20 GODINA

MUZETA VINKOVCI

Izdaje: Muzej Vinkovci, 1966.

Tisak:,ISKRA< Vinkol'ci
ffi
,;,i:' ::;ei:rr

-t
.:,'&

.: .,,.
:11
 '\luzejsko-galerijske ustanove su svojim djerovanjem u nasem socijaiistidk.rn
dobile svoje nrjesto na liestvici na5e kulture.
-.r11sr\.Ll
L izr-rSavanju svojih zadataka ove ustalove pronalaze sve raznovrsnije, bogatije,
::-ikladniie forme rada, koje ie ncposrednije koristiti narodu, i siuZiti sto veiem
:r'oju naiih radnih liudi.
zadaci su mnogobrojni: oc1 sistem:rtskog skupljarrja, duvanja, proudavanja,
nzr-
-:ne obrade i izlaganja, pa upoznavanja grattana s dokumentima kulturnog i clrr-
:r\-eno-politidkog razvoja, s tehnitkin-r napretkom, radom na obrazovanju
omladi
:; i odraslih, te do pripremanja i oclrzavanja stainih, povremenih i pokretnih izl.-
i'.Lba, organiziranja predavanja, tedajeva, seminara i slidno, kao i izdavanja
strui-
.:1'r publikacija kojima se omoguiuje upoznavanje muzejske grade.
S'e su tr-r zadaci koje i Zakon o muzejima postavlja pred nase ustanove.
Gradski muzej u Vinkovcima je osnovan 7. xr 1946. godine. Za posietioce je
'Lloren 11. VII 1948. godine.
D'adesetogodi5njim dielo'aniem ova ustanova je uspjela, unatod kadrovskim,
:-.rostornirn i financijskim teskoiama, opravdati svoie postojanje.
Broi posjetiiaca. oko detvrt miliiuna (229.005), od otrraranja Graclskog rnuzciar
-:a do kraia i965. godine, govori o aiirmaciii ustanoyc, koia je svojim cl_ielovanierrl
,-rspjela zaintcresiratiovoliki broj grai-laira.
llnogoliki muzejsko-galerijski raa- ;trat.i razumijevan.l'e narji,-r iiudi, ali gvijek
---rrisutna iskrena i dobronamjerna
kritika dckazuie joi uvijek siabo i nedovotrjno
kontaktiranje sa publikom. Ova ustanova, u posliednie yriieme, i na tom polj6
rastoii poluditi sto bolje rezultate. povremene i pokretne izloi.be i predavanja, te
'rkuplianje Sto veieg broja vanjskih suradnika, kako medu starijim grattanima, takc.;
:to i medu omladinom, formiranje sekciia prijatelja muzeja Skolama, sve ie to
-rti garancija da rezultati i na tom tako vaznom kulturnomuprosvjeiivaniu
neie
r,l,ita1ti.
ovakav rad sa dlanovima naseg socijalistidkog drustva je nuzan, jer svaki nas
-r.:clanin da bi izvr5avao, kako proizvodne zad,atke, tako i zadatke koji ga odekgir-r
kao samoupravljada, mora steii takvo kulturno obrazovanie koie ie mu omoguiiti
,i:. udovolii zadacima koii ga odeku.iu.

7
I
MUZEJ KROZ STATISTIKU

Ntuzeju Vinkovcima je osnovan 7. XI 1946.

[luzej je otvoreu za posjetioce 11. VII 1948.
Broi posjetilaca zer pcriod 1948-1965.
1948. 200
1949. 800
i950. 3.922
r951 . 11.900
1952. 12.860
i953. 4.347
1954. 11.770
r9s5. 15.178
1956. 1.3.614
1957. 13.171
1958. t6.295
1959. 17.338
1960. . i 15.693
1961. 14.568
1962. 16.214
1963. 19.871
1961. 21.495
1965. 19.77t
1948. godine svaki 405. gradanin vinkovai:-
ke opiine posjetio je muzej.
Muzej je bio zatvoren od 18. IX 1952. d'.r
11. X 1953. radi adaptacije prostorija.
1965. godine posjetio je muzej svaki ri.
grailanin vinkovadke opiine.
Muzej je, od njegovo otvaranja pei do krajzr 1965. godine, posietilo ukupno
229.005 gratlana.

Izloibena povr5ina
1948. 108 m2
1965. 425 m)
Poveianje u1966.458 ml
Ukupna povr5ina na kraju 1966 . 883 mr
Broj odjeljenja
1948. I
1950. 1
1955. 5
1960. 5
t,
1965. 7
U toktr 1966. o,tvaraju se 2 nova odjeljenja.

I (
I z\ o /.b e Broj posjetilaca na izloZbama
i960. 2 2.284
t96t. 1 3.165
t962. 2 s.78s
1963. 2 7 .244
1964. 4 9.260
1965. 7 11.226

Do sada je izloibe, priredene u muzeju, posjetilo ukupnrl 38.964 gradana.

Broj odrZanih predavanja 42
Broj posjetilaca na predavanjima 1.254

Muzej je u periodu od svog osnutka pa do kraja 1965. godine vezao svojom dle
latnoSiu oko detvrt milijuna ljudi.

11
 Josip Brun5mid
pl:rkcta rad :ikademskog kipara V:rnje RadauSa
-

tr3
 \IASI ARHEOLOZI VTNKOVEANI
-
Osjeiamo duZnost da se, ovom prilikom, ukratko sjetimo dviju lidnosti rotlenili
'; naSem gradu, koje su svojim radonr i rezultatima mltogo dopriniiele arheolo5koi
nauci uopie.
Prva eminentna liinost u kulturnom sviietu na prelazu iz devetnaestog u dvacle'
scti vijek je dr. Josip Br-un5mid. Roden je u Vinkovcima 10. XI 1858. Od cljetinjstr.'zr
-iu ga, magidnom moii, prir,ladili arheolo$ki ostaci antidkog grada "Cibalaen, skre.
t:rjuii mu pa2nju n:r svoje postojanje. Njihovom proudavanju je ostao vjeran kroz
citar- Zivot. Umro je u Zagrebu 29. X 1929. godine.
Studirao je u Bedu istori.ju i gcogr;rfiju, a istovremeno je radio u novoosnova-
trtxr arheoloSko-epigral'skom seminaru. U domor,inu se vratio kao m1ad, dobro spre,
::rrn strudnjak. Kratko vriicme bio je prol'esor u vinkovadkoi gimnaziii. Kzro odli,
,:!r1 poznavalac sviir arheoloihih ciisciplina, pozvan je na delo jednom od najstari.
'-:-r -iulturnih za.,,ocla, n;rin'ic 1E93. gocl. postao je kustos Arheoloikog muzeja u Za-
5rebu. Od 1890 gori. pr'!Lrz,u.ju Lu\u ()\rri)\anu katedr-u kiasidne arheologiie na hi:.
ratskom srrcr-iiiliiiu. Tc iste goclilc posiajc i uprar,nik Arheolo5kog muzeja. Jedno
vrijeme bio.je clir:crtor Sti:t.rssni:r\crolc galer-ijc (1902-1910.), a od 1914. gor1. pred-
.jednik Povielenstr,:r z:L di-ivanje :iponlcilikti. Dopisni dlan Jugoslavenske Akademiic
:t ocl i899. god., a 190.1. i'1:in ocllrtii:r tilhcoioSkog muzeja u Pragu. Bio ie takode clo,
li sni ilan Nurrrizr-nat-ii- liog clri-rS lr.a r,r lleir-r.
U toku t-,,rjga dosta dugog nau-nos ra.[a profesor BrunSmid je obrailivao doma,
-,: :rrheoloiku gradu: od preistori,ic clo r-anog Srcdirjeg vijeka, preteZno sa teritori.i.:
lir-r':riske, osi;r nekoliko raclova o srpskinr i n-rakecionskim starinama. Njegor. naro-
li zneidaj lcii u tome ito .je nai prvi alheolog koii ukazuie na potrebr-r istraZirran.ia
-:rterijalne kirlture Juinih Slovena kocl nas, r,r najstarijim periodima, te i sam prt.r-
-.aii\':l Ll tonre pretvcr-r.
Vei jc iz vinkovaca slao dobre i strudne radorrc za Ljubiiev >Arkeologidki
'.:c:tnikn. Brunsmidol,i pnri radovi sc takode Stampaju u programu vinkovadtr;e
--rr.rnazije iz oblasti numizmatike (1882-1883. i 1883-1884. god.). Zajedno sa w.
i!'.rbitschekom ob.i:rvio je jedan ur,id o starinama izmedu Osijeka j Mitrovice r-r
{r-.-heologisch-epigraphische Mitteilllngen", 1880. god. U star:ijoj seri,ii >Viestnika Hr-
-.iskoszr arireologidkoga dlxilva< dao je svoju dopunui ispravku za- ,Corpus Inscrip-
-,riLm Latinarumn, 1886. god. od 1895. god. uredlvao je novu seriju Vjesnika hrvat-
--,,.: ai'hcoioikog CruStvan, u kome je obradio najt,eii bro-i svojih radova, a koji jc
-: , Lrreclivao od 1895-1919. gocl. eetrnaest velikih svezaka uredio -ie sam. Za
: -..t.ntic1ovu sedamdesetogodiSnjicu predat mu je petnaesti svezak izdan u njegovLr
. L ietrdcsetosam rasprava, pod zajednidkim imenom >Nekoliko na5aSda nova-
-. :kupu u Hrvalskoj i Slavoniji., opisani su svi vaZniji nalazi sa raznih strana
, r:mlje. Druge istorijske spomenike iz antidkog peri.oda opisuje i analizira u
- ,distima ,Vjesnika" pod naslovom ,Arheolo5ke biljeSke iz Dalmacije i Pzr-
r To su rezultati vlastitih istraZivanja i iskopavanja. Ogledao se i na poljr-r
. :irava kao ,Colonia Aelia l,Iursao i ,Colonia Aure]ia Cibalaeo. Na krarju

(
15
slijedi BunSmidov rad na velikom djelu "Kameni spomenici Hrvatskog narodnog
rnuzeja u Zagrebuo. U ovom radu ie opisano sedamstoosamdesetsedam antidkih
liamena i stotridesetosam kamerr:i iz kasnijeg vremena u vidu jednog velikog ka-
taloga.
Kako vidimo dr. BrunSmid je bio veoma plodan u publikacijama. Njegovi dlanci,
rasprave i studije dr-rstiTu zavidan broi i, s obzirom na svoju strudnost, pribavile su
i-risopisu ,Viesnikn veliki ugled kod nas i u inozemstvu. einjenica je da je dr. Brun-
Smid prvi poieo skretati paZniu na na(u arheologiju' Mi smo se preko njega uklju'
dili u evropski arheolo$ki st,ijet, jer nas ie znao dostojno predstavljati i prikazati
stranim naudnim krugor,ima. Sa njegorrom pojavom arheoloika nauka kod nas po-
tinje i zv.rnicrto posto.ieti.
Lic\nost Josipa Brun5mida potrebno je istaii prvenstveno zbog toga Sto je bio
mcdu pnim Skolovanim arheolozima u FL-vatskoj, a takode medu prvim pionirima
arhe+logi.je u Jugoslaviji uopie. Obiije arheolo5kog materiiaia, koji smo mi tada
lei posjedovali, lel.alo ie po muzejima neobradeno i nesistematizovano, sto je bio
sam po sebi ogi:oman posao onome koii se osjetio sposobnim da ga rije5ava. Kao
dugogodiSnii uprarrnik Arheolo5kog muzeja Brunimid se prihvatio toga zadatka i
rieiarr:io ga svestrano u ditavoj njegovoj kompleksnosti. Bio je podjednako anga-
lovan -* svim :rrheoioikim clisciplinama. Sredivao je muzei i sistematski upotpt-'.-
niavao muzejske zbirke. Naroditu palnju posveiivao ie numizmatidkoj zbirci koja
je postala, r-r ono vrijeme, .jedna od najbogatijih i najboije sredenih u Evropi. Sa
pc,djednakom pllljivoiiu angaiovao se na polju epigrafike. U njegov djelokrug stt
ulazile raziiiite aktivnosti kao konzervacija i duvanie arheoloSkih predmeta, te nii-
hor,;r po,stavka, ito sa sobom poviadi razvoj jedne nove discipline-muzeologije. I-.rz
svoju sluibu Brunimid je prolazio svim krajevima na5e zemlje, proudavajuii razne
nlaterijale. Niegovi radovi sluZe i danas kao osnovna i poiazna literatura. Mora se
istzrii c1a ie djelovao i kao pedagog, okupl-iaiuii oiro sebe zainteresovane i udeii iir
radu, te je prenosi6 svoja znanja na dn1ge kao dovjek svjestan svoje vrijednosti a
l:ez taitine. U kulturnom svijetu zauzimao ic miesto cijenjene lidnosti, neumornog
radnika u kome sagledavamo kompletnog arheologa, nauinika koji po svojoj Sirini
io( c1c, danas nije prevaziden.
Putem Josipa Brr,rn5mida i utrtim stopama poSao je i dr. Viktor Hoffiller, roden
ii Vinkor.cima 19. XI 1877. godine, gdje je pohailao i gimnaziju. Fakultet je zapodeo
r-r Za.grebu, a zatiin nastavio u Bedu, studirajuii grdku i rimsku epigrafiju. Po po-
vratku u zemliu postaie kustos zagrebadkog ArheoloSkog mrizeja 1901. godine. 1924.
god. je redovni profesor klasidne arheologije na zagrebadkom sveudiliStu i upravnik
Arheoloikog muzeja, gdje je radio do 1951. god. Za dopisnog dlana Jugoslavenske
akaclemije izabran je 1930. god. Takode je bio dlan Fovjercnstva za oduvanje umjet-
nidkih i istorijskih spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, iz kojega se kasnije razvio
zagrebaiki Konzervatorski zavod.
Pripaciao je mladoj generaciji koju je dr. Brun5mid okupijao oko sebe, udio, te
pravilno usmjeravao naudnim puterrima. Zahvaljujuii dobrorn uditelju, kao i svo'
jim vlastitim sposobnostima, vrlo rano se podeo isticati na podmdju arheologije.
Svoj naudni rad je odlidno usklattivao sa putovanjima po zemJ.ji i inostranstlu (Ita-

