Projekat Inkluzivnog igrališta za djecu

Uvodna riječ:

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju sopstveno igralište,

prilagođeno njihovim potrebama.
Kako bismo im omogućili da imaju mjesto za razvoj I igru, javila se želja
za projektom koji bi im omogućio sve dječije radosti.
UNICEF se pozabavio ovim izazovom, te je napisao vodič za inkluzivno
igralište, u kome kaže da je cilj da se inspirišu pojedinci I organizacije,
stručnjaci I laici koji su zainteresovani ili mogu biti uključeni u
planiranje, dizajniranje, izgradnju I adaptaciju.

Slobodne aktivnosti I igra važan su dio I osnova dječijeg razvoja. Kada se

igraju, djeca unapređuju jezik, razvijaju simboličko mišljenje, socijalne I
motoričke vještine. Dizajniranje inkluzivnih prostora za igru, kao I
programa I usluga namijenjenih djeci, ključno je u stvaranju zajednice
koja vrijednuje potrebe svih njenih građana.

Prvi koraci:
Dizajn inkluzivnog igrališta treba da počiva na sedam osnovnih načela:

1. Jednakost
2. Fleksibilnost
3. Jednostavna I intuitivna upotreba
4. Uočljive informacije
5. Tolerancija za greške
6. Mali fizički otpor
7. Odgovarajuća veličina I proctor za upotrebu

To znači da je dizajn jednako koristan I dostupan za djecu sa

različitim sposobnostima. Omogućava da igralište koriste osobe
širokog raspona individualnih sklonosti I sposobnosti. Dizajn se lako
shvata I omogučava lako snalaženje. Korisniku efikasno saopštava
potrebne informacije bez obzira na ambijentalne uslove ili senzorne
sposobnosti korisnika. Umnjivanje opasnosti od slučajnih ili
nenamjernih radnji. Efikasno I udobno korišćenje uz najmanje
zamaranja I na kraju, dizajn omogućava prilaz, dohvat, manipulaciju I
upotrebu bez obzira na veličinu tijela I pokretljivosti.

Proces realizacije:

Dizajn I izgradnja igrališta ima nekoliko koraka koji se kreću od

planiranja izdvajanja budžeta do promocije dječijeg igrališta.
Pravilnik o bezbjednosti dječijeg igrališta posmatra ga kao otvoreni
prostor koji uključuje cjelokupno zemljište, ogradu, vegetaciju,
pristupne staze, potrebne površine I opremu. Namijenjen I izgrađen
da se deca u njemu igraju pojedinačno ili u grupama.

Budžet:

Budžet najčešće određuje jedinica lokalne samouprave, ali se može

obezbijediti I mobilizacijom resursa zajednice kroz donacije
korporativnog I privatnog sektora, građanske inicijative ili
individualne donacije. Sredstva se obično obezbeđuju nakon izrade
dizajna igrališta. Pored nabavke opreme I izvođenje građevinskih
radova, treba imati na umu I prateće troškove. Cijena izgradnje
igrališta zavisiće od toga da li se pravi potpuno novo ili adaptira
postojeće, koja je površina terena, karakteristike lokacije I opreme,
tržišne cijene građevinskih radova I materijala.
Akteri su ključ
Jedan od pripremnih koraka jeste mapiranje ključnih aktera u
realizaciji igrališta. Treba razmisliti kakav doprinos mogu da daju I
koju ulogu imaju u procesu osmišljavanja, projektovanja I izgradnje.
Tu spadaju tri grupe:
 1. Obrazovne ustanove koje će direktno uticati na osmišljavanje
sadržaja
2. Kreativci za mobilizaciju lokalnih resursa I medijske propraćenosti
3. Donatori putem robe I usluga ili putem finansija

Partnerstvo sa ovim akterima mogu da se definišu I ostvare putem

sporazuma I/ ili memoranduma o saradnji. Da bi se ovaj projekat
realizovao, važno je da akteri I organizacije imaju potrebnu stručnost I
iskustvo.

