SKRIPTA

JESEN 2023.
 Ovaj broj
posvećen je
ženama.
22.09. obilježavamo
Nacionalni dan borbe
protiv nasilja nad
ženama.

Danas se, više nego

ikada, vrijedi
podsjetiti kako je biti
žena supermoć.

I zato ti dajemo kȏd

GRLPOWER15 da se
počastiš svojim
favoritima.
 OBILJEŽAVAMO NACIONALNI DAN BORBE
PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA
22.09. u Hrvatskoj obilježavamo Dan borbe protiv
nasilja nad ženama

Ovaj se dan u Hrvatskoj obilježava u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom
sudu 22. rujna 1999. godine. Na taj je dan, Mato Oraškić tijekom brakorazvodne parnice usmrtio
svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec. Ovaj
dan važan je podsjetnik na globalni problem nasilja nad ženama, koji i dalje baca tamnu sjenu na
mnoge zajednice diljem svijeta. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti javnosti,
poticanje razgovora i promicanje djelovanja koja će dovesti do smanjenja nasilja nad ženama i
stvaranja sigurnog i ravnopravnog svijeta za sve.

U ovakvom se trenutku važno podsjetiti kako nasilje nad ženama nije samo njihov problem. To je
društveni problem koji zahtijeva angažman svih - muškaraca, žena, zajednica i institucija. Nasilje
nad ženama ostavlja trajne posljedice ne samo na žrtve, već i na društvo u cjelini. Svaka žena i
djevojka zaslužuje život bez straha od nasilja. Samo zajedničkim naporima, obrazovanjem te
promjenom stavova možemo stvoriti svijet u kojem će svaka žena moći ostvariti svoj puni
potencijal bez straha od nasilja.

Svaka akcija, bez obzira na to koliko mala ili velika, može doprinijeti stvaranju bolje budućnosti
bez nasilja nad ženama. Samo zajedno možemo promijeniti stvarnost i osigurati da svaka žena
može živjeti svoj život punim plućima, bez straha od nasilja.
 ŠTO SU SIGURNE KUĆE I KAKO SKINTEGRA
OBILJEŽAVA DAN PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA?
Kao i svake godine dosad, i ove godine
obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv
nasilja nad ženama. Cilj tog dana je podići
svijest o važnosti rješavanja ovog problema i
zaustavljanja nasilja koje se događa. Već
nekoliko godina Skintegra podržava rad 8
sigurnih kuća u Hrvatskoj te smo im dosad
donirali naše proizvode te slikovnice i knjige
za djecu.
Slavljenjem ženskih postignuća, podizanjem
svijesti i prozivanjem nejednakosti vjeruju da
možemo pomoći u ostvarivanju promjena -
svakog dana, a ne samo 22. rujna, kada
obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv
nasilja nad ženama.
Što su sigurne kuće?
Riječ je o skloništima koja pružaju sigurnost i
zaštitu osobama koje su žrtve nasilja u obitelji
ili drugih oblika nasilja.
Važno je napomenuti da su sigurne kuće od
vitalnog značenja za osobe koje su izložene
nasilju i često zaista spašavaju živote.
Ključne karakteristike sigurnih kuća
uključuju:
Sigurnost i povjerljivost: Sigurne kuće su
namijenjene pružanju sigurnosti žrtvama
nasilja i tajnosti njihove lokacije kako bi ih
zaštitili od daljnjeg zlostavljanja.
Sklonište: Sigurne kuće nude privremeni
smještaj žrtvama nasilja. Osobe koje dolaze u
ove centre dobivaju krevet, hranu i osnovne
potrepštine.
Pravna i emocionalna podrška: Osoblje u
sigurnim kućama često uključuje stručnjake
kao što su socijalni radnici, psihoterapeuti i
pravni savjetnici koji pružaju emocionalnu
podršku i pravne savjete žrtvama nasilja.
Edukacija i resursi: Sigurne kuće često nude
programe edukacije i treninga kako bi
pomogle žrtvama da izgrade vještine i znanje
potrebno za neovisnost i ponovno
uspostavljanje njihovih života.
Planiranje sigurnosti: Osoblje sigurnih kuća
pomaže žrtvama da razviju planove sigurnosti
kako bi se zaštitile od potencijalne opasnosti
kad napuste sklonište.
Želiš biti dio pozitivne
promjene?
Doniraj sigurnim kućama.