t7
lija, Njemadka, Francuska, Bugarska, Rumunija i Madarska), a potkrepljivao ga je
arheoloikim iskopavanjima koja je preduzimao.
Poznavao je sve arheolo5ke discipline, mettutim moZe se primijetiti da je najvi5e
ladova davao iz rimske provincijske arheologije. Teritorijalno je proudavao uglav-
nom Hnatskui Slavoniju, prateii ih od preistorije do starohrvatske arheologije, sa
teii5tem na antici i klasidnoj epigrafiji.
Postoji velik proj publikacija koje se vezuju z.a ime profesora Hoffillera. Jo5 na
sttrdijama u Bedu saradivao je sa svojim profesorom Bormanom. Zajedno su puto-
vali u ltalijr-r radi obrade materijala, a rezultat je bio XI svezak korpusa latinskih
napisa, koii su zajedno izdali. Takoder je saraclivao sa prolesorom Benndorfom.
Posli.ie puta po Bugarskoj publikovao je svoj rad u dodatku III svezka ,Corpus
Inscriptionum Latinarum (Ilirik i Trakija). i "Antike Denkmdler in Bulgarien". Na
temeiiu ovih studiia nastala je i njegova rasprava o "tradkom konjanikuo, kojoin
ie u Bedu 1900. god. doktorirao. Godine 1914. habilitirao se za univerzitetskog do-
centa studijom o >opremi rimskog vojnika u prvo doba carstva" (Vjesnik, XII i
XIII). Veci broj radova je olcjavio u,Viesniku", koji je uredivao od XV svezka.
Povodorn (esclesetogodiSnjice posveien mu je zbornik ,Serta Hoffilleriana" sa
$escleset i tri naudna rada stranih i naSih strudnjaka. Osim radova objavljenih u
,Vjesniku", r-r ,Buliievom zbornikuu, u "SiSicevom zborniku", te u ,Archaelogiai dr-
tcsitii" i u ,Jahreshefte des Oesterr. archaeologischen Institutes" vaZna su takode i
Hoffillcrova djela koja je izdala Metiunarodna unija Akademiia. To su u zbirci ,Cor-
pus vascrum antiquorum< I svezak (Vudedol) Paris 1933. god. i II svezak (SarvaS,
Daii, Velika Gorica) Paris 1938. god., gdje su objar.ljene preistorijske posude zagre-
bzr.dkog Arhcclo5kog muzeja, te I svezak djela "Antike Inschriften aus Jugoslavien",
g;ije je za.iedno sa B. Sariom publikovao natpise iz ,Noricum-a i Pannoniae Supe-
rlon{. Nloramo naglasiti da se Hoffiller kao dobar lilolog bavio i proudavanjem
e: Lrursltc g j ezika na dvo j eziinim natpis,ima.

intcresirao se za Llmjetnidkc stvari i van svoje uZe struke, iz oblasti srednjeg i

novog vijeka, i na tom polju dao je vrijedne rezuitate. Kroz dugi naudni rad stekao
jc mnoga priznanja, a na medunarodnim kongresima arheologa je sa puno uspjeha
zastupao na5u arireologiju. Sa domaiom publikom je b.io u stalnom kontaktu po-
slavljajr-rii zanimljive tematskc iz.lo|be arheoioSkog karaktera. Vodio je raduna clzt
spomenici postarlu Sto pristupadniji posjetiocima. Kao Br-un5mid, i on je u arherr
loikom smislu orlg:rjao mlatle generacije i pomagao im da steknu Sto vi5e znanja.
Ovim kratkim prikazom Zivota i rada dr. Br-un5mida i dr. Hoffillera Zelimo da im
odamo duZno priznanje i zahvalnost, jer smo ponosni da su potekli iz naSe sredine
i donijeli time ugled svome rodnorn gradu.
LITERATLTRA:
l) "Prof. dr. Viktor Hoffillern, I. Bach, Vijesti druitva muzejsko konzervatorskih radnika NR Hrvatskc
broj 2, Zagreb i954. god.
2) ,,Dr. Viktdr Hoffillern, G. Manojlovii, Ljetopis Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetilosti, svezak
43, Zagreb, 1931. god.
3) 'Dr. Josip BrunSmid.. Duro Szab6, Narodna Starina, svezak 19, VIII knjiga, broj 2, Zagreb 1929, god.
4),Dr. Josip.tsrunimido, (nekrolog), Vjesnik Hrvatskog ArheoloSkoga Dru5tva, nova serija, svezak XVI,
Zagreb, 1935. god.
5) Hrvatska enciklopedija, svezak III, Za$eb 1942. god.
6) Enciklopedija Jugoslavije, 2, Zagreb 1956. god. i 4, Zagreb 1960. godine.
7) Enciklopedija Likovnih Lrmjetnosti 1, Zagreb 1959. gotl. i2 1962. godine.
8),ZasluZni Vinkoviani<, "Cil:a,lae-Vinkovci", spomen-spis Hnatskih kulturnih i humanitarnih dntitala
grada Vinkovaca, 193E, godine.

l9
 ITORTUNA
R.in'rska brondana Iigura naci:-na 'u Vinkovcinta

2L
 GRADANI, SKOLA I MUZEJ
Dru5tvene promjenc, ho.je su usliiediie poslije Narodne levolucije, izmiienile su
s1;jefe u kojima dieluiu n-ruzejskg i galerijske ustanove. Novi zahtjevi u pogle<tt
djelatnosti mr.rzeja i galeriia lezr-r1tir;riu nuZno5iu cla se rerdikalno mijenjaju mer
iocii i sarirtaj lacla ovih instilucijzr, naroiito u odnosu ovih ustanova prema potrebi
odgojnr,i-prosv.ietne inlenencije kod najSirih krugova gradana. Pod pritiskorn novih
zadataka ove ustanove sve viie mijcn.]ajr-r svoj kalrakter u osnovi. Specifidne naudnc
institticiie, kakvirri su n.rrfl se ranijc muzeil predstavljali pretr.Zno5iu svog djelo'
ll,inja, u novije vrijeme ispoiiavaiu svc izrazitije crte svojerrrsnih prosvjetiteljskih
trihin:,r.
Mr-rzej i1i galerijska Lrst:ino\ra bez odredenogkruga saradnika i posjetilaca ne
oprar.ci:rva u cijclosti sredstva koia za lriegovc aktivnosti izCvaja zajednica.
U nastojaniu da ostanc na liniji savremenosti u primjenjivzrnju tekovina muze-
c;iogije, Gradshi muzej u Vinkovcima, horisteci se tudjm iskustvima iii pronalazeii
svoje vlastite mr:tode, r.reprtkidno cljeluje L1 pra\rcll povezivanja Sto Sireg kr-uga
grarlana uz svoju djelatnost. Svake godine, u izvje5taj,ima i akcionim programima,
javlia se po neki novi terrnin u koiem -je saict pcljam neke nove aktivnosti.
Kac konst:rtiicija, prilidno je tadan sadrZaj izreke: ,Pjesnici se ne raataju svaki
c1ann. Rijetko se rada-iu ljudi s:r urodenim intcresorn i ljubar.i za starine, njihorro
iuvanie i njihovo izudar,anje. Dug je pr-rt od indiferentnog gradanina do ljubiteija
i poznar.aoca proSlosti i spomenih:r kr-rlturc. Preformiranje ljr-rdskih shvaianja traii
naporan. dugotrajan i strpliirr str-udni rad.
Aktivnosti, usmjercne na por,ezivanje gradana sa muzejskom ustanol,oia], lno-
Zcmo grubo podi;eliti u rlvije skupine. Prvr-r skiqrinu dine one muzejsko-gaieri.jske
rnanifestaci.je lioje su usmjerene na to da vciu gradane Lrz Lrstanovu i njenu die-
J:itnost, u podetkll samo kao pasivne promatrade i sudionike u njenim manifesta-
r:ij;rma, a to su: Iro\rreiirenc izloibe u stalnom pcstavu, tcmatske izlai,be, strrrdna i
prikladna prigodrra predar,anja, publikaciie, napisi u dnevnoj Stampi, komemora-
tivne priredbc i sl. Stalno posieiivanje ovakvih priredbi postepeno formira izrrje-
sne navike kod graitana ,a od izgraclerre navike dri osjeiaia potrebe nije vi5e c1aie1io.
U ovu skupinu aktir,nosli spaciao bi i pokuiai koji provode u najnovije vriiem..)
kustosi galeriie i muzcja u Vinkovcim.a. Forsira se pr:ilidno neformaleu, ljudski
pr:istup posietiocr-r za vrijeme njeg-ovoe boravka u muze.iu. Orrako uspo,stavi,jern kon
takt racla desto dugotrajnijom r.,.jzollr iznledr-r gradarta i slulbenika rnu.zeja, a uvr.
klra neformaln;t veza pokazala se iesto .oui.a e['ehtniiom za Llslanovu lego formalno
ilanstvo u Druitvu pri,jntelja muzc.!;r, }'lr:;e je lorrnira-no Dil rnlrzeju u. Vinkov;im:r
sl.- zadaiom cla. unapreduje oclnose n-*tz.e.i;, sa gradarrrm:r, i ci;: pc;raie razvoj muzet-
s}<o-gaierijskih ;rktivnosti u gradr:.
Nabrojane ahtivnosti osobito su priklacine zar djelovan.je medu odras1ima, pa
ie u buduce organ,izacija i <-rdriavanje istil-r biri za..iecinicki sactrr:i:rj rada i N[uze.i;r
k:ro ustanove i Dru5tva prijal,ejia irriizela. U ocieni edullatirrne vrijednosti oi,ih ak-
tirarosti ne smijemo, unatod svih postignutih rezultata, biti suviSe opti.misti. Realno.
ro su vi5e zrkcije popularizatolsko-propagandnog karaktera, nego poduhvati trai-
nije pedago5ke vriiedi-rosti. Medutim, ovo se ne bi moglo tvrditi za drLlgu skupinu
aktivnosti, u ko,jirna ie u nastavku biti djeei.

)\
 Suprotno od odraslih, mlacli trara5taii predstavljaiu dobar medii za primjentL
sarzremenih obrazorrno-oclgojnih n-letoda, koie osiguravaju trajnije i solidnijc ocl-
gojnc rezultatc. u sh,iiajr-r djeior,anja r-r takvo.l sredini, bila bi pogreina plimjerra
metocl;r koje su usmjerene na izgradivanje l,eza izmeclu osob:r i ustanove na pri;t.
cipu formirania odreilenih navika. Zato se u raclu sa uienicima i primjcniuiu clru-
ge metode, a nc one koic su uobicajene kod diclorranjzr na odraslc.
n{uzet' u Vinkovcima provodi aktivnost medu omladinom kroz tz'rr. Udenidke sck.
cije Druitva priiatelia muzcja. Ovakvc sckciic formirane ,si: pri sr,im razvi.ieniiirn
t-,srnogodiSniin-- ikolarn:r opiine.
Rad u sckcijam;r organiziran je tako da udcnici kroz cikluse predar,anj:r proii.
rujr-t srroja znanja iz druStr',':r: grupc predmeta. Ovaj teoretski dic programa upot-
plrn.ir;.ji: sc prorrodenji:i'r: praktic':r-rog rada s uicnicin-r:r. Srraki r:iklr-rs preda'r,anjlr s:t-
cirii po Sest predavanja. U izboru tcma, iz ciklus:r u ciklus odrZa...:r se kntinuitct u,
gradi. Prvi ciklus sadrZavaoje preclavanja diji jc sadrlai Llsmieren na to c1a riienike r-i-
pozna sa osnovima svih grana povijesne nauke, arheologijc, muzetll.:gijc, numizni.r-
like, etnogi-:rfiie itd., kao i da ih upozna sa sredstvima i poirlovima koiilr-t:r se o\/e
znanosti sluie. Kao predavaci istupaju kustosi rnuzeja koii, za razlikr-r od postupk:r u
redorrnoi naslavi druStrreire grr..Lpc predmeta cio mal<simuma rnzlijair-r plincip oci-
glednosti u nastavi, koristeii sc obilnorn gradom hoia im stoii na raspoillganju iz
bop.rtiir londolu rnrrzcjr.
Praktidni rad sa sekcijanr.n obuhr,ata ukljudivanie udcnika, k:ro pomoinc ra.lnc
snage, u tercnske grupe za arhcoloSka iskapar-rja, ako sc takva iskapanja rrrie ir:r
podrr-rcju odno:;nc ikolc, kao i brigu poiedinih sekci.ia o odr7,rvailju pojedinih sl'ro-
rnenika kulture i tircileniu njil-rove okolirrc.
Korisnost ovakve akciie s omladinom je nepobitna. Prisustr.ujuii oreciavaniin'r;r.
ko.lirna je osnovna ka.rakteristika lri.asovna upotreba sreclstar,:r za odiglednost u
nastavi, dicte se za materiju zaintr:resira, Fa iu lako i primar. Kako sc ovdie radi t.r
maleriji koja nadopr-rniu.ie gradivo redor,nog nasta\rnog pl'ograma, obrazorili ra::-
loj udenika, ukliudenih u sekciiu, mnogo je brii trd onoga ko;i postiiu ostali ucl-
nicl. Detaljnije poznavanje grade i zadntaka dru(trrene gmpe preclmeta pomaie ui:e.
nicima u lakiem vrednor,anju pojeiiinih clogadaLja.:r iesto je ono presuclno i za
buduii izbor zvanja. Osim toga r.aZn;i je i korist kojr.r ima svaki gradanin ocl prl-
vilnog tumadcnia druiitvenih, nacionalnih i huiturrih ;rspchata n:iSe pro5losti.
'!t SadrZaj prvog ciklusa predav.lnja bio je:
1. Sto nam govore iskopani arheotro(ki predmeti? (Osnovi a-rheoiogije)
2. Sto je spomcnik kulturei
3. Toponimi i hidronimi moga kraja. (Osnovi dokumentacije za pisanu povijest)
;1. Osnovi numizmatike.
5. Podeci NOB-e u \rinkovadkom kraju. (Prigodno precla\ranjc u IV mj.)
(r. Kako gledam umjetnidku siiku? (Osnovni likovnog odgoja).