Projektni tim:

Formiranje ove vrste time postiže se utvrđivanje nadležnosti I uloga

svakog člana. Predložene uloge mogu biti: Koordinator, finansijer,
nosioci materijalne I tehničke podrške, organizator participativnog
procesa, nosioc kreativnog procesa, promoter intervencije, osobe za
saradnju sa medijima.
Koordinator može biti predstavnik opštine, tim ljudi iz lokalne
samouprave ili organizacija civilnog društva koja ima iskustva u istim ili
sličnim projektima.
Učešće privatnog I korporativnog sektora je u cilju prikupljanja
nedostajućih finansijskih sredstava I promociju društveno odgovornog
poslovanja.
Uključivanje medija I društvenih mreža služi promociji I osvješćivanju
vrijednosti socijalne inkluzije.

Dizajn arhitektonskog rješenja

Prilikom izrade arhitektonskog rješenja trebalo bi obratiti pažnju na

lokaciju I njen odnos sa okruženjem, namjenu, predviđenu upotrebu I
rekreativni potencijal. Naročito se uzimaju u obzir sljedeći faktori:

1. Putanje- načini kretanja po igralištu

 2. Odgovarajući I uravnotežen raspored opreme I zona igrališta,
složenosti opreme I kretanje djece između opreme, vodeći računa
da se mogući sudari ili gužve izbjegnu.
3. Pristupačnost pješačkih staza I korišćenje inkluzivnih sprava u
najvećoj mogućoj mjeri

Igralište se mora projektovati tako da se djeci omogući pratnja I stalni

nadzor odraslih osoba.

Analiza lokacije

Adekvatna lokacija, cjelokupna infrastruktura, bezbjednost, postojeća

namjena, pristupačnost saobraćajnica I pješalkih staza najbolje je
obaviti uz konsutacije sa zajednicom I stručnim dijelom tima,
eskpertima iz tih oblasti. U ovoj fazi potrebno je prikupiti svu
dokumentaciju poput geodetskog snimka, informacija o lokaciji,
snimaka podzemnih instalacija, građevinskih dozvola I slično.

Tematski okvir
Kako bismo znali šta može da bude zadata tema igrališta, pripremna
faza bili bi dječiji crteži I eseji, koji mogu da predstavljaju polaznu tačku.
Na osnovu njih, obavlja se sistematizacija I doprinosi se dizajnu. Takođe,
treba uzeti u obzir I dječije ponašanje u realnom prostoru, zabilježiti
njihovo ponašanje, reakcije I komentare tokom igre.

Koncept igrališta
Završno rješenje treba da sadrži različite elemente igre kod djece sa
posebnim potrebama, koji podstiču na pokret I pomažu stimulaciji čula
sluha, vida I dodira. Prostor treba da bude mjesto gdje djeca različitog
uzrasta I psihofizičkih sposobnosti mogu da istražuju I razvijaju vještine,
opuštaju se I druže sa drugom djecom. Matrica igrališta treba da sadrži
platoe I staze u prirodnom stilu, a izbor materijala treba da bude
prilagođen potrebama djeca različitog uzrasta. Naročito je važno voditi
računa o elementima bezbjednosti, a svi tehnički I drugi uslovi moraju
biti u skladu sa Pravilnikom o bezbjednosti dječijeg igrališta. Deklaracija
o usaglašenosti mora biti sačinjena I izdata od strane proizvođača
opreme I površina za ublažavanje udara. Prije izdavanja te Deklaracije,
proizvođač treba da sprovede postupak ocjenjivanja. Uz dječije igralište
obavezna je informaciona tabla sa uputstvima za korišćenje rekvizita.

