoslovio ga je tadašnji trpan-
jski župnik don Spaso Korunić rodom iz
Smokvice koji je na službi u Trpnju bio od
1.8.1936. do 2.6.1946. I najzaslužniji je za
taj spomenik pred trpanjskom lukom. Već
sutradan na blagdan Velike Gospe ispod
kipa se slavila misa, a vjernike i hodočas-
nike su tada, a tako se nastavilo do dan-
ašnjih dana svojim leutima i barkama pre-
vozili od glavnog mula do Škojere prevozili
trpanjski ribari.
Vjerski obredi na Veliku Gospu pod Gos-
pinim kipom obavljali su se do 1960. god-
ine kada su ih zabranile tadašnje komu-
nističke vlasti. Ta je vjerska festa obnovl-
jena 1990. godine. Ovogodišnje misno
slavlje u zajedništvu s trpanjskim župni-
kom don Alenom Kerijem predvodio je i
propovijedao rektor Središnjeg bog-
oslovnog sjemeništa u Splitu don Jure Bje-
liš. U duhu tradicije pod misom je obavl-
jen blagoslov ribara, ribarskog pribora i
brodica, mora i mornara, a pribivali su joj
brojni Trpanjci, njihovi gosti i hodočasnici
prateći obred na samom škoju, u brodi-
cama i s glavnog trpanjskog mula.
Zanimljivo je, a mnogim Trpanjcima pogo-
tovo mlađim generacijama nepoznata pov-
ijest nastanka Gospina kipa. Na nju su usus-
ret ovogodišnjoj proslavi Trpanjce podsjetili
potomci i nasljednici Karla i Ružice Weign-
er iz obitelji Berčenji u Subotici.
Sve je počelo nekoliko godina ranije nakon
što su se ribarske brodice nakrcane žitom
koje su Weignerovi, već tada osvjedočeni
prijatelji Trpnja, namijenili tamošnjem puku
našle u velikom nevremenu, jedva izbjegle
potapanje i sretno uplovile u trpanjsku luku.
U teškim trenutcima svi su molili Boga za
spasenje, Ružica se zavjetovala da će Ma-
jci Božjoj u znak zahvalnosti podignuti kip
u Škojeri. No njezinoj želji na mramornom
postolju četiri su natpisa. Sa sjeverne: Put-
nicima luku spasenja ukaži, sa zapadne
Ribarima blagoslov udijeli, s istočne: Zav-
jet Ružice Weigner 1938. i s južne sučelice
u Trpnju i luci: Zdravo Morska zvijezdo. Zato
je vjerska festa na Veliku Gospu u Trpnju
omiljela u ovdašnjem puku i puna simbolike
i među najslikovitijima je u Dalmaciji, a re-
dovito je popraćena i svjetovnim događan-
jima: iluminacijom trpanjske luke, zabavom
na Žalom i vatrometom.
Karlo Weigner zaslužan je i za razvoj turiz-
ma u Trpnju jer je na nagovor Društva za
poljepšanje Trpnja 1938. godine na sadaš-
njem Putu od Vila prvi sagradio ljetnikovac
s fontanom ljubavi pred njim koja je prošle
godine obnovljena u uz Gospin kip na
Škojeri zaštitni je znak i simbol turističkog
Trpnja. Zbog svih zasluženih djela Općina
Trpanj je 28. kolovoza 1938. godine Karla i
Ružicu Weigner proglasila počasnim građ-
anima. Inače je te i sljedeće dvije godine
na putu do uvale Belećica sagrađeno 14
vila, u planu je bila još 21, ali je njihovu grad-
nju zaustavio II. svjetski rat.
1938. godina bila je znakovita za moderni
razvoj Trpnja. Osnovan je Promicateljni
odbor za elektrifikaciju mjesta, a u srpnju
električna zadruga. Tako je Trpanj nakon
što je u ljeto 1937. godine nakon kaptaže
izvora Orah dobio vodovod, a na mjesnoj
plaži postavljen prvi tuš i dobio struju, uz
već uređene puteve imao sve uvjete za raz-
voj turizma i ugodniji život svojih stanovni-
ka. Te je počelo uređenje šetališta uz more
od Pristaništa do kupališta Dračevac.
Iz tiska su izašla dva za Trpanj značajna
književna djela - zbirka pjesama “Trpanjski
stari zvuci” Dinka J. Fabrisa i zbirka peljeških
pripovijesti “Dvije golubice” don Nedjeljka
Sabatinia Subotića. Na svečanoj večeri
održanoj 15. kolovoza 1893. godine u Hr-
vatskoj čitaonici trpanjski trgovci jednoglas-
no su zaključili “da se zavjere da će se u
svim svojim poslovima služiti isključivo hr-
vatskim jezikom, da će u hrvatskom jeziku
svoje dopisivanje voditi, te da će odbiti sva-
kog trgovačkog poslovača koji ne bude
hrvatski govorio.” O toj odluci sastavili su
okružnicu koju su svi nazočni potpisali, a
zadarski “Narodni list” u svom 69. broju od
30. kolovoza 1893. objavio je na naslovnoj
stranici.
Trpanjci su prvi u Dalmaciji zahtijevali da
se trgovačka korespondencija, umjesto na
tada dominirajućem talijanskom vodi na
hrvatskom jeziku. Autonomaši diljem Dal-
macije burno su reagirali objavivši listu “Il
Dalmata” satirične pjesme protiv Trpanja-
ca i u posebnoj brošuri satiru “La Fara-
noide” nazivajući ih pogrdno “Terribli farau-
ni”. Okružnica je imala veliki odjek u Dal-
maciji, a taj pogrdni naziv dobiven u borbi
za narodni hrvatski jezik postaje ponos sva-
kog Trpanjca.
Kada se u proljeće 1921. osnivao nogomet-
ni klub jedinstvena je bila odluka da se na-
zove “Faraon”. To ime nosi i najveći Trpan-
jski hotel, koji ove godine obilježava 50. go-
dišnjicu poslovanja Tako se i zvao prvi tr-
panjski opskrbi centar, tako je nazvana i
najkvalitetnija vrsta konzerve sardina neka-
dašnje tvornice “Divna” u Trpnju. Imenom
Faraon u novije je doba nazvan u boćarski
klub u Trpnju.
U suton kolovoza 1928. opraštajući se od
Trpnja češki pjesnik Jiri Mahen pravim im-
enom Antonin Večura kao spomenar na
cementnoj kabini na trpanjskoj plaži
napisao stihove “... Ovdje ti sreću zli svijet
ne može oduzeti. Spokojstvu ovdje stremi
ti duša sva. Ovdje more i nebo samo jedn-
om odzvanja pjesmom i istom riječju šumi
Neretva…” S češkog preveo Saša Vereš.
U Trpnju su ljetovali i o njemu pjevali i pisali
Aleksa Šantić, Paula Predanović, Stjepko
Ilijić…
Od trpanjskih obljetnica spominjem 1878.
godinu kada je Trpanj dobio Llodovu
poslovnicu i postaje pristanište stalne par-
obrodske pruge Trst - Kotor koju su obavl-
jali parobrodi “na valjke”, a putovanje od
Trsta i natrag trajalo je osam dana; stotu
obljetnicu postavljanja kamene ograde bal-
ustrade oko župne crkve Svetih Petra i Pavla
i 70. godišnjicu stalne autobusne veze Tr-
panj - Kuna preko Potomja.
Joško Jelavić
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 37
PREZENTACIJA DUBROVNIKA U MOSKVI
U Rusiji Hrvatska postala
hit zahvaljujući Vatrenima
Dubrovnik je u 2017.godini posjetilo
9336 ruskih turista, koji su ostvarili
47754 noćenja
Zbog izvanrednog rezultata hrvatske nogomet-
ne reprezentacije na Svjetskom nogometnom
prvenstvu u Rusiji, Vatreni su skrenuli globalnu
pozornost na Hrvatsku, pridonijeli njezinoj mega
popularnosti i motivirali cijeli svijet da sazna više
o Hrvatskoj. Vrijednost takve promocije za Hr-
vatsku je neprocjenjiva. Turistička zajednica
grada Dubrovnika je za vrijeme održavanja Sv-
jetskog nogometnog prvenstva provela inten-
zivnu online promociju Dubrovnika, kao
jedne od najatraktivnijih destinacija Hr-
vatske, na inozemnom tržištu, na
društvenim mrežama Facebook i Ins-
tagram kao i na You Tube kanalu.
Turistička zajednica grada Dubrovnika
iskoristila je trenutak mega popularnosti
Hrvatske na ruskom tržištu za prezent-
aciju turističke ponude Dubrovnika u
Moskvi, kako bi u najboljem marketin-
škom trenutku upoznala rusko tržište s
Dubrovnikom i Hrvatskom.
U organizaciji predstavništva Hrvatske
turističke zajednice u Moskvi, Velepo-
slanstva RH u Moskvi te Turističke
zajednice grada Dubrovnika prezent-
acija Dubrovnika održana je u prosto-
ru Veleposlanstva RH u Dubrovački zimski festival u prosincu. Ra-
Moskvi, u utorak, 21. kolo- dionici je prisustvovalo 40-tak ruskih turis-
voza 2018. tičkih agenata te predstavnika ruskih medi-
Na početku prezentacije na- ja. U sklopu edukacijske prezentacije
zočnima se obratio Rajko održana je i nagradna igra za sudionike, za
Ružička, direktor pred- koju su hotelska kuća Dubrovački Vrtovi
stavništva Hrvatske turističke Sunca osigurali gratis trodnevni boravak za
zajednice u Rusiji, koji je i dvije osobe. Sretna dobitnica je ruska tur-
simultano prevodio prezen- istička novinarka Olga Grišina. Nakon
taciju na ruski jezik. U ime prezentacije nazočni turistički agenti i nov-
Veleposlanstva RH u Mosk- inari uživali su u laganoj zakusci i hrvatskim
vi, nazočne je pozdravila vinima. Rusija je za Hrvatsku i Dubrovnik
zamjenica Veleposlanika, vrlo zanimljivo i perspektivno turističko
Maja Foretić Pećnik. tržište.
Voditeljica Odjela za komu- Dubrovnik je u 2017.godiniposjetilo 9336
nikacijske taktike Turističke ruskih turista, koji su ostvarili 47754 noćen-
zajednice grada Dubrovnika, ja.
Sandra Milovčević, upozna- Od početka ove godine do sredine kolovo-
la je ruske turističke agente i za, Dubrovnik je posjetilo 5499 ruskih turis-
novinare s ljepotama i turis- ta, koji su ostvarili 25968 noćenja.
tičkom ponudom Dubrovni- Nakon fantastičnog uspjeha hrvatske nogo-
ka, kao i cjelogodišnjim metn ereprezentacije i prezentacije Du-
događanjima, s posebnim brovnika u Moskvi, očekujemo znatno pov-
naglaskom na Good Food ećanje dolaska ruskih turista u Dubrovnik
Festival krajem listopada i i Hrvatsku. Sandra Milovčević

UGD
Izložba Atanasija Popovića, velikog slikara dubrovačkih veduta
U subotu, 18. kolovoza u Muzeju Hercegovine je otvorena izložba Atanasija Popovića, slikara rođenog u Trebinju
koji je cijeli svoj radni vijek, od završetka likovne akademije u Beču do svoje smrti, 28 godina života, proveo u
Dubrovniku. Djela iz njegovog iznimno plodnog opusa nalaze se u privatnim kolekcijama po Dubrovniku i u Umjet-
ničkoj galeriji Dubrovnik koja je, uz Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine, posudila pet djela za ovu veliku
izložbu. Povod ove izložbe je sedamdeseta obljetnica slikareve smrti. Po obimu slika s motivom Dubrovnika,
Boninova i Danača, Župe dubrovačke i Primorja, Atanasija Popovića možemo smatrati jednim od najplodnijih
umjetnika. Poštujući uobičajenu muzejsku praksu, Umjetnička galerija Dubrovnik redovito posuđuje djela iz svog
fundusa drugim muzejima i ustanovama u Hrvatskoj i šire. BIOGRAFIJA: Atanasije Popović je rođen 30. siječnja
1885. godine u Trebinju. Studirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod profesora J. Jungwirtha.
Poslije Prvoga svjetskog rata kratko je vrijeme živio u Đakovu, a od 1920. godine trajno u Dubrovniku pa je većina
motiva iz njegovog opusa inspirirana Dubrovnikom i dubrovačkom svakodnevicom. Slikao je portrete, krajolike i
mrtve prirode. Najranija djela odaju utjecaj bečkog akademizma. U kasnijim godinama formalno usvaja način
impresionista. Umro je 8. listopada 1948. godine u Dubrovniku.

TUŽNA VIJEST
Preminula Vesna Krmpotić, istaknuta dubrovačka pjesnikinja i književnica
Cijenjena i nagrađivana hrvatska književnica i prevoditeljica, Du-
brovkinja Vesna Krmpotić, umrla je 21.kolovoza u 87. godini.
Vesna Krmpotić rođena je 1932. godine u Dubrovniku. Diplomira-
la je psihologiju i engleski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a
bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhi-
ju.
Početkom 1960. radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Ra-
dio-Zagreba, zatim kao urednica u Prosvjeti i Globusu te u kul-
turnoj redakciji beogradskog radija. Kao supruga diplomata dulje
38 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
vrijeme boravila je u Egiptu, SAD-u i Gani. Od 1962. do 1964.
provela je na specijalizaciji bengalskog jezika u Indiji. Uz učestala
putovanja, posebno u Indiju, od 2004. živjela je i radila u Zagrebu
i Beogradu kao profesionalna književnica.
Pamtit ćemo je po preko stotinu objavljenih knjiga poezije, proze,
eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Uz to je autorica
najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti “108 x 108”, koja
sadrži 11. 664 pjesme, a najpoznatije joj je djelo “Brdo iznad obla-
ka”. liberoportal.hr
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Manje turista, veća zarada
Rječnikom naših stručnjaka za pivske reklame: mogli smo nabavit’ klima uređaj, ali smo shvatili,
da je seks važniji
Iz svijeta visoke politike dolazi vijest, kako mađarski
premijer, inače šef ekstremno desničarske stranke, želi
zakonom zabranit’ upotrebu - petokrake.
Zabranit’ će sve reklame na kojima je petokraka, a prva
na udaru je piva Heineken, čiji je prepoznatljivi logo
upravo - crvena petokraka. Pod prijetnjom kazne od
6,5 milijuna eura ili dvije godine zatvora, bit’ će i zabra-
na prodaje poznatih teniski, što se zovu ‘starke’. Još
nije poznato, hoće li tamošnja američka ambasada
smjet’ istaknut nacionalnu bandijeru, na kojoj ima više
petokraka njego na svim zastavama svijeta zajedno.
Uključujući i Kinu. Tako bi se Američka zastava svela
na plavo crvene rige.
Sva sreća da Mađarska nema mora. Jer bi zabranio i
morske zvijezde?
Drama o stradanju mladića u Zaprešiću uzrokovana
manjkom doktora, brzo je zamijenjena novom, važnom
viješću, o stradanju direktora firmi, kojima će vlada
odredit’ visinu plaće.
Ministar zdravlja, poznat po naučnoj tezi, da jedan
svećenik u bolnici, nekad’ vrijedi više od
dvadeset doktora, poučio nas je, da postoje
bolesti, kojima medicina ne može pomoć’.
Ni ne treba da pomogne boleštinama! Bilo bi
dosta da pomogne - bolesnicima.
Ovaj ugodni doktor se ne osjeća odgovornim,
jer on je tek ministar zdravlja u odličnom
zdravstvenom sustavu, koji ima više doktora,
nego i’ko na svijetu.
Nije spomenuo ni kako ni’ko na svijetu, pre-
ma broju stanovnika, nema toliku dijasporu
k’o mi. Vjeruje se, da će uskoro više Hrvata
živjet’ u inozemstvu, nego u Hrvatskoj.
Logično, da se oni koji ostaju pitaju, hoćemo
li onda mi njima biti dijaspora, a oni nama
matica?
Ne bi to bilo loše; jer, ako bude tako, onda
ćemo mi k njima putovat’ na godišnji odmor.
A toj novoj navici Hrvata da putuju na odmor,
osobito stotinama tisuća direktora, pomoć’ će
obaveznim povećanjem plaća ministar finan-
cija, koji stalno nastoji iznova rasteretit’ privredu.
Teško da se i’ko može natjecat’ sa HDZ-ovim trudom
za dobrobit’ svojih građana! Još kad’ ministar finan-
cija obeća porezno rasterećenje. Neki ruralni poduzet-
nici su slikovito primijetili, kako bi samo ovca stavila kozu
da čuva - kupus. Baš smo ovce.
Naša bivša pedagoginja, bivša gradonačelnica, lirska
duša i poznata euro-parlamentarka, na društvenim je
mrežama objavila krasne prizore sunca pri zalasku i
modroga mora. Sasvim slučajno u kadru njezina apara-
ta i spomenutoga mora, našla se i kupačica u tzv. bur-
kini, ili ti ga, žena obučena od glave do pete. U prvi
mah je naša sugrađanka promislila, da je vidila ronio-
ca, a kad’ je stavila oćale, odma’ je na Fejsu objavila,
da to nije ronilac.
Misleći da se ona ruga neidentificiranoj kupačici, njez-
ini pratitelji su joj se pridružili, pa ovaj foto memento
nazvali – Ninđa kornjača. Baš su pretjerali, jer naša
Euro parlamentarka i žena od svijeta, sigurno se ne bi
sprdala s pripadnicima jedne druge nacije, kulture i re-
ligije. Nema šanse!
Još su kritizirali muške pripadnike spomenute nacio-
nalne zajednice, jer tobože ženama to nameću, a oni,
njihovi muževi, kupaju se - skoro goli. Izgleda ne ra-
zumiju, da su njihove ljepše polovice
nježne, i da se svojevoljno štite od djelo-
vanja sunčevih zraka i muških zjaka.
Fakat je i Sunce više pretjeralo!
A kako je tek pakleno u dalekoj Kolum-
biji, s temperaturama od preko 40, znaju
dobro stanovnici i turisti maloga mjesta
Santa Marije. Njihove su lokalne ambu-
lante prepune kolpane čeljadi, pa dok-
tori stalno ponavljaju upozorenja, kako
treba izbjegavat’ sve varijante vođenja
ljubavi, u vrijeme kada su temperature
na vrhuncu, pogotovo oko podneva.
Jedni tvrde, da taj prezahtjevan fizički
napor može muškima bit’ fatalan, a
drugi nagađaju, kako je sve to samo be-
splatna reklama za mnogima preskupe
- klima uređaje. Rječnikom naših stručn-
jaka za pivske reklame: mogli smo
nabavit’ klima uređaj, ali smo shvatili, da
je seks važniji!
Hrvatska predsjednica je kod Vin-
odola otvorila tradicionalnu mani-
festaciju Ružica Vinodola, tijekom
koje su se mlade cure natjecale u
običajnim igrama povezanim s vi-
narstvom i vinogradarstvom; u vješ-
tinama branja i gaženja grožđa.
Tom prilikom, predsjednica je ush-
ićeno pričala, kao je i ona, k’o mala,
često s ‘’nonićem’’ išla u vinograd,
pomagala mu, a nakon berbe - ga-
zila grožđe. To je bila dobra godi-
na!
A na službenoj stranici predsjed-
nice Republike Hrvatske piše, kako
se je ona u mladosti penjala po sta-
blima, kopala zemunice i trčala po
poljima, dok je vjetar šibao, rumeno
joj lice. Diskretno je objavila i kako
njezin tata, nije bio sretan kćerkom,
pa joj je za despet d’o ime neke nje-
mu iritantne pjesme. A vidi je sad’!
Vijesti iz turizma, za resornog min-
istra, više su nego
optimistične. Cijelo
ministarstvo slavi i
hvali rast broja
noćenja i dolazaka Piše: Mario Klečak
turista, najavljujući bogatu turističku
žetvu, dok se hotelijeri, vlasnici kampo-
va te privatni iznajmljivači žale, kako im
je ove godine smještaj lošije popunjen
nego prošlih godina. To ti je neuk svijet;
oni više vjeruju svojim očima, nego min-
istru turizma. Uz to još stalno ponavljaju,
kako država nema strategiju, kako smo,
radi velikoga PDV-a, preskupi. Pa spom-
inju i povratak turista u Tursku, Grčku i
Tunis, đe im je jeftinije nego doma. Poj-
ma nemaju!
Kako se uopće spomenute turističke
zemlje mogu mjerit’ s nama. Mi smo na-
jbolja i najljepša zemlja na svijetu i šire.
Što će nama državna strategija,
manji PDV, bolja ponuda ili razumne
cijene? Ima da turistima bude čast
što su došli u nas, a ne da se žale,
kako im je skupo, a da uz to još ima-
ju i zahtjeve. A ako već hoće strate-
giju, onda treba podić’ cijene za 50
posto dogodine, da još više zaradi-
mo, a da dođe manje turista, kako
bi smanjili ovakve besprizorne gužve.
Tako bi usput riješili i problem manj-
ka ugostiteljskih djelatnika.
To je jedina strategija, kojom mini-
starstvo turizma može pomoć, nikad
zadovoljnim poduzetnicima.
A oni znaju jedino tražit’ ostavke poli-
tičara. Bome nije u redu da javno
iznosimo, koji političari su u narodu
najomraženiji. Da ne bi nekoga
neopravdano - izostavili.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 39
 mali OGLASI DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.
za nekretnine i konzalting,
asfaltni put lijepi pogled 115.000E