": Za primier slu/i Udenidkn sekcija pri Osnovnoj (koli u Andrija5evcima, koia
je udestvol,ala u urcdenju okoline objehta,r "lLokor";rdke zidine", i radila na suzbi-
janju vegetacije na arhitektonskim ostacirn:r ovog objekta. Kocl ovih r:ad-civa udc'
nici su pokazali zalaganje dostojno odraslih pasioniranih lir-rbitelja starina.

25
 Kroz praktidni rad u sekciii kod udenika se r;rzvijaju korisne radne navike. Udc-
st't.ujudi na uretlenju okoline spomenika kriltur:e i u duvanju sa,rmih spomenika,
tidenik mijenja odnos prema istima, pa rastcr slepen njegove odgovornostj. Tako
lastc i vrijednost objekta u odima dietcta, jada osjeiai ljr-rbzrvi prema objektu n;r
kojemu i oko koieg se vide tljela viastitih ruku.
Psihidlie promjene koie diiete proZivl.java pod uticajen oyakvog odgojngg die-
lovanja rnnogo su znadajnije, nego u us.kx,ima podloZnosti djcteta popularizatorsko-
propagandnim akcijama muzeja. Tamo se razr,iiaju navike o\rdje sc preocigaja.
-
Moguie je da ie se neki poznavaiac prilika u Vinkovcim;r, poznavnjuii bogatir
sakupljadku tradiciiu Vinkorraca, zapitati: "Da ii je potrebno u Vinkor,cima ulagati
napore i sredstva u akcije usmjerene na okuplianje graciana oko muzejiL,.? Oclgcr
vor .je da, jer podatak iz statistidkog dijela, ove edicije pcikazuie lijep po:;jet
muzeju.- (Po broju posjetilaca vinkovaiki muzei je medu pn'ima u Hrvatskoi).
U Vinkovcima su Zivjeli i 46/ivjeli osnove svoje afirmacije Schuizer Nigebur5ki,
Brainii, Brun5mid, Holfiller i Dimitrijevii. Nepisana kronika grada biljeZi imena,
sakupljada Stoianoviia, Georgcviia, Itledvedoviia, Horvata, Klajna i dmgih a l)rtr-
51r,o prijatelja muzeja i danas okuplja oko o\.c ustllnove znatan broj saradnik:r,
meitu kojin'ra su narodito aktivni: sudac Opiinskog suda ZobundZ ja Vlaclimir, dr
Jovan Georgevii, prof. Svageli Dionizije i prof. Josip Korda, dr. l'eterine Kadii Mar-
ko, obrtirik BuSii Josip, dipl. inZ. Sum., Gut Antr-rn i dipl. inZ. ium. Tonkovii Dra'
gr-rtin, nastavnici BoZic Ivan i Barii .Iosip, te sluZbcnici Plan Vilin-r, BlaZanin Mika,
Vilhelrn Pctar i Smoldii Euro, ciipl. inZ. ium. Babogredzrc Euro i mnogi drugi.
Medtrtim, traclicija pokazuje samo jcdnu stranu medalje. Delaljna analiz.1 silu-
acije daje potpuno dr-ugu sliku. Ako izuzmemo uticaj materijalnog mediia, Vin-
kovci obiluju arheolo5kim nalazima. Uspjeh i afirmacija Brun5mida, Hoffillera i
drugih ie rezuitat njihor:ih viastitih sklonosti, zalagania i nastoianja. Isto tako, i
alirmacija nabrojenih saradnika i sakupljada je rezultat irrdivicluainog interesa,. ^r\
opienito, kakva je s.ituzrc.iia? Po statistidkim podacima muzei u Vinlior,cima posje-
tio je u 1965. godini svaki peti stanol't:lik vinkovadke opiine. Ovaj prr-isiek niie ni
pribliZan onome koii se postiZe u naprcclnijim, kulturnijim zemljama. Ako prihva-
timo alternaciju da stanje spomenika kulture i njihorre okoline dobrim diielonr iiu-
strira stepen kulturnog razvoja stalovni5tva, rezult;rt ce biti vi5e nego nezadovo-
ljavajuii. Prema torne, jo5 uvijek ie potreban napor cjelokupne druitvene zaiecL-
nice, a prema tome i muzejsko galerijskih ustanova, usmjeren u smislu formiran.ja
kulturno vr:ijednijeg lika na5eg gradanina. Tim prije ito nam se na pozornici svag-
cla5njice neprekidno javljaiu nove generacije, a s mladin'ra treba zapodinjati
jek od podetka. - uvi

2I
 Otvaran.ic;l Galeri.le s;iika. liao pc.rsebnog ocijcria n'l-rzcja, i postavl.iaitjeril stalne
u od.jelil za l<ultrrnr'.r proillost Vinkovaca, ra<1na z:rjeclnica Gradsko.s rr{r--
it:.ir.:'i.be
ze.ia iz-"rSila-.je sanro clio poslo..'a iizvrsila sL;tro cljelomii'no zaclatke, koic si ie
posr.:ri'il;r si:erlnjorodnim pizit'rorn I ztz\roja Llsianove.
Fond GaLeri.ie i clohi-inrenti izioieni u sl.ainom posial,u odjeli,i zn kultrtrnu pro-
ilosl. nr: predslar..l.iaiu ono najvri.jednijc itr". se i-r Virrhcvcima moglo i moic pri-
kupiti. San-ro t--osto.ian:'c Galcrijc i po-ctava obavezu.jc ra.clnu z:r.jednicu Xduzeja da,
naslavi napore usmj.::rere na poplu-rlr londova r-r ovirr-r ocljelil'ra, i na zamjenu manje
vr:iieclnih dokurr-r.en:rta sa r,'riicclnijitla.
\rci clugo'ilerrcna hro jccln:i od najncprernostir.ijih zaitreka na pl1tu hrieg r:a.
zvoja mr.rzejskc cljelatnosti ispriietili; se pit:iri-ic potrebnog prosiora. Ial<o sn u
okviru djelovanja ociit'la NflB-e izirieni opseZni pr:ipi:eruni zad;rcj r:acli poman.i-
kania potrebnog pfr.)strrr.I, clc s:ri'la o1,aj, inaae tako znaiaj:,rn odj;:1 nije clobio svo.j
slalan postar,. Kako upr:l1'o preristoji lioi'r:rinrr rli:icitje olog problema,.jedar:r oc1
prr:dstojedih zaclalaka ie ito skori.ie r-rreilenie i otr,:-rr:rnje ]ro,sf31-2 u Od.jclu za NOB-II.
tri ,-lepoini:r nruzeia smicitcna ie lriiedra a,rhir-slia gi;rc1a, ali racli pomanjkan.ia
prc)stora i cna ni.je lt:ogia biti src,]<'n:r, pa i olo str;ti plctl r'aclnom zaicclnicor:r lla,o
.jcdar-r ocl hitnil'i nalednih z:Lciataitn. Sr,i staiiii irosiar,i u iriuzcju stari s,.r vei r.i5e oc1
jeclnog clescllir:ia. U otollr ie per-iodr-r in,-r:r.:oicgija hao znano:rt ui'jniia ogroman ko-
rak napr:i.jcd i po ttot,im z.lhti'ef iina traii sr': pcrtprllro dlugaiije tr:etir:anie predrreta
u zbirk:rma, ncgo lto ie to bilo lani1.-. Racli toga. raclna zajecii'rica ustanove u naj-
skoriioi buclucnosti moi:rii ic rjeia..'ati riz piia.nj;r slnrtne i materiialne prirocie,
vezanih ,-ri: prcureclenla_ izloiberog pr-cstoira. i pos,iar.a u n.icr-nu.
I{ako viclin-ro i narecini pcriod rosi sr.o.jc zaclatke i cbatreze. l\'Ieilutim, ako na
osnoilll pr.3denog rarzvo.iitog pula Lrst:irjve ueienirrio sllrcmltost radnc zajednice, ko-
iu ir: ispoljita u rjeSa\:anju na.jrazliiitijih probJcrna vezanih uz reclovan rad muzeja,
rnislimo da nije neskromno, i cl:r je iealno, r:jsrovati ci:r ie i lared-ni zadaci biti
izvrSeni.

1.

29
Gotidka crkva na Nleraji
Stanje u 1964. godini

?1
 I

STOJAN DIN,lITRIJEVlC

REZULTATI ARFIEOLOSKIFI ISKOPAVANJA

NA PODRUEJU VINKOVAEKOG NTUZEJA OD 1957. DO 1955. GOD

(Prethistoriia i srednji vijek)

 REZULTATI ARHEOLOSKIH ISKOPAVANJA NA PODRUCJU VINKOVAEKOG
MUZEJA OD 1957. DO 1965. GOD.

(Prethtstortia t srednJi vtjek)

STOJAN DIMITRIJEVIE

Slavonsko-srijerrski prostor bio ie u razdobliu prethistorije podrudje raspro-

stiranja niza vrlo znadajnih kulturnil-r pojava, koje su u srednjeevropskim i sjever-
nobalkanskim relacijama igrale vrlo veliku ulogu. U razdoblju srednjeg vijeka bilo
ie to podrudje jedan od znadajnih poteza u tokovima seobe naroda. Sve su tc)
pojave rezultirale izuzetnim bogatstvom arheoio5kih nalaza. NaZalost, veiina tih
nalaza natlena je sludajno, a tek ie jedan dio bio posljedica arheoloskih iskop:r-
vanja. Jedina veia iskopavanja prethistorijskih lokaliteta prije rata bila su u Dalju
(V. Hoffiller) i na Vudedolu (R.R. Schmidt), za vrijeme rata Ll Sarva5u (R.R.
Schmidt), dok je u prvom poratnom cleceniju iskopavana jedino Lijeva Bara u
Vukovaru (2. i K. Vinski). U odnosu prema prethistoriji, nije se mnogo bolje sta-
jalo niti s iskopavanjem srednjevjekovnih objekata. Prije prvog rata izvedeno je
vrlo znadajno iskopavanje u Bijelom Brdu kod Osijeka (Br-un5mid i Nuber), iz-
meilu dva rata n,ije se istraZivalo, a nakon I'ata se jedino kopalo u Bijelom Brdu
(Ivanidek) i zatim na Lijevoj Bari u Vukovaru (2. i K. Vinski). I dok je slika
stanja u sredniem vijeku bila bar donekle razja5njena, u prethistoriji smo joi
uvijek stajali gotovo na podetku. Trebalo je stoga pokusati nizom maniih isko-
pavanja, bar za neka razdoblia prethistorijske arheologije dobiti koliko, toliko za-
oknrZenu sliku. Autor ovog rada je stoga izveo od 1957. do 1966. god. niz maniih
iskopavanja u slavonsko-sr:ijemskom podrudiu, od kojih je veii dio bio koncentri-
ran na podruije vinkovadkog Muzeja, poSto je ba5 to podrudje pruZalo izvrsne
Sanse za rje5avanje ditavog niza probiema.
Tako je do51o do izvo-lenja iskopavanja u otoku (Gradina iii Mandekov vino-
grad), zatim na lokalitetu Ervenica Trbusanci kod vinkovaca, Ervenica u vin
kovcirna i Sopot kod Vinkovaca -
sve u 1957. god. sredstvima Rektorata Sveud:i-
-
liSteL u Zagrcbu" 1962. goci. izvedeno je iskopavanje na lokalitetu bivSa TrZnica (ktxl
trosta) n Vir-rhovcitna iz si'edstar':i Savieta za naudni rad SRFI, I96:1. na Boriricirla
(Crki'iitc') kclci Jarmine, lakocler sredstvimu Savjeta za naudni racl SRl{, a 1965.

J5
 izvedena su iskopavanja na i&leraji oko gotidke
crkve sv. Ilije u
stvima Gradslicg muzej;,r u vinkovcirna. Neka od tih iutopuuurSovinkovcima srcci-
preraze pc zra-
denju s'oiih rezr-rii:rta ieqionalne okvire i imaju claieko
iire znadenie (otok, Sopot,
TrTnica. l,ierr ia r.
Nakon sumarllo izrrijcriir c;'cilovniir pi:riataka o pojeciir-lirn iskopaianjir-ra
Dii ,';-:
detaljnije piik:rzani fll-rurrti ;,c-zull.',1i pru;zeili iz oviir iskop;r.t,ani3. l./i.eniersjii
oni obuhvatiti razdobr.ie cd r:inog neorita r1o r:ine bronce, cljelornidno Ji_.
seobc *:i
roda i prini srednii vijek. Jcl cilj oviir istr:aZrvanja nije bio da
sc istre.i,je 1<orr-ri-
nuitet kultura na Yinlior.'adi<oiil potlrud.ir-r, ncgo ca se clobije zaokruierLa
siifia r:ir.:-
ictlirrih r rzrloi:J ia.

