Kresimir Simié MILAN STANIVUKOVIC - OFICIR (1912-1944,) (c sedamdesetoj godiinjici rodenja) U danima ustanka 1941. godine na podrutju kotara Nova GradiSka i Okufani bilo je deset partijskih elija sa 58 Sanova i 24 kandidata za Yana Parije”) i to je bila snaga koja je stanovniétvo ovog kraja povela tt oruéani ustanak. Organiziranom iintezivaom partijskom radu pridonijele su prvaidruga okruzna partijska konferencija odrzane u samo predveterje rata 1940. godine. Drugoj Prisustvuje i Rade Konéar, sekretar CK KPH, & na njoj se raspravijalo o vanjsko-politigkoj si © okupaciji Ceike i Poljske i pripremanju naroda za obranu zemlje. Prvih dana okupacije novoformirana ustaSka viast na novogradiskom i okuéan- skom podrutju upucuje putem letaka, doboSara irazglasne stanice poziv narodu da preda oruzje. One osobe koje to nisu wainile poslije poziva bile su uhapiene ili suijeljane vee u svibrju 1941. Hapse se komunisti, Srbi, Zidovi i videniji i Koji nisu pristai da suraduju s novom viasti. Monoge napredne gradane i komuniste rat zatiée kao vojnike i oficie u redovima starojugoslavenske vojske i oni sc nakon aprilskog sloma vraaju kuéama Poverujuéi se i obnavijajuéi rad partijskih organizacija, Jedan od takvih naprednih Ijudi i komunista, koji se odmah po kapitulaciji vraéa na novogradiéko i okuéansko podruije, jest inarodni heroj Milan Stanivu- kovié-Oficir. Milan Stanivukovié roden je 4. svibnja 1912. u Kleniku, zaseoku sela Vrbovijani kod Okuéana, u siromainoj obiteji zemljoradnika, koji je osim Milana hranio Jo8 osmero djece. Milanov otac imao je pet jutara zemlje ali je to bilo malo da se prehrani tako brojaa porodica pa su roditeli radili i na zemlji bogatijih seljaka i na izviagenju kinda na Psunju. Milan je u Skoli dobro uéio i kada je zavrsio omovnu 3kolu u Vrbovljanima, ota.nije imao dovoljno novaca da bi mu “omoguéio vige Skolovanje. Ipak je uspio da preko dobrotvornog druitva ,,Pra~ vednik'* ispostuje novéan potporu za izwavanje svom sinu trgovaékog zanata ‘uProkuplju. Milan nije bio odugevijen ovakvim ofevim izborom, ali je marljivim ‘wenjem zavriio zanat i vratio se u svoje rodno mjesto. Odavno je osjeéaousebi poriy prema vojnitkom porivu te odlazi u podoficirsku Skolu u Beograd. Po zavrietku podoficirske skole 1932. godine sluzbovao je u Sarajevu i Banja Luci. Slusbuje vrlo Kratko a zatim se ponovo vraéa u Beograd u artiljerijsku 3kolu i nakon polozenog ispita unaprijeden je u Zin potporuénika, U Beogradu se uzdize dru8tveno i politki, Postaje svjedokom korumpiranostijednog rezima, niegovog odnarodivanja i vezanosti za politiku sila Osovine koja dovodi do sve veée fatizacije druStva, SiuZbujuéi u adutantskom odjeljenju Ministarstva vojeke i momarice Kraljevine Jugoslavije dolazi u doticaj s napredao orijentiranim oficirima u ministarstvu Koji imaju veze s Partijom i tu postaje Elan KPI. ‘Aprilski rat zatiée Stanivukoviéa na vojnitko} duznosti u Slovenskoj Bistrici. Izdajnigka vlada i Generalitab nakon kratkotrajnog rata predali su zemlju cokupatorima, vojska se masovno predavala u ruke neprijatela i odvodena 1 zarobljeniétvo. Malo je bilo onih Koji su se u tom kratkom ratu borili za svoju zemlju, a jo manje onth koji nisu polotili oruzje. Stanivukovié se ne