Izrada projekta za izvođenje I pribavljanje dozvola:

Kada je arhitektonski projekat dobio saglasnost svih aktera, pristupa se
izradi. Potpuni opis projekta sa svim neophodnim elementima kao što
je tehnički opis, numeričku I grafičku dokumentaciju.
Numerička dokumentacija sadrži tabele obračuna materijala, zbirnu
rekapitulaciju, predmjer I predračun radova I analizu cijene.
Grafička dokumentacija podrazumijeva:
1. Postojeće stanje
2. Urbanističko rješenje
3. Nivelaciono- regulacioni plan
4. Arhitektonsku osnovu igrališta
5. Karakteristične presjeke
6. Detalje izvođenja projekta
7. Prikaz mobilijara

Projekat za izvođenje predstavlja osnovu koja omogućava detaljno

planiranje obima posla I vremenskih okvira za izvođenje građevinskih
radova.

Angažovanje izvođača I izgradnja

Izvođača radova treba angažovati u skladu sa zakonom predviđenom
procedurom. Obim građevinskih radova obuhvata sledeće poslove:
1. Pripremni radovi- pristup lokaciji, sigurno skladištenje materijala I
bezbjedno izvođenje građevinskih radova
2. Ako je neophodno, radovi na demontaži I rušenju
 3. Zemljani radovi- uklanjanje gornjg tla I naknadno ozelenjavanje,
izgradnja I očuvanje materijala
4. Radovi niskogradnje- priprema temelja, iskopi I odvođenje vode
5. Nabavka I isporuka materijala
6. Završna obrada igrališta, snabdijevanje opremom I njenu
ugradnju, elektroradovi
7. Obezbeđivanje informacione table za lokaciju u skladu sa
uputstvima
8. Uređenje lokaliteta, ozelenjavanje, postavka mobilijara, kanti za
otpatke, korpi I klupa za sjedenje.

Radove treba izvoditi u skladu sa važećim tehničkim propisima,

normativima I obaveznim standardima koji važe za građenje ove vrste
objekta. Materijal mora takođe odgovarati standardima I atestima o
kvalitetu.

Dan otvaranja I promocija igrališta:

Prije samog otvaranja, potrebno je da se uradi, takozvani, prvi pregled:
kontrola ispunjenosti zahtjeva opreme I potrebne površine. Utvrđuje se
ukupan nivo bezbjednosti opreme, temelja I površine za igru prema
Pravilniku o bezbjednosti. Prvi pregled obavlja imenovana osoba koja
koja sačinjava I dostavlja vlasniku igrališta izvještaj o pregledu sa
utvrđenim eventualnim nedostacima. Kada ono ispunjava sve uslove,
imenovano tijelo dostavlja usaglašenost putem sertifikata o prvom
pregledu. Od tog trenutka igralište može biti otvoreno.

Promociju igrališta treba sprovesti u saradnji sa medijima I omogućiti da

se javnost upozna sa svim akterima, partnerima u projektu I djecom
koja će koristiti igralište.

Nadzor I održavanje igrališta:

Jednom godišnje održava se pregled svih elemenata igrališta, a pored
toga može se obilaziti I vanredno, kao oblik kontrole na zahtjev.
Utvrđuje se ukupan nivo bezbjednosti opreme, temelja I površina za
igranje. Za sve je odgovoran vlasnik igrališta, a kontrolu stanja u
najvećoj mjeri obavlja Komunalna inspekcija, tržišna inspekcija, koje
rade u dogovoru sa lokalnom samoupravom.
Ukoliko je izgrađeno donacijom, vlasnik parcele na kojoj se nalazi
igralište dužan je da svako oštećenje prijavi osiguravajućim kućama koje
se staraju o troškovima popravke, ukoliko vlasnici prvo osiuraju
igralište.

Pošto je igralište zajednička ideja svih aktera, nakon izgradnje, za

održavanje I unapređenje, važno je konsultovati roditelje I djecu sa
posebnim potrebama šta je ono što je najviše potrebno njima za
pravilan rast, razvoj I igru.