Mi smo ih ove godine odabrali 8:

B.a.B.e.
Utočište Sv. Nikola
Sigurna kuća Čakovec
Udruga UZOR
KORAK Karlovac
Caritas nadbiskupije Split
Centar za žene Adela - Sisak
Sigurna kuća Istra
ŽENE KOJIMA SE DIVIMO
Kroz svoje životne putanje, otvarajući vrata novim horizontima i pomičući granice, ove nas žene
podsjećaju na snagu ustrajnosti, empatije i vjere u vlastitu moć. Svojim su primjerom pokazale što
sve možemo i za što smo sve sposobne, čak i kada nas drugi pokušavaju uvjeriti u suprotno.

Ovo su samo neke od žena čije nas priče svakodnevno inspiriraju i daju nam vjetar u leđa.

MARTINA:
Moj izbor je Rosalind Franklin, engleska
kemičarka koja je bila zaslužna za otkrivanje
molekularnih struktura DNK. Rosalind, kojoj su
kolege oduzeli to priznanje i dobili Nobelovu
nagradu za njen rad, ostavila je iza sebe trag
vrijedan divljenja. Njena priča nas podsjeća na
važnost podrške te priznavanja talenta i
doprinosa bez obzira na spol te nas potiče da
cijenimo i slavimo iznimne žene i njihovu ulogu
u oblikovanju naše budućnosti.
ISKRA:
Divim se svakoj ženi koja je svojim djelovanjem
krčila put ka rodnoj ravnopravnosti te prkosila
nepoštednim i surovim društvenim normama.
Unatoč raznolikim izazovima s kojima su bile
suočene, mnoge su žene čija imena nisu
zabilježena poviješću na mikro i makro
razinama započele dijalog o važnosti jednakih
prava te time postavile temelje za borbu za
ravnopravnost koju mnoge i dan danas hrabro
bore.

JELENA:
Najinspirativnija žena kojoj se divim za mene je
definitivno Jane Goodall. Kao mlada žena u
dvadesetima, 1960-ih se preselila iz Britanije u
Afriku proučavati ponašanje čimpanzi, a
njezina karijera tijekom desetljeća dobila je
novi smisao - očuvanje divljine. Goodall je
angažirana i oko mladih, a njezina organizacija
za mlade djeluje u više od 100 zemalja svijeta.
Za mene je ona iznimna žena i sinonim
hrabrosti, posvećenosti i rada za dobrobit
cijele planete.
LIDIJA:
Oduvijek me inspirirala priča Margaret
Hamilton. Osim što je vodila tim za razvoj
sustava navođenja programa Apollo, Margaret
je programiranje naučila sasvim sama.
TIHANA:
Inspirira me svaka zaposlena mama koja u
košmaru svakodnevice stvara vrijeme za
kvalitetno druženje s obiteljI.
INTERVJU S GINEKOLOGICOM
SAVJETI DR. TIHANE MAZALIN IZ POLIKLINIKE MAZALIN; ŠTO TREBA
ZNATI PRIJE SVOG PRVOG GINEKOLOŠKOG PREGLEDA
Iako su mnoge od nas to odavno prošle,
neke su se sada pronašle u ulozi podrške
svojim mlađim sestrama, sestričnama ili
kćerima u pripremi za prvi ginekološki
pregled koji je, kao što se sve dobro
sjećamo, prilično stresan događaj u životu
svake mlade žene.
Kada je uopće vrijeme za prvi
ginekološki pregled?
“Prvi ginekološki pregled bi se trebao
napraviti u vrijeme kada djevojka planira
postati spolno aktivna ili ranije ukoliko ima
neke simptome vezane za ginekološko
zdravlje. Vrijeme prvog ginekološkog
pregleda za svaku je mladu ženu
individualno, ali se svakako preporuča da
to bude do 21. godine života.” kažu iz
Poliklinike Mazalin.
Prvi pregled bilo bi dobro planirati
neposredno po završetku menstruacije, a
osim pitanja koja želite postaviti svom
odabranom liječniku, nisu potrebne
nikakve posebne pripreme. Što se higijene
tiče, potrebno je samo oprati intimno
područje nježnim sapunom te izbjegavati
agresivne šampone.
Što još očekivati?
“Prvi ginekološki pregled uvijek započinje
razgovorom s ginekologom. Ginekolog će
vam postaviti osnovna pitanja o vremenu
prve menstruacije, trajanju ciklusa, duljini i
količini krvarenja, datumu posljednje
menstruacije, spolnim odnosima,
kontracepciji i dr. Važno je da budete
iskrene kako bi vam ginekolog mogao
pomoći u rješavanju problema.” napominju
iz Poliklinike Mazalin.
 SKINTEGRA I OVE GODINE
DONIRA SIGURNIM KUĆAMA

Već nekoliko godina Skintegra podržava rad 8 sigurnih kuća u

Hrvatskoj, a naše su se donacije dosad uvijek sastojale primarno
od naših proizvode te slikovnica i knjiga za djecu.