predaje, veé nastoji da se Sto prije prebaci do svog rodnog mjesta i da stane Uredove onih koji ée povesti narod u obranu zemlje, ‘Nakon nekoliko dana delazi u Klenik i odmah po8inje traZiti veze s partijskom organizacijom Nove Graditke. Povezuje se s Dusanom Caliéem, Nadom Dra- gosavijevié, Cedom Grbiéem, Josipom Krajatiéem, koji dolazi na ovo podrutje poslije hapSenja dlanove Okruznog komiteta Partije. U svibnju Stanivukovié sudjeluje u formiranju okuéanske partijske organizacije te prikuplja oko sebe pouzdane Ijude a osobito omladinu. Iz ove grupe, koja se okuplja oko Stani- ‘vukoviéa iz ockuéanskog kraja,razvit 6e se prva oruZana grupana ovom podrugju, koja ée izvesti i prvu diverzantsku akeiju na Zeljeznitkoj pruzi kod Okuéana, (Ova akeiju su uz Milara izveli i Andrija Petkovié, Bogdan Kljajié, Bogdan Savurdié, Milan Resanovi¢, Lazo Supice, Nikica Vujasinovié, Milivo) Savanovié, Duan Radulovié i Duka Milosavijevié) Tu svoju prvu akciju na Zeljeznigku prugu, Milan je opisao ovak ‘nTri puta ili smo na prugu dok smo uspjeli uzeti otiske od Sarafa. Onda zham je kovaé Savurdié napravio kljué. Tim kjugem odvili smo te noéi Sarafe na traGnicama izmedu Bodegraja i Ladevea. Kad smo zavrSili povukli smo se neito dalje i Gekali, Vrjeme je prolazilo, a viak nikako da naide. Veé smo se pobojali da ne stigne patrola i sve ne otkrije. Postajali smo nesteplivi. Minute se straino otegle. Onda smo zaéuli tutnjavu, Primicao se sve blize i blige. Kad je doao na mjesto gdje smo odSarafil traénicu bljesnulo je, zatim smo uli siraSnu lomljavu. Lokomotiva i sedamnaest vagona survali su se w ¢grabu. Po jaucima ranjenih i mnodtva malih eksplozija zakljuéili smo da je to bio vor kakav smo Zeljeli. Drugi dan smo dobili podatke od nasih Hiudi sa Ze\jeznice da smo stvarno survali njematki vojnitki vlak pun vojnika i ratnog materijala.“) U tim predustanitkim danima kuéa Stanivukoviéa u Kleniku postaje sigumno iste svi bjetali pred ustaikom vlasti da bi izbjegli hapSenje. Kuéa ih je hranila a Milan ih je euvao. Iz tih dana njegovi ratni drugovi 4sjeaju ga se kao Zovjeka niskog rasta, preplanulog lica, plavih oéiju, obuéenog 1 grubo seljatko odijelo, skrommnog, jednostavne i razgovorljive lignosti. Iz svakog njegovog pokreia vidjelo se da za njega rat nije gotov, Za njega je rat tek potinjao. Nakon ove prve Stanivukoviéeve akcije i drugih koje su slijedile na ovom podrugju, formira se, poSetkom studenog, Psunjski partizanski odred a za komandira treseg voda postavija se Milan Stanivukovié kojem su drugovi dali ratno ime ,,Oficir™., Oficirova grupa dobiva zadatak da pojaéa aktivnost u Posavini, juzno od pruge Zagreb-Boograd, ruictiprugu izmedu Okuéana i Nove Gradigke, te da napadne neprijateljsko uporiste Nova Varo8, ‘isu ni slutii da 6e na tom prvom zadatku dotivjeti i svoje prvo vatreno Kxitenje iz kojeg se note vratiti nitko osim Milana. Grupa se pod vodstvom Stanivukoviéa prebacila preko pruge izmedu Bodegraja i Okutana u Vrbovijane s namjerom da izvrSi neke manje akcije i mobilizira nove borce. Prilikom prelaza preko Zeljeznitke pruge grupu su primijetili éwvari pruge koji su odmah obavijestili Zandarmeriju u Okuéanima. Zandari su odmah formirali jednicu od nekoliko desetina fjudi i u toku no¢i