Čilipi u centru kod crkve više kuća 580m2

NEKRETNINE namješten, u novijoj stambenoj Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,
OIB 50808276243 okućnica 800m2 samo 420.000E
(ponuda/potražnja) zgradi, sa mogućnošću kupnje
parkirnog mjesta u podzemnoj
TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite POVOLJNO AKCIJA MJESECA
garaži (15.000 eura na cijenu) /
se najboljima u Gradu: 179.000 eura SNIŽENA CIJENA Orašac kuća za ob-
novu sa zemljištem,pogled na more
EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRA- ,105.000E
DVIJE MANJE KAMENE KUĆE S
DA U SRCU DUBROVNIKA, IVA VRTOM ORAŠAC / 120m2 stam-
VOJNOVIĆA / Predstavljamo novu benog prostora i cca 200m2 vrta, Prodajemo više stanova u novogradnji u
Lapadu sve informacije u uredu
stambeno-poslovnu zgradu u nep- otvoren panoramski pogled na more +385 (0) 091 321 02 44
osrednoj blizini ulice Iva Vojnovića, i Elafite, pogodno za turističko izna- agencije.Agencija DMP 0913210244,
+385 (0) 91 117 05 77 0911170577
u Lapadu. Uredite životni prostor po jmljivanje / 220.000 eura www.dubrovnik-marketing.com
vlastitim željama. Radovi započeti u dubrovnik.marketing.plus@gmail.com
ožujku 2018., rok završetka objekta PRODAJETE NEKRETNINU / Pre- Iznajmljuje se garaža 20m2 na
ljeto 2019., 50,23m2 / 190.000 eura pustite profesionalcima da rade POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Gorici,nova,struja voda,moguć dugoroč-
Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 020 550 ni najam, Agencija DMP 0913210244,
za Vas:
KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLOD- 888, 091 3210 244, 091 1170 577, 0911170577
VORU / U našoj ekskluzivnoj ponu- TRAŽIMO MANJI STAN NA PO- www.dubrovnik-marketing.com,
di kuća nasuprot autobusnog kolod- www.dubrovnikrealestate.info Merkante centar prodaje se poslovni
DRUČJU MOKOŠICE / do 50m2, za
vora idealna za turističko iznajmlji- konkretnog kupca prostor 40m2, Agencija DMP 091 3210
vanje, 115m2 stambenog prostora i NOVO PREKRASNI STAMBENI OB- 244, 091 1170577
terasa / 350.000 eura POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ - Poče-
STAROJ GRADSKOJ JEZGRI la je predbilježba prodaje stanova u Pr- Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.
MODERAN I NAMJEŠTEN DVOSO- CAVTATA / poželjan pogled na ijevoru s pogledom na Rijeku Du- 791 204 ili 098 959 5949.
BNI STAN, SPREMAN ZA USELJEN- more, terasa ili vrt brovačku i ACI marinu,veličine stanova
JE, SOLITUDO / 67,51 m2 50, 62, 78, 100m2, cijene od 2.100 do Tražim garsonijeru ili manji stan, po-
prozračnog i svijetlog stambenog POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE 2.600E/m2. Depozit samo 10.000 kn. dručje Lapad, blizina bolnice. 098 958
prostora potpuno opremljenog. Mo- UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Ure- Kontakti za termine sastanka:Agencija 1993.
gućnost kupnje parkirnog mjesta u đene ili za adaptaciju DMP,0913210244, 0911170577
podzemnoj garaži (15.000 eura na Prodaje se zemljište u K.O. Đurinići,
cijenu) / 245.000 eura POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Lapad Solitudo apartman u izgradnji 1 dubovi i livadice, izvan plana prostor-
Za sigurnog kupca tražimo stan od kat, 54 m2, parking u cijeni, useljenje nog uređenja, oko pet tisuća m2, tri km
OBITELJSKI STAN / Moderan i ure- 60m2, terasa ili vrt, prizemlje ili vi- 01.2019. Agencija DMP 0913210244, zračne linije do mora u Moluntu, uz
đeni 2.5 sobni stan s parkingom na soko prizemlje, sunčano, uređeno 0911170577 asfaltiranu cestu, sve komunalije pris-
Gornjem Konalu, 75m2, visoko tupne. 020 796 632.
prizemlje novije stambene zgrade / TRAŽIMO MANJI STAN NA PO- Gruž Luka centar,kat kuće izuzetna
229.000 eura DRUČJU GRUŽA / 50m2, niži katovi nekretnina na obali.330.000E,Agencija Iznajmljujem veću sobu s kupatilom i
ili blizina glavne ceste DMP 0913210244, 0911170577 upotrebom kuhinje i veš mašine. 451
MANJA KAMENA KUĆA S BAZEN- 975 / 091 923 1950.
OM I GLORIJETOM / 89m2 kuće, POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆA- Izuzetno povoljno Lozica kuća sa zeml-
300m2 okućnice, u suštini dva man- jištem 900m2 s privatnom plažom
ja apartmana s bazenom, mirno i
MA NA PODRUČJU PILA ILI
PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, ,470.000E Agencija DMP 0913210244, VOZILA
tiho naselje u blizini Cavtata / 0911170577 Prodajem kombi T4 2.4 dizel 1997.g.,
poželjan vrt ili terasa
235.000 eura reg, do 11./’18. 098 674 772.
POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO Mlini lijepa vila sa 4 stana i garažom,
RENOVIRANA KAMENA KUĆA NA okućnica u funkciji iznajmljivanja,snižena Prodajem Ford Focus limuzina
ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA /
TOP LOKACIJI / privatno i zaštićeno cijena 430.000E,Agencija DMP 2002.g.1.4, 50 kw, 170000 km,abs, kli-
1000m2, maksimalna udaljenost od
u mirnijoj ulici unutar zidina Starog 0913210244, 0911170577 ma, reg.do 6./’19.g., nove gume, kvači-
aerodroma sat vremena vožnje,
grada, 110m2 stambenog prostora, lo, akumulator, kočnice. 098 856 142.
poželjan pogled na otvoreno more
odvojen manji apartman 25m2, ide- Ploče poviše kapelice kuća sa zemljištem
alna za turističko iznajmljivanje/ 870m2 ,mogućnost izgradnje još 2 ob- Prodaje se Renault scenic, 1.9 dci 120
POTRAŽUJEMO KUĆU U DU-
600.000 eura jekta Agencija DMP 0913210244, ks. Oprema dinamique. 2004.g. 230000
BROVNIKU I BLIŽOJ OKOLICI PRVI
0911170577 km. Reg do 7./’18. Prvi vlasnik. 099
RED UZ MORE / za poznatog kup-
MODERAN JEDNOSOBAN STAN U 3937 544.
ca
SOLITUDU / 53m2, kompletno Rožat luksuzna novogradnja, stan 88m2,
vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži Prodaje se Renault Scenic, 2009.g.,
259.000E, nema poreza na promet, 108000 km, odlično očuvan, redovit
Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjering Agencija DMP 0913210244, 0911170577 servis. 55000 kn. 098 96 60 420 ili 098
na 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr 511 744.
Župa Čelopeci građevno zemljište
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM 1200m2 ,95.000E POSAO
DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.
666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u Šipan Luka građevno zemljište 640m2 ,
jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV povoljno 78.500 E Viši stručni savjetnik za poljoprivredu
uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01
6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ DNŽ uređuje vrtove - đardine. Dajem
MALIH OGLASA. POVOLJNO Zaton uz cestu građevno stručne savjete (rezidba agruma, masli-
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće zemljište za turističke namjene 3.300m2 na, ukrasnog bilja, zelene ograde,
podatke: po 170E/1m2 poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne
osobe sadnje i drugo prema potrebi. Dipl. inž.
FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća u agronomije. 098 958 1993.
odnosno boravište. Dolima 270m2 okućnica 700m2,
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske 168.000E Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krova
podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam
zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti automobila. 098 957 6052
objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti NOVO BRSEČINE građevno zemljište
u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o. poviše magistrale 840m2, voda, struja, Izrađujemo i montiramo žaluzine,
trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,
rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-
amo balkone roletama. Vršimo ugrad-
nju i servis roleta. Kontakt: 091 1472
794, 020 201 131 ili na mail:
gkrizmanic@gmail.com
Električar sa velikim iskustvom nudi
svoje usluge za sitne popravke u vašoj
kući ili stanu. 091 506 1526
RAZNO
(ponuda/potražnja)
Prodajem dvije plinske boce, 300 kn
komad. 099 855 0351
hvate, popravke brava, vrata, brzo i
kvalitetno po vašoj želji. 092 269 8477.
Povoljno prodajem kredencu i komodu
Stilles u odličnom stanju. 091 785 4372,
Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-
irajuća masažna fotelja s osloncem za
noge, daljinskim upravljačem i garan-
cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265
325.
Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-
ice nove, neupotrebljene, manja količi-
na. 098 495 428

Tri bijela mačića od mjesec i pol dana,

Prodajem dva ormara, kondenzacijsku
sušilicu Bosch, termoakumulacionu
peć 3,5kw sve staro 3-4g. 091 787 5917.
Radim bravariju, ograde, tende, ruko-
s tamno sivim krugovima čekaju Vas i
Vašu dobru dušu da ih udomite, jed-
nog po jednog! Bit će velika radost
onomu tko ih prihvati. 098 9660 420 ili
098 511 744

TRAŽIMO DJELATNIKE (Ž)

za čišćenje prodajnih i uredskih prostora.
Prijave djelatnika na pola radnog vremena, ULICAMA MOGA
20 sati rada tjedno.
Radno vrijeme 06,30 - 10,00 h.
Lokacija rada:
trgovački centar SubCity Mlini, Dubrovnik.
Prijave telefonom između 10 i 17 sati:
mobitel: 091 400 7740, gđa Ljiljana Pintarić
mail: posao@bpcleaning.eu