Ove smo godine u pakete uključili i gomilu školskog pribora (od

bojica, flomića, gumica do pastelina, žigova, crtanki i bojanki), a
najmlađe štičenike odlučili smo obradovati i didaktičkim
igračkama (kocke, brojalice, umetaljke), igračkama za van (gol,
rekete, avion itd.), brojnim slikovnicama za djecu različite dobi
(jednu o ženama koje su se usudile zauzeti za sebe ) te
popriličanim brojem društvenih igara.

BE THE CHANGE YOU WANT TO

SEE.
ŽENE I STARENJE
Sjajna prije, sjajna i sada!
Sandra Hunjek, zaposlenica Creaticona
Sandra je naša divna kolegica iz
računovodstva. Osim što je divna iznutra i
izvana, svaki dan nam izmami osmijeh na
licu. Uz to nas svako jutro dočeka s
kavom! Svima treba jedna Sandra!
KOJI JE TVOJ POGLED NA STARENJE?
Toliko sam neopterećena time da se ponekad ni ne
sjetim koliko godina imam kada dobijem to pitanje.
Tek kada se osvrnem unatrag i vidim koliko su mi
djeca već velika, shvatim da su godine tu. Bitna je
činjenica da sam sačuvala dijete u sebi i da se tako i
osjećam.
”Volim svaku svoju
boru, one su znak
zrelosti koji mi je
život ostavio na licu i
prikazuju cijelu
mene.”
ŠTO BI REKLA MLAĐOJ SEBI?
Sjećam se da sam sa 13 godina razmišljala
kako ću sa 25 godina biti “stara”. A kada su
došle te "strašne" godine shvatila sam da
su to najbolje godine i da zabava tek
počinje.
Dakle, poručila bih mlađoj sebi da što više
uživa u svakom trenutku.
TVOJE MIŠLJENJE O PRITISKU DA ŽENE
MORAJU IZGLEDATI MLAĐE?
Ne sviđa mi se pritisak koji se vrši na žene
pri kojim im se sustavno nameće ideja da
moraju izgledati mlađe. Treba raditi na sebi
i izgraditi se lijepom iznutra pa ćeš tako
zračiti i prema van, a sve bore i naznake
starosti su samo bonus i prikaz tvoje
ženske ljepote. Volim svaku svoju boru,
one su znak zrelosti koji mi je život ostavio
na licu i prikazuju cijelu mene.
KOJI PROIZVOD JE UČINIO RAZLIKU U
TVOJOJ RUTINI?
Mogu reći da je čišćenje lica svaku večer
korak koji čini razliku i pomaže da koža,
bez obzira na godine, izgleda blistavo i
svježe. Bez obzira na to koliko kasno došla,
koliko umorna bila - šminka se skida!
Naravno, godine su tu, pa i ja, kao i svaka
druga žena koja ima tu mogućnost koristim
male čarobnjake koji nam pomažu da
ostanemo mlađe. Trenutno mi je favorit
jedan Skintegrin proizvod koji ćete morati
još malo pričekati!
 NEMOJ SEBI ZAMJERATI GREŠKE I
NEUSPJEHE.

ONI SU PRILIKE ZA UČENJE I RAST.

TVOJA SPOSOBNOST DA SE
OPORAVIŠ I KRENEŠ NAPRIJED JE ONO
ŠTO TE ČINI SNAŽNOM.