A Fregled iskopavanja

l. GTOK, Gradina

,Lokalitet (takoder.zvan Mandekov vinograd)1)

tipa je gradine tella, blago elipso_
idnqg oblika dimenzija i34x12g m, relatir,ne vislne"oJ + m;
od fortifikacionih
elernenata u.odljiv je opkop (jarak).
Isko'pavanje vrieno- u novembru 1957. god.. na povrsini od
39 m2 (c1va broka
5 'X 3 m I jedan 3 >i 3 m). u prvom broku vidrjiva
su osteien ja iz rr svjetskog
rata (tranSeje ,i mitraljesko gnijezdo iz vremena srijemskog u bloku II
i III bili su iskopani grobovi iz prelaza g. na 9. st.2) Ilorizontifrtnta),
ovog naserja inade
pripadaju_ iskljudivo ?azdoblju srednjeg i kasnog ireolita,
u ,ru pori.iir.i jJ naden
kao s'ludajni nalaz i jedhn fragmenat vudedolske keramike
o:nua se do prethistorijskog humusa, odnosno djglomidno i sloj p,rethistorii-
,_
skog humusa do sterilnog odsjeka ovog sloja ikontrolnim ,bunaromo konstatirana
je Snjq5avina sa zdravico* ,u 4,0 m).
.stratigrafska siika naserja na temerju ovilr iskopavanja (blok
jedeia: 2) biia bi s1i-
1. ;1,0: mieSavina prcthistorijskog humusa i zdravice;
2. 4,0 -r,0: prethistorijski hr-rmus;
3. 3,0 - 2,5: horizont A;
1. 2,5 - 2,0: horizcnt E;
5. 2,0 - 1,25: horizont C
o. l.l) - U./5: ltorizunl D;
7. 0,75 - C,30: lior-izont E;
-0 tadka
3. 0,30 : uzeta prema najvi5oj koti o;bjekta , .

IJorizontprethistorijskog.humusa pripada stupnju I-A sopotsko-lendelske

kulture.
horizontiA i B I-B stupnju, horizont c II stupnju, u r,..iro.ti-tJi'fi
navedene kulture. U blokovima II i III natleni su ostaci il;;rj;;
izgorjelih i razorenih kr-ri-
nih osnova na dubini 0,75, 1,25 i 1,g0 m.j)

50
 2. VII{KCIVCI, Ervenica * TrbuSaelci

I-okalitet je niska gradina (relativne visine-

oko 1,25 m) pribrizno promjera oko
B0 m, Iocirana uz li.ievu.obaru Bosuta otoJ^s km jugo-juglri"e""-od
Ervenice (ur. M. G.tp:u). Iskopavanja ,, .r.s.rru zadnjih kuia,
ocl 20 m? (ieda, brok 3 x 5 i jedan s
* a""""*"u*.,, is57. g.o. na povrsini
x t *;. r<"p"r. *-J"')ar""r..koja dolazi vei
na 1,40 m dubine. Stratigrafska slika naselja
:"Tu"j"C""tri'?i,''
L 1,40: zdravica;
1,25: mje5avina.prethistorijskog humusa
1,10
3. 1,25 - 0,80: prethisto,rijski humusl
1. sa zdravicom;
4. 0,80 - 0,30: kulturni sioj;
5. 0,30 - 0,0: recenlni humus .i subhumus.
-
Naselje ie nakon kratkotrajne upotrebe napuiteno,
vjerovatno zbog zauzimanja
topografski povoljnijeg poiozaja (po svemu sudeii
u
selja pripadaju I-B stupnju sopotikoJendelske kulture.
Ervenici). Narazi s ovog na-

0,5
l
j

tll
rl
l,l Iil
lil lr ii ll
lir I'r
I
t/ l'y'1 v ,t/ /l l; ,; l// V7
/t
lr) I s) /' ,l 1,, /./,// t, zl
I
ir 'l V,,
l,l /l l,l 1
lt
7 j r,3
// /./ /./ t 2,r,,.y' / / /,/ .////,//.////// ,tzt///
//zz///,/,/////././ ./ ./ /,/ ./,/ /,/././ ./ / / /,/ / ./zzz//

ffi
/ /./ / / // / / / / / ,/ / f /.///////r'/.//z/.// t t /l

I
VINI(CV(
IIUMUS SUB}IUMUS
I
ilil-Wffi TAMI.II]I. SIVA ZEML]A iD-V L!,iltA - Ta.BUihNU
,,,
S0NS,\ i
ZE.ML]A S }EPELOM
,..:.:.:.;,1
PEPE O r Cl,l I I
Piitl-f: rErour:jaKl f.iuMUS
I"1:E(AVI}.JI }i}.ETII IiUMUSA
r"iJiA ZEMt]A I

I Z D 1]"AV, IC L

I(OMADI (UENQG MAZA

ZD[A,ViqA
..,]]. i VINKOI/CA, Erleiijca*Trbi-rSanci, vcr-tik:rlni proliI

37
 3. VINKOVCI, Ervenica

U podrudju Vinkovaca :r1/anom Enrenica (bir,ii ratarski <lic \iiltlior,aca, ria-

nas ul. N{. Gupca) kolrstatirani su bro.ini nalazi otl neolita pa clo rimsko5l razciobiir,..
.Iugoistodni dio ovog kra.ia nasel.jeir je veC u vriie'me stal:iicg jleolita. Zona cluga
oko 500 m, koja podinie kojih 300 m od klaonice (prc-rla istoku) trila ir: intenzir.nrr
naseliavana u vriieme I1 stupnia sr-rpolsko-lenrlelske kulturc, a.jedna fiiijals s1,qlg
vrlo prostranog naselia bila ie locirana koiih 200 m clalie or! Bosuta, uz no\ru cc
stu prema silosu.
Iskrrpavanie je izvrdero u decernbrn lg57. goct. rla povr5ini orl 30 tnr (ied;rn blok
5>i3 i tri bloka 5X I ni). Stratigr;rlska slika ie s1i jctleca (s1. 2);
BlokI LI,50: zdrarica;
2. 1,50 1,30: stardevaiki horizont;
-
3. 1,30
- 1,40: sopotsko-lenilelski horizont;
4. 0,40 0,0: humus i subhumus sa sopotsko-leniielskin.r i latenskin-r lia,
- (sl. 2, gore).
lazima
Blok II l. 1,65: zdravica;
2. 1,65 1,50: mjeiavina zdravice i prethistoriiskog humusa;
3. 1,50 - 1,0: stardevadki horizont;
4. 1,0 - 0,20: sopotsko,lendelski horizont;
5. 0,20
- 0,0: humus i subhumus sa sopotsko'len<lclskim i iaten..rkinr l:,i-
- (sl. 2. dole),
iazima

0
VINK0V(l - rnvrntir
0"5
ffi
NXqhNl HUMUS I
5r0l
S UBHUML-rS

N
It.
o
,t,o z ffimffim TAMNI]A SIVA ZEMt]I
I a
t SVJETLI]A SIVA ZEMLtrA
sr0l I FNN svJtrL,lA s !A zIHL1\
iSS\:SaJ poMnEScNr s cror
KUCNI MAZ I ZEML]A
poMtlEsAM s tlAzoM
ut;Sevrnl se
-qt sr0l il Z DQAV IQOI',1

zDaAvrcA
o
_i0 TAMNO SIVA ZEMLIA
Z (LATENS[A IAI,q)
o OJ
SvJSTLA SIVA ZiMLJ'A
l,t
:= - lTMrlri srot PEplilA
SIVA ]EML]A
(PA.!T!tST0PlJSLl UUMt6)

Sl. 2. VINKOVCI, Ervcnica, r,.:rtih;rlni profili (biokovi I i II)

38
Blok III 1. 1,20 mje5;rvina sa zdravicom;
2. 1,20 sopotsko-lenc1elski horizont;
3. 0,40
- 0,40:
0,0: hr.rmus i subhumus sa sopclsko-let.rdciskim i l?.1.cn-skim na-
-
lazima.
Blok IV Sittiac.ija k:io u bloku III samo Slo -ic tr ju:inorn diiclu sondc hila jcilna
sopotsko-lenclclska i;rnra za otllatkc s p,-r,"hicorn na dubini od 2,25 rn.

4" SOPOT

lzmec|-r dsnairiii['r ostatiikr sopotske ir-imc i Bosuta, koiilr l5ii m clalic uz- r:ijekrr
bloka vikencl kuia neilazi sr: neposreclno uz Bosut iz.rat.iltt gradina -- tell, oval'
<,rd
nog oblika, pron.rjera 113;,(98 m relativne visine oko -? n:r. Gradinu opasrije joS uvi-
iek vidliivi opkop. Na ovom lokalitetu ie manjc sondaZe izvrSio joS prije II sv-iet'
skog rata M. Klein.
U decembru 1957. gocl. izvederra su iskopavan.ja na povrSini ocl 44 mr (civa bloka
5).'l 3, jedan 3X3 i jedan 5X1 rn). Blokovi su postavljeni na clistancama, na istom
pravcu racli hv:rtanja pribliZnog uzdu2nog pres.ickzr naselja.
Stratigrafska sliha ovog objekta biia bi slijedeia:1)
1.3,0 1,75: sioj prethistorijskog humusa, nalazi su nadeni samu u gt-rrnjenr
-
ocisjeku sloja (gorn.iih 30-40 cm);
2. 1,'15 0,90: horizont I s ostacima izgorenih i razorenih kuinih osnova na clu-
-
bi.ni od 1,40 m;
-3. 0,90 -- 0l l"rolizont II s <>;lacin-ra lzgorenih i r;izorenih kuinih osnov.l ua clu-
bini od 0,30 clo 0,!t0 m.
Nalazi iz- sloja pretlListorijskog hun-iusa pripaclaju razdobliu I1 siLrpnja sopotsko-
lenelelske kulture, nalazi iz horizonta I kasnom razciobliu II siupnia, a nalaz.i iz
horizr;nta lI idu u III strr.panj navedcne kulture. Gr-tstoc<.a nalaza na ol'om lokalitetu
r,rio ie telika. Kuine osnove nisu saduvane osim manjih pcvriina, a razltlanjc je
po sveml1 sudeii rezuitatt dielovanja koricnia sopotske iulne, kt-rja je nekada ovdje
postt:iala. Ovaj lokalitet- je uzet kao epoi-rim za ttoi-bu naziva sopotskoJendelska
kultura.

5. VINKOVCI, biv5a trinica

Objek:rt na kojem ic ranijc biia locirana trinica (kod mosta) bio jc pr:vobitnir
izrazilo naselje tipa tella. JuZni di<.r tella niveliran je 1951. god. za izgradnju trZnog
prostora, pa je pri torle uni6tcn najpodesniji dio za iskopavanje. po5to je na pIC.
cstalom diielu bilo joi vrlo malo irrtaktnih por,r5ina. Prilikom te nivelacije doih
-ie na victjelo velika koiidina vuiedolskc
kcrarnike (Gradski muzej, Vinkovci),i)
jedna posuda daljske kulture (nepubl.) i nekoliko stardevadkih predmeta (.A'rhe-
oloiki muzej Zagreb, nePubl.).

39
 Iskopavanja na ovom objektu vrsena su u augustu L962. god. na povrsini ocl
5,5X5,5 rn (30,25 m:). Iskopan je dio na kojem se rnoglo oiekivati kako pr"rnu deb-
Ijin-tr hcrizonta, tako i najrlanja recentna oiteienia.
Strzr.tigrafska slika na-selja bila Li sliiecleia (sl. 3):
1. :1,20 m: zdrar.ic;r:
2. 4,20
- 3,55: prethistorijski hurnus i ncito stali:*r,:rikih n:rlarza;
. 3,5.5 2,7-5: horizont A starievadka kr-rltura;
4. 2,75
- 2,00: llorizont B *-
- vudedolska hultura;
5. 2,00
- 1,50: horizcnt C vinkovaika hultura, stupanj A;
s. 1,.50 -* -
1,00: horizorrt D 1 -- vinkovadka kultura, stupauj B l;
7. 1,00 0,40: horizont D2 r,inkovadka kultura, stupan-i B-2;
8. 0,40
- -
0,0: razoreni horir:r.rnl s daliskim, latenskim, rimskim i gepidskinr
- lazima.
rra

U sta::devadkot:r h<.rrizonlu (A) otkrirrena je jedna yclika jama, r;kopana u zdra.

r.,iclr ner pccletnoin nin",ou oC..3,8--4,0m, s nrtksirr-ialnoin dutiinon'r na 4,80 m, te
maksirnalnim promjerom od 4,75 m (jama JSD). Nakon odigledno kraie upotrebe,
jama ic bila zatrpana, pa je iznad nie na niveliranom tlu naiinjcno iedno otvoreno
ognji5te na dubini od 3,47-3,51 m. Ovalno ognji5te je imalo podlogu od fragme-
nata posuda sloienih u nekoliko rcdcvzr (poput ta-raca), a. iznad ovako nadii,riene
podloge nalaziia su se dva tanja sloja nabijene i ispedene gline s uglattenom i ispg-
canom pcvriinom. Kada naime jedna povrSina t.i5e niic zadovoljavala, naiinjen je
novi premaz od 2 cm i opet ugladen. od zapadnog rr-rba bloka protezao se prema
sredini bloka jecian pravilno izvedeni rov V presjeka (s1.3, dote, mreZasto irafi
lano), ukopan u humus i zdravicu, dubok 1,5 r.-r s dnorl n;r .5,20 m dubine. Z.avr5c-
tak rova je pravilno zaoblien, a funkcii:r orrog obiekta nije j:rsna.
- A i2,12)i1,55
U vuiedolskot-n horizontLr su naclcne dviie jarnc B. Jama A ukopar-ril ic
sa dubinr:2,75 n s podnico,m na dubini 3,70 m, dimenzi.jzr m. Jama B na-
lazila sc u sjeveroistodnom kv:rdrantu B, ukopana ie s dubine 2,75 m. Neprar,ilnog
ie bubrelastog oblika s proSirenim donjirn diieiom, baza je na 5,15 m, promjer
otvora 2,25X1,70 m. U kvadrantu A konstatirani su ostaci izgorene podnice s gor-
iijom plohom na dubini 2,75--2,90 m (ulegnuic je nastalo uslijed slijeganja star-
ievadkog rova), a jama A se nalazila u sklopu te kuie.
fI horizontu c je u kvadrantima ACD na dubini 1,80 do 2,0-5 m konstatirana ve-
Iika kolidina maza, od ruievina jedne izgorene kuie, diji je polirani i ispucani pocl
konstatiran jedino u kvadrantu C na dubini 1,75 m. Na nekim je dijelovima pod bio
taracan fragmentima keramike. Debliina poda je iznosila 20 do 25 cm. Kuia je bila
temeljito uni5tena, tako da nije bilo moguie uzeti odredenije konture.
U horizontu D natlena ie takoder jedna parcijalno saduvana kuina osnova. Njena
je polirana podnica imala dva prernaza jedan stariji na 0,85 i mladi na 0,80 m.
Gornji je premaz nadinjen povrh starijeg, - te je rezultat obnove poda. Kuini pod u
prosjeku debeo oko 50 cm bici je takoeler obnavljan. Naime povrh jednog starijeg,
debelog 10 cm, nadinjen je nov, debeo 40 cm (vidljiv u profilu na sl. 3). Pod se u
cielini nalazi u sklopu horizonta D-1, dok povrSina mladeg poda odgo\Iara horizontu
D-2.