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,

OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358
980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com
 JOŠ PONEŠTO O SV. LUKI, IVANU ZLATOUSTOM I SUDBINI
(FRANJEVAČKOG) SAMOSTANA U DUBROVNIKU (3)
U kršćanstvu, a ne znaju što je
kršćanstvo
Po nekima je „dobro razvijena i razrađena praksa
samoispitivanja u monaškom [redovničkom]
kršćanstvu različita od Senekinog samoispitivanja
Piše: i sasvim drukčija od Zlatoustovog
Đivo Bašić
Taj prikaz je do 2000. el smrti, mučenja ili mučeništva
godine bio nepubliciran i (tipološki) (najvažniji treći model) uzima u obzir
ne postoji nijedna slična skupina „način na koji se mučenik suočava
prenosivih ikona iz bizantskog sa smrću“ kao „model za pokajnika“.
razdoblja. (Sinai, Byzantium, Russia, […] Senekin dijalog ‘O gnjevu’ (knj.
Orthodox Art from the Sixth to the 3) sadrži neke tragove stare tradicije.
Twentieth Century, /ur. Yuri Piatnitsky On opisuje ispitivanje savjesti. Isto su
– Oriana Baddeley – Earleen Brun- preporučivali epikurejci, a praksa je
ner – Marlia Mundell Mango, The bila ukorijenjena i u pitagorejskoj
Saint Catherine Foundation – The tradiciji. […] Po nekima je „dobro raz-
State Hermitage Museum, St. Peters- vijena i razrađena praksa samoispiti-
burg, 2000, str. 238-239). vanja u monaškom [redovničkom]
U knjižnici Sv. Sofije u Novgorodu kršćanstvu različita od Senekinog
(o)čuvao se rukopis iz XIV.-XV. stol- samoispitivanja i sasvim drukčija od
jeća „Slovo svetoga oca našega Iva- Zlatoustovog. […] Tehnologija seb-
na Zlatoustoga, arhiepiskopa cari- stva koja se u samostanu razvila iz
gradskoga, o tome kako su prije poslušnosti i kontempliranja nosi
pogani vjerovali u idole i prinosili im neke zanimljive osobine. Kasijan pril-
žrtve i nadijevali im imena, što i sada ično jasno izlaže ove tehnologije seb-
mnogi tako rade premda su u kršćan- stva, principa samoispitivanja koji je
stvu, a ne znaju što je kršćanstvo“. U posudio iz sirijskih i egipatskih samo-
toj raspravi pripisanoj Ivanu Zlatous- stanskih tradicija. […] Barem jedan
tom opisano je rusko poganstvo na primjer samoispitivanja, koji je
izdisaju: „O, uboge kokoši, o, koje predložio Ivan Zlatousti, imao je upra-
niste rođene na čast svetima, niti na vo istu formu i isti administrativni kar-
čast ljudima vjernicima, o, jadni pil- akter kao onaj koji je opisao Seneka u
ići, nego ih kolju za žrtvu kumirima spisu ‘O gnjevu’.“ (Michel Foucault
[idolima, kipovima]! Druge pak uta- [Mišel Fuko], Tehnologije sopstva,
paju u vodama. Druge opet donose Spisi o poznoj antici i ranom hrišćan-
na vrela, tamo se mole i bacaju ih u stvu, Karpos, Loznica – Beograd,
vodu i prinose tako Belijalu žrtvu, a 2014, str. 97, 107-110).
drugi se mole pod sušarom za žito i Lucije Anej Seneka Mlađi (4. pr. n. e. -
u pojatama stočjim kao pogani, a dru- 65. n. e.) u djelu „O gnjevu [srdžbi]“
gi se mole pošto su prinijeli mrske kaže: „Onaj gornji dio svijeta, koji je
žrtve, a drugi opet piju vodu s ko- uređeniji i bliži zvijezdama, ne utjeruje
madićima i klicama luka i mole se i se u oblak, ne goni se u oluju, niti se
bogu u kućnome kutu, i Veli božici, i kovitla u orkanu; u njemu nema ni-
Jadreju, i Obiluhi (božici obilja), i kakvog nereda; gromovi udaraju u
stočnomu bogu, i bogu koji štiti na niže dijelove. […] Pitagora je duševnu
putu, i šumskomu bogu, obilnomu i uznemirenost usklađivao zvucima lire
brzom rastu usjeva – mnogim bogovi- […] Oboljelim očima koristi zelenilo i
ma kao Heleni i Kaldejci, koji ne zna- pojedine boje odmaraju one oči čija
ju za sveti zakon.“ (Radoslav Katičić, je oštrina vida oslabjela, dok se sja-
Gazdarica na vratima, Tragom svetih jem nekih boja ova oštrina oslabljuje
pjesama naše pretkršćanske starine, […] bolesti imaju svoje znake koje im
Ibis grafika – Matica hrvatska – Kate- prethode, kao što prije oluje i kiše dola-
dra Čakavskog sabora Općine ze njihovi predznaci tako postoje neki
Mošćenička Draga, Zagreb – prethodni znaci gnjeva, ljubavi i svih
Mošćenička Draga, 2011, str. 169- tih orkana koji pustoše dušu. […] kral-
171). jevi čine zvjerstva, otimaju i prevrću
„Kršćanski autori prvih vjekova su se gradove izgrađene dugim trudom
pozivali na tri modela kako bi objas- vjekova da bi pronašli zlato i srebro u
nili odnos između paradoksa ispiran- pepelu ruševina. […] Ako izneseš pred
ja [oprosta] grijeha i otkrivanja seb- mene sav novac iz svih rudnika koji
stva“. Netko je morao pokazati rane tek što je iskovan, kad bi bacio pred
da bi bio izliječen (prvi medicinski moje noge sva moguća skrivena bla-
model). Suci su mogli biti umilostivl- ga, jer lakomost zakopava u zemlju
jeni ispovijedanjem grješki (drugi ono što je odande izvukla na svoju
nečesti sudski model iz sudnice). nesreću: smatram da sva ta hrpa no-
„Grješnik igra vražjeg odvjetnika, kao vaca ne bi zaslužila da se nabora čelo
što će to i vrag Sudnjeg dana“. Mod- jednog poštenog čovjeka. […] Lijek-
42 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
ovi koriste kad on [gnjev] popušta; ne trljamo natečene
oči da bi im pokretanjem vratili snagu koja se umrtvila
niti dražimo druga oboljenja kad su u najvećoj upaljenosti:
početke svih bolesti liječi odmor“. (L. A. Seneka, Raspra-
va o gn[j]evu, Izdavačko preduzeće „Rad“, Beograd,
1959, str. 75, 79-80, 103, 107).
Čuveni cinici su bili Antisten (445.-365. pr. n. e.), te nje-
gov učenik Diogen iz Sinope (403.-323. pr. n. e.) koji je
čuven po svom traženju svjetiljkom poštena čovjeka
usred bijela dana; tu spada i Krates iz Tebe (365.-324.
pr. n. e.). Cinički govornici su „držali svoje snažne go-
vore poznate kao diatribai. Ove su propovijedi svojim
etičkim poticajima i raznim slikovitim opisima vjerojat-
no kasnije poslužile kao uzor kršćanskim propovjed-
nicima“. (Edwin Yamauchi, Svijet prvih kršćana, Duhov-
na stvarnost, Zagreb, 1985, str. 45, 47).
Pilatovo prepuštanje svjetini izbora između kazne za
Isusa i „notornog buntovnika“ i pobunjenika Barabe
upitno je obzirom na striktnost rimskih zakona. Evanđ-
elist Marko u tom smislu donosi sliku rimskog uprav-
itelja Pilata kao „kriminalnog slabića“ i „budale bez
premca“, kako smatra Samuel G. F. Brandon. Rimljani
su pogubili dosta „mesijanskih pretendenata“ koji su
narodu obećavali oslobođenje, kako to kaže židovski
povjesničar Josip Flavije, ali takve optužbom izrijekom
svetogrdne ljude nisu Rimljanima izručile židovske vlasti.
Židovski svećenički gornji slojevi u zaštiti vlastitih
položaja (sklonih Rimljanima) morali su osjetiti ugrozu
Isusovim razbacivanjem stolova mjenjača novca u Hra-
mu i negodovanjem u svezi tamošnjih prodavanja
žrtvenih životinja.
Moguće i više od jednog desetljeća starije su Pavlove
poslanice od Markovog evanđelja i odnosne interpret-
acije. Isusom kao Mesijom Izraela sv. Pavao je, po neki-
ma, „vrlo malo zaokupljen“. Nadalje, „u poganskim crk-
vama je već bio u optjecaju koncept Isusa koji je zapra-
vo bio ezoteričan i doslovce nezainteresiran za povijesne
okolnosti svojega raspeća“. Naizgled je na „jeruzalem-
sku tradiciju“ manje utjecala okolnost rimskog pogubl-
jenja buntovnika Isusa. Jeruzalemska crkva je propala
kao i njezini zapisi. „Za Matejevo i Lukino evanđelje tak-
ođer se priznaje da sadrže predaje, osim onih što ih je
upotrijebio Marko, koje bi vjerojatno mogle potjecati od
kršćanskih zajednica u Palestini“. Od rimskih čitatelja
Marko prikriva činjenicu o nazočnosti jednog zelota
(„Kanaanac“) među Isusovim učenicima, dok ga Luka
izričito naziva zelotom. Čak bi i Mesiji bio nestran „ne-
prijateljski osjećaj prema rimskoj upravi nadahnut vjer-
skim načelima“. „Najsvetija obveza Izraela prema svom
Bogu“ i „Jahvin suverenitet“ jednostavno nisu bili u
skladu nametnute rimske vlasti i nameta prema narodu
Izraela. Teško je ostati potpuno neutralan, kao što bi to
bilo i Mesiji, u takvim okolnostima zadiranja rimske vlasti
u samo tkivo naroda. Javno djelovanje Isusa moguće
je gledati i kroz prizmu mesijanske komponente odnos-
no pregnuća naroda.
Evanđelja po Marku i Luki, ali i druga, razotkrivaju raz-
vidno vjerovanje sljedbenika u Mesiju za „obnoviti kral-
jevstvo Izraela“, pa ne začuđuje sumnjičavost židovskih
i rimskih vlasti. Otud i nevjerojatnost Markova shvaćan-
ja rimskog pogubljenja „nekoga tko je podupirao rim-
sku upravu“, a ne pobunjenika protiv rimske vlasti.
„Tadašnja mesijanska vjerovanja nisu predviđala smrt i
uskrsnuće Mesije“, pa su učenici polagali nade u mesi-
janstvo otkupitelja Izraela kao takvo prije raspeća, jer bi
smrt i neizvršenje zadatka ujedno bili mesijanski dvojbe-
ni. Otud i shvaćanje prvih Isusovih učenika Mesije Izraela
i nada naroda da će njegov skori povratak „osloboditi
Izrael od ugnjetavanja i vratiti mu suverenitet nad pog-
anima“. (Ovo treba imati na umu kada je kršćanstvo
postalo službena vjera Rimskog Carstva, ali i spregu
samog vremena, pa i onog daljnjeg). Nastavlja se
ČETIRI LINĐOVA FESTIVALSKA NASTUPA PRED 1500 GLEDATELJA
Adio Linđo, do dogodine
Nastupi Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama
tradicionalno su praćeni dugotrajnim aplauzima s ovacijama publike,
a na taraci tvrđave Revelin i 20. kolovoza navečer na posljednjoj ovol-
jetnoj izvedbi, brojna je festivalska publika oduševljeno pratila
cijeli program. Tako je bilo na svim festivalskim izvedbama Linđa
koji je na 69. Igrama nastupio 17. srpnja te 4., 13. i 20. kolovoza
pred ukupnim brojem od 1500 domaćih i inozemnih gledatelja.
Za ovogodišnje nastupe na Igrama, Linđo je pripremio novu ko-
reografiju Podravske svate - jednu od najpopularnijih koreografi-
ja hrvatske tradicijske baštine, čiji je autor dr. Ivan
Ivančan. Linđo je ovu točku koja plesom, pjes-
mom, svirkom i nošnjom prikazuje tri skice iz po-
dravskog svatovskog običaja, pripremio pod vod-
stvom umjetničkog voditelja Lada Andrije Ivanča-
na, a premijerno ju je izveo 17. srpnja na 69. Du-
brovačkim ljetnim igrama. U kući mladoženje
završava svatovsko veselje. Dolaze maškare,
pleše se s maramicama, razvijačima za tijesto. S
Linđovim orkestrom radio je autor glazbe i
aranžer Marijan Makar. Uz ovu atraktivnu i
zahtjevnu koreografiju, na programu su bile i pop-
ularne glazbene točke u izvedbi muške i ženske
klape Folklornog ansambla Linđo te festivalskoj
publici omiljene plesne točke poput neizostavne
poskočice Linđo po kojoj je ansambl i dobio ime,
zatim atraktivni Bunjevački i Prigorski plesovi, Vr-
ličko kolo, Od Petarde do Ižipa te Tanac s otoka
Suska. Gledalište na taraci tvrđave Revelin bilo
je puno što domaće što inozemne publike koja
uvijek rado prati nastupe Folklornog ansambla
Linđo na Igrama. I posljednji ovoljetni nastup
ispraćen je s ovacijama i pozdravima Linđu, do
dogodine.

U RUJNU U REVELINU ČETIRI DAME – JEDAN SHOW

Claptone, Patrick Topping, Fedde Le Grand... The Frajle u Kinu “Slavica”
Sezoni u Revelinu se ne nazire kraj,
još brojna kvalitetna gostovanja su
pred nama, a upravo sada je pra-
vo vrijeme da nabavite vaše ul-
aznice u uredu Revelina po PRO-
MO cijeni! Društvo koje su domaći
zavoljeli od prvog seta u Revelinu i
koji svake godine naprave zabavu
koja se prepričava ostatak godine,
stiže ovog rujna na još jednu
glazbenu poslasticu. Svima dobro
poznat Fedde Le Grand, rezervirao
je 28. rujna za gostovanje u Rev-
elinu. Samo u uredu Revelina možete pronaći PROMO cijene ulaznica, stoga
požurite, jer ponuda za sve ulaznice vrijedi do isteka zaliha. Zadnji dan kolovoza u Kinu Slavici rezerviran je
Claptone je prvo ime u rujnu koje će gostovati u Revelinu, zabava pod maskama i za „The Frajle“. Četiri dame... Marija Mirković,
odlična glazba koja je u svijetu tražena, dolazi u Dubrovnik. Budite brzi i potražite Nataša Mihajlović, Jelena i Nevena Buča, članice
vašu ulaznicu u uredu Revelina. Patrick Topping zatvorit će ovogodišnje izdanje su grupe The Frajle. Četiri vokala i dvije akustične
Dancelectric Residency programa u Revelinu. Ulaznice 1+1 GRATIS za 100 kuna gitare ne mogu nikako dočarati što The Frajle u
očekuju vas samo u uredu Revelina. Program se nastavlja, zabava je nikad bolja, stvari, jesu. Nastupi s kojima osvajaju publiku od
a provod svakog dana zagarantiran u Revelinu. Dođite, uživajte i zabavite se kao 2009. godine, njihova su posebnost koja ih izd-
nikada. vaja od ostalih izvođača na glazbenoj sceni i nji-
DJ Esquire u petak, u subotu Secret party ma su privukle publiku različitih glazbenih usmjer-
enja. Toliko toga… jedan show! Tako se na
Vikend u Revelinu se već ubrzano priprema, a zabave koje vas očekuju ne smijete službenoj stranici predstavljaju, dubrovačkoj pub-
propustiti! U uredu Revelina i Casablanca Baru još stignete nabaviti ograničen broj lici već dobro poznati ženski bend, The Frajle.
promo paketa ulaznica za sve Poslušajte ih 31. kolovoza u Ljetnom kinu Slavici
događaje! DJ Esquire se vraća u 21 sat. Ulaznice se mogu kupiti u Luži svaki
u Dubrovnik i ovoga petka dan od 9 do 22 sata.
priprema odličan set za sve lju-
bitelje dobre zabave. Ulaznice su dostupne online i u uredu Revelina, stoga već
sada možete i rezervirati svoj stol. Posljednja epizoda Secret zabave u Revelinu.
Velika domaća produkcija oko koje se dosta dugo priča, došla je do svoje posljed-
nje epizode u ovoj sezoni. Ne propustite ovu subotu otkriti o kojoj se tajni ovog ljeta
radilo u Revelinu. Vaše maske očekuju vas na ulazu u klub, a zabava i dobar
provod zagarantiran je do ranih jutarnjih sati. Revelin nudi brojne pogodnosti, sto-
ga iskoristite neke od njih, nabavite vaše ulaznice što prije po jeftinijoj cijeni i već
sada rezervirajte svoje mjesto!
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 43
 FELJTON BROJ 242
„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj
dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (3)
U prošlom feljtonu pisali smo
o osnivanju i početak rada
društava za uljepšavanje
svojih mjesta krajem 19. st. na
Lukša Lucianović Malom Lošinju a danas o os-
www.dubrovnik- nivanju takvih društava u
turistinfo.com Crikvenici, Rabu i Hvaru
Crikvenica
Kao klimatsko Iječilište zabilježila je i Crikvenica
svoj turistički početak. Službeno bilo je to i je
početak 1888. godine nakon što je sagrađeno
prvo javno kupalište sa samo šest drvenih kab-
ina za presvlačenje. Gosti su odsjedali u nekoli-
ko obiteljskih kuća te u pansionu “Beđenk” s
gostionicom i sobama za iznajmljivanje.
Službeno je lječilištem Crikvenica proglašena
1906., a u međuvremenu je već dobila i prvi
moderno opremljen hotel Therapia (1895. god-
ine). Hotel je imao i hidropalski zavod opreml-
jen aparatima za fizikalnu terapiju, hidroterapi-
ju, elektroterapiju, kupke u pari, vrućem pijesku,
blatu i ljekovitoj hladnoj vodi, masaže i slično.
Hotel sa 120 raskošno uređenih soba i vlastitim
kupalištem sa 120 kabina imao je i pristanište
za manje parne brodove, zatvoreni bazen s
toplom i hladnom morskom vodom, ortoped-
sku i gimnastičku dvoranu. U blagodatima
odmora u Crikvenici uživali su princeza Stefanie,
nadvojvoda Josepli von Habsburg i supruga mu,
nadvojvotkinja Ciotilde, švedski kralj Oskar,
bugarski kralj Ferdinand, marokanska kraljica i
drugi.
Rab
Dva poznata liječnika, velikih zaljubljenika turiz-
ma u Dalmaciji, prof. Schrotter, liječnik - bal-
neolog iz Beča i profesora Frischhauf iz Graza,
obojica starih prijatelji Raba, poslali su pismo
Općinskoj upravi. U pismu su predložili da se u
Rabu sagradi jedan hotel, komforan, čist i umje-
renih cijena na kraju grada te da se sagrade ceste
za kočije do Lopara i Barbata. Predložili su im
također sadnju ukrasnih biljaka i stabala, post-
avljanje klupa i još mnogo toga drugoga. Poseb-
no su naglasili kako trebaju bolje povezati Rab
sa Rijekom, Zadrom, Lošinjom i Pulom.
Općinsko je vijeće na svom sastanku 16.5.1889.
g. prihvatilo sve prijedloge dvaju liječnika i od-
lučilo kako će otok postati „raj“ za turiste. Ono
što su obećali to se i učinilo.
Hvar
Godine 1868. g. grupa uglednih Hvarana na
čelu s tadašnjim biskupom dr. Jurjem Dubok-
ovićem osnovala je profesionalno
turističko udruženje pod nazivom
“Higijeničko društvo Hvar” kojemu
je cilj bio promicanje i razvoj ugos-
titeljske ponude u gradu. Ovo
udruženje preteča je današnje
Turističke zajednice grada Hvara.
Pravilnik društva odobren je 19.
lipnja 1868. od dalmatinskog
Namjesništva u Zadru (Ministarst-
va unutarnjih poslova), a potvrđen
23. srpnja iste godine. Prva gen-
eralna skupština dioničara
održana je 4. i 5. kolovoza u Hva-
ru kad su izabrani članovi
Ravnateljstva društva, koje se sas-
tojalo od tri direktora i tri zamjeni-
ka: dr. Ivan Antun Bučić, Ivan
Kačić Dimitri, Grgur Schiattino, te
Josip Marinković, Ivan Rossignoli
i Belizar Vranković.
Osnivanje Higijeničkog društva u
Hvaru (15. svibnja 1868.) možemo
smatrati i datumom začetka hvar-
skoga modernog turizma. Ujedno
je to datum i začetka modernog
organiziranog turizma uopće, jer
sličnih turističkih udruženja tada
u Europi još nije bilo. Najprječi
zadatak Higijeničkog društva bio
je gradnja lječilišnog hotela.