IZAZOVI U
21. STOLJEĆU
Žene širom svijeta sve više prepoznaju
prilike za pokretanje vlastitih poslova i
ostvarivanje svojih poduzetničkih snova.
Iako generalno možemo zaključiti kako
situacija napreduje te kako se žensko
poduzetništvo sve više razvija te potiče, i
dalje postoje izazovi s kojima se žene
suočavaju.
Ravnoteža između posla i obitelji: Mnoge
žene suočavaju se s izazovom balansiranja
svojih profesionalnih i obiteljskih
odgovornosti te se često osjećaju kao da
moraju birati. Rad u poduzetništvu često
zahtijeva puno vremena i truda, što može
stvarati napetost između karijere i obitelji.
ristup financijskim resursima: Žene često
nego muškarci susreću poteškoće u
pristupu financijskim resursima potrebnim
za pokretanje i razvoj svojih poslova. I
dalje postoji jaz kada se govori o pristupu
kapitalu i kreditima za poduzetništvo.
Stereotipi i predrasude: Stereotipi o ulozi
žena u poslovnom svijetu i predrasude
koje se često susreću mogu biti prepreke
za uspješno žensko poduzetništvo. Mnogi
ljudi još uvijek imaju tradicionalne stavove
o tome što žene mogu ili ne mogu postići u
poslovnom svijetu, što može otežati
ženama da se afirmiraju kao uspješne
poduzetnice.
Teži ulazak u određene industrije: Neki
sektori, poput tehnologije i inženjeringa, i
dalje su dominantno muški. Ženama može
biti teže ući u ove industrije i izgraditi
uspješnu karijeru, a još uvijek se susreću s
komentarima i vrlo tradicionalnim
stavovima po pitanju žena u određenim
sektorima.
U 21. stoljeću, žensko poduzetništvo igra
ključnu ulogu u gospodarskom rastu i
inovacijama. Prepoznavanje i rješavanje
izazova s kojima se žene suočavaju u
poslovnom svijetu ključno je za stvaranje
inkluzivnijeg i održivijeg gospodarstva. S
pravilnom podrškom i zalaganjem, ženske
poduzetnice mogu ostvariti svoje snove i
ostaviti dubok trag u svijetu
poduzetništva.
ELDEST DAUGHTER SYNDROME
Boriš se s anksioznošću, perfekcionizmom,
potrebom za kontrolom, krivnjom? Teško ti je
reći ne? Osjećaš odgovornost za sve što se
događa u tvojoj okolini? Ako je tvoj odgovor na
prethodna pitanja da, jesi li možda i prvorođena
kćer u obitelji? #EldestDaughterSyndrome nije
postao popularan bez razloga – brojne najstarije
kćeri su se pronašle u sličnim problemima.
Naime, riječ je načinu odrastanja koji nas
definira, a proizlazi iz specifične kombinacije
reda rođenja i rodnih pristranosti. Tradicionalno
žene preuzimaju ulogu njegovateljica te se ta
očekivanja često preslikavaju na najstarije kćeri.
Od nas se očekuje da pomažemo u kućanstvu,
a nerijetko to podrazumijeva i određen vid brige
o roditeljima, pa tako npr. kćer postaje netko u
koga se majka pouzda i dijeli svoje brige s njom,
pa čak i kad neke teme nisu primjerene za
dječju dob.
“Kćer postaje netko u koga se majka
pouzda i dijeli svoje brige s njom, pa čak
i kad neke teme nisu primjerene za
dječju dob.”
Od nas se očekuje da budemo „odgovorne“,
u svakom smislu te riječi, jer smo uzor
mlađima u obitelji. Podrazumijeva se da ćemo
biti sposobne, uspješne i ne raditi probleme.
Takva očekivanja kroz odrastanje dovode do
toga da dijete razvije strah od pogrešaka te
istovremeno nauči zanemarivati svoje
potrebe i skrivati emocije, kako bi nastavilo
udovoljavati roditeljima.
To se nastavlja i kroz odraslu dob i ako si
jedna od nas, velike su šanse da tek sad
počinješ učiti kako postaviti granice.
Zato te želimo podsjetiti: nije svaka borba
tvoja borba, a „ne“ je potpuna rečenica.
Sretno!
SVI SMO MI
HAUSFRAU.
Često zaboravljamo ili podcjenjujemo rad koji
se odvija izvan formalnih radnih mjesta,
posebno kada je riječ o ženama koje su
posvećene radu “iza kulisa”, odnosno radu
unutar svoja četiri zida.

Taj rad ne uključuje samo praktično

održavanje životnog prostora te
sveobuhvatnu brigu o obitelji već i “nevidljivi”
emiocionalni ulog i brigu, koje niti jedna
tradicionalna kategorija rada ne prepoznaje.

Taj je tip rada neodvojivo je isprepleten s

rodnim stereotipovima što znači da se kroz taj
model sustavno perpetuira i rodna
segregaciju poslova. Ženski rad ne završava
kada ona dođe kući, dapače, tek tada počinje
njezina druga smjena. Žensko se vrijeme vrlo
često doživljava kao “svačije vrijeme”, vrijeme
u kojem mora biti dotupna za druge i njihove
potrebe.