4A
o I

l.tItb,lI it0

,
t].2
ll0ui10\11
D1
Nill(tJti 11)

11ctll0NT e

(YlNl(0vci [)
z

ticIit0NI B
(YritBrL)

[0iltfiiT I
(\rIqLi\l0 ]

ItttN[\

ffi UU|,llJ\
ftrimli
ffitlfxd taN[A:rt. 1ti'1''rA
E-ggqHl
IDQ.A.J[[

"s?^$ r.[{,tN]fl1 (Ni I\MI.IO\\\JN (,IIN[\II I[MIIA EEHEEI Nl\BIJINI IUl:"L1NA (eoDNrtA)
ffi
ilfllllll il
i \\,l lilr0 !\VA llilrlA [a.N[ trMrl[ ffi llro[[Nh titNA
N\N
ffi
I[,MN{) \IVA ILMTI\ lAt1NA lrHi.lA \ utrrtN0l'r \101 Dtptl,I

ta.N0\|la l t]4Ll !' rlrir;rir fN1rlt\100[\\( t{U|4\J\ [a.Nr \10] DlltL\

Si. 3. VINKOVCI, "Trinica", vertikalni profil (zapadna strana)

4t
 Povr5inski horizont je bio posve razoren i izmije5an uslijed recentnih prckop;i-
r:r:nia. Na nekim. sreioin malim diielo'rrima otkopr:e povrSine bilo ie r-ecentnih
r;:rleienia i do I,50 rr rjr-rbinc.

6. B{}RII\e:, Cr}iviitr:

Lf oittoblu 1!)b4. g. izvedcno je na lokalitetu ,Crhviile( na Borincirna porecl .Iar

rriine kod Vinkovaca ,jeclno n-ianje pokusno iskopavanje. '['i'i gorlinc pi'ijc toga .jr
t'i:tltle u toku pluinog rigclirania Borinaca za sadniri lelikog plantaino.u yocniakli
ll lokalitetu ,Crkvi5ten izoran-a ir:dna starohnral.slia nekropola bielobrdskog i ka
srrijeg r.rernena (od 11. clo 13. stolieia), te nalazi badenskc i v,.rdedoiske kuitult:.
trz toga se dalo pretpostaviti cla ie orrdie egzistiraio pi:vo iedi-ro badensho, a ilctorlt
-;uiedcisko naselie, te da se na tom istort prostoru u srednicnr vijeku pokoi:)a1,:rl(-)
t:I;o jeCne vjerojatno ranoromaniike crhvc, od kole ie ciio temelja takoiter otkri-
ycn i uniSten.
Iskopavanje je piovcdeno na jeclnoj traci ostavljenoj za konrunikaciju, na po,
vriini 5x5 m pri demu zar:riSlieni opseg iskopavanja nije niogao biti proveden zbog
iznenadnog pogordavania vremenskih prilika. Na tenrelju isl<opavanja rno;Ze se z7-
kliuditi sliiedede:
1. Stariji eneolitsl{i horizont
- sa kasni.iiri-rlnltura ?raprerrta,o ie manji ciio pai-
badensira,
cele i nije se posve po,krivzro -
r,udedolskim naserljcm. U !:"rmi V-2 je
sliied Baden (stariii horizont) Vriiedol (mi:..di horizont) nedr,clbi:no potvrrlcn.
Jam:r V-2 ui.-opan;r je sa chlbine- 0,75 r.r, br.-rz:r.je n:L 1,40 m, or::i1i,-og.ie oblik:r. Srra-
tigrafska siika .jame i horizonta povrh rje je sli;edeca:
a) 1,75 1,0: badenska kultur:a;
b) L,0 - 0,75: r,uiedolsira kultura;
c) 0,75- 0,5{-): naboj porl;r;
i1i 0.50 --- 0,0: vuiedoiski horizont"
2. Nti:rrii eneoliislii horizont pripadao je vuiedolskoj k-rrltr-u"i (0--0,--(0 nr r-L p;'osjtkri r.
O','aj ie hci:iz,;nt, a napcse njen:,u prii;adajtida jan-ra V-l, clao u::irrzlrjclu prr,ir ,
kop.3no.i povriini rirkr tnrollo n:rla;ia, koji pripada..iu B-i stupnjr-i r,-,;rleclolske krLl,
turc. Jama V-l ukopanzr je sa clubine i),50 m i pri cinr-r sc proiin-rje. Promicr ot
vtra2,2A):.1,55 m,3. blrzc 2,2.5',..2JA:'r:. l",I;iksimaini promjcr u donjoj petir,ri 2.-51.)
l-..2,5,q m. Baza na 1,40 m dul-.inc. Jama V-l nalazila -se u sklopll jedne kuie Lrrlrr.-
kiltnog o:blika od koie jc otl<opan saixo srccinji c1io, poito su proir:iic i z:ri-clic
ktrie crstali izvan iskopr-icig bloka. Kako sc dini, istodni zid ove kuie nije bio iz-
graclet na riobii-eiieni naiin ncgo poprrt zida oci blrrlare, pctito su u t1r:crtu tog
ziela otkriven:r tri uzduina, paralelna i mciiusobno razmahnut;r ,iarl<:r" od vje-
ru!lrlno l)ulrr;. Pli1 siupu\:1.
3. l-J ishopanon-. bloku otkriven,o jc secl:lm srobot-.t, l.oji pripacla;u jeclncj trrlo l.t-
liho.i nekr:opr;ii (izorano je izmeciu 400 i 30C grobova) b-ielobr:cisliog i l<asnijcg
\;rcm.ena. Grobovi su oriir:ntirani od zapada prenlir istoku i veiim su dijetonl
clobro saduvarrih skcleta. U grobu 1 nailena slr clva para S-karidica, pa taj grob
valja datiratj u konac 11. iii podetak 12. stoljeia. U grobu 5 naden je jedan je-

42
)
dnostavni prsten ocl bakrenc Zice. Ostali grobovi nisu irnali priloga. Obzjrum n;r
vt'liku gr-rstoitl grob<-wa (sedam na povrdiiri or] 2.5 mr) te na raziir=:ile clpbine po-
kopirvanja (od 0,,55 do 0,96 m) incrZe se pretp.)staviti da je rigoriranjern izoian
s;imo clio gr"obovir, icl ic nr cll (rnr plostoii-r plug hvaiao do 0,gc m rl:-rbine. Nr-,
kl-opola.ie kair,.,, srr r:itr.i zuplentala l-novi.iinir r:d 20.000;.t :, ptr s.r l.tz sl,e rerz(.1."
Ic moie pretp,ostaviti ci;r.ic 0r,rl.ie biio pokopano sigur-no -",iSc rrd 1000 r-rinrlih
lprecizr.riie izrnc-r1u 1000 i 2000 pokojnika)

7. \/trNKOYCI, I[4crajn

N:i Mcraii, ttei'aclatrjcni -srciliStu (trgu) srednjevjekolnih, lurskih i piistturskiir

Vinkovaca, nalazi se dosta irnpozantna goticka crkr,a Sv. Ili.ie gradena r-r r-usiidn..rrr-.,
pancnskom stilu. DuZine je 24,2 (sa kontraforima 25,3 m), Sirine l;rcle 9,7 (sa kon-
traforima u prodel.ju 11 m),Sirine apside 8,0 (sa kontraforima g,g m). Crkv:r j;
nakon protjerivanja Turaka p,opravl.iena i barokizirana, a nakon stavljanja izvan
upcltrebe (za Josipa II), odnosno neSto kasnije (u 19. st.) pregradena u ma.gazir.
Prilikom barok,iziranja odnosno popravljanja c::k.,,e (na sjcvernom ziclu ie virlijii,
poprat,ak znatnih o5teienja koja vier:ovatno potjedu iz turskih iatoya) clodlc ie .Jr_r
intenzenciie u posta.rrljaniu kontrafora koji su ranije bili zrsimetridno postavljeni.
Oni su sada simctridn6 smjeSteni a na starim kontra{orima ic odbiien rlonji izll6-
deni dio tako da se izgribio stepenasti profil.
Parrjdii jc govoreii o o\rom objektu pretpostiivio cla ie on sagraden u ilrugr.;j
polovini 12. st"0). No kako sc ovdie radi o izvornoj gotidkoj arhitekturi ne rrroie
ovakl, rani datum ni u koiem sludaju doii u obzir. Poito ie pavid:ii sroie zakl.lltik(l
tcmel,iio na prouia,r,airju izrrora, koji ci:ikle ukazuiu na postojanie crln,c Sv. Ilii".:
riec u 12. st.. mor:rl:i se ovdjr: iio svemli sudeii naiazili neka starija, bilo r-in'ci;r
bilo zidana crkrra. Iz jednog ranljeg sonclaincg iskop:rvanj;r Muzejii u Vinhor.ciml
oho temelja crkr,e, potjede (r-rz niz recentnijih n:Llaz;i) i jedan avaroslar,cnski ic-
zii:rc tipa Blatnica (poiel,ak 9. st.1,;, ito je mogio uki',zivati na jedan ri,-rii kuitni
kontinuitet koii bi se protezao joS od pr:etkrSdanskoE vremcna.
Iskopavania izvedena ocl 15. VII clo 15. \iIII 1965. clala su vric povcl.jne or.1i:oiorc
Ila nelea od cvih piianja. Uz sj:r,crni zicl gotiike cikve otkrir,ena je jedna ranoromit-
nidka crkva duiinc 11,15 m (bez lezena) i Sirine 6,75 (bez lezcna). Visina saduvantig
ft-rndarnenta va,rirala j: cd 0,4,5 do 1,05 m. Kopana su ukupno tri l:lol:a: blok l uz
juini zid gotidke crkrre dirnenztja 11X5 m; bioh 2i3 uz sjeverni zicl diilenzija 21)<7
m: blok 4 kopan je u crkvi uz sjeverni zici, dimenzija 1l .,2,5 m. Uhupna pcvriila
i-skopavanja: ).29,5 m).
U bloku 1 olkopana su 43 groba. od toga tri ziCane presvoclene grobnice (recen-
tne, groborri 1,2, 13). U jecinoj oc1 njih (grob 43) naden je donii dio nadgro'onr:r
spomenika jednog duirorrnog lica, r,j.:rovatno dekanzr, rodenog 1777. gtfi. Veliki i;r.L;i
grobova iz ovog bloka bio jc iz 17., 18. i prve polovine 19. st" Grob 40 imao.je n:r
prsima pokojnika ostatke koine vredice s 50 denara Matije Korvina (1458-1490)
i Vladislava II (1490-15i6).
Blok 2i3 dao je 58 grobova, od toga tri groba s novcem Laclislava I (i077*1095;