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607
Adresa: Branitelja Dubrovnika 1
44 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
TZO OREBIĆ
Italia Fest
Italia Fest u Orebiću održava se
od 24. kolovoza do 3.rujna u
lučici u Orebiću.
Projekt male tržnice ItaliaFest
proizlazi iz želje, da javnosti
prezentiramo raznolikost talijan-
skih gastronomskih proizvoda i
specijaliteta po različitim regija-
ma.
Izlagači na svojim lijepo uređen-
im štandovima predstavljaju
regiju/područja izkojih dolaze i
nude tipične lokalne prehram-
bene proizvode i jela kao što su:
- Toskana: sušeni mesni proiz-
vodi iz svinjetine, goveđeg mesa
i mesa divlje svinje; sušeni pr-
šut, sirevi iz kravljega, kozjeg i
ovčjeg mlijeka;
- Umbria: sušeno meso, svježi i
starani sirevi;
- Basilicata: sušeno meso, sire-
vi i kruh;
- Puglia: sušeno meso, sirevi, umaci, povrće u ulju i octu;
- Calabria: sušeno meso, sirevi, “nduja” (začinjena kobasica
za mazanje), umaci, povrće u ulju i octu i kruh;
- Campania: sušeno meso, sirevi, tjestenine i kruh;
- Sicilia: kolači od badema, ka-nole, marcipan, nugat, različito
sušeno voće, Arancini (pržene kuglice od riža), pizze, ručno
izrađeni Grissini;
- Sicilia: masline, na suncu sušene rajčice, različito ukiseljeno
povrće (luk, češnjak, paprika) i fileti inćuna u ulju;
Projekat ItaliaFest organizira se od 2015. godine u Zagrebu,
Splitu Rovinju, Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Vodicama, Primoš-
tenu. TZO Orebić
TZ GRADA DUBROVNIKA
Zabavni program
do kraja kolovoza
U okviru ljetnih manifestacija koje se
održavaju na Elafitskim otocima te
u Zatonu, Orašcu, Trstenome i u
Brsečinama tijekom srpnja i kolovo-
za, u organizaciji Grada Dubrovni-
ka i Turističke zajednice grada Du-
brovnika, ovim putem najavljujemo
glazbeno zabavni program do kra-
ja kolovoza.
Na otoku Šipanu, na rivi u Suđurđu,
u petak 24. 8. s početkom u 21.30,
tradicionalni ploveći koncert održat
će Limena glazba Zaton, koja će
nastupati i 26.8. u 21.30, na otoku
Koločepu, u Donjem Čelu.
U subotu, 25. 8. u 22 sata, u Zatonu
Velikom, koncert će održati grupa
Dalmatino.
Na otoku Lopudu, u petak, 31.8. u
21 sat, Klavirski trio Dubrovnik održat
će koncert u crkvi sv.Nikole.
Podsjećamo i na Večeri uz gitaru na
Porporeli koje Turistička zajednica
grada Dubrovnika organizira i ove
godine, tijekom srpnja i 8., svakog
ponedjeljka od 21 do 23 sata. U pre-
divnom ambijentu Porporele, uz
šum mora i romantične zvuke gitare
akademskog glazbenika, Pera Ško-
belja, svi Dubrovčani i njihovi gosti
mogu uživati u melodijama svjetski
poznatih balada i evergreena.