Ponekad je vrlo lako zanemariti ili minimizirati

Važno je razumjeti da neplaćeni kućanski rad
ovaj tip rada, no njegova važnost je ogromna
ima šire posljedice. On utječe na žensko
za funkcioniranje obitelji i društva u cjelini.
ekonomsko osnaživanje jer ih može ograničiti
u profesionalnom napredovanju, obrazovanju
Rodni stereotipi i očekivanja društva dodatno
i sudjelovanju na tržištu rada. Također, ova
pridonose nepravdi u njegovu prepoznavanju
neravnoteža može utjecati i na njihovo fizičko
i vrednovanju. Očekivanje da žene budu
i mentalno zdravlje zbog preopterećenosti i
glavne obavljačice kućanskih poslova i brige
stresa.
za obitelj potka je radicionalnog društva, što
stvara ogroman prostor neravnopravnosti u
Važno je zajednički raditi na prepoznavanju,
raspodjeli kućanskih obveza
vrednovanju i redistribuciji ovog rada kako bi
se stvorilo društvo koje cijeni i podržava
Ova rodna segregacija poslova dodatno
svakog člana, bez obzira na spol, te
doprinosi i održavanju tradicionalnih uloga i
omogućilo ženama veću slobodu i
ograničava žene u njihovom osobnom i
mogućnost sudjelovanja u svim sferama
profesionalnom razvoju.
života.
 U rujnu smo proveli
kampanju Send ti forward!

I kupcima poslali
mali znak pažnje uz
personaliziranu poruku!
 KRONOLOGIJA ŽENSKIH PRAVA
Samo zamislite život bez obrazovanja, prava na Od 19. stoljeća naovamo, paralelno s jačanjem
glas ili osnovne slobode. To je stvarnost koja je ideje o ravnopravnosti, odvijaju se i počeci
dugo obilježavala žensko iskustvo, no promjene industrijalizacije koji označavaju početak
su se događale brže nego što mislimo. dvostukog rada za žene; rada u tvornicama i rada
u kući postao je ženska svakodnevica. Fokus
Žensko iskustvo dugo je bilo nevidljiva strana rasprave premješta se na pitanje o prava na
povijesti, a prošlost u kojoj je ovo bila naša zapošljavanje, obrazovanje i posjedovanje
stvarnost i nije toliko davna. imovine te na pravo glasa. U drugoj polovici 19.
stoljeća diljem svijeta kreću nicati sufražetski
Počelom ideje o ženskim pravima u suvremenoj pokreti. Danas se o tom periodu govori kao o
povijesti smatraju se djela Deklaraciju o pravima prvom valu feminizma, obilježenom ženskom
žene i građanke Olympe de Gouges i Obranu borbom za pravo glasa koje je u bivšoj Jugoslaviji
ženskih prava Mary Wollstonecraft u kojima ostvareno 1945. godine.
autorice primarno progovaraju o važnosti
ostvarenja pravne i političke ravnopravosti s Nakon postizanja prava glasa, ženski pokreti
muškarcima te u tom smislu ovdje pronalazimo diljem svijeta nisu prestali s borbom za ostvarenje
početak moderne feminističke misli. potpune ravnopravnosti.
Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća,
drugi val feminizma osnažio je žene da se bore
za šire pravne i društvene promjene. Ovaj period
obilježen je borbom za reproduktivna prava,
pravo na rad bez diskriminacije, i osnaživanje
žena u svim aspektima života.

Treći val feminiznam povezujemo s diskusijama

u vezi s rodnim nasiljem, reproduktivnim
pravima, seksualnim radom i pornografijom, a u
feminističu se raspravu uključuju i dotad
zanemarene skupine djevojaka i mladih žena.

Ovaj period obično vežemo uz 80-e i 90-e

godine, a milestonovi ovog perioda su otvaranje
prvih skloništa za žene, pisanje zakona kojima je
zabranjeno bračno silovanje te omogućavanje
ženama da služe vojni rok.

Od ranih 2000. do danas, feministički su krajolik

uvelike oblikovale i definirale društvene mreže
koje su otvorile put jačem prodor osobnih
iskustava te aktivizma.

Glavni predmet interesa četvrtog vala feminizma

zauzimanje za društvenu inkluziju LGBTQIA+
zajednice te žena druge rase, kao i prihvaćanje
tjelesne i seksualne pozitivnosti.