krenuli u Vrbovijane tragom partizanske grupe Giji se trag poznao po snijegu. Milan se sa svojim drugovima smjestio kod ofeve kuée u Kleniku. Sam se smjestio u kuéi a petorica drugova u dvoriénom Staglju na sjeniku. Nisu postavili straZe te su Zandari uocu lako ‘opkolili kuéu, i u jutro, pred samo svitanje, pozvali partizane na predaju. Grupa se nije predala i u trosatnoj borbi vodenoj u jutarnjim satima, grupa je junadki izginula a Stanivukovié, iako ranjen, uspije pobjeéi. U toj borbi poginuli su: Nikica Vujesinovié iz Bodegraja, Gojsko Vojnovié iz Benkovea, i iz Livadana, Milivoj Savanovi¢ iz Bodegraja i Savo Studen, rodom in Bosne.”) Milanu je bilo tedko kad god bi se sjetio te akcije i svojih mrtvih drugova. ‘Smatrao se Krivim za njhovu pogiblju. Skrivao se jedno vrijeme u okolnim selima Posavine a zatim se prebacio u Bosnu, Prikljutio se krajiSkim parti- zanima. Tu se borio &itavu zimu i svojom hrabroséu kao da osvetuje svoje mrtve drugove, Kako se vidi iz dopisa Staba Il keajkog narodnocaioboal odreda Stabu slavonskog natodacoslobodilatkog bataljona u oZujku 1942, ‘godine, on je taj Koji upoznaje krajiske partizane o stanju pokreta u Slavoni Ucilju omasovijenja ibo\je organizacije oruZanog ustanka na podrugju Hrvatske, drug Tito izdaje naredbu, posetkom sijetnja 1942, godine, da se na podrugju Hivatske formiraju operativne zone. Nakon naredbe formira se poéetkom veljaée i IIL operativna zona za podrugje Slavonije i Srema. Pred itab zone, kao najvazniji, postavljeni su slijedeci zadaci: povezivanje partizanskih jedinica, planiranje akeije veéim sagama, profirenje slobocne teritorije i ruéenje naj- vaznijih komunikacija,Nakon ovakve reorganizacije dolazi i do stvaranja, na prijedlog Glavnog Staba Hrvatske, u ofujku 1942. godine od svih jedinica koje operiraju na teritoriju ‘Slavonije 1. slavonskog narodnoostobodilatkog partizanskog odreda. Neposredno prije formicanja odreda rukovodstvo slavonskih partizana tradi ‘od krajifnika da se Milan Stanivukovié kao iskusni rukovodilac vrai Slavoniju, Za komandanta novoformiranog odreda postavijen je Karlo Mrazovié-Gaipar ‘a za polititkog komesara Bogdan Cmobraja. Milana Stanivukoviéa zapala je duinost komandira 5. Zetom u 1. bataljonu u odredu koji je imao 930 boraca.® Milan je cielo proljece i jeto ratovao sa svojom jeciinicom oko pruge Beograd- ‘Zagreb svakodnevno je ruke¢i te unistavajuGi neprijatelska utvrdenja. Po drugi pput je ranjen u istu ruku, Nije htio da se lije&i jer je smatrao da se s takvom rukom svezanom maramom oko vrata mode ratovati. Za daljnji razvoj oruzane borbe u Slavoniji od posebnog znagaja je bilo vojno sayjetovanje odréano 1. i 12. kolovoza 1942. godine kojem su prisustvovali anovi Povjerensiva CK KPH, III operativne zone i narodnooslobodilackih partizanskih odreda. Razmotrena je vojno-politiéka situacija u Slavoniji krtidki analiziran dotadainji rad i razmotreni nedostaci u jedinicama. Savjetovanje je donijelo iniz znatajaih odluka vojno-politi¢kog karaktera ucilju unapredenja narodnooslobodilaékog pokreta na slavonskomn podrugju.”” Nakon sayjetovanja slijedilo je niz akcija slavonskih partizanskih jedinica na podrugju cijele Slavonije, koje su imale velikog uspjeha kako po broju prikup- Ijenog ratnog materials tako i po odjeku koje su imale kod stanovni8tva to je rezultiralo u brojnom prilivu novih boraca u jedinice. Medu rukovodstvom ‘oruéanog ustanka u Slavoniji stvoreno je uvjerenje da su sazreli svi preduvjeti za formiranje jedne vece operativne jedinice. Tako je stvorena 1. slavonska narodnooslobodilatka brigada 11. 