LJETO U VALAMARU DONOSI NOVA DOGAĐANJA

Smijeh na Trgu od fontane i posljednje kino projekcije
Prošli tjedan na Babinom kuku obilježile su besplatne kino projekcije u parku Maslinata, Rock ´n´
Valamar u kampu Solitudo te nezaboravan nastup Queen Real Tribute Banda na Trgu od fontane, a
dugo toplo Ljeto u Valamaru nastavit će se i u ovom tjednu. Tako će sve okupljene na Trgu od
fontane ovaj petak, 24. kolovoza do suza nasmijati Igor Drljo, Tihomir Paravina, Goran Vinčić i Ivica
Lazaneo iz Studija Smijeha. Njihov „Best of stand up show“ na koji se ulaz neće naplaćivati započet
će u 21 sat, a svim posjetiteljima bit će osiguran i besplatan parking. Igor Drljo (BiH) je u stand-up
komediju “uletio“ krajem 2013. godine. Nakon nekoliko open mic ukazivanja, raja ga je prihvatila, on
je prihvatio raju i onda počeo s “pravim“ nastupima. Na početku je nas-
GLAZBENA POSLASTICA OVOG VIKENDA tupao po mostarskim lokalima (na obje strane!), ali nakon nekog vreme-
na se, kako kaže, “uštelio” i počeo nastupati i izvan svog grada. Kako
Natali Dizdar na Korčuli sam kaže, Tihomir Paravina (Hr), „objašnjava svoje fore za razliku od
Jedna od najposebnijih hrvatskih pjevačica Natali Dizdar mađioničara koji nikad neće otkrit´ u čemu je trik“ i „najradije bi nastup´o
priprema poslasticu ovog vikenda na Korčuli. U pratnji Ale- okrenut kontra od publike kao dirigent, al´ onda bi mu se smijali iza
ksandra Ismailovskog na klavijaturama nastupit će 26. kolo- leđa“. Dosadilo mu je samo pričat´ pa uvodi i glazbene točke koje tak-
voza s početkom u 21 sat u novouređenom G&T Club ođer prolaze sjajno kod publike mada ne zna note ni glazbenu abecedu.
Loungeu na terasi najstarijeg korčulanskog hotela - Hotel Goran Vinčić (Hr/Srb) je student filozofije, duša od čovjeka i nepopravl-
Korčula de la Ville. jivi romantik. Visok metar i osamdeset i sedam, težak preko sto kila,
„Veseli me povratak na Korčulu u hotele HTP Korčula. Ovaj hiperaktivan i umiljat. U slobodno vrijeme curama recitira poeziju koju je
koncert bit će u nešto intimnijoj varijanti u pratnji klavijatur- pročitao na Facebook-u. Zna kako izbjeći kontrolu u tramvaju, ali i dobar
ista Saše Ismailovskoga. Korčula je poseban otok i kroše. Ivicu Lazanea (Hr) s Brača dubrovačka je publika već imala pril-
prekrasan grad i drago mi je da ću u jednoj tako roman- ike upoznati prije desetak dana kada je također nastupao na Trgu od
tičnoj i opuštenoj atmosferi između redova glazbe proslaviti fontane, a ovaj je put za sve posjetitelje Babinog kuka pripremio pot-
i svoj rođendan“, kazala je Natali. Prelijepa Natali u svom puno novi program. Kako ga je publika odlično prihvatila, nada se da će
dugogodišnjem radu zauzela je visoko mjesto na glazbenoj doći po „novu dozu“. Ovog tjedna prikazat će se i posljednje dvije film-
sceni sa četiri objavljena albuma i pregršt glazbenih nagra- ske projekcije u sklopu Open Air Cinema projekta u parku Maslinata
da. Mnogobrojni hitovi poput „Ne daj“, „Zamijenit ću te koje su tijekom čitavog ljeta dva puta tjedno besplatno uveseljavale,
gorim“, „Grijeh“, „Stranac“, „Stop“, „Nećeš me, zar ne“, rastuživale i nasmijavale velike i male filmoljupce. U četvrtak s početkom
obilježili su njezin glazbeni put, a kontinuirana prisutnost na u 21 sat prikazat će se animirani film Vau Vau zvijezda (sinkroniziran na
sceni samo je potvrda koliko je truda, timskog rada, talenta, hrvatski jezik), a u nedjelju s početkom u isto vrijeme biografska drama
znanja i vremena važno uložiti kako bi se dobilo i sačuvalo Jackie nominirana za tri Oscara s neponovljivom Natalie Portman u
povjerenje publike. Koncert je besplatan. glavnoj ulozi.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 45
ŠPORT
VATERPOLO - SVJETSKO PRVENSTVO ZA IGRAČE DO 18 GODINA
Hrvatska šesta
Hrvatska vaterpolo reprezentacija do 18 godina, a u kojoj igraju i četiri Jugaša:
Antonio Vukojević, Kristijan Čulina, Filip Kržić i Marko Žuvela, zauzela je šesto
mjesto na Svjetskom prvenstvu koje je održano u Mađarskoj. Nakon što je u
grupi bila prva i tako izborila izravan plasman u četvrtfinale, Hrvatsku je u borbi
za polufinale zaustavila Španjolska s 10:8 (4:3, 2:1, 3:2, 1:2). U razigravanju od
petog do osmog mjesta Hrvatska je pobijedila Crnu Goru 15:10, da bi u utakmi-
ci za peto mjesto e izgubila od Italije 15:13 nakon peteraca (u regularnom dijelu
bilo 10:10). Prvaci Europe su mladi Grci koji su u finalu sa 9:8 bili bolji od Špan-
jolske. U utakmici za treće mjesto Mađarska je pobijedila Srbiju 14:13.
HRVATSKA STUDENTSKA FUTSAL REPREZENTACIJA
Dubrovački student Faris Sarić na
Svjetskom futsal prvenstvu u Kazahstanu
Hrvatska sveučilišna futsal reprezentacija otvorila je Svjetsko prvenstvo utak-
micom s Tajlandom. Osim Tajlanda u skupini C su još Njemačka i Ukrajina.
Student Sveučilišta u Dubrovniku, Faris Sarić izabran je među 12 najboljih
koji će braniti nacionalne boje u Kazahstanu. Osim njega, fustal reprezent-
aciju čine Josip Bilandžić, Ivor Šuljić, Ante Crnjac, Ivan Tustonjić, David
Mataja, Tino Čirjak, Mario Taći, Andrej Pandurević, Matijas Mijić, Dario Markić
te Matija Uremović. Izbornik momčadi je Korab Morina.
Hrvatska na ovom prvenstvu nastupa nakon 20 godina, a prije odlaska
momčad je odradila zajedničke pripreme u Splitu koje su počele 10.kolovo-
za i trajale sve do odlaska u Kazahstan.
Svjetsko sveučilišno futsal prvenstvo traje do 26.kolovoza, a svi izvještaji i
informacije nalaze se na mrežnim stranicama UniSport HR i UniSport DU.
Bruna Papić / Sveučilišni sportski savez Dubrovnik
KOŠARKA - HRVATSKA PRVAK EUROPE (IGRAČI DO 16 GODINA)
Roko Prkačin i Darko Kunce na krovu Europe!
Hrvatska košarkaška reprezentacija do 16 godina postala je prvak Europe
nakon što je u Novom Sadu u finalu pobijedila Španjolsku 71:70. Prvo ime
finalnog susreta a i cijelog prvenstva je Roko Prkačin (izabran za najboljeg
igrača prvenstva), sin nekadašnjeg reprezentativca Hrvatske iz Dubrovnika
Nikše Prkačina. Osim što je dvije sekunde prije kraja finala svojim košem
donio Hrvatskoj pobjedu i zlatnu medalju, Roko Prkačin je potvrdio da je
pred njim velika košarkaška.
Zlatnom kolajnom se okitio i trener Darko Kunce (u vodstvu reprezentacije),
dubrovački strateg koji je godinama uključen u rad s mladim selekcijama, a
koje u posljednje vrijeme postižu zapažene rezultate.
46 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
BOĆARSKI SAVEZ DNŽ
Rekapitulacija prijelaznog roka za
boćarsku sezonu 2018./2019.
Metković: došli - Mate Ćorluka (HE Dubrovnik), Bruno Ju-
rica (Čapljina - BIH), Luka Gašpar (dvojno), otišli: Željko
Vladimir (HE Dubrovnik9, Marin Vučković (Gornja Vrući-
ca);
Komolac: došli - Dario Šerović (Val - Herceg Novi CG),
otišli - Niko Sukno (Slaven), Vlaho Monković (Slaven), Sreć-
ko Pendo (Komolac Ombla);
HE Dubrovnik: došli - Đuro Šabadin (Postranje), Tonći
Bulat (Baška Voda), Željko Vladimir (Metković), otišli: Miro-
slav Petković (Hajduk), Damir Ilić (Župa Dubrovačka), Mate
Čorluka (Metković);
Hajduk: došli - Miroslav Petković (HE Dubrovnik), Stijepo
Violić (Župa Dubrovačka, otišli - nitko;
Umčani: došli - Đorđe Grbić (Župa Dubrovačka), otišli -
Luka Gašpar (Metković - dvojno);
Župa Dubrovačka: došli - Damir Ilić (HE Dubrovnik), Mil-
jenko Dundić (Hvidra Gomača), Božo Urlović (Omladinac),
Mato Barišić (Rijeka), Pero Vlahutin (Omladinac), Ante
Lončar (Uskoplje), otišli: Stijepo Violić (Hajduk), Nikša Turči-
nović (Rijeka), Đorđe Grbić (Umčani) Damir Knego (Usko-
plje);
Ploče: došli - Antonio Kraljević (Slivno), Ivica Raič (Asfalt
Ploče), otišli - nitko;
Slivno: došli - Petar Jakić (Prud), otišli - Stipe Vučković
(Gornja Vrućica);
Komolac Ombla: došli - Đuro Brčić (Montovjerna), Sreć-
ko Pendo (Komolac), otišli - Matko Pendo (Župa Dubrovač-
ka);
Rijeka: došli - Nikša Turčinović (Župa Dubrovačka), Niki-
ca Nikolac (Šarić Struga), otišli - Mato Barišić (Župa Du-
brovačka),
Hvidra Gromača: došli - nitko, otišli - Srećko Batinić (Om-
ladinac), Miljenko Dundić (Župa Dubrovačka);
Postranje: došli - nitko, otišli - Đuro Šabadin (HE Du-
brovnik);
Gornja Vrućica: došli - Stipe Vučković (Slivno), Marin Vučk-
ović (Metković), otišli - nitko;
Donji Brgat: došli - nitko, otišli - nitko;
Omladinac: došli - Srećko Batinić (Hvidra Gromača), otiš-
li: Miho Trković (Slaven), Božo Urlović (Župa Dubrovač-
ka), Pero Vlahutin (Župa Dubrovačka);
Slaven: došli - Niko Sukno (Komolac), Vlaho Monković
(Komolac), Miho Trković (Omladinac), Jozo Maslać (Prid-
vorje), Ivan Marinović (Pridvorje), Jako Đurković (Uskopl-
je), Luko Đuraš (Uskoplje), Josip Čupić (Sokol), Pavo Kuliš
(Sokol), otišli - nitko;
Torcida Osojnik: došli - Antun Lučić (Hvidra Gromača),
otišli: nitko;
Montovjerna: došli - nitko, otišli: Đuro Brčić (Komolac
Ombla);
Brgat: došli: Mihael Kukljica (Uskoplje), otišli - nitko;
Petka: došli - nitko; otišli - Ivan Cetinić (SUM Mokošica);
Bosanka: došli - Rade Sašilo (Pridvorje), otišli - nitko;
SUM Mokošica: došli - Ivn Cetinić (Petka), otišli: nitko;
Zrinski: došli - Ivan Šarić (Epidaurus), Stijepo Bjelokosić
(Epidaurus), otišli - nitko;
Bistrina: došli - Stijepo Batinić (dvojno), Marko Batinić
(dvojno), otišli: nitko;
Uskoplje: došli - Damir Knego (Župa Dubrovačka), otišli -
Jako Đurković (Slaven), Luko Đuraš (Slaven), Ante Lončar
(Župa Dubrovačka), Mihael Kukuljica (Brgat), Antun Brau-
tović (Pridvorje);
Pridvorje: došli: Niko Miljas (Sokol), Antun Brautović (Usko-
plje), otišli: Jozo Maslać (Slaven), Ivan Marinović (Slaven);
Sokol: došli: nitko, otišli: Josip Čupić (Slaven), Pavo Kuliš
(Slaven), Niko Miljas (Pridvorje);
Prud: došli - nitko, otišli: Petar Jakić (Slivno).
Priredio: Luko Hendić
DIVLJA LIGA
Elita prvak 2018.
Elita je prvak. Porporela je
druga, a Kokoti treći. Branimir
Butigan iz Turčina Danče je s
24 pogotka najbolji strijelac, a
tri prvoplasirane momčadi su
odlučile o najboljem vrataru i
najboljem. Priznanja su ponijeli
Toni Penović, vratar Kokota, te
Maroje Šušić, igrač Elite.
Elita je drugi put najbolja. Prvi
naslov je osvojila prije dvije go-
dine. Prošle je izgubila finale od
FUN H2O Mlini, koji je poseb-
na priča ovogodišnje Divlje lige.
Branitelj naslova je prekršio
pravilo o načinu sastavljanja
momčadi. Imao je više od četiri
igrača koja su prije igrala u Pr-
voj i Prvoj ‘B’/Drugoj ligi, a koji
se još računaju kao prvoligaški
i drugoligaški igrači te je iskl-
jučen uoči polufinala. Porpore-
la je bez igre ušla u veliko fina-
le. Elita je i u polufinalu slavila
na četverce. Tada protiv Koko-
Foto: Željko Tutnjević / Dubrovački vjesnik
III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUG
Primorac iz Biograda
gost GOŠK-a na Lapadu
Ove subote lopta kreće s trećeligaškog cen-
tra na jugu. Dubrovačko neretvanska župani-
ja ima pet predstavnika: GOŠK Dubrovnika
1919, Zmaja iz Blata, Jadrana LP, Neretvanca
i Neretvu, povratnika među hrvatske trećeli-
gaše.
ta. Elita osim dva zlata ima i dva srebra te četiri
bronce. Porporela je ostala na dva naslova – 1950.
Polufinale
i 2007. godine. Kokotima je bronca prvo pobjed- Elita je u jedinoj polufinalnoj utakmici dobila
ničko postolje. Kokote. Nakon 3:3 (Elita je tri puta vodila, Kokoti
Na skalinima svetog Vlaha najbolje su nagradili Iva- su tri puta izjednačili - u zadnje dvije četvrtine
na Medo Bogdanović, intendantica Dubrovačkih nije bilo pogodaka!) - odlučili su četverci. Ma-
ljetnih igara, Marko Potrebica, predsjednik grad- roje Šušić, dvostruki strijelac za Elitu u regular-
skog vijeća Grada Dubrovnika te župan Nikola Do- nom dijelu, prvi je pogodio za Elitu. Paulo Čulić
broslavić. je potom promašio okvir gola. U drugoj seriji
Glavni turnir, finale, 19.kolovoza 2018. brani vratar Kokota Toni Penović udarac Tomis-
Porporela - Elita 17:18 nakon četveraca lava Rudinice, a potom Miro Boroje, vratar Elite,
PORAT Sudac: Marko Matijević (Zagreb) zaustavlja udarac Nikše Matušića. U posljedn-
PORPORELA: Nikša Burđelez, Darko Surla (3), Din- joj, trećoj seriji Mirko Ivandić pogađa za Elitu i
ko Rizzi, Željko Mage, Nikola Zelen, Ivo Ucović (3), odvodi je u finale, te Ivica Duždević, strijelac prva
Željko Margaretić, Dado Marković, Bruno Pavlek- dva pogotka za Kokote, nije ni trebao izvoditi
ović (2), Milo Leoni, Gorazd Surla, Marko Garvan, četverac. Kokoti su drugi put igrali polufinale.
Tomislav Radić, Lukša Buconić, Nikša Mihaljević. Prvi put 2015. godine. Tada su izgubili pogot-
Voditelj: Ante Đapić. kom razlike od Kamena malog, a nakon toga
ELITA: Miro Boroje, Božo Lujo, Boris Agatić, Tomis- od Palacea u utakmici za treće mjesto. Ove
lav Rudinica (3), Jakša Matušić, Miho Klaić, Ante godine pripala im je bronca. Elita je 90-ih prvi
Režić, Ivica Nikolić, Ivica Plečaš, Goran Milić (2), put zaigrala Divlju ligu. Naslov pobjednika os-
Mirko Ivandić (2), Maroje Šušić (1), Dragan Prizmić, vojila 2016. godine. Četvrti put će zaigrati u fi-
Maro Roko, Marko Kortizija, Pero Memed, Bartul nalu. Prvi put 2001. godine, a ovo će im biti treće
Bosnić. Voditelj: Goran Turajlić. finale u nizu. Porporela je prvi put upisala svoje
Četvrtine: 1:0, 2:4, 2:2, 2:1 - četverci 17:18. ime na vječnu listu 1950. godine, a u ‘moder-
U predigri finala ekipa Grada i Županije je s 5:4 noj’ Divljoj ligi, koja se neprekidno igra od 1983.
pobijedila ekipu Dubrovačkih ljetnih igara. godine, slavila je 2007. godine.
divljaliga.com Glavni turnir,
polufinale,
16. kolovoza
Kokoti - Elita 3:3/četver-
ci 0:2
DANČE Sudac: Marko
Matijević
KOKOTI: Toni Penović,
Ivan Srijemsi, Leo Kus-
turica, Pavo Čučka, Jure
Čučka, Paulo Čulić, Ivica
Duždević (2), Mladen
Miloslavić, Luka Kolić,
Nikša Matušić (1), Bruno
Čulić, Josip Miljak.
ELITA: Miro Boroje,
Božo Lujo, Boris Agatić,
Tomislav Rudinica, Jak-
ša Matušić, Miho Klaić,
Ante Režić (1), Ivica Ni-
kolić, Ivica Plečaš,
Goran Milić, Mirko
Ivandić, Maroje Šušić
(2), Pero Memed, Bartul
Bosnić. Voditelj: Goran
Turajlić. Isključenje s
pravom zamjene: Jure
Čučka i Leo Kusturica
(Kokoti). Četvrtine: 0:1,
3:2, 0:0, 0:0 – četverci
0:2
Dubrovački trećeligaš ove sezone očekuje dobre rezultate s obzirom da igrači već
šest tjedana marljivo treniraju kako bi u prvenstvo ušli što spremniji.
Redove dubrovačkog sastava ovoga su ljeta napustili: Mislav Glavinić, Antonio Li-
potić, Domagoj Veraja, Luka Zelenika, Domagoj Zovko, Petar Čeko i Matija Dabelić.
Došli su: Bruno Pralas iz Novograda, Baldo Cicijelj iz Solina, Zvonimir Dalmatin iz
GOŠK-a Gabela, Josip Čurčić iz Tomislavgrada, Marin Tomas iz Neretve, Eliot Mišić iz
SAD-a…
U 1.kolu u subotu, 25.kolovoza s početkom u 17.30, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919 -
Primorac Biograd, Junak - BŠK Zmaj, Imotski - Jadran LP, Neretva - Kamen, Split -
Croatia Zmijavci, Zagora - Urania. U nedjelju, 26.kolovoza, s početkom u 17.30, igra-
ju: Neretvanac - Hrvace, Primorac Stobreč - Uskok.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 47
69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE
GLAZBENO PUTOVANJE U DVORU
Suzvučje dubrovačkih glazbenika na koncertu Dubrovnik plovi u intonaciji
U sklopu glazbenog programa 69. Dubrovačkih ljet-
nih igara održan je koncert dubrovačkih glazbenika
pod naslovom Dubrovnik plovi u intonaciji 19.kolovo-
za navečer u atriju Kneževa dvora, a pod pokrovitel-
jstvom zaklade Caboga Stiftung. Nastupili su neki od
najboljih dubrovačkih glazbenika: Dubravka Šepa-
rović Mušović, Đive Franetović Kušelj, Ivo Tikvica,
Maroje Brčić, Eva Šulić, Šimun Končić, Denis Ajduk-
ović, Karmen Pervitić, Filip Merčep, Lovro Merčep,
Vanda Đanić, Vedran Kocelj,
Marin Maras, Iva Vukić, Toni
Kursar, Matija Novaković, uz
maestra Tomislava Fačinija
kao dirigenta i čembalista.
Skladno suzvučje dubrovačkih
glazbenika pružilo je publici
istinsko glazbeno putovanje
kroz glazbena stoljeća. Zvuk
različitih sastava instrumenata
iziskivao je okupljanje nekih od
najboljih dubrovačkih glazbe-
nika koji su i ranije svirali zajed-
no, ali ne u ovakvim sastavi-
ma. Programom koncerta ost-
varen je odmak od tradiciona-
lnih instrumentalnih sastava
poput dua klavira i violine,
gudačkih kvarteta ili puhačkih
kvinteta, pa je publika slušala
djela trojice skladatelja iz ra-
zličitih razdoblja (20. stoljeća,
OVO SMO ČEKALI - OSAM GITARA KAO JEDNA
Usklici i ovacije za Guitarrismo u prepunom Kneževu dvoru
Oduševljeno je publika reagirala i na atraktivnu točku pravnika i skladatelja Iva Josipovića Drmeš za Pendereckog
u obradi za osam gitara Krešimira Bedeka
Vrhunski glazbeni program 69. Dubrovačkih ljetnih
igara donio je 16. Kolovoza navečer jedinstvenu pri-
liku za slušanje čak osam vrsnih gitarista na sceni u
prepunom atriju Kneževa dvora. Vrlo raznolik i zan-
imljiv repertoar festivalskoj su publici priredili uigrani
gitaristi Zoran Dukić, Petrit Çeku, Morana Pešutić,
Tomislav Vukšić, Tvrtko Sarić, Krešimir Bedek, Pedro
Ribeiro Rodrigues i Maroje Brčić, izvevši program
nazvan Guitarrismo. Zanimljivo, svih osam
spomenutih gitarista diplomiralo je na Muzičkoj aka-
demiji u Zagrebu u klasi profesora Darka Petrinjaka,
a rado i često surađuju u različitim kombinacijama.
Sasvim poseban koncertni doživljaj i neponovljivo
glazbeno putovanje uz ujedinjene zvuke osam git-
ara, publici je omogućio bogat program pripremljen
upravo za ovu prigodu, većinom u vlastitim
aranžmanima spomenutih umjetnika. Uz izbor pona-
jboljih kompozicija i aranžmana za različite gitarske
sastave, koncert je donio i praizvedbu djela Bašamar
za osam gitara Gordana Tudora, uz gromoglasni
aplauz i odobravanje publike i u prisustvu mladog
skladatelja. Radi se o jednostavačnoj skladbi za osam
gitara u 12/8 mjeri, koja je napisana ovog proljeća,
specifično za prostor Kneževog dvora gdje je i praiz-
vedena, a posvećena je upravo Tudorovim kolega-
ma gitaristima. Oduševljeno je publika reagirala i na
atraktivnu točku pravnika i skladatelja Iva Josipovića
Drmeš za Pendereckog u obradi za osam gitara Kre-
šimira Bedeka. Josipović je također slušao koncert u
Dvoru, čestitavši odmah po sjajnoj interpretaciji nje-
gova djela vrsnim gitaristima koji su pokazali svoju
uigranost i zajedništvo u muziciranju te opravdali sta-
48 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
romantike i baroka) koja su u svoje vrijeme donijeli
svježe i neobične spojeve instrumenata te time otvorili
vrata novim kombinacijama muziciranja, a time i
izražajnim mogućnostima glazbe. Dubrovački glazbe-
nici izveli su Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, vio-
lu, violončelo i kontrabas u Es-duru Ludwiga van
Beethovena, Brandenburški koncert br. 2 Johanna
Sebastiana Bacha i Narodne pjesme Luciana Beria.
Beethovenov Septet za klarinet, rog, fagot, violinu, vi-
olu, violončelo i kontrabas u Es-duru svojedobno je
tus rado viđenih umjetni-
ka na Igrama.
Brojna je dubrovačka
publika u Dvoru ispunjen-
om do posljednjeg mjes-
ta, uživala u cijelom pro-
gramu: Koncertu br. 10 u
h-molu Antonija Vivaldija
u obradi Petrita Çekua za
osam gitara, zatim i glaz-
bi iz baleta Trorogi šešir
Manuela de Falle koji je
bio revolucionaran po
tome što je po prvi put za
baletnu pozornicu uveo
tehnike španjolskih ples-
ova. Djelo se sastoji od tri
odlomka koje je za trio gi-
tara aranžirao Darko Pet-
rinjak. Na programu gitarističkih koncerata
neizostavno su djela čuvenog skladatelja Astora Pi-
azzolle pa je tako sinoć izveden Invierno Porteńo -
zadnji stavak ovog Piazzollinog monumentalnog
pozdrava Vivaldiju nazvanog Četiri godišnja doba
Buenos Airesa, u obradi Krešimira Bedeka za četiri
gitare. Tome je prethodila izvedba drugog stavka
Vivaldijeve Zime.
Glazbeno putovanje s gitaristima imalo je i afrobrazil-
ske ritmove i melodije u skladbi Jongo Paula Belli-
natija. Prvobitnoj verziji za duo gitara, uslijedile su
brojne preradbe samoga autora, među ostalim one
za jazz ansambl i orkestar, za gitaru i orkestar te za
Tekstovi i fotografije: DLJI
bio toliko popularan da je od tada mladog glazbeni-
ka napravio ne samo pijanističku, već i skladateljsku
zvijezdu. Trag koji je Septet ostavio u povijesti ključnih
glazbenih djela, ne očituje se samo u djelima
Beethovenovih suvremenika, već i u naraštajima skla-
datelja koji su se pojavili iza njega. Koncertni pro-
gram nastavljen je Brandenburškim koncertom br. 2
u F-duru Johanna Sebastiana Bacha koji je zvučao
pokretno, izravno i snažno, a pun je virtuoznih, za
izvođače tehnički izazovnih mjesta na kojima su se
dubrovački glazbenici itekako
iskazali. Luciano Berio, jedan od
najvećih avangardnih eksperi-
mentatora zvukom, komponirao
je zbirku Narodne pjesme kako bi
prevenirao izvođenje folklornih
pjesama uz pratnju klavira, a ovim
je djelom program koncerta Du-
brovnik plovi u intonaciji zaključen.
Jedanaest pjesama za glas i
sedam instrumenata dolazi iz ra-
zličitih izvora (notni i audio zapisi,
usmena predaja) i iz različitih
geografskih područja (od Ar-
menije, preko Azerbajdžana, Sar-
dinije, Sicilije i Sjedinjenih
Američkih Država). Publika je pl-
jeskom vraćala glazbenike na pok-
lon nekoliko puta i time pokazala
kako cijeni svoje domaće umjetni-
ke koji imaju svjetsku kvalitetu.
solo-gitaru. Za potonju inačicu, skladanu 1982., Bell-
inati je 1988. osvojio prvu nagradu na osmom natje-
canju Carrefour Mondialde la Guitare na Martiniku.
Publika u Dvoru čula je i četvrti stavak Fandango iz
Kvinteta za gitaru i gudače Luigija Boccherinija u obra-
di britanskog gitarista Jeremyja Sparksa koja je dio
standardnog repertoara gitarističkih kvarteta te ujed-
no i ovog koncerta.
Posebno je reakcije kod oduševljene publike izaz-
vao glazbeni dodatak, popularna i atraktivna tema
koju je Henry Mancini skladao za film Pink Panther
kojom je zaključeno ovo glazbeno slavlje u Dvoru.
PREMIJERNO IZVEDENA PREDSTAVA „POD BALKONIMA“
mente svih novela iz zbirke Pod balkonima no struktura tek-
Povijesni povratak Ranka Marinkovića na Igre sta se najviše bazira na novelama Ni braća ni rođaci te
Bard Mediterana, viški Voltaire, i ponajveći hrvatski književnik druge grotesknoj Mislilac nad osam grobova.
polovice 20. stoljeća, Ranko Marinković za Dubrovnik je bio intimno i Sjajne glumačke kreacije Marinkovićevih otočkih ridikula,
patrijarha, prosječnih i manje prosječnih individua ostvarili
obiteljski vezan, a njegov utjecaj na hrvatsko kazalište, preko dramskih su članovi Festivalskog dramskog ansambla: Nikša Butijer,
komada te niza godina poučavanja na zagrebačkoj Akademiji dramske Marko Makovičić, Doris Šarić Kukuljica, Helena Buljan, Maro
umjetnosti, neizmjeran je Martinović, Dado Ćosić, Dušan Gojić, Ugo Korani, Livio Ba-
Predstava Pod balkonima u režiji Darija Harjače- prema ideji nade te odnosa prema zajednici. Iako durina, Nataša Kopeč, Linda Begonja, Jelena Miholjević,
ka i u dramaturgiji Vedrane Klepice, na temelju su protagonisti sjajno izgrađeni likovi usamljeni- Ema Pralas te Josip Brakus, Marin Klišmanić i Ivan Pašalić.
izbora iz proze Ranka Marinkovića, premijerno je ka, izgnanika, neprilagođenih, predstava zapravo Scenografkinja je Vesna Režić, a kostimografkinja Doris
na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama izvedena 18. govori o zajednici i pita se kako jednu zajednicu Kristić. Glazbu potpisuje Nenad Sinkauz, a dizajn svjetla
kolovoza navečer u parku kampusa Sveučilišta u spasiti od propasti. Suvremenost teksta i sličnost Elvis Butković.
Dubrovniku, a na programu Igara je bila i 19. kolo- s današnjim političkim, društvenim te ekonomskim Dario Harjaček jedan je od najistaknutijih hrvatskih kazališ-
voza te svaku večer do srijede, 22. kolovoza. trenutkom, je zapanjujuća. nih redatelja mlađe generacije, do sada je režirao u gotovo
Predstava progovara na više razina i pred gledatel- Bard Mediterana, viški Voltaire, i ponajveći hrvats- svim hrvatskim kazalištima, a predstave koje je radio viš-
je donosi britku kritiku društva uz karakterističan ki književnik druge polovice 20. stoljeća, Ranko estruko su nagrađivane posebno u segmentu glumačkih
Marinkovićev humor, a njegov istančani mediter- Marinković za Dubrovnik je bio intimno i obiteljski nagrada što svjedoči njegovu duboku opredijeljenost pre-
anski senzibilitet dodatno je podcrtan uspjelim dra- vezan, a njegov utjecaj na hrvatsko kazalište, pre- ma teatru koje svoje težište interesa bazira na igri, propiti-
maturškim pristupom. Vrijeme je tek pred Drugi ko dramskih komada te niza godina poučavanja vanju mehanizma i slojevitosti funkcioniranja ljudske psi-
svjetski rat, fašizam buja, ekonomski odnosi se na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, hologije i bijegu odsveprisutne spektakularizacije. Festival-
raspadaju i ljudi nisu sigurni kako će održati svoju neizmjeran je, iako je na Igrama izveden samo skoj publici dobro je poznat još od dramske uspješnice
vlastitu egzistenciju, kako će održati svoje domove Zagrljaj 1959. i Glorija 1980. Ne čudi stoga što je Kate kapuralica (2011.). U svibnju ove godine objavio je
i obitelji. Predstava rastvara temu takve propasti, festivalska publika pozdravila Marinkovićev pov- svoj prvi roman Sanjica Lacković koji je nedavno predstav-
temu klasnog pitanja i odnosa s Bogom, odnosa ratak na Igre ovim uprizorenjem koje koristi ele- ljen i u sklopu programa 69. Igara.