43
 grobovi 18,22 i 27. Grob 55 imao je novac stjepana II, 1116.-i131; grob 50 dao je
novac koji je pripadao Kolomanu ili vladarima postije njega). I u o.vom je trtoku
bilo dosta recentnih gro,bova kod kojih je dak i kosa bila do,bro saduvana (npr. gro-
bovi 15, 54,57,58).
tsiok 4 (u crkvi) dao je tri groba, sva tri recentna,. U sjeveroistodnom ugiu latle
(ispreci unutarnjeg apsidainog pilona) nadeni su temelji ambona (propov.iecla-
onice) gradenog od rimske cigle (dimenzije2>.2 m). ovim je blokom posve ogollel:
vanjski dio juinog zida ranoromanidi<e crkve. sjever:r:i zid gotidke crkve sjeo ie
naime na juZni zid ranoromanidke crkve koristeii ga kao svoj fundament, tako cla
u tlocrtu gledano obje crkve izgledaju kao sra5tene (s1. 7).
U bioku 1 utvrden je jedan rimski bunar ukopan u zemlju bez obzidavanja sa
kcie 2,40 (o) odnosno 2,0 m. Bunar je isprainjen do pojave vode, koja je doiia
na 6 m (o). Bunar je dao lijepu kolidinu rimske keramike, mectu kojorn je nadena
i jedna nepotpuna zdjela od terrae sigillatae (T.2415) iz Pacatusove radionice (2 st).
Stratigrafija bloka 1 je slijedeia (juZni profil):
l. 3,80: zdravica;
- 3,70: mje5avina sa zdravicom;
2. 3,80
,1. 3,70 3,30: prvobitni humus;
4. 33A - 2,80: horizont sivo-smeiie zemlje s dosta pepela (Rim);
5.2,80 - 2,5A: horizont kompaktne, masne sivo-smede zemlje s pepelom (R.im);
6.2,5A
- 1,9A: horizont rahle sivo-smede zemlje s pepelom (Rim);
7. 7,9A - 1,,75: Zuikasta zemlja;
8. 1,75
- 0,70: rahla siva zemlja, subhurnus i humus;
9. 0,70:
- gornji r-ub profila.
O tadka uzeta je od rrrba zokla (Sockel) gotidke crkve i sva su mjerenja vrSenel
od ove linije.
U jugoistodnom uglu bloka I otkriven je jedan zidani bunar (sl. 4). U njemu
je naden novac Rudo,lfa Habsbur5kog iz 1579. god. (T.2414),Sto je donekle neobii-
no, jer su Vinkovci u to vrijeme bili pod turskom upravorn"
ooo
U ovom sumarnom opisu iznijeti su najvainiji podaci potrebni za dalju inter.
( pretaciju arheolo5kog rnaterijala. Detaljnije ulaZenje u opis samih iskopavanja ne
bi u sklopu ovakvog rada na5lo svoje opravdanie, poSto ie osnovni akcenat teksta
biti stavljen na davanje jedne sintetske, zaokr-uiene siike kulturnih razdoblja radi
kojih su iskopavanja izvedena, naravno u granicama regionalnih okvira.
Na iskopavanjima u Otoku, objektu Ervenca-Trbu5anci, Ervenici i Sopotu ( 1957.
god.) sudjelovao je Eduard Galii, tada student arheologije, a od strane vinkovad-
kog Muzeja Matija Klein. Na radovima na "Trinici< (1.962. e.) sudjelovao je Zlatko
Virc, tadanji kustos vinkovadkog Muzeja, a na iskopavanjima na Borincima (1964.
god") Zdenka Dukat i Ivana Iskra, tada studenti arheologije. Na iskopavanjima na
,Meraji. (i965. god.) sudjelovali su Marija Smdlcelj, asistent Arheolo5kog instituta
u Zagrebu, Zdenka Dukat i Ivana Iskra, diplomirani arheolozi, a od strane Grad-
skog muzeja u Vinkovcima Terezija Baiuerlein, tada kustos Muzeja. Svima imeno-
vanima najtoplije se zahvaljujem na pomoii i suradnji.

44
 B Rezultati iskopavanja

U ovom poglaviju, koje je u stvari su5tina ovog teksta, bit ie obradene kulturne
po_iave,koje su konstatira-ne na naprijed opisanim iskopavanjima. Te ie kulturne
pojave btti izloZene kronoiodkim redom. Kako se veii broj istraiivanja odnosi samo
na dio prethistorije i to u rasponu od zavr5etka ranog neolita pa do rane bronce,
dok su ka"sniji prethistorijski nalazi ovdje bili usputnog karaktera, bit de ovciie
zapostavljen sav kasniji repertoar vinkovadkog, odnosno slavonsko-srijemskog pod-
rudja. Srednji vijek ie takoflel imati niz praznina, jer je ovo razdoblje obuhvaieno
samo jednim veiim iskopavanjern (lVleraja), dok su ostali elementi (TrZnica, Otoh,
Eorinci) dovoljni samo za ukazivanje na moguinosti daljih istraZivanja na spo-
menutim nalazibtima. Cilj ovih istraZivanja nije uostalom ni bio (kao 5to je to vei
naprijed redeno) definiranje kulturnog kontinuiteta od neolita pa do punog sred-
njeg vijeka, koji je uostalorn (kontinuitet) u Vinkovcima evidentan, jer takva istra-
Zivanja zahtijevaju daleko veia financijska sredstva od onih kojima se raspolagalo.

tr. Stardevadka kultura

Stardevadka je kultura zastupljena u Vinkovcima na ti lokaliteta: TrZnica Ul.

-
l. maja, Ervenica i biv5a Pjeskana (ne5to zapadnije od lovadkog doma).S) To je izu-
zetno gusto rasprostiranje obzirom na povr5inu zone. Stardevadki nalazi s "TrZnice"
predstavljaju danas jednu od rajznadajnijih pojava u razvoju ove kulture uopce.
Izbor nalaza s ovog objekta prikazan je na T.3-6. Gustoiar.alaza bila je izuzetno
velika, a saduvanost fakture materijala vrlo dobra. Kao Sto je naprijed navedeno,
stardevadkom je horizontu pripadala i jedna jama (JSD). Karakter nalaza iz iarne
i hor,izo,nta posve je jedinstven. Naselje odigledno nije bilo dugo u upotrebi. No
prije nego predemo na analizu keramidkih nalaza, pogledajmo statistiku.
A Gruha keramika
Kanelirani barbotin 140
Pravi barbotin 12
Zigosanje tupim predmetom 2
Urezivanje 8
Pseudoimpresso 7
Plastidno ukraSavanje 7
Piastidni "kIas" 2
Ukraien samo rub vrata otiskom
prsta 3
Neukrabeno 25
Ukupno 206 od toga s dr5kom; 13

B Prijelazna kerarnika
, Zdjele bikoniine 7
Zcljele zaobljene .
4 '
Trbuiasti lonac s cilindridnirn
vratom 2
Minijaturni londii 1

45
 Kupe I
Posude n:r nozi 9
Noge od posuda na vi$e nogu 2
Pehar s cjevastim izljevsp 1
Dna 2
Plastidno >cluu-mc,, kao ukras I
Fragmenti neodrecleni 9
Ukupno 39
C Fina monohromna kerarlika
Zdjetre bil<.rniine 52
Zdjele zaobljene t2
Bikonidnc lerine 1
Bikonidni lonci 2
Lonci s bikonidnim trbr_rhorlr 2
Lonci sa zaobljenim trbr_rhon-t 3
Bombasti lonci I
Trbuiasti londiii 1
Kupe 7
Posr-rde na nozi .l
Fragmenti bikonidni (rarnena,
preteZno od zdjel:r) 10
Dna 15
I'rugil.'rr I i neo.i r .'i[cni 54
UkuDlc: 163 od toga: fragmcnatlr crnopoiir-trni:
kerarlike 3t

ukraienihZiicbljenjem 2.
,-1.jclomitno h:ineiiranin'r lrerbr.rtinonr I
D Slikzrna keramika
Tarnno slik:inje pra,voliniisko
Tamnu slik,rnjr - i,rirolrrrij-ku
,i
- biietoi pler'l:rci
Tamno slihzrnje r:a 2
Polihromi.ia meirnd('t'
Polihromija --- krivoiinijska
1

1
Ukupno 16 od toga:
zdjele na nozi 2
bil<onidne terine 2
zaobljeni lonci 2
kupe (n:r nozi?) 3
E Lttezi
Vretenasti o
Lukoviiasti 8
Ukupno tl od toga ukraSenih pseudoimpressom 2

Iz statistitkog preglecla je uodljivo cia koci grube kcramikc imamo izrzr^

zitr-r clominaciju kane:l.iranog b:rrbotina (T.3i26), te c1a ie odnos iranr-liranuu
]rrerni:r
pravor]l balLrlrtiniL (1'. 31) l4C:12. Pscridoirnprc-so tikrai:rt,anjelr) roktot'1 (T. 3 8,
4,'11,7,11), r-rrezir.,r.njc (T. 4r5,9) i plasriino ukla5avanje (T 3, 11) r..L\nonljcntu su
Vr'lo.ie iii.rp.jr:ri;ln fragnrenat ukra$en plastitnim klasom (T 3r7), ali
z:rs1Lrlrl.ieni.
je na.jzarirrrl.iir'i-li ruriaz it:dnog t''eliliog i'ra-qrncnta barholirriziru'li) gruh.r lrosurll:,

46
koja je ukraSena zelenkasto-plavidastoin krivolinijskoir-l tra,korr, koja ie clobijerrrr
redukcionim paleniem tog dijela por,rsinc za razliku od oksidacionog pcdenja ii-
tave posude (T. 3 9). Izgl,eda da jc ra posudu nalijepljen jcclan slcj (u lidu or.na-
rnenta) neke mase (moida obidne vlaZnc gline), koia jc na tonl mjestu sprijedikr
pristup zraka i tako ostavila tarnniji >otisah< na crvenkastoj podlozi. Koliko rrii
ie poznato to je zasada jcdinstr.er-ri sludaj ovakve vrsti "pseudoslikanja, .
Prclazna kcramika je s ukupno 39 fragmenata closta slabo zastnp-
-
f-iena. Zanimljivo je da se najrriSe fragmenata r,eZc uz obiike - posude (vierovatrrir
zdjele) na nozi (T.4/8). Dominarcija bikonidnih nad zaoblienin'r z.Jjelam;r nije kod
ove rrrsti keramike narodito lzrazita.
No zato jc kod f inc monohromne keramike doniinacija bikonidniir
zdjela (T. 4110, 12;5ri, 2,5; nad zdjelama zaobljenog profiia (T. 5i4) vijc ncgo uvjcr-
ljiva. Omjer 52:12 r-r korist bikonidnih oblika, vrlo r:iedito govori o promjcnarr';r
u tradiciji or,e kulture. Novi su elementi jo5 i bikonidne terine (T.5i3) i bikonidni
tonci (T. 5lB; 6i7).I k-ocl trbriSaslih lonaca s prstenastim \r1'atom doSio ic (uz zacir-
Zar.anie tradicionalnih oblika) do bik-onizilania trbuha (T.516). VaZno ie takodci
navesti pojavu Zliebl,ienog,.lkra5arranja ('L 6i4)rir) i kcimirinaciju fine polirane povr-
Sine (gornii clio pr;sude) sa barbotinom {T. (r,'3). Or-1 :,rkrasa dolaze n;rideiic br:r-
clavidasta i rogolik;i izboienja (T.4t12:5,'5,6.8; 6'7),;t i-jcde dugn'relasta pla:rtiirrrr
izbodenja (T. 6 3). Va2na te i pojata. tarrflo sive I crne (3 komada) kerarnike. No,
bez obzira na oblik i boju, falitula ic posuda p{rble lrerlicicnrilnr. Pr:eteie narilvn.)
slrjetlo, oksidaciono ili ograniieno rcdukcion.o pedenie, clok ce pravo rcdril<r,:ioro
(tamniia siva i crna boja) pedenie jo6 uviiek biti prilicno rijetko.ttl
Kod slikane keramihc je r:r,icicnl:rn ncilostatak samcst;r1nog bijeiog sIi
kanja,rr) te poiav;r poiihromije (T. 6r'8,9). Slikanjc .je vciinoin izvedeno tamnom snie-
dom, rjeclc crveno-srreclorn bojcm. Koci poliirror-rno siilianih predmeta izr,eclenn ir,'
uska bordur:r bijelom bojom. Pravolinijsito : krivoiinijsi<r siikanie gotovo je rai'"
nomjerno zastupljcno. Faktura slikai-rcg r-.osud:r ie dosta r:aziidita, tako da ie r.ari-
jabilna i otpornost prLltia. r,lazi. Sto.jc uslovilo buljr-r iii slabiir.r sadLn'anost siiiianoi:
uzorka. U dva sludaja imarno slikanje prelic i-rijele prcvl:rke. I(ocl jednog malog
fragmenta je to >kremn prevlaka, siaina i dvrsta kao poht-rst, :r izvedena je i s vanj-
ske i s unlitra$njc strane. Slil,ranjc je izvcdcno 1 cn-r Sirokim trakamu crleno-smt[ie
boie. U dmgom sr: sludaju radi c iragmcnlima iedne bikonidne terinc slabije lak-
ture. Ona ima m.rt bijelu prer,laku (samo s \ranjske strane) koja loic prianja ri.z
podlogu, te se lako skida, parcijalno iak i ljr-r"iti. Preko nje ie jzvedeiro krivoiini.i-
sko slikanje uskin'r lrakama mat, snrede bo,ie, p;rstr-rzno nilncdcninr, koje -cr vrlo
slabo saduvane, vrlo lako otpadaju, odnosno liuskasto se skidaiu. Ovo, po syernu
sudeii, predstavlja jcdnu ranu varijanti-t kasniie vrlo omiljenog pastoznog >crttsted<
slikanja, koje se izvodiio nakon pedenja. No i kod uobidajenog staricvaikog nadina
slik:rnia u Vinkovcima. zam.ietljir,:r ie poja.n';r pastoznijeg naiina slilianja (T.6,'5,10).
Lazurno slilianie je mcclutim zastupljeno u rreiini sh-rdajcva. Pravolinijski sll inc
tir,i lrosve konvencionalni (T. 62,11), izuzev meandra (T. 6 9)t't1, koji predstavija rro
r,inu. Krir,olinijsko slikar-rje uz uobiiajenc spiralne motirrc (T. 6,'-5,8) karaktcrizir':r
.jcclir:r zn:rtno jci]nostavnij:i i slobociniia, viie ,,irnpresionistidhin shvaicna irrtet'irit''
iaci.ja spiraL.(T. -5,9; 6i10). U nc-kiln ie slLriajcvima spiralni rnotir (iiclovaii cltr