10. 1942. u Budi¢ima (opéina Pakrac) koja je 4 svom sastavu imala Setiri bataljona. Za komandanta brigade postavljen je Bogdan Crnobrnja, za polit-komesara Ranko Zec, a za njihove zamjenike Radojica Nenezi¢ i Pero Car, Za Sefa Staba postavijen je Milan Stanivukovié.® Stanivukovié nije samo vrstan organizator, hrabar komandant ve¢ i politiki djeluje. Potpisuje letak srpskih rodoljuba partizanskih jedinica Slavonije upucen Srbima Slavonije i Srema kojim ih poziva da se ujedine § Hrvatima u borbi protiv okupatora i njegovih domaéih izdajnika u Sto veéem broju u borbi."? ‘Novu brigadu Sekale su i nove borbe. Nakon jedne teike borbe, Stab brigade {dao je odmor borcima u selu Gradite, potkrajlistopada. Dok su se odmarali iznenada su brigadu poéeli mitraljirati neprijatljski avioni a onda je uslijedio snazan napad| njematke pjetadije. Neprijateljje uspio, nakon visesatne bitke, da potisne brigadu iz scla. Medu ranjenima bili su komandant brigade Bogdan Cmobmia i njegov naéelaik itaba Milan Stanivukovié,”) Bio je teiko ranjen kroz prani ko u pluéa Srapnelom od granate. Morao je duée vrijeme odledati ubolnici IT slavonskog narodnooslobodilatkog partizanskog odreda." 6Poslije oporavka nalazi se na duénosti nagelnika itaba 4. divizije. Nakon borbi vodenii sa divizijom oko GareSnice i u Poeékoj otlini,zamjenik koman- anta divizije Mate Jetkovié u IzvjeStaju Staba 4, divizije Glavnom tabu narodnooslobodilaéke vojske i partizanskih odreda Hirvatske pohvaljuje ga jer je on ,vje’tim manevrima nanio u tri maha neprijatelju ogromne gubitke, zarobio mnogo neprijateljskog oruzja i vojnika i provodio kroz najguséu rez neprijateliskih zasjeda bataljone 16. i 18. brigade gotovo bez gubitaka."® Usvibaju 1943, godine dolazi do reorganizacije slavonskih partizanskih jedinica i do formiranja Prvog slavonskog korpusa (kasnije VI). Za novog komandanta je, koja ulazi u novi korpus, postavijen je Milan Stanivukovié-Oficir." |Njegova divizija poetkom lipnja napada Kutjevo, Ferovac, Ljeskovicu iu tim akcijama zarobljava mnoétvo naoruZanja.‘9 Neposredno nakon toga divizija je vodila veliku bitku za Nefice. U izvjedtaju koji je pretpostavljenom stabu uputio nakon te akeije Stanivukovi¢ kaze: ,,Uporiéte Natice nakon 20 sati borbe bilo je likvidirano, Najjati otpor davali su Zandarmi, kojih je bilo oko 80 dobro utvrdenih u Zandarmerijskoj kasarni. U ovoj akeji zaplijenjeno je 5 puSko- ‘mitraljeza, 6 ruénih mitraljeza, 1 laki bacat sa 40 mina, 200 pufaka i 30000 ‘metaka, 2 sanduka bombi i zarobljeno 180 domobrana..., U svim ovim akeijama i borbama borci natih jedinica izvrSavali su zadatke postavijene pred njih + puno poleta i oduevijenja. Njihova borbena disciplina je na visi i spremai su na ispunjavanje daljajh zadataka"."”) Koliki je ugled stekao Milan Stanivukovié medu narodom Slavonije i svojim dorcima, rjegito govori prijedlog Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju Cen- tralnom komitetu KPH da se nade medu 27 delegata za osnivaéku skupétinu ZAVNOH-a.” Da bi podstakla brii razvoj ustanka na podruéju sjeverozapadne Hrvatsko i Hrvatskog Zagorja, 4. dvizija koja mijenja ime u 12. diviziju, dobiva zadatak da povede odredene oruéane akeije na ovom podrugju uz sudjelovanje Kalnig- kog odreda. Od ovih jednica formira se operativni Stab na &jem se éelu nalazi Mate Jerkovig, Njegov zamjenik je Milan Stanivukovié.”) Operativni itab ima zadatak da izvede ove akcije i koordinira rad jedinica. Jedan od najveéih uspjeha u ovom putu slavonskih partizanskih jedinica bilo je oslobodenje Le- poglave™ a zadatak Milana Stanivukoviéa bio je da vodi pregovore prije napada na kaznionu s njenim upraviteljem2 ‘Nakon niza uspjenih akcija izvedenih na ovom slavnom putu po ovom podrugju jedinice su se vratile u Slavoniju. Stanivukovié kao komandant 12. divizije ‘upuéyje pismo svojim torcima u kojem daje ocjenu njihova puta i kaze da ‘sali borei pokazali su se u ovim borbama dorasli svim teko¢ama i pokazali se, da su u stanju da razbiju svaku neprijateljsku jedinicu u sukobima na otvo- renom terenu' a zatim im se obraéa neposredno: ,Viste se pokazali pravi heroji ‘usukobimas omrazenimneprijateljem naSega naroda, vise niste uplaili lignih‘tenkova koji su juriSali na vas...vi ste pokazali da ste u stanju da za izvravanje postavijenog zadatka uéinite najnapornije matieve i da podnosite sve napore i ‘ladovanja.... Nae putovanje moze se smatrati uspjeinim takoder i u pogledu pripreme hrvatskog naroda za mobilizaciju, Hrvatski narod vidio je nau snazau vojsku, vidio je da se mi borimo za istinsku slobodu i interese hrvatskog i ostali naroda Jugoslavije, vidio je da je borba naSega naroda opravdana i da tu borbu ‘reba pomagati... Pred naéu diviziju postavijaju se novi zadaci, koje éemo mi +a uspjeliom i nastaviti nau borbu do kraja pobjedonosnog zavréetka, ie nije daleko.'2? U toku ljeta 1943. godine Stanivukoviéeve jedinice vrse u Slavoniji osigur Jerve!) a sredinom Kolovora ikviiaju neprijatlsko uporte Mal Basta {ese dverje na pragama Pakrac Suhopolj! Vroitic Catia, ue cestov- ne i Zeljeznitke mostove™, a u rujnu 1943. godine 12 diviija Milana Stani vukovica rusi prugu Slatisa-Cadinci, Rajié-Nova Gradi8ka i napada Dragalié.” Sredinom rujna iste godine Stanivukovié rukovodi akcijom svoje divizije na neprijatejsko uporite Dulovee u kojoj zarobjava oko 150 domobrana i mnoitvo ratnog materij U listopadu 1943. dolazi do velike neprijateliske ofanzive jedinica 187. nje- matke divizije, 16. i 18. ustake bojne i 939. hrvatske legije na podrudje djelovanja Diljskog odreda. Neprijatelj je u ovo} ofanzivi, koja je imala za cil da uni8ti odred, popali selo Paudje, bolnicu, ambulantu i ostale pozadinske ustanove, popalio samo selo Pautje, Stanivukoviéeve jedinice vode borbu sa neprijateljem oko Rozmajerovea, Zdenkovca, Svibokovea, Gradista i Kutjeva spreavajuéina taj natin nadiranje neprijatelja na podrutje Pauéja, Kao koman- dant, Stanivukovié iz ovih akcija stje’e dragocjena iskustva koja mu Koriste u narednim borbama. On kaze: ,,U vodenim borbama na terenu zapazilo se, da ako se neprijatelj Zeii opkolit ili udariti ga botno ili s leda, pokret nasi jedinica koje imaju ovaj zadatak mora biti brz, jer samo na taj nagin moze se postiéi uspjeh. 