MEDITERAN KAO PLATFORMA ZA VELIKA PITANJA ima zrcalna svojstva, radije nego o on- koliko su ti likovi puni života ali i sla-
ome što će se zbivati na pozornici, bosti’’, naglasila je dramaturginja Ve-
Marinkovićev odgovor je umjetnost istaknula je kako je „Mediteran kolijev- drana Klepica, opisujući svoj susret s
- Ranko Marinković razumije što je kazalište, u svakom ka zapadne civilizacije, a da Marink- Marinkovićem. „To je jedan svijet koji
tekstu vidi se koliko on dobro razmišlja o svojim likovima, ovićevo pismo seže puno dalje od je istovremeno toliko lokalan i auten-
koliko je bogat materijal koji je stvorio i koliko su ti likovi lokusa u njegovim djelima te da svaki tičan te postoji nešto jako mračno, izd-
lik može poslužiti kao antropološki vojeno, politično u tom Marink-
puni života ali i slabosti, naglasila je dramaturginja
motiv. Njegov odgovor je umjetnost, a ovićevom materijalu. Ipak, postoji neš-
Vedrana Klepica, opisujući svoj susret s Marinkovićem umjetnost je karnevalska.“ to što je također univerzalno i što ko-
Razgovor zanimljivog i intrigantnog vrpolje karikature mjesnih oriđinala i Dario Harjaček opisao je proces nas- municira van svakog vremena i svake
naziva „Onkraj Mediterana: Ranko u samozvanih uglednika što ih je u klop- tanka predstave i razotkrivanja Marink- pozicije, poput pitanja vlasništva i klas-
Dubrovniku“ o viđenju i stereotipima ku svojih ironičnih stranica uhvatio ovića, tražeći zajedničku nit između svih nih sukoba, pitanja fašizma i pitanja
Mediterana kroz prizmu Marinkovićevih nesmiljeni hrvatski autor, sklon da se i priča i tragajući za podtekstom, zakl- hrabrosti za izreći istinu, to je jako važna
novela, okupio je 17. kolovoza na Ka- nakon pripovjednih lutanja zagre- jučivši da je sve toliko povezano da je i jako današnja tema. Tu su i pitanje
mpusu Sveučilišta u Dubrovniku, uz po- bačkim ulicama vraća k viškim ishod- možda Marinković umjesto novela, patrijarhata i pitanje emancipacije
moćnika intendantice za dramski pro- ištima svojega nadahnuća. No Marink- zapravo želio napisati roman. Harjaček čovjeka kao takvog.“
gram Igara Sašu Božića kao modera- ovićevo pismo seže dalje od hr- vidi Mediteran kao platformu preko koje Nakon razgovora publika je mogla
tora, dr. sc. Moranu Čale, redatelja vatskoga kutka Mediterana, više od se govori o nekim većim temama, a razgledati izložbu fotografija iz Memor-
Darija Harjačeka i dramaturginju Ve- Visa. vrijeme kao jaku čudna kategoriju jer ijalne zbirke Ranko Marinković u Visu,
dranu Klepicu. Dr. sc. Morana Čale, koja je Marink- prošlost i sadašnjost tu žive kao jedno ljubaznošću voditeljice zbirke Anči Fa-
Letimičnu predodžbu o opusu Ranka oviću posvetila dvije monografije, Vol- biće. bijanović, a fotografije će biti izložene
Marinkovića oblikuju uglavnom us- ja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marink- ‘’Ranko Marinković razumije što je ka- putem do parka i to tijekom perioda
pomene na prizore iz malogradskog ovića i Oko Kiklopa te niz članaka i rasp- zalište, u svakom tekstu vidi se koliko igranja predstave, služeći i kao
života u prepoznatljivome okružju sred- rava u sklopu drugih autorskih knjiga, on dobro razmišlja o svojim likovima, svojevrstan putokaz do lokacije iz-
njodalmatinskog otoka, po kojima se govoreći o Marinkovićevu pismu, koje koliko je bogat materijal koji je stvorio i vedbe.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 49
69. DUBROVAČKE LJETNE IGRE
U SPONZI PREDSTAVLJENA „VELIKA POVIJEST DUBROVAČKE GLAZBE“ MIHA DEMOVIĆA
Vrijednim izdanjem otvorena vrata znanju o prošlosti dubrovačke glazbe
Miho Demović je gotovo cijeli svoj život posvetio, uz svećeničko zvanje, istraživanju dubrovačke glazbene baštine
Predstavljanje knjige dr. sc. Miha Demovića „Velika
povijest dubrovačke glazbe“ u četiri sveska održano
je 16. kolovoza navečer u organizaciji Dubrovačkih
ljetnih igara i udruge Stara dubrovačka glazba u atriju
palače Sponza. Iznimno vrijedno izdanje predstavili
su Denis Ajduković, tehnički urednici Zlatko Pavetić i
Štef Šprajc, Ileana Grazio, Stipe Nosić i sam autor
Miho Demović. U glazbenom dijelu su uz Denisa
Ajdukovića sudjelovali Mirjan Bukmir, Đive Franetović
Kušelj, Marija Grazio, Stefani Grbić te Dubravka Hilje.
Zahvalu u ime udruge Stara dubrovačka glazba, ali i
svoju osobnu, uputio je Denis Ajduković izrazivši ko-
liko je don Mihov primjer predanog rada i istraživanja
značajan za mlađe muzikologe i glazbenike. Prof. Il-
eana Grazio dala je muzikološki osvrt na ovaj izni-
man projekt istaknuvši kako nijedan grad u Hrvatskoj
nije imao primjer ovakvog djela. Fra Stipe Nosić iz
Samostana Male braće govorio je o Glazbenom fon-
du u knjižnici svojeg samostana koji je bio izvor građe
Mihu Demoviću. Suradnici na pripremi ovog kapital-
nog izdanja Zlatko Pavetić i Štef Šprajc govorili su o
tehničkoj opremi knjige i notnoj obradi građe kao kl-
jučnim preduvjetima za finaliziranje mnošt-
va građe koju je autor prikupio. Završnu
riječ uputio je sam autor izrazivši svoju zah-
valnost što je unatoč vrlo slabom zdravlju
u jednom trenutku pripreme izdanja ipak
dočekao ovo predstavljanje. Zahvalio je
svim suradnicima, organizatorima i svima
okupljenima. Govor je počeo sa suzama,
ali je završio u smijehu, a don Miho je time
želio dati i poticaj mladim istraživačima jer,
kako je istaknuo, materijala za istraživanje ima još jako
puno i treba ga sačuvati od zaborava U glazbenom
dijelu dubrovački su glazbenici izvodili neka od najvr-
jednijih djela iz dubrovačke glazbene prošlosti poput
skladbi Luke i Antuna Sorkočevića, Freda Grazia, Ju-
rja Kraljića i drugih.
„Velika povijest Dubrovačke glazbe“ u četiri sveska
dr. Demovića obuhvaća glazbenu građu od 10. stol-
jeća do 1944. godine. U knjigama se nalaze iscrpni
podaci i kritičko-stručne interpretacije arhivskih djela
te nisu navedena samo imena glazbenika i njihovi opu-
si, već je objašnjen i širi društveno-politički i kulturni
kontekst vremena u kojem su
djelovali, odnosno u kojem su
djela nastala. Četiri zasebne kn-
jige međusobno su odijeljene
prema sudbonosnim pov-
ijesnim događajima koja su
obilježila ne samo gospodars-
ko-političku nego i društvenu
kulturnu prošlost Dubrovnika,
pa i glazbenu (Knjiga I. – od
1000. do 1667. godine; Knjiga
II. – od 1667. do 1808. godine;
Knjiga III. od 1808. do 1918.
godine; Knjiga IV. od 1918. do
1944. godine). Vrlo je zanimljiv
podatak da je prije 1969. god-
ine (kada je Demović počeo objavljivati svoje radove)
bilo poznato tek nekoliko skladateljskih imena koja su
se vezivala uz Dubrovnik. Miho Demović je gotovo cijeli
svoj život posvetio, uz svećeničko zvanje, istraživanju
dubrovačke glazbene baštine.
Teologiju i Crkvenu glazbu Miho Demović je diplomirao
u Zagrebu gdje je pohađao još i zasebne tečajeve iz
glazbe te latinske i ćiriličke paleografije i arhivistike na
Povijesnom institutu HAZU. Studij muzikologije i pov-
ijest umjetnosti magistrirao je u Ljubljani, a postdiplom-
ske studije dovršio je na Sveučilištu „Albertus Magnus“
u Koelnu i Bonnu gdje je nakon položenih rigorozoma
iz glazbe, teologije, filozofije obranio doktorski rad s
naslovom “Musik und Musiker in der Republik Dubrovnik,
vom anfang des 11. Jahrhunderts bis zur Mitte des 17.
Jahrhunderts” i proglašen doktorom filozofije područja
glazbenih znanosti. Čitav radni vijek službovao je kao
Regens chori (kapelnik) najprije dubrovačke, a od 1965.
godine i zagrebačke katedrale. Uz to je istraživao hr-
vatsku srednjovjekovnu glazbenu prošlost, posebice u
Dubrovačkoj Republici. Objavio je preko 200 znanstvenih
radova i 30 zasebnih knjiga te slovi kao jedan od naj-
plodnijih hrvatskih muzikologa.
Tiskanje ovog izdanja pomogli su: Društvo prijatelja
dubrovačke starine, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neret-
vanska županija, Ministarstvo kulture Republike Hr-
vatske, Društvo hrvatskih skladatelja, Općina Konavle
te Udruga za zaštitu izvođačkih prava.