41
I

nekle degenerirano, rustidno, u odnosu prema torn tako pailjivo izvedenom uzorku
u samorn Stardevu na primier.la)
Osnovno obiljeZje stardevadkih nalaza s ,TrZnicen predstavlja izrazita domina-
- Sto dini
cija biko,nidnih obiika prvenstveno kod zdjela snaZno odstupanje od
tradicionalnih obi6aja. -Od novih elemenata treba istadi jo5 pojal"u meandra, iljeb'
ljenja i jedne vrsti >crusted. slikanja. Svi ovi elementi ukazuju na jednu izridito
kasnu fazu stardevadke kulture, koja vei mora (bar djelomidno) biti istovremena
s Vindom A. Ova je moguinost potvrdena nalazom fragrnenta jedne tipidne zdjele
vinde A, crne boje, ukrasene zljebljenjem (T. 6/1).15) Primjerak je natlen na dmt
jame JSD (a,80 rn) u neporemeienorr-i primarnom horizontu jame.
Nalazi iz stardevadkog horizonta s "TrZnice" imat ie najbolje analogije u mate'
rijalu iz Zelenikova u Makedoriiji (bikonidne posude, "slobodno" slikanje mean'
clar),r0) djelomidno u Tuzli (slaba faktura, meandar, r"ustidnije slikanje),17) a izvan
Jugoslavije uLetztt u R.umuniji (bikonidni oblici, meandar, pollhromija, "nonSaian-
tnijen slikanje).r8) Ovdje se odigledno radi o jednom vremenskom horizontu: Vin-
kovci Tuzla Zelenikovo Letz. Ovaj horizont predstavlja prema naSim do
sadanjim
-
- saznanjima -
zadnju kariku u razvoju stardevadke kulture. "TtLnica" ie za
u.poznavanje tog finalnog faciesa stardevadke kulture u nasoj zemlji dala zasada
nrjviBe grade.
Na drugom sam mjestu obrazloLia potrebu za preispitivanjem dosadasnjih pod-
jela ove kulturele) i istakao da je jedino opipljivo, dime danas raspolaZemo, posto-
janje jedne faze sa spiratnim stikanjem u kojoj moiemo razlikovati jedan stariii
.stupanj spiraloid A (stardevo, Tedii) i jedan miadi stupanj - spiraloid B (Tti'
-
nica, ObreZ, Tuzla, Zelenikovo).
ldalazi iz Ervenice prilidno su skromni. Nedostaje slikana keramika, a od fine
monohromne ima samo jedan fragmenat. No kod ovako skrornnog materijala to
nije neodekivana pojava. Odigledno su blokovi I i II, koji su imali stardevadki ho-
riLont, bili negdje na periferiji jednog rasutog stardevadkog naselja diju su
jezgru
diniti objekti ,TrZnican i "UI. 1. maja.. Nema razlogazarleko ranije datiranje nalaza
iz Ervenice od onih s ,TrZniceu. Jedino bi jama iz rJl l. maia (1956' god'; kopanje
temelja za ku(u br. 2) mogla biti ne5to starija obzirom na dominaqiju zaobljeniir
oblika zdjela rlad bikonidnima. Ta ie jama po svemu sudeii, jednako kao i obrez
(kod Zemuna),20) pripadati podetku spiraloid B stupnja'
Vinkovci su danas potencijalno najbogatiji izvot za proufavanje kasne starde-
vadke kulture, i bilo bi Steta ne iskoristiti priliku koju pruZaju vinkovadka nala-
z.i\ta.
Stardevadka je kultura ttajala u slavonsko-srijemskom pro'storu, kako smo vi-
djeli, jos i u vri;eme vinde A, dakle duze nego na podrudju sjeverne uZe Srbije i
;"z"og Banata, gaj" j" odigledno b\la jezgta ove kulture. Migracijorn vindanskog
Ltnikuma i njegovim fiksiranjem u si:pskorn Podunavlju, unistena je stardevadka
jezgr:a u juZlom Banatu i sjevernoj uZoj,Srbiji. Jedan dio staldevadkog stanovni-
itrl ,j".ojutno se asimilirao s novim, vindanskim etnikumorn, drugi se dio vjero"
jatno isetio jednim dijelom u srijem i istodnu Slarroniju, zatim u sjeveroistodnti
Bosnu ili zadrZao u pe;ifernim obLstima (Zelenikovo u Makedoniji), odnosno emi

48
grirao dak u relativno udaljenije oblasti (istodna Transih,anija u iLumuniji
vjerovatno i strovadka Domica).:t) ova kasna stardevadka kultura (spiraloid- LeLz;
-
stupanj) bil:r je vei u velikoj mjeri obuhvaieira novim gledanjem na oblikovanje
R

heramike (bikoniini oblici), Sto je rczuitat cijeiovanja vindanske kulture, koja je na

podrudju jugoslavcnskog Po:lunarrlja bila nosilac no..rih ktiliurnih shvaiarir'a, z-r-
pravo ol]oga Sto clanas nazivamo modom. iako se taj pojain mora shvatiti u neiro
drugadijem smislu. Takva, vei dielomidno translormirana stardevadka kultr:ra prer-l-
sta.rliaia ie podlogu na kojoj ie izrasti sliiedeia kullurna poiava predstavnili
-
srednjeg i kasnog neolita u Slavoniji i zapadnom Srijemu -- sopotsko-lenclelska
k'ultura.

2. Sopotsko-lenitelska kultura

SopotskoJendelska kultura ie glavni reprezcntant slavonsko-srijemskog neolit:i,

jer I'e ona goto\,o ishljudivo vezana uz ovai prostol:. Ona je ovdje nastala, traiala
i zavrsila svoju egzisl.enciju. Iskopar,anja u otoku i sopotu dala su temeljne ele-
mente za stupnjevanje i l<roncloiko svrstavanje ove kulture, dok su lokaiiteti Err,e-
nica i Ervenica-Trbu5anci clali clopune kulturnoj slici zacrtanoi nalazima s dva pno-
navedcna iskopar.anj:1. Tako je nastala prva sinteza o ovoj kulturi zasnovana n:l
vi5eslojnim lokalitetima (tellovimzr).:2) Sopotsko-lcndelsku kulturu je pn,i lansiracr
V. Milojdii pod nazivom slavonsko,srijemska kultura jo5 i949. god.2:r) Njegova po-
djela medutim niie imala za sobom niti iedno upotrebliirro iskopavanje2l) pa je
stog:r mogla biti kori5tena samo kao vi(e ili manje dobra improvizacija. Kasnija
isliopavanja u Klokodeviku (Klinovac) kod S1. Brocla $962. g.) i u Bapskoj (196-1.
g.) dala su moguinost da se stupnjcvanje sopotsko-lendelske kulture nadopuni, a
hronoloSko oprecljeijivanie provjeri. To ie omoguiilo pisanje jednog sintetskog
teksta o o1:oj kulturi25), u kojem su iscrpno obr:rdeni svi aspekti vezani uz ovrl
pojavu, koie jc danas moguie i-roiiti. Stoga ie sopotsko-1,:ndelska kultura u ovom
poglar,li u biti prezentirana pos\rc sulTiarno.
SopotskoJenclelska kultur:i zauzi:n:.ala je podrudje Medr-rrjedja Dunava, Draye i
Save, od liniie Ilok Rada pa do okoiine KriZevaca, ukljudujuii i centralni
- Sremska
clio bosanske Pcsavine. zapadna je granica jos uviiek provizorna, a bez sr-rmnje je
bila locirana zapadnije od KriZevaca. No istodr-ra i zapadna granica nisu u st,i1'r
razdobljima egzistencije ot,e kulture bile na istim pozicijama.
Elementj za podjch-r sopotsko-lendelske kulture su siijedeii:
1. Najstariji stratum dine horizonti A i B Klokotevika, kojima odgcvaraju i na.
lazi iz sloja prethistoriiskog humusa iz Otoka. Taj kulturni stratum oznaden je kao
I-A.rij)
2. Horizonti c i D Klokodevika, A i B Bapske i A i ts otoka, pokazali su identitne
karakteristike. Ovamo iclu i jednosiojna naselj:r Ervenica-Trbuiancir;) i Gornia
Eerbrina ,Topr:lice". To jc stupanj I-8.
.1. Horizont E Klokodevika, horizont C Otoka, stratLrm I Sopoter (Vinkovci), Errrr:-
nica (Vinkor.ci):rs), te horizrtnti C-I, C-2 i D kao injin-ra pripadajuie kuine osnot,e ri
Bapslicj, Jrokaztrju za.itrcinidke lillaliteristikc. Ttr se vecl poiar-lirrje i dostr nor,ili

49
oblika u keramici, a to je i vrijeme dosta rnasovnog prodgra r.indansl<ih obiika
kc-
.amike u isrodnijiia obiastima. To je vrijeme II ili srednjeg stupnja (odnosno
faze)
ove kulture. Podetkorn ovog Yrcmena prcstalo .ie cgzistlriri kod Klokoi"i-
vika' Bapska je nako, ov.g razdobrja doila u posjed viniianske "ou"t3"
kurtr-rre.
4. Straturn II Sopota (T. i) i horizontl D i E Otoka pokazuju i<lentidnc karaktr.
ristike.:c) Tai je vremenski horizont oznaden kao III ili mlatii stupanj o,;e kuiLrire.
S ovirn stupnjem su neka nasel-ia zarrr5iia svoju iesto d.ugu egzistenciiu, a cia potclri
viie nisu bila naseljavana (teilovi Otoh, Sopot, {fermannov r,lnogracl koci Osiic'ka),
:r gornji irorizont int u pravilu pokazujc unistenje naselja od poia_r:r.
Na temelju goi:e izloicnog n.,og,ie je sopotsko-lenclelskr-r kulturu pociiielil.i na sii
je de6i nadir::
i. Starija I'az.a * stupanj I-A
2. Starija t'az,a stupani 1-B
3. Sredr.rja taza- stupan j trI
4. ft4i:r,da faza ---- slultan,j 1{I
Sr;potsko-lendels;ka ki-rltura nastaia je na kasnostardevaikom supstrai,u, d,i.ia ie
tizionomii:r pocl ur.icc:ijem novil.r sliviiianja, koja je clonio poietak sreclnjeneoiit-
skog vrenrena, vci hila djclomiino transformlrzina, odnosno uskladena s ukusoil
ncvcg vrcrnefia. il-em:r tome ie vei taj supstrat bio pripremijen za promjene koji:
ie dcdi. T'akav, trzrnslormirani kiisnostarievadki supsurrll- (spiraloid B stupanj) bi,.r
je iedna, i to dini se jad:r, kompouenLa u pro.esi-l sivaranja sopotsko-lendelske kul-
turc. Di:r-rga komponenta bila ie rezultat djelovanja r.inianske kulture, prr,,og pretl-
slal'nika srecln.ieg neoljta u nadem Poduilar.lju. Kao jedai:r od najmarkantnijih
eksponen:Lta balkansko-anadolskog kulturnog kompleksa, r.ini;rnska je kultr-rra, ;r
napose sama Vinda, poslala snaZni kulturni centi.ir, koji ie utjecao na susiedna pt.r-
clrudja. Najraiiiji takav utjecaj izglccia da sc r,rSio upi:1r,ro Ll pravclr slavonsho-sr|-
-jemskog poclrudia. Iiovi elementi koie clonosi vincanska kultura su: rcdukciono
peienie posucla s proizvodin:ra sive, tamno sive j crne boie, sa sjajno poliranonr
prevlakom; ocl ukraiavanja kan.rlirzrnje, elekat glaianja (Politr-rrn:ruster), traka-
sto ukra5avanje urezir,;ilriem-i ubadanjem: talioclcr i iriz novih oblika posuda. \'rir;
jc vaZno konstatirati da je novooblikovan;i .slavonsho'srijemska lokalna kulturn:r
grupa prellzela samo dio tih vinianskih, za to r.rijente prilidno >re'rrolucit-rriarnihu
noviteta. Tr-r su nr:l,a tehnologija pralljen.j:r posuda tj. redukciorrc pcienje i poli
i'ana prevlaka (stardevadka keramika ncma prcvlake), i samo poneki t indanski obliil
(kup:r na nozi r.rapr.). Bikonidni su oblicl u cjelosti, i u isioj profilaciji, prc:uzeti oii
kasne sialdevail<e liult-ure,'lr') k,.lja ih je:ili preuzcln, na.iv.jcrc.i:itiiije, poci u.tjeca.jeir-t
najraniie Vind:e (horizont zemunica i jama- u Vindi)" U kojoj ic rrricri vindansi,l
komponenia u genetskom procesu sopotsko-lendielske kulture bila rezuitat utic,
caia ili sl;rbije etnidke infiltracije, teSki: je reci.
Sopotsko-lenc1clska kultura nasli.iedila je oci stardevadki: kultur:e i svoi clekore-
tii.ni kritc;:i.i. Posrido nove kulture preteino je ner-rkraieno, a ukoliko i iest onr-ia
l>raclaviiastim, rogolikim iii nosolihirl plastidnirrr izbodeniima, oclnosno -krac'ini
r,iin,i.iai'n:r", ili ovalnin: udr,rbljenjirna iz-r,edenim u duborezu. Tek u I-B str-q;n.irr
rloii cc tr r-rpotrebu i k:ireliuii-rje. tl tokr-r iitavo-.. clal.!eg razrrojnog irrilLresairr) o(1rr
cc ovr liultura pli svoijni tcnrcl.!nim r:blicinra bikoniinim zdjelama, bikorriininr
-
50
londiiima i loncima, kupama i kupama na nozi. Repertoar oblika ie se naravno
ocl
stupnja do stupnja poveiarrati jednim clijelom kreiranjem samostalnih oblika, a
-
clrugim diielom preratiivanjem iii imitiranjem vindanskih uzora, ali ie brojdani
omjer uvijek biti impresivno izraZen u priiog naprijed navedenih temeljnih obliLo.
Uoiliivo je prema tome cla je sopotsko-lentlelska kultura jedna kutrturno-etnidka
grupa pi:ivrzena tradicijaina i u sudtini konzervativna, ito ie njen prije svega
keramidki inventar udiniti u prilidnoj mieri i iednolidnim. -
-
Oclnosi izmedr-r sopotsko-lendelske i vindanske kulture nisu se uvijek ocivijali
tavnomjerno i istim tokom. u I-A stupnju je disti vindalski import (kod sada.
rrjeg stanja istrazivanja) posve odsutan, i-r I-B stupnju samo sporadidan (otok,
Bapska).r) u II stupnju je vindanski import s jedne strane vise ili manje pojadarr
(Bapska, otok, Klokoderixl, a s druge strane u tolikoj mjeri masovan (Ervenica,
samatovci),ir:r) da se kod povrsnijeg promatranja sti6e utisak cia se radi priie o vin-
tanskim, ncgo o sopotsko-lendelskim naseljima. R.adi se odigledno o jednoj snainoj
kulturnoj penetraciji Vinde c u oblast zapadnog Srijema i istodne Slavonije. Na
prijelazu I1 na III stupanj do51o je i do etnidke penetracije vindanske kulture pre.
rna zapadu, ali samo u podunarrskoj zont, i to sr.e do Vukovara (Berendijev vino-
grad). Bapska tada postaje takoiter vindansko naselje. No zanimljivo je da se na
sopotsko-lencielskim naseliima vindanski import nije povecao, nego prije smanj,ii>
(Otok, Sopot).
Na temeljr-r ovih kulturnih relacija izmedu vindanske i sopotsko-lendelske kul-
ture moguie je, bez te5koia, uspostaviti i relativno-kronolo,Ske odnose (apsolutnc
rlatrti:te lrebat rlc n:1ra\rno uzimati uz izvjes;nu rezerv:-r). Kako ie o tim kronolo5kin-r
oclnosim:r iscrptyc raspravlieno u jednom drilgom radu:rira), ne bih se ovdje upustio
u cletalinija obrazlaganj::r. hia tcmeliu ovdje navedenil-r kronoloSkih elemenata, kat'l
i |asprar-e o kronolodkom poloiaju sc-rpotsko-lendclske kulture u vei spomenutom
radu, moguie je preclloZiti kro.notoiku tabelu 1 (prikazanu na slijedeio3 strani).
Sopotsko-lendelska kultura je u Vinkovcima, i u vinkovadkoi okolini, bila izu-
zetno gusto rasprostranjena. osim lokaliteta Ervenica Trbusanci (I-B stupanj),
Erwenica (II stupanj) l sopot (II i III stupanj), bila- je joi zastupljena naseljem
kod "N{arice" (II stupanj), na,Pjeskani< (IIi stupanj) i bivSoj Brodskoj imovnoj
opiini (danas Ekonomska 5kr:1a; III stupan.j ).
SopotskoJenttelska kultura ie takoder jedna od kulturnih pojava balkansko-
arradolskog kompleksa. ona je svojim utjecajem na podrudje zapadne Mailarske,
Slovadke i Nloravske uslovila u tim podrudjima stvaranje regionalnih lendelskih
kultura (Zcng<ivdrkony-Leng},e1; LuZianky-Lengyel; moravsko-lendelska kultura).
Na taj natin je utjecaj balkansko-anadolskog kompleksa prodro durboko u Karpat,
sku kotlinu.
Egzistencijr-r sopotsko-lendelske kulture prekinuo je (jednako kao i vindauske
kulture) doiazah jednog novog etnikuma, nosioca badenske kulture. Naseiia su, iini
se, stradala r-r rarzaraiuiem poiaru i mnoga od niih viSe nisu bila nasel.javana (Otok,
Soptil. Hr:rrmannov vinograd kod Osiiieka). Ta su zbivanja u.iedno oznadila i krai
rrculifa ti rraiinr kraievima i podetak ieclnog novog razdoblja eneolita ili bakrenog
dclbe.
-