1) U drugom sluaju neprijatelj redovno uspije se izvuéi iz tefke situacije po njega, a pokreti naiih jedinica, koji se oc i sa zakainjenjem dolaze na ciljjedino postignu zamaranje boraca i bescijan utroSak vremena. 2) Upotreba navih teikih oruda, a speci u borbi protiv neprijatelja na terenu, za vrlo kratko vrijeme neprijatelj se jer se boji nadih teSkih oruda."29) Krajem 1943. godine 12. divizija Stanivukovideva vodi borbe na dakovatkom podruéju. U napadu na Dakovo, s namjerom da ga zauzme, nakon jednodnevne dorbe mora se povuéi uz zarobljavanje nekoliko desetina gestapovaca, 150 pusaka, 1 teskog mitraljeza i3 puSkomitraljeza” U isto vrijeme dio njegovih jedinica likvidira jako neprijateljsko uporiste Gorjani. U 13 satnim borbama zarobljavaju 58 feldzandara a ubijaju 104, a od ratne opreme zarobljavaju 5 teakih mitraljeza, 2 laka bacata, 5 pudkomitraljeza i 120 putaka.*”Redaju se nove borbe za Sibinj, Gromatnik i Okuéane u kojima stitu borci nova iskustva, Stanivukovica povlaée iz texkih bitaka jer mu rana na plucima ne dozvoljava vee napore. Postavijen je za natelnika staba VI korpusa. Rad u Stabu VI korpusa nije bio njegov Zivot, Njegov Zivot su bili njegovi drugovi ‘voperativnim jedinicame, u borbenoj vatri, na osmatratnici. Nastojao je da svaki slobodni trenutak iskoristi da ode do svojih boraca u 12. diviziju dok ga na komandnom mjestu ove slavne jedinice zamjenjuje Nikola Demonja, Nepres- tano je zahtijevao od svojih drugova u Stabu da ga prebace u borbene jedinice. ‘Nakon pogiblje Nikole Demonje na Selo 12. divizije ponovo dolazi Milan Stanivukovié-Oficir is njom odmah ide iz okrSaja u okrSaj. U rujnu 1944. godine na velikom narodnom zboru u Dakovu izabran je za élana Oblasnog ‘odbora narodnooslobodilatke fronte za Slavoniju. Pred kraj 1944. godine 12. divizija vodi borbe u Istoénoj Slavoniji gdje su se pregrupirale znatne nepzijateljske snage nakon proboja naiih jedinica preko Dunava kod Batine. Osobito su nave jedinice vrsile snazne napade na kommuni- kkacije neprijatelja kako bi se sprijedio dovoz ratnog materijala i pojag Ijudstvu na sektor Sremskog fronta. Borbe su se vodile naizmije padima jedinica 12. divizie i protunapadima neprijateliskih snaga, 27. prosinca 1944, godine dijelovi 12. divizije sa Stabom nalazili su se na Varodi. Neprijateliske jedinice su jakim snagama napadale . divizije i u jednom trenutku u borbi su postale nadmognije. “Milan Stanivukovié kao komandant divizije donosi odluku dase njegove jedinice povuku, U minobacatkaj vatri neprijatelja jedna granata je pala neposredno do Stanivukovica i eksplodirala. Milan Stanivukovi¢-Oficir, proslavijeni koman- dant 12. divizije, ostao je na mjestu mrtav. Tu u najée8éoj borbi, edje je uvijek smatrao da mu je mjesta, prestao je Zivot prvog narodnog heroja Slavonije, ‘Odluku 0 proglasenju Milana Stanivukoviéa-Oficira za narodnog heroja do- nijelo je Predsjednistvo AVNOJ-A na prijedlog Vrhovnog komandanta Jugos- lavenske armije Josipa Broza Tita u ofujku 1945. godine, za osvjedogena hherojska djela na bojnom polju i herojsko dréanje pred neprijateljem, Orden narodnog heroja najveéaje East, koju iskazuje predstavnistvo naroda Jugoslavije, narod i domovina najbojim borcima za slobodu domovine, Ona se podjeljuje zaiznimnu smionost i oduénost, koju mogu pokazati jedino oni, koji su do kraja pobijedli ing sklonosti i potpuno se predali borbi za slobodu i veiéinu svoga naroda.