GOSTOVANJE HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA IZ ZAGREBA
Nagrađivani Ljudi od voska Mate Matišića
u režiji Janusza Kice u parku Gradac
Zbog održavanja predstave Ljudi od voska 23. i 24. kolovoza, od
18.00 do 1.00 sat, Ulica don Frana Bulića (Park Gradac) bit će
zatvorena za promet svih vozila
Nagrađivana predstava Hrvatskog narodnog
kazališta u Zagrebu Ljudi od voska Mate Mat-
išića u režiji Janusza Kice bit će izvedena u sk-
lopu dramskog programa 69. Dubrovačkih ljet-
nih igara i pod pokroviteljstvom Tele 2 u četvr-
tak, 23. kolovoza i u petak, 24. kolovoza u parku
Gradac s početkom u 21.30 sati. Rasprodane
izvedbe na matičnoj sceni i vrlo uspješna gos-
tovanja diljem zemlje prate ovu predstavu od
praizvedbe.
Mate Matišić se u Ljudima od voska, koristeći
autobiografske podatke, poigrava odnosom
fikcije i stvarnosti te našom, izrazito medijski
programiranom potrebom da u tekstu, a često
i u životu, iščitavamo senzacionalističke
naslove. Dramski triptih Ljudi od voska sastoji
se od tri samostalna i stilski različita dijela, čija
je glavna poveznica Viktor, dramski pisac i sce-
narist, bivši rock-gitarist i pop-rock zvijezda
bivše države. U prvom dijelu drame pod naslo-
vom Obožavateljica Viktor se neočekivano
50 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
suočava sa svojom dalekom mladošću, da bi
se u drugom dijelu naslovljenom Prvi musliman
u selu vratio u svoje rodno selo u Dalmatinskoj
zagori, gdje ga sudbina jednoga deziluzionira-
na bivšeg branitelja inspirira na pisanje drame.
U završnom dijelu pod naslovom Ispod perike
Viktor i njegova žena pristaju preuzeti skrb o
djetetu čija majka umire od raka, no ta će odlu-
ka neočekivano raskrinkati potisnute konflikte
koje Viktor nosi u sebi. Predstava je praizvede-
na krajem 2016. godine u Hrvatskom narodn-
om kazalištu u Zagrebu postigavši izniman us-
pjeh kod domaće i inozemne publike te
službene kritike. Osvojila je nagradu Marul za
predstavu u cjelini, Januszu Kici dodijeljena je
nagradu Marul za režiju i Goranu Grgiću za ul-
ogu Viktora. Predstava je dobila i Nagradu hr-
vatskog glumišta u kategoriji sporedne muške
uloge i nagradu za najbolju mušku ulogu na
32. Gavellinim večerima dodijeljene Siniši Pop-
oviću za ulogu Nikole.
U predstavi glume Goran Grgić, Ana Begić, Ksenija Marinković, Ivan
Jončić, Slavko Juraga, Luka Dragić, Siniša Popović, Bojan Navojec,
Ivan Glowatzky, Milan Pleština, Silvio Vovk, Kristijan Potočki, Alen
Šalinović, Luca Anić, Alma Prica, Damir Markovina, Vanja Matujec,
Iva Mihalić, Katija Zubčić, Barbara Vicković, Olga Pakalović, Ivana
Boban i Dora Lipovčan.
Svestrani umjetnik Mate Matišić autor je kazališnih drama, filmskih
scenarija, filmske i kazališne glazbe, multiinstrumentalist koji svira
jazz, skuplja, reparira i izrađuje stare instrumente. U dobi od šest
godina preselio se u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu
te diplomirao na Pravnome fakultetu, ali nikada nije radio u struci. Bio
je zaposlen kao dramaturg u Jadran filmu, a od 1998. urednik je u
Dramskome programu Hrvatskoga radija i docent na Akademiji dram-
ske umjetnosti, gdje vodi dramaturški odsjek. Glazbom se bavi od
najranije mladosti te je nastupio na brojnim jazz koncertima i festival-
ima u zemlji i inozemstvu, s najpoznatijim hrvatskim i najuglednijim
svjetskim glazbenicima. Dobitnik je niza nagrada za dramske tek-
stove i glazbu. Često se uz pojavljivanje njegovih drama na kazališ-
nim daskama u Hrvatskoj podigne puno prašine i nastanu skandali i
afere, jer ti tekstovi snažno i nesmiljeno, ali uz puno crnoga humora
seciraju hrvatsku svakodnevicu, i to toliko vjerodostojno da se
ponekad, ponetko u tome i prepozna.
Zbog održavanja predstave Ljudi od voska 23. i 24. kolovoza, od
18.00 do 1.00 sat, Ulica don Frana Bulića (Park Gradac) bit će zatvore-
na za promet svih vozila. U navedenom vremenu bit će dopušten
izlaz iz ulice Don Frana Bulića te će biti postavljena privremena regu-
lacija prometa. Također, iz Sanitata obavještavaju korisnike kako će
pripadajuća parkirališta u ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i Gra-
dac, na te datume, 23. i 24. kolovoza 2018. godine od 18.00 do 1.00
sat biti zatvorena za ulazak zbog izvođenja ovog programa.
U IŠČEKIVANJU NOVOG WALTERA
Posebna večer za ljubitelje glazbe u Dvoru
Prvotna ideja i inspiracija za ovaj program vrijedni je fortepijano
Dubrovačkih muzeja nastao u Beču u radionici Gabriela Antona
Waltera oko 1790.
Koncert zanimljivog i indikativnog na-
ziva En attendant de Walter nouveau
(U iščekivanju novog Waltera), održali
su 15. kolovoza navečer u atriju
Kneževa dvora Aapo Häkkinen na ko-
piji fortepijana Johanna Andreasa Stei-
na, sopranistica Anabela Barić i flau-
tistica Ana Benić. Zvuci muziciranja na
posebnom instrumentu, koji se rijetko
može čuti i sklad fortepijana, flaute i
soprana ispunili su Dvor, programom
s djelima Ludwiga van Beethovena,
Carla Philippa Emanuela Bacha, Fran-
za Schuberta, Leopolda Koželucha i
Jelene Pucić Sorkočević, Dubrovkinje
koja se smatra prvom hrvatskom skla-
dateljicom. Koncertni program je iz-
veden bez pauze uz dugotrajan
aplauz festivalske publike, a na pok-
lon ljubiteljima glazbe, umjetnici su izveli i ari-
ju Susanna deh vieni, non tardar iz Mozartova
Figarova pira.
Prvotna ideja i inspiracija za ovaj program vr-
ijedni je fortepijano Dubrovačkih muzeja nas-
tao u Beču u radionici Gabriela Antona Waltera
oko 1790. godine. Tijekom 2005. godine
SPEKTAKULARNI KONCERT ZA KRAJ 69. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA
Igre zatvara orguljaška zvijezda Cameron
Carpenter sa Simfonijskim orkestrom HRT-a
Svojom iznimnom muzikalnošću, bezgraničnim tehničkim
sposobnostima i pionirskim duhom, Cameron Carpenter je već
ostavio trag u suvremenoj povijesti glazbe
U velikoj koncertnoj završnici 69.
Dubrovačkih ljetnih igara nastu-
pit će vrhunski američki orguljaš
Cameron Carpenter sa Sim-
fonijskim orkestrom Hrvatske ra-
diotelevizije kojim će ravnati tali-
janski dirigent Daniele Rustioni,
ispred crkve sv. Vlaha u subotu,
25. kolovoza s početkom u 22
sata. Koncert će izravno prenos-
iti HRT na svom televizijskom Pr-
vom programu te radijskom
Trećem programu.
Spektakularni glazbeni događaj
zaključit će 69. Dubrovačke ljet-
ne igre programom koji festival-
skoj publici donosi Rahmanjinove Varijacije na
Paganinijevu temu u obradi koju potpisuje sam
Cameron Carpenter, a svoju verziju skladbe
opisuje kao „Rahmanjinova na steroidima“. Us-
lijedit će Finale Simfonije br. 1 Louisa Viernea,
francuskog skladatelja i glavnog orguljaša crkve
Notre-Dame u Parizu, a kobni srčan udar od
kojeg je preminuo 2. lipnja 1937., dogodio se za
vrijeme njegovog 1750. orguljaškog recitala up-
ravo u spomenutoj crkvi. Od šest stavaka prve
simfonije, danas je najpoznatiji upravo završni
Finale, koji je skladatelj nazivao „moja Marselje-
za“. Koncert će zaključiti orguljaška Simfonija br.
3 u c-molu, monumentalno djelo francuskog
skladatelja Camillea Saint-Saënsa koji je nakon
što ju je završio skladati izjavio: „Dao sam sve
što sam imao dati. Ono što sam tu postigao, neću
glazbeni mehanizam mu je u potpunosti obnov-
ljen u Oberndorfu kraj Salzburga. U čitavom
svijetu očuvano je petnaestak Walterovih forte-
piana. Koncert je izveden na kopiji fortepijana
Johanna Andreasa Steina iz 1784. koji je izgra-
dio Sentance Sleaford (Velika Britanija, 2000.
godine) te renovirao Pooya Radbon (Njemač-
nikada više postići.“, svjestan da
je ostvario zadnji pothvat u sim-
fonijskoj formi.
Svojom iznimnom muzikal-
nošću, bezgraničnim tehničkim
sposobnostima i pionirskim du-
hom, Cameron Carpenter je već
ostavio trag u suvremenoj pov-
ijesti glazbe. Neue Zürcher Zei-
tung okarakterizirao ga je kao
„istinskog glazbenog pionira i
virtuoza u klasičnom smislu
riječi“. Carpenter je rođen 1981.
godine u Pennsylvaniji u SAD-
u. Pored mentorice Beth Etter,
podučavali su ga John Bertalot
i James Litton. Na North Carolina School of Arts
studirao je kompoziciju i orgulje kod Johna E.
Mitchenera. Od samog dovršetka izrade njego-
vog instrumenta pod nazivom Međunarodne
putujuće orgulje (The International Touring Or-
gan - ITO) 2014. godine Cameron prkosi počet-
noj skepsi spram ovog digitalnog instrumenta te
ga je etablirao na najprestižnijim svjetskim po-
zornicama. Sad već gotovo isključivo nastupa na
ITO-u kako na recitalima tako i na koncertnim
nastupima. Izrađen po mjeri prema Carpen-
terovim nacrtima, ovaj instrument omogućuje mu
nastupe na gotovo svakoj lokaciji na svijetu. Na-
kon albuma If You Could Read My Mind (2014.),
nagrađenog nagradom ECHO, u proljeće 2016.
godine izišao je All You Need is Bach, njegov dru-
gi album za Sony Classical. Pored toga, Carpen-
ka, 2017.) a dio je kolekcije povijesnih glazbenih instrumenata
Fondacije Makris.
Aapo Häkkinen osim na fortepijanu redovito nastupa i na čem-
balu, orguljama i klaviru. Predaje na Akademiji Sibelius i na međun-
arodnim majstorskim tečajevima, a od 2003. djeluje kao umjet-
nički ravnatelj Helsinškog baroknog orkestra. Odmah nakon stje-
canja diplome 1998. osvojio je drugu nagradu i nagradu VRT na
Brugesovom natjecanju za čembalo. Dobitnik je posebne nagrade
Norddeutscher Rundfunka Musikpreis 1997. za interpretaciju tali-
janske glazbe.
Anabela Barić studentica je pete godine pjevanja na Muzičkoj
akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana, a od sezone 2015./
2016. članica je vokalnog ansambla Antiphonus pod vodstvom
maestra Tomislava Fačinija te redovito nastupa s Hrvatskim
baroknim ansamblom i sa Zborom Hrvatske radiotelevizije. U vel-
jači 2016. godine debitirala je u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu u ulozi Barbarine u operi Figarov pir W. A. Mozarta. U
rujnu 2016. godine nastupila je kao solistica u izvedbi Krunid-
bene mise W. A. Mozarta s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom
u Kneževom dvoru u Dubrovniku.
Flautistica Ana Benić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplo-
mirala je 2003. u klasi prof. R. Penezić. Završila je i poslijediplom-
ski studij u The Flute Studio u klasi prof. Trevora Wyea u Velikoj
Britaniji. 2011. g. završava jednogodišnje umjetničko usavrša-
vanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Karoline Šantl-
Zupan.
Aktivno se bavi solističkim i komornim muziciranjem, i to podjed-
nako na modernoj i baroknoj flauti. Solistica je Hrvatskog baro-
knog ansambla i jedna od osnivačica komornog ansambla Ars
longa. Upravo s HRBA-om je i nastupila na Dubrovačkim ljetnim
igrama kad su 2014. godine nagrađeni nagradom Orlando. Od
2007. godine zaposlena je kao solo flautistica orkestra opere HNK-
a u Zagrebu.
ter je prvi orguljaš nominiran za nagradu Grammy u povijesti,
i to za album Revolutionary koji je snimio za Telarc. Carpenter
je za orgulje prilagodio više od 100 djela. Svoja prva djela
skladao je tijekom studija na Julliardu u New Yorku od 2000.
do 2006. godine, gdje je istovremeno pohađao satove klavira
kod Milesa Fusca. Njemačka komorna filharmonija Bremen
praizvela je 2011. godine u dvorani Kölnske filharmonije nje-
gov koncert za orgulje i orkestar Scandal. Godine 2012. pri-
mio je nagradu Leonard Bernstein Glazbenog festivala
Schleswig-Holstein. Tijekom ove sezone Carpenter je gostu-
jući umjetnik kuće Konzerthaus Berlin i nastupa u različitim
koncertnim formatima.
U dobi od 35 godina, Daniele Rustioni jedan je od najpotica-
jnijih dirigenata svoje generacije. Godine 2013. dodijeljena mu
je Međunarodna operna nagrada za najbolje nove glazbenike
godine, a nedavno je imenovan glavnim dirigentom Naciona-
lne opere u Lyonu dok je trenutačno glavni dirigent Orkestra
Toscane. U ovoj sezoni debitirao je u Metropolitanu ravnajući
Aidom. Diplomirao je na Konzervatoriju Giuseppe Verdi u Mi-
lanu, gdje je studirao orgulje, klavir i kompoziciju. Dirigiranje
je učio kod Gilberta Serembea, zatim na Glazbenoj akademiji
Chigiana u Sieni u razredu Gianluigija Gelmettija te na Kral-
jevskoj glazbenoj akademiji u Londonu. Maestru Rustioniju
ovo će biti drugi put na čelu HRT-ovih simfoničara; prvi put je
s njima surađivao u Zagrebu, u Majstorskom ciklusu u ožujku
2017. godine.
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije jedan je od najs-
tarijih europskih radijskih orkestara: izrastao je iz orkestra os-
novanog 1929. godine pri tadašnjem Radio-Zagrebu, samo
šest godina nakon osnutka prvog europskog radijskog
orkestra. Današnji naziv nosi od 1991. godine. Od sezone
2015./2016. šef-dirigent je maestro Enrico Dindo. Jedinstven-
om programskom orijentacijom, u čijem je središtu kontinuira-
no izvođenje i poticanje nastanka djela hrvatskih autora, uz
njegovanje standardnog, ali i manje poznatog repertoara, Sim-
fonijski orkestar HRT-a profilirao se u jedno od ključnih iz-
vođačkih tijela u Hrvatskoj. S Dubrovačkim ljetnim igrama re-
dovito surađuje, a zadnjih nekoliko sezona, kao i ove, pripada
mu čast zatvoriti festival.
Nakon koncerta uslijedit će kratka ceremonija zatvaranja 69.
Igara, s predstavnicima ovogodišnjeg dramskog, ali i
glazbenog festivalskog ansambla.
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 51
 ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Ishrana pučanstva u Dubrovniku tijekom i. svjetskog rata (1)
Zbog ogromnog broja unovačenih muškaraca u vojsku potpuno je zapuštena poljoprivredna
djelatnost, dok su žene bile zaposlene u vojnoj industriji. Nestašica hrane nakon početka rata sve
se više povećavala, a kulminaciju je doživjela tijekom 1917. i 1918.
Tekuća godina 2018.
posljednja je obljetnička
godina od Velikog rata
Priredio: koji je trajao od 1914. do
Damir Račić 1918. godine. Potpisivan-
jem Versajskog primirja
28.6.1919. obilježen je kraj I. svjetskog
rata. Zašto se je nazivao „Veliki rat“ sve
do početka II. svjetskog rata? Iz jed-
nostavnog razloga, što prije njega nikad
nije sudjelovalo toliko nacija u jednom rat-
nom sukobu, uz korištenje ogromne
količine raznovrsne vojne tehnike i
opreme i koji se odvijao na velikom dijelu
zemljine površine. U ratu je prvi put kao
ratno sredstvo upotrijebljen avion, tenk i
plin kao bojni otrov.
S obzirom da je tekst dosta opširan a
vjerujem i zanimljiv, ako želite, sačuvajte
sve nastavke kao jedno dokumentarno
novinsko izvješće o dubrovačkoj ratnoj
svakodnevnici u svezi ishrane lokalnog
pučanstva tijekom I. svjetskog rata. - na-
pomena D.R.
U jednoj epizodi strane dokumentarne TV
serije posvećene I. svjetskom ratu, koja
se emitirala srijedom na II. programu HTV-
a, rečeno je, da je u 1917. godini u Nje-
mačkoj od posljedica gladi umrlo 400.000
ljudi. (Najrizičnije skupine bile su djeca i
starije osobe.) Može se zaključiti koji je
tome sljedeći uzrok. Zbog ogromnog bro-
ja unovačenih muškaraca u vojsku pot-
puno je zapuštena poljoprivredna djelat-
nost, dok su žene bile zaposlene u vojnoj
industriji. Nestašica hrane nakon počet-
ka rata sve se više povećavala, a kulmi-
naciju je doživjela tijekom 1917. i 1918.
godine. Može se reći, da su Nijemci sami
sebe „ubijali“ u svojoj državi.
Nestašica hrane osjetila se je i u našem
gradu tijekom ratnih godina, o čemu sam
u dva-tri navrata samo djelomično o tome
pisao u ranijim brojevima „GG“. Ponukan
informacijom o broju umrlih od posljedice
gladi u Njemačkoj, odlučio sam ovoj temi
posvetiti veću pažnju, te napisati jedan
opširniji ili detaljniji tekst citirajući objavl-
jena novinska izvješća u lokalnoj tiskovi-
ni „Prava Crvena Hrvatska“ koja je redovi-
to izlazila u našem gradu i tijekom I. sv-
jetskog rata. Srećom, ostali su sačuvani
svi brojevi bilo da se nalaze u Državnom
arhivu Dubrovnika ili u Znanstvenoj
knjižnici. Između ostalog predstaviti ću
čitateljima i razne nadomjestke koji su se
koristili umjesto nekih uobičajenih pre-
hrambenih artikala te ponudu „novih“ vrs-
ta namirnica na dubrovačkoj tržnici ili rib-
arnici. Također će biti u mojem napisu i
drugih zanimljivosti u svezi hrane i pića
kao izravna ili neizravna posljedica ratnih
okolnosti i tadašnjih uvjeta života.
Prvi svjetski rat započeo je 28. srpnja
1914. godine. Toga datuma Austro-Ugar-
52 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.
ska objavila je rat Srbiji. Počelo je opće
novačenje u svim europskim državama.
Ratna euforija zahvatila je „široke narodne
mase“, jer se smatralo da će rat biti krat-
kotrajan.
„P.C.H.“ od 1.8.1914. god; broj 484.
U lokalnoj tiskovini otisnut je sljedeći
naslov velikim slovima: „NA ORUŽJE HR-
VATI! VAŠ KRALJ VAS ZOVE!“ Zanimljivi
su stihovi navedeni ispod jednog teksta:
„Blago, život, sve za Cara, - Sve za Cara i
za Dom!“. (Kao što se može vidjeti, poziv
Hrvatima da brane „svoj dom“, odnosno
svoju domovinu nije izmišljen u II. sv-
jetskom ratu, već je bojni poklič „Za
Dom!“ bio u uporabi od početka I. sv-
jetskog rata!! Istina, Hrvatima je tadašnja
domovina bila u sklopu Austro-Ugarske
monarhije, pa su za tuđinskoga monarha
u I. svjetskom ratu ginuli i prolijevali krv
na raznim bojišnicama izvan Hrvatske.
Prema tome, sadašnji prijepori oko izra-
za „za Dom!“ potpuno su nepotrebni i
izlišni. Izraz „za Dom“ usko je vezan za tri
povijesno-sudbonosna događaja (I. i II.
svj. rat i obrambeno-domovinski) za hr-
vatski narod i u svakom su se različito
tumačili! Jedino je „Domovinski rat“ odgo-
varao izrazu „za Dom“. Jesu li se Ameri-
kanci u Vijetnamu ili Rusi u Afganistanu
borili za svoj „Dom“? Njima su njihovi
političari i mediji servirali drukčiju krilat-
icu i poslali ih daleko od njihove prave
domovine da ginu i krvare. Npr. Ameri-
kanci su imali izraz da se njihovi vojnici
bore za „slobodni svijet“, pa su sve vlade
koje njima nisu odgovarale „demokrats-
ki“ smjenili. (Za njih je vijetnamski rat
davno „završena tragična priča“ koja se
više ne izvlači iz ropotarnice prošlosti. -
kom. D.R.). U istom broju „PCH“ objavl-
jen je poimenični popis „Narodne građan-
ske straže u Dubrovniku“ koja se je osni-
vala i u drugim naseljima te su imali svoj
barjak.
Slijedi upozorenje trgovcima, obrtnicima
i ostalim (vlasnicima) prodavaonica i daje
se na znanje: „Strogo je zabranjeno pov-
isivati cijene živežu, mesu i ostalome pre-
ko odregjene tarife. Namjesništvo je na
temelju paragrafa 51. obrtnog pravilnika,
proglašena ministarstvenom obznanom
(od) 16. kolovoza 1907. 1. d.z. br. 199,
saslušavši zanimane općine i trgovačke
komore izdalo maksimalni cijenik koji se
može pročitati na javnim tablama ili kod
kotarskog Poglavarstva“.
U narednim brojevima objavljuju se pop-
isi novčanih doprinosa Odboru Crvenog
križa u Dubrovniku. Organiziraju se i
druge humanitarne manifestacija, koje ću
ukratko citirati.
„P.C.H.“ od 12.9.1914. god; broj 490.
Sredinom rujna u Dubrovniku uspostavl-
ja se „Srebrni“ i „Zeleni“ križ. Prvi ima
„zadaću da pripomaže obiteljima poz-
vanih u vojsku“, a drugi „da ponuka naš
ženski spol na pletenje zimskih bječava,
narukvica (rukavica), malja (džempera) i
ostalog za naše hrabre vojnike“. U odbor
Srebrenog križa pojedini građani daju
doprinos u zlatu i srebru (nakit, puce i
druge sitne predmete od plemenite ko-
vine. - nap. D.R.
„P.C.H.“ od 3.10.1914. god; broj 493.
Prodaja likera (na kupice) i slatkiša građan-
stvu na korist „Crvenog križa“; „Pretjerane
cijene na prevozu razne robe iz Gruža u
Grad, prije 2-3 K, a sada 20-25 K“; “Rib-
arenje i skupoća: „Ponovno molimo, da bi
se odredio cijenik, barem na nižu vrstu ribe,
kao što je to i po drugim gradovima“.
„P.C.H.“ od 17.10.1914. god; broj 495.
Popis doprinosa Odboru „Zelenog križa“ u
odjeći i posteljini.
„P.C.H.“ od 24.10.1914. god; broj 496.
Općina je izdala cijenik ribe. „Nared-
ba o redarstvenom dobniku u gostioničar-
sko-krčmarskim obrtima. Sastoji se od 10
naredbi koja „stupa odmah na snagu“.
„P.C.H.“ od 31.10.1914. god; broj 497.
„Krijumčarenje sa prodajom ribljem mlije-
ka (mliječa)“. Objavljuje se maksimalni
cijenik za neke vrste živežnih namirnica, te
za ugljen od drva i petrolje.
„P.C.H.“ od 7.11.1914. god; broj 498.
„Trgovcima i obrtnicima na znanje“: Dužni
su sastaviti inventar svojih zaliha te da za-
tim svake subote popisuju svoje zalihe“.
„P.C.H.“ od 14.11.1914. god; broj 499.
„O prodaji ribljeg mlijeka“. Na vijest u pret-
prošlom broju, pišu nam, da je Pomorska
vlada iznimno zbog sadašnjih prilika doz-
volila lovljenje bilo koje vrste ribe, pak i riblji
mriješt (t. zv. mlijeko). To u interesu i ribara
i pučanstva, da prvi dobiju zarade, a općin-
stvo po mogućnosti dovoljno ribe. Po tome
dakle i Lučka vlast ima da nastoji, ukoliko
je moguće, proširiti opseg ribanja.
Do kraja 1914. godine (zadnji broj 505), nije
objavljen ni jedan novinski napis s upozo-
renjem pučanstvu o potrebi racionalizacije
hrane, osim o poskupljenju usluga prijevo-
za robe kolima od Gruža do Grada i ribe
slabije kvalitete (gerice, bukve...). U svakom
broju objavljeni su opširni popisi imena os-
oba koji su darovali „Crvenom“, „Srebrn-
om“ i „Zelenom“ križu novčane doprinose,
nakit, te odjeću i posteljinu. Kriza nestašice
hrane još nije pogodila civilno pučanstvo,
iako je veliki broj muškaraca s dubrovačkog
područja unovačen u vojsku. Može se pret-
postaviti da su žene i njena obitelj, tj. djeca
radili na zemlji i proizvodili poljoprivredne
artikle koje su se prodavali na dubrovačkoj
tržinci. Dotadašnja zadovoljavajuća ponu-
da „verdure“, mesa, ribe, mlijeka i drugih
svakodnevnih potrepština neće se nastav-
iti i u sljedećoj ratnoj godini.
Nastavlja se
Prehladili ste mjehur ili imate drugih urinarnih problema? Muškarcima je često nelagodno pričati (i priznati)
o urinarnim smetnjama. Odmah riješite problem u Poliklinici Marin Med!
POSJETITE UROLOGA...
...i riješite se neugodnih problema prije nego bude kasno
- Odrasli muškarci svakako bi trebali posjetiti urologa Obzirom da su urinarni i spolni sustav usko poveza- Pratite nas na
već pri prvim urinarnim smetnjama. ni, poremećaji u radu jednog mogu utjecati na rad
- u Poliklinici Marin Med pregledat ce Vas ugledni drugog. našoj Facebook i
dubrovački urolog dr. Damir Šimunović - U Poliklinici Marin Med osim urološke dijagnostike Instagram stranici!
- Urologija je grana kliničke medicine koja se bavi obavljaju se i operativni zahvati kod odraslih i djece. POLIKLINIKA
bolestima muškog i ženskog urinarnog trakta i mušk- - Savjet i posjet urologu katkad je od krucijalne
im reproduktivnim organima. važnosti, ponajprije za ranu dijagnostiku tumora. MARIN MED