Danas, na Nacionalni dan borbe protiv nasilja

nad ženama, ne smijemo zaboraviti našu
prošlost i ostvarivanje prava koja su nam
omogućila obrazovanje, karijeru, glas na
izborima i slobodu koju sada uživamo. No,
također, moramo biti svjesni da još uvijek
postoje izazovi pred nama i obaveza da
nastavimo borbu za pravednost i ravnopravnost,
kako bismo osigurali bolju budućnost za sve
žene.
 U GOSTIMA:
Ivana
Paradžiković
“Moja sestra više nema snage i ne može psihički izdržati terror koji se nad njom
vrši. Molim vas, prije nego bude kasno. Molim vas, pomozite joj dok je još živa.”
Gluho doba je noći. Sjedim u tišini. Dok cigareta gori, misli mi klize poput dima.
Razmišljam o toj sestri. O očaju i strahu dok je tipkala ove riječi meni! Moleći me
da spasim njezinu sestru od zlostavljača, od sustava koji je gori od zlostavljača!
Kome da prijavi? Policiji s kojima on pije kavu u lokalnom kafiću. „Rekli su mi što
te nisam prebio pa da imaju razlog da dođu. Cijela policija ti se smije kako si
glupa.“

Naslušala sam se takvih priča. Previše. Prošlu godinu obilježila mi je Mihaela.

Predivna mlada žena koju je suprug usred bijela dana, pred dvoje maloljetne
djece, gotovo ubio metalnim utezima. Taj trenutak je preživjela, ali zlostavljanje
koje proživljava godinama, ne samo od tog monstruma već i od sustava, ne znam
kako će.

Prolazi godina za godinom, a oni se usredotočuju na žrtvu umjesto na nasilnika.

Mihaela prolazi testiranja, evaluiranja, ocjenjivanja, prilagođavanja, nadziranja…
Brinu se za nju, za njezinu djecu. Pa u sudskom spisu, slučajno, otkriju novu tajnu
adresu na koju se preselila pokušavajući se sakriti od zlostavljača! Pa podnesu
kaznenu prijavu protiv nje jer je otkrila javno da joj žele oduzeti djecu, ali
oklijevaju godinama podnijeti zahtjev za oduzimanje roditeljskih prava ocu. Tom
ocu koji je usred dana gotovo ubio mamu pred njima metalnim utezima! Pa su
protiv psihologa kojem idu i ona i djeca, nakon što im je rekao kako djeca
redovito dolaze, ali da im ne može govoriti o njihovu zdravstvenom stanju jer je
to medicinska tajna, podnijeli kaznenu prijavu i usput i njegov identitet otkrili
zlostavljaču na sudskom ročištu! Mislite da mu se neće pojaviti na vratima nakon
što izađe iz zatvora?
 U GOSTIMA: Ivana Paradžiković

Cigareta je došla do kraja, ali misli mi ne prestaju lutati. Vraćam se na odlomak

koji mi krade san. “Moj život s bivšim suprugom prožet je strahom i terorom
koji ne prestaje. Tko god od službenih osoba dođe u kontakt s njim kažu da se
vidi da nije psihički dobro i stabilno te da bi trebao na liječenje, čak spominju i
Rab. Moje pitanje, i njima i vama, glasi: ako se samo na pola sata razgovora s
njim vidi da osoba nije dobro već je tempirana bomba zašto se ta osoba
uporno pušta meni i djeci da se na nama iživljava? Prve žrtve te tempirane
bombe bit ćemo upravo ja i djeca te postati samo još jedan slučaj koji se
mogao spriječiti.”

Ne mogu jednostavno izbrisati mail i praviti da me se ne tiče. Pitam se kako

sutkinja, koja je to pismo od sestre dobila prije mene, može? Nikada neću
razumjeti, kada ti prestane biti stalo? Kada ti čovjek koji pati postane broj?
Nakon koliko godina u tom istom sustavu, ti koji si dio sustava, postaneš stroj?
Ne ljudsko biće. Ne netko tko će napraviti sve što je u njegovoj moći da
pomogne, nego netko tko će se samo potruditi da odradi toliko da ne odgovara
za propuste, da odgovornost prenese na neku drugu osobu bez savjesti u
lancu.

I onda, jedno jutro, kada upravo to ime i prezime iz tvog maila osvane u crnoj
kronici: pitam se, kako ćeš se tada osjećati?
 Želiš li raditi u dinamičnom okruženju koje
podupire tvoj profesionalni razvoj? Javi nam
se na posao@skintegra.hr

POGLEDAJ OTVORENE POZICIJE