*! ‘Ova vijest nije iznenadila borce VI slavonskog korpusa i narod Slavonije koji su tih dana vodili svoje posljednje bitke za oslobodenje svoje zemlje. Oni su znali da je Milan Stanivukovié jedan od onih oficira starojugoslavenske voiske koji beskrajno velio svoju domovinu i svoj narod. Milan Stanivukovié bio je vojnik, u pravom smislu te rijedi, bio je rukovodilac od koga su prve zatim naSe brigade i divizije nauéile vrlo mnogouu pogledu ratne vjeitine i svladavanja sve veéih i slozenijih zadataka, koji su tokom vremena stavljani pred nave jedinice. Nosilac Ordena ,Partizanske zvijezde" I reda, on je ostao borac, koji je svojim lignim junastvom bio podstrek i primjer ostalima, i nije bilo borbe a da ga se ne bi vidjelo u prvim redovima, izazovnog, jakog i neustraiivog. © njegovom prijateljskom i toplom prilazenju Ijudima, o drugarstvu koje je ‘ajio prema suborcima, veé je mnogo napisano i reéeno. Bio je voljen. Narotito ée 12. diviija ostati usko povezana s njegovim imenom: bijae dugo ‘vremena njenim komandantom, na kojoj je duznosti i poginuo, Rodina ga je zemlja primila kao dragocjen der, Ranjavan nekoliko puta, on joj je poklonio svoju krv, svoje dane i noti, svoju sposobnost i trud, i konaéno, dao joj je svoj Zivot. Zato Ce ostati vjegan. Milan Stanivukovi¢-Ofici prvi je slavonski borac, koji je primio éast narodnog heroja. Slavonski judi i Zene odudit é¢ mu se neizbrisivom uspomenom, oraéajudi vjero njegovim stopama koje se svijetle preko njihovih polja isuma. ‘A narod dakovackog kraja na 40. godiinjicu ustanka naroda i narodnosti ‘Jugoslavije podici Ge mu spomen-bistu u mjestu gdje se prekinuo njegov Zivot dda ga se sadaSnja i buduéa pokoljenja sjeéaju i uée na njegovu djelu. BILJESKE 1, Prilog gradi za historiju NOP Slavonije 1941. HIS Slavouski Brod 1965. stx.187 2. Prilog gradi... st 45 3. Prilog gradi..st. 46 4, Narod sebi, Narodno sveuéiléte , Matija Antun Reljkovié SUBNOR Nova Graditka ‘Nova Gradiska 1977. str. 160 ‘5. adi od smart, Lykos, Zagreb 1961. str. 256 6. Prlog gradi...str. 72 7. Grada I, HISB, 1963. sr.78 8. Grada Il str. 102-103 9. Katalog ilozbe ,,Razvo) ustanka u Slavoniji Muzej radnigkog i narodnooslobodilaé- kog pokreta za Slavonju-i Baranju u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 1981, 10. Grada II, HISB, 1964. sr. 180 11. Grada I, str. 272 12. Grada Il, str. 344 13, Grada IL, str. 328 14, Grade V, HISB, 1966, str. 106 15, Grada V, str.221 16. Grada Vi, HISB. 1968. sr. 17-18 17.Grada V1, ste 43, 18. Grada V1, str. 168 19. Grada VI str. 355 20. Grada V1, str. 388 21. Grada VI, str. 388 1022. Grada VI, str. 509 23. Grada Vi, HISB, 1970, str S6 24. Grada VI, str. 84 25. Grada VI, str. 216 26, Grada VI, str 320 27. Grada VIL, str. 436 28. Grada VIII, HISB, 1973, st. 209 29, Grada IX, BISB, 1981. sr. 438 30. Izbor iz stampe NOP u Slavoniji, HISB 1968. str.230 31, Narodni borac, br. 18, 1945. god. I, stt. 1, Muzej radnitkog i NOP za Slavoniju 1 Baranju a Slavonskom