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne
medicine, subspecijalist pulmolog - utorak 28. kolovoza.
- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i trau-
matologije - petak, 31. kolovoza.
- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije -
subota i nedjelja, 1. i 2. rujna.
- prim. dr. sc. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspeci-
jalist za kralježnicu - ponedjeljak, 3. rujna.
Primaju se narudžbe za ambulante:
- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije
- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije
- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica
- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog
- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije
- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,
subspecijalist dječje ortopedije
- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine,
subspecijalist za štitnjaču
GlasGrada - 701 - petak 24. 8. 2018. 53
 MATO MALI I PERO NJIOV

Obrazno bukanje
Đe su soldi išćerali mir a svijet obraz, na svakoga se gleda s visoka
Pripovijeda Jane, kako je čula od babe Januke, da u koju su - Što se dogodilo? Više siromasi-
god našu kuću - u ono brijeme dok je Oni Gore išo zemjom - ma ne dijeliš meso?
ušli veliki soldi, išćerali su mir. U kući, sa susjedima, ma svuj... - Znate - reče mesar - svaki mjesec Piše:
- Tako je bilo ondarke s našijem kućama. Što je danaske, ajde slikar mi je uplaćivo određenu Antun Švago
znaj... znam samo da je i s nama drugovačije. Ušo je u nas sumu solada da podijelim meso
veliki svijet i išćero obraz – kaže ona. siromasima. Tako sam i činijo dok je bijo živ. Međutim, ja nisam
Veliko je, misli Mato, odvazda išćerivalo malo. A najgore što toliko bogat da mogu nastavi tu njegovu tradiciju.
se u temu more dogodi čejadetu je da bude - a na što je vaz- S nekijem, okreće Mato priču, moreš na lijepe riješi problem,
darke upozoravo naš pokonji Ivo iz Pičeta -„mala stvar“. dok s nekijem ne moreš ni na lijepe, zato okreneš leđa i riješ-
Što je čejade manje to više leti, a što je više ćenje to mu je više en problem. Nekomu je maksimum ono što je nekomu mini-
stalo da digne glavu i drugima pije krv skupijem stvarima i mum.
životom na visokoj nozi. Negda je, kaže Pero, trebo rat da bi se viđelo kakav je ko.
Taj neće uze kupus pod uje, neka se š njime odranijo, vengo Danaske se to, misli Sele, vidi još boje na facebooku, oću rije
će u mesara vazdarke iska najskupje bifteke. Neće pi bev- fejzbuku. To je za nju moderni rat.
andu vengo najskupja vina, a neće se okusi ni vode s izvora Ona to zove face buuk:
vengo će kupi vodu iz boce. Po mogućnosti najskupju. I ako - To ti je, moj čoeče, obrazno bukanje. Neću rije da i na njemu
je ikako moguće kakvu stranu. nema krijanosti ali, brate!, veliko je išćeralo malo. Čejad se
Đe su soldi išćerali mir a svijet obraz, na svakoga se gleda s noga umisla, pa kadarke vidu svoja štampana slova, mislu za
visoka. Znaju, toboš, i ko im je za što kriv. Ne boju se laži pa se, Bože mi prosti, ko da je iz Biblije - ona će.
zašto bi se, Bože mi prosti, kaže Pero, bojali i Njega Gore. Od te face buuka ili obraznoga bukanja, misli i Pero, čejade
Matu su vazdarke bili najmiliji oni što bi ti učinjeli, a ne bi ti to more viđe od čejadeta ono što se ne bi nigda nadalo. Zato
spominjali. Ili, ne do Bog, nabijali vazdarke na nos. Pokonji nam je Oni Gore i to do da se još boje moremo viđe. Zaludu je
Jozo je vazdarke govorijo da se čejade ne treba čuva duš- više ratova puškama, malo se ko opametijo. Mjesto s lapi-
manina vengo onega koji se pravi da te voli. Zno je pokonjik som, danaske se s prstima piše. Zaboravilo se da se u školi
da čejade više mogu prevari pružene ruke vengo potpućene negda s prstima držo lapis i taralo, oću rije brisalo. Neko s
noge. gumicom neko brez nje. Nije svak ni imo gumicu. Oću rije,
Pokonjik je vazdarke spominjo lijepe i poučne priče, pa da su mogo ima.
ne znan okle i od koga došle. On se držo one stare da vjera Zaludu će našemu današnjičaru i bogatunu bi i face buuk,
more bi koliko je i nas, ali da toliko onije gore nema. Ima samo kaže Mato, ne moremo se mi lako opameti.
Oni Gore. Neki dan je, priča Pero, bijo na kafi i čuo je od jednega man-
Poučna priča iz Egipta kaže kako je u jednemu egipatskom jka kako su mu suśedi bili u Zagrebu. Vidijo je na temu face
selu živijo jedan slikar koji se nadaleko pročuo po svom um- buuku ili ogledalu i što su objedovali i što su večerali. Lijepo
ijeću. Zafajujući temu talentu steko je i veliki imetak. Jednega slikali sve po pjatima. I stavili na face buuk. Da se vidi. Ima se,
dana jedan od siromaja iz sela mu pokuca na vrata, te mu može se. Slikali su i posteje. Ma što sve nijesu...
kaže: Mi smo, govori taj manjak, sve to mogli i viđe i ču, a i ču im
- Tebe je Oni Gore darovo, nema što nemaš; zašto i Ti ko naš kučka, kojega nijesu odveli u Zagreb. Pro mira. Prelajo je i
suśed mesar ne podijeliš poštogoć sirotinji? On svaki mjesec noć i dan. Bacijo mu je, kaže, pro mira malo rane samo da ne
izdvoji određenu količinu mesa i podijeli je sirotinji. laje, ali zaludu. Ostalo mu je, srećom, i nešto vode u kameni-
Slikar se samo nasmijo na te njegove riječi. ci, pa nije trebalo skaka i dava mu vodu.
I ne lezi vraže, taj čoek koji je bijo kod slikara, raširijo je priču I sad mi vi recite, kaže ovi manjak, kako bi sve ovo znali da
kako mu se slikar nije, kaže, ni narugo oće li što popi, do nije ovije modernije bremena, a? Oću rije ovega modernoga
žmuo vode ili što drugo. Naravno, narod ko narod, povjerovo rata.
je temu sejaninu, te okreto glavu od slikara, svašta za njim Ono što čejade vidi i prepoznaje to ima u sebi, ono što ne vidi
govorijo, u kamen zatuco, zapjuvo, kleo... ili ne želi viđe i prepozna znači da i nema u sebi. Ima, a nema.
Slikar malo iza tega pušti dušu, a na sprovod mu je došlo tek Negda i nečiji pogled, kaže Mato, more o nekomu više rije
troje četvero susejana da ga mogu zakopa, da se muve ne vengo stotinu riječi. Ali ko smo mi da sudimo. Puštimo neka
skupjaju. Paso mjesec dana od odlaska slikara, već su skoro ide kako ide.
svi i zaboravili na njega. Sejani su nastavili živje nako kako su Čejade ijonako vazdarke nekoga vraga ište, a nikako da se
naučili. Jedino što je bilo čudno jes to što je mesar presto upita:
dijeli meso. Upitaše ga sejani: - A ište li kakav vrag mene?

HABITAT GEO d.o.o. HABITAT GEO d.o.o.

Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401
U sklopu izrade geodetskog projekta za izgradnju
stambene zgrade na k.č. 2336 u k.o. Dubrovnik (N.I.),
odnosno na č. zem. 1118/2 i č.zgr. 510 u k.o. Dubrovnik
(S.I.), a na zahtjev stranke Davorko Obuljen, Solinska ulica
13, 20000 Dubrovnik, pozivaju se vlasnici i posjednici
susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku
utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili
vlasništva. Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana
7. rujna 2018. u 9 sati, a mjesto dolaska je na predmetnim
katastarskim
54 GlasGrada - česticama. Kontakt
701 - petak 24.8. 2018. broj: 095 140 3979
Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401
U sklopu izrade parcelacijskog elaborata za formiranje građevinske
čestice na k.č. k.č. 952/4, 949/2 i 5749 k.o. Dubrovnik (č. zem.
333/5, 319/3, 1315 i č. zgr. 2117- stara izmjera k.o. Gruž), a na
zahtjev stranke gđe. Lile Ćorak, pozivaju se vlasnici i posjednici
susjednih katastarskih čestica na utvrđivanje granica koje će se
održati 3. rujna u 13 sati na predmetnim katastarskim česticama.
Uvid u dijelove elaborata (skicu izmjere, kopije katastarskog plana,
prijavne listove i izvješća koja su sastavni dio elaborata) održati
će se u prostorijama našeg ureda Vukovarska 22 - II kat dana 5.
rujna u 8:30. Kontakt: 095 1991 326.
UČIMO HRVATSKI
Novina ili novine
Iako tzv. pisani mediji sve više
ustupaju mjesto televiziji i inter-
netu, ipak još nije kasno osvr-
nuti se na dilemu u naslovu i
objasniti zašto su mnogi u zab-
ludi i spomenuti medij pogreš-
no nazivaju.
Dakle, čitamo li novinu ili novine,
je li i naš Glas Grada novina ili
novine? Pogledajmo što će nam
o tome reći stručnjak, prof. Mi-
hovil Dulčić u knjizi Jezični sav-
jeti-Govorimo hrvatski, koji će
nam dilemu razjasniti sljedećim
tekstom.
“Iako obje imenice imaju isti
korijen, različita su značenja i
naglaska. Novina označava što-
god novo, apstraktno ili konkret-
no, te glas o nekom događaju.
(Izgovara se sukladno kratkou-
zlaznom naglasku na drugom
slogu – novina). Novine, dakle
promijenjenog naglasnog mjes-
ta (isti naglasak, ali na prvom
slogu) i broja, imenica je koja
označava list u kojemu se tiska-
ju vijesti o novim događajima.
Premda najčešće govorimo o
jednom listu, treba je upotrebl-
javati u množini, jer su novine
pluralia tantum, dakle, imaju
samo množinu i samo se u
množini deklinira te slažu sa
svojim dodacima u rodu, broju
i padežu. I tako razne novine
čitamo u novinama” (završen
citat), a mi možemo još dodati
da su novine, a nikako ne novi-
na i naš Glas (iako nijesu Glas-
ovi) Grada. K.T.

GEODET d.o.o.
I. Meštrovića 1, 020 436 464
Na zahtjev Županijske lučke uprave Dubrovnik izrađen
je, temeljem Odluke o osnivanju Županijske lučke uprave
Dubrovnik za luke županijskog i lokalnog značaja (Klasa:
342-01/05-01/09, Ur.Broj: 2117/1-03-05-1, od
19.04.2005.god.), Geodetski elaborat formiranja lučkog
područja za luku Gornje Čelo na Koločepu. Pozivaju se
vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na katastarskoj UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Pava Kremenića, 900 kuna prilaže
čestici 1434/1 i 1434/2 k.o. Koločep na predočavanje obitelj Miličević. Vido, Vide, Đuro, Štef, Jakša, Marojica, Hrvoje, Božo i Srećko
prilažu 1000 kuna, u spomen na Slavku Čikato, majku našeg dragog prijatelja
elaborata koje će se obaviti u prostoru tvrtke GEODET Iva. Umjesto cvijeća dragoj rodici Vesni Mijović, 400 kuna prilažu Mladen i Ja-
d.o.o. 29. kolovoza 2018.g. od 10 do 12 sati. goda s obiteljima. U sjećanje na dragu Suzi Ilić umjesto cvijeća, 150 kuna prilaže
Ana Lang Pivac. U spomen na babu Stanu Dragović umjesto cvijeća, 200 kuna
prilažu Jadre i Stanka. U spomen na pok. Nebojšu Maslek, 300 kuna prilaže
TERRA STUDIO d.o.o. Marija Vukić. U spomen na pok. Iva Kralj, stanari zgrade I. Meštrovića 5, prilažu
300 kuna. Mato Kalafatović donacija 200 kuna. Zlatko Kovač Ramiz donacija
Vukovarska 16, Dubrovnik, 091 532 9385 50 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. Djeca i roditelji zahvalju-
ju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo
Na zahtjev stranke g. Dubravka Lučića u tijeku je slati na: dva.skalina@du.t-com.hr Tel: 312 315 od 9-14 h. 095 368 9227.
utvrđivanje granica k.č. 1154/1 i 1555/1 (č. zem. UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovano je: Umjesto cvijeća u spomen
416/2, 416/3, 416/4) u k.o. Buići. Pozivaju se vlasnici na našeg dragog brata i dunda Mira Čokljata sestra Hida, brat Hamo i nepuča
i posjednici susjednih katastarskih čestica na Vesna s obitelji prilažu 600 kunu. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju
svim darovateljima. IBAN HR9823400091110343594 Privredna banka d.d. Tekst
utvrđivanje granica koje će se održati 27. kolovoza u uplate dostavite na 091 4753 582, 099 4322 052, ili putem maila downdnz@gmail.
9 h na predmetnim česticama. Kontakt broj: 091 532
9385. BONINOVO.HR
Obavijest o smrti
MIHO ĆORAK, 1928. HASAN HASANSPAHIĆ, 1950.
ANE KECMAN, 1929. LADISLAV MERKAŠ, 1950.
ANTUN NIČETIĆ, 1932. MATO MARIĆ, 1950.
VIDO LUČIĆ, 1934. IVICA MARTINČEVIĆ, 1956.
VLATKO BOBANOVIĆ, 1935. LJUBIŠA RADAN, 1958.
ANTICA TIHOLE, 1935. MARINKO KRISTIĆ, 1962.
MARTIN ŽERAVICA, 1948. DORIS SKLEDAR, 2000.
MILAN MARINOV, 1948.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-
brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-
na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:
Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,
tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000
Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.
T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e GlasGrada
d e , n a j k- 701
a s n- ipetak
j e d24.
o 1 8.02018.
s a t i !55
OVOGA PETKA ISPRED KATEDRALE kolovoza, s početkom u 19 sati, ispred Katedrale, održat će se nas-
tup norveškog zbora „LANGESUND DAMEKOR“. Ovaj ženski zbor,
Nastup zbora iz Norveške poznat po izvedbama crkvenih pjesama, duhovne, ali i pop glazbe,
svojim nastupom u Dubrovniku proslavit će i 35. godišnjicu posto-
U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika u petak, 24. janja.

OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU -

PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA
’Gorka zora’ Luka Paljetka
Akademik Luko Paljetak navršio je 19. kolovoza ove godine 75.
rođendan. Tim povodom Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku
objavio je njegovu najnoviju zbirku pjesama Gorka zora. U novim
pjesmama koje sadrži ova zbirka Paljetak tematizira ljudsko posto-
janje i vlastiti život doživljava kroz samopoštovanje, kroz osjećaj da
je dobro što postoji, kroz osjećaj pripadnosti nekome i nečemu,
kroz egzistencijalnu usmjerenost prema vječnomu. Smrt kao na-
jveći izvor straha, ali i fascinacije, sveprisutna je realnost čovjeko-
va, apsurdna i tragična, u kojoj se i život može doživjeti samo kao
jedan od predjela smrti. Kroz biblijsku i teološku koncepciju Pal-
jetak participira Božju egzistenciju i vrijednost života prepoznaje u Brčića. Akademik Luko Paljetak se ovom prigodom zahvalio pred-
bliskosti s voljenom osobom. Predstavljanje knjige održano je u stavljačima i publici, ali i Gradu Dubrovniku te nazočnom gra-
ponedjeljak, 20.kolovoza, u atriju palače Sponza. donačelniku Matu Frankoviću našalivši se kako „nije lako biti
Knjigu su predstavili likovni i književni kritičar Milan Bešlić, autor čovjek Grada jer treba biti i unutra i vani kako bi se znalo što se u
akademik Luko Paljetak i predsjednica Ogranka Slavica Stojan. Gradu događa. Isto je tako u životu i u ljubavi“, čime je nasmijao
Predstavljanje knjige obogaćeno je glazbenim nastupom Maroja nazočne i zaslužio njihov veliki pljesak.

OVE SUBOTE – NAKON KONFERENCIJE ZA MEDIJE SANITAT DUBROVNIK d.o.o.

Dodjela nagrada Orlando
Povodom zatvaranja 69. Dubrovačkih ljetnih igara konferencija za medije održat
će se u subotu, 25. kolovoza, u 10 sati u atriju palače Sponza. Uz vodstvo
Igara, ravnateljicu Ivanu Medo Bogdanović i intendanticu Doru Ruždjak Podol-
ski, očekuje se sudjelovanje gradonačelnika Mata Frankovića, župana Nikole
Dobroslavića te glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Kazimira Bačića.
Nakon toga, na istoj lokaciji, s početkom u 11 sati bit će dodijeljene nagrade
Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja u programu 69. Igara. Nagradu Or-
lando Hrvatska radiotelevizija već više od četiri desetljeća dodjeljuje za najbol-
ja dramska i glazbena umjetnička ostvarenja Dubrovačkih ljetnih igara.
Obavijest
Obavještavaju se svi građani, a posebno korisnici
parkirališta u ulicama Don Frana Bulića, Kolorina i
Gradac da će 23. i 24. kolovoza u vremenu od 18 do
1 sat navedena parkirališta biti zatvorena za ulazak.
Razlog tome je izvođenje predstave izvedbe “Ljudi
od voska” u programu Dubrovačkih ljetnih igara.
Stanovnici s prebivalištem na ovom području moći
će sa svojim vozilima neometano izaći s parkinga i za
vrijeme trajanja privremene zabrane.

Korijeni znanja su gorki,

tjedna
misao

ali su plodovi slatki Aristotel

56 GlasGrada - 701 - petak 24.8. 2018.