Brodu, Zbirka NOB, Fond Stampe 32, Isto kao 31 1. Duian Calié i Milan Stenivakovié sa grupom boraca na Psunju ispod sela Bobara prosinca 1941. godine awvukovie 3, Rukovodioci 12. divizje: Andelko Kuéigec referent saniteta, Milan Stanivukovié komandant, Marijan Cvetkevié polit-komesar i Stevo Begovié informativni oficr, 1943, 24.Milan Stanivakovié komandant, Rade Knedevi¢ zamjenilc komandanta i Marian (Cvetkovié polit-komesar 12. divizje 135. Grupa rukovocilaca 12. divide: Ivan Senjuk-Ujak polit-komesar 12, brigade, Mi (Cretkovié polt-komesar 12. divizije, Milan Stanivakovié komandant 12. di {Josip Antolovié Komandan: 12, brigade 40 ae 7. Rukovodioc slavonskia jedinica sa Komandantom Glevnog faba Hrvatske Ivanom Rokavinom krajem 1943, Medu njima i Milan Stanivukovié u donjem redu prvi sdesna8. Nagelnik Saba VI korpusa Milan Stanivukovi, polit-komesar VI korpusa Vlado Janig, zamjenike komandanta Glaynog Staba Hrvatske Petar Draptin, Komandant ‘VI korpusa Mate Jerkovié i zamjenik komandanta VI korpusa Bogdan Crnobmnja 1611. Milan Stanivukovig, Nikola Demonja:15, Komandant 12 dvije Milan Stonivukovid predajeprelaznu zastavu us takmienja omandannu 12. brigade anu Seajukte Ujakt 1944 14, Vlado Janié, Milan Stanivukovié, Petar Drapiin i Mate Jerkovié sa predstavnicima ‘engieske i ameriske vojne misjeu Slavoniji 1944. Sve fotografije u prilogu teksta: Muzej raditkog i NOP za Stavoniju i Baranju u Slavonskom Brodu, Zbirka NOB 19Kresimir Simmié ‘MILAN STANIVUKOVIC— OFFICER, (AT THE 70TH ANNIVERSTRY OF HIS BIRTH) ‘Milan Stanivukovié-Oificer was born in Klenik hamlet of the villagg Vrbovljani near Okutani in 4 th of may 1912. He had tag finished primary school in ‘Vrbovljani and the merchants trade in Prokuplje (Serbia). After that he finished non-commisioned officer school with success in Belgrade and was on duty ‘as an army senior in Sarajevo and Banja Luka, In the army he gets in touch with progressive officers and dust before the war he became the member of the KPJ. At the beggining of the war he was in Slovenska Bistrica and ‘without surrendbring fie went back to his native village. There he immediately started gathering arms and young people, With his group he carried out the first enterprises on the Belgrade-Zagreb railway and by the end of the year he joined the Psunj partisan unit. In the winter of 1941. he is in Bosnia and ‘when the ist Slavonian Unit was organised he become the chief of a batalion. In the Ist Slavonian brigade he was the chief-of staff of the brigade. Soon he became the comander of the 12th division. After he had been wounded he become the chief-of-staff for the 6th corpus and then again the comander of the 12th division. On this duty he was all to-his death, 27th of december 1944 near the village of Levanjska Varo8, On the proposan of the Comander -in-chief of jugoslav army Josip Broz Tito, the Presidency of AVNOJ brought the decision that Milan Stanivukovié is proclaimed a national hero, This ha- pened in march 1945, and so he became the first national hero in Slavonia, ‘At the place where he had died people of Dakovo region in july 1981. ‘errected a monument for the future generations to remembder at and Jearn from Milan Stanivukovié deed, 20