51
!

Sjeverna Istcdna Slavonija i Zapadni Srijem

Srbija Lokaliteti

Stardevo Spiraloid A
Vinda
m
Spiraloid
B
3200 _ 9,0 Vinkovci, Ul. 1 maia 32r10
ObreZ
Starder,o

Vinda Spiraloid B
A
3100 _ ,1100
Vinkovci-TrZnica, hor. A

8,0
Klokodevik, hor. A
3000 3000
Sopol - l.en.1el Olok, preth. irumlls
B-1

I.A Kkrkodeyik, hor. B.

2900 7,0 2900

Kiokoievik, hor. C iD
Bapska,hor.AiB
B2 IB Orok,hor.AiB
2800 Ervenica-TrbuSanci 2800
Gornja Bcbrina
6,0

Klokoder.ik, hor. E
2700 _ Otok, hor. C
2700

L I1 Bapska, hor. C-l, C-2, D

Err,enica
Sopot, pr. huurus, hor. I
2600 li 2600

D-i Otok,hor.DiE
Sopol, hof. II
2500 _ 3,5 III 2500
Osi ick-l lrt rtrtanllu\ \ irloir.r.i.

D-2 gornii horizont

2,0
2400 _
VrLdeclol (Craclac), hor.
Baclen A ispod poda stariie ba(ienske
gratt. faze

Kronoloika t:rbela 1

52
 3. Eadenska kultura
Baclenska kultr-rra proclrla ie u Karpatsku kotlinu vjcroj:rh-ro iz unutraSnjosti
isttitluog dijela Bailianskog poluotoka,rli; :r rneciuricdie Dun1t,:r, Drar,e i Sarrc
ie zatr_
zch orl Zetluna t1o PoZeSl<e liotline. Problcmom bacienshc kulturc u sierrci:ncrj Jugo-
:lilvi.ii' i to s obziroln ua p'rclj:lu orre I'uiturc, pozabavio sam se jcdnirl ranijirn
fr.i,
Iikoin. Apsolutno kronoloiko vrcdnorranje badensk.ih stupnjer,a, precllo;eno u tor-rl
laciu, koligir;lo sam u jeclnoin clrugom lekstu.:r:)
Baclenska jc kultura iedna od cLosacla rra.jsl;rbijc istraZenih i ooznatih neolitsho-
enr:olitsk,ih kulturnih pojava r,inkov;rcliog podruija. Vei pr:eko 50 godina poznsto ic:
u literaturi nalazidte na raskridu p1-Lg,-. Vinko\rci Bcogracl i potoka Barica.:r(j) U
sjerret'oistodnom uglu cxrog laskriia na povriini zernlje - nalaz,- se i daniis fragmenti
Pretezno grube keramike. Nalazi (Arheoloski rauzej Zagreb) su ugl. zastupljeni
vriiiirna s trakastom clrSkom, i to ner:rzvijenog (stllpn.ia A) i razvijenog tipa (stu-
;tanj B). Lokalitel ie pc srremu sudeii prip;tdati podetku B stupn-j3 orre kuiture.
Drugi, ocl ranije poznati lckalitet .je Dirov brijeg, :rli su nalazi neclovoljni za preciz-
nije vremensko opreclj el j ivanj e.
sondaino iskopavanje na Borincima (1964. god.) dalo je jednr-r jamu (v-2) s dva
horizonta: doniim badenskim i gornjim vudedolskjm. Bacienski su nalazi malobrojni
i uobidaicnog izgleda (T. 18i1, 2). Na temcl.iu jednog kaneliranog fragmenta (kane-
lirani preplet, T. 18i 1), kr:ji bi trebao pripadati jednom pliiem vriu nerazvijenog
tip:r, imam utisak da bi se ovclie moglo racliti o jednom ranijem razcloblju
panj ? badenske kulture. A stupanj badcnske kultr-rre mogao je trajati - Aodstu-
2400.
-
2300. g. pr.n.e.
o.
-
,1. Vutedolska kultura

\""li'cclolska.ic kuiture na.jattrktilnija r'ncolitslia kuIt.r-rlrr:r po.iara Lr Kallt;rt.skqi

hotlini. Jezgra nicnog lir.sllrostilania nallrzi sc ript'a.,:o tr gr':l3iinclrir slaygpskg.sri-
jemskorn poclnrdiu, grdje .ic u:-rroi'ito u vuii:clolskoj zori izuzetno bogato zastupl.ic.
na.iJ7) No i u Vjnkorrcima je prczentirana r,ilo lijepim nalazima i-ra nekoliko loka.li
tct;r: bir,Soi Trinjci, lokaciji Narodnog magazina (bivia slomor,iier.a robni.r krria),
Elnenici i Krnjaiu. Svi su o..,i slui;rjni nalazi vei rani.ie objarrijeni.rs; U novi,ie vri
jcmc' (prilikom rigolirania) otkrivena je i na Borincirna kod Jarmine.
vr-riedolskom l<ulturom sam se barrio u viSc nzrvrata:trr), prvenstrrcno iz aspekta
str'.pnjevanjzr ikronologiie. Neke gd iznijetih postzrvki bile su kasnije korigirane,ro)
ali du iskoristiti ovu priliku cla detaljnijc obrazloZim korekture i nadopune raliiifu
svo.iih rador,a. U tu iu srrrhu koristiti i oi,dje prikerzane nalaze s rTrZnicen (T.7-9)
i Borinaca (T. l8/3 11; T. I9), jer su iskopar,anl'a na tin.r lokalitetima i poduzeta radi
provjcravanja teorctskih postzirrki, .jedrrako kao i o."'cgodi5nje iskopavanje na Vu-
iedolu (t. zv. Streimovo kuhumziite).
Obzirom nzr neclostatak takvih lokaliteta (zasada), koji bi narl u rrertikahtoj stra-
tigrafiji prikazali dita\r erolucioni proces vudedolske kulture, primijenio sam u
svom pokuiaju s.intetskos obuhvaianja ove kulturell) metodu regionalno-horizon-
talne stratigrafije. Naime kompariranjem razliditih lokaliteta s vi5e ili manje razli

53
ditim obiljezjima materijalnih proizvoda, a sa jedne regije (Slavonija i srijcm),
poku5ao sam izgraditi jednu razvojnu skalu r'udedolske kulture. Niu-avno da .i :
ovdje tipoloiki metod, sam po sebi riskantan, bio jedna ocl osnovnih potpora. Usti
ied takvog viSe ili manje tipolo5kog poduplranja, iako jc suitina samog postupkrr
u danir-n uslovima bila iedino prihvatljivo rje5enje, moralo je doii do nekil-r grr"rtr-
ljih gre5aka. Najveia ie gre5ka primjena >kriteriia rustitnostiu, koji sam uzri,
kao valorizacioni kriter:ij za svrstavanie u najmladu fazu vudedolske kulture. 'llak..,
ie Mitrovac pripao toj posljednjoj, odnosno tzrr. hr-ustovadkornitrovadko.i fazi,:i,
pa su se tako u istoj fazi naili najstariji (Mitrovac) i najmladi eksponent (Hri.sto-
vada) rrudedolske kulture. Ta ie gre5ka kasniie korigirana.<3) No u merfuvi:cmenLr
su se pojavili ,i neki novi rnomenti, koji na neke aspekte postanka vuc:edolske irrrl-
ture bacaju znatno povoljnije svjetlo.
Froblem geneze i evolucije vudedolske kulture doticao sar-n
ranije u vi5e navrata. U najranijem sam radu o tom pitanju preclstavio razvoj vu-
dedolske kulture u detiri taze:1. protovudedoiska (: Kostolac); 2. rzinija (Ljub-
liansko barje, dio Z6ka, jedan predmet iz Vinkovaca); 3. zrela (Vudedol); 4. faza
degeneracije (Hmstovada, Sarvas;.aa\ U drugom pokuSaju sinteze ta je podjel;r ved
doZivjela znatne izmjene. Ostale su detiri faze, ali dr-ugadijeg karaktcra: i. rana
faza (Lovas);2. zrela iaza (Vudedoi); 3. faza opadania ili sarvaSka (Sarva5); 4,.
faza degenereicije ili hrustovadko-mitrovadka (Hrustova.Ja, Zecoui, Lllitrovac).1:)
Iznosim ovdje obje ove podjele kao instruktivni primjer u kakve protivrjednosri
moZe dovesti pretjerano upiranje na tipoloSko i estetsko vreclnovan-ie. Medutim,
neki ie elementi iz obje ove podjele biti i danas prihvatiji.r,i, naroiito iz ovc rlrlge,
no o tome kasnije.
Genezu vudedolske kuiture poku5ao sam obiasni'ii kao djeiovanie razliilitih cleko-
rativnih komponenata (erdelisko-rumunjski kompleks, Butmir, te traclenska kultula,
kao posrednik) na lokaini, siavonsko-srijemski lenttelski supstrat.r6) Najvciu .ie pr.,-
tedkocu ovdje dinilo savladivanje vremenskog hiatusa izmedu sopot,sko lenclcLskc i
vudedoiske kulture (tampon zona: badenska kultr-rra). Ja bih clanas io5 r"n,i.iek iri;-
dirao za ovu tezu s pokudajima neSto dr-r-rgadije argumentaciic. Naralno rti gertezl
vudedolskog ukraSavanja nije bila sretno formuiirana, aii iz drugog t'azioga: z'..rt,3
pogreSne interpretacije najstariieg stupnja vudedoske kulture.
Da bismo mogli izdvojiti najstariiu grupu nalazi5ta i nalaza vudedcrlske irr-rltr-rre,
potreban je kriterij pouzdaniji od tipoloikog. Kao faktor mierila uzeo bih k o s t o
iadku kulturu. Danas je potrebno kostoladke nalazc: ipah tletirali kao s;iii'to
stainu kulturnu po.iavu, a ne u sklopu badenske kulture, kao Sto sam to raniie dinio.r'l
Kostoladki nalazi dalaze u slar,onsko-sri.iemskom prostoru u praviiu bilo uz kasnc
badenske, bilr: uz ranije r,rccclolske nalaze. Iz oi'ogodiSniih iskopavanjzr na Vudc-
biv(e Streimovo kukuruzi$te moguie ic izvesti siijededu strati
dolu
- lokalitet
glrafsku i kulturnu sliku:
-
1.2,05 zdravica:
*
2. 2,65 2,25: mje5avina sa zdravicom;
3. 2,25 1,85: prethistorijski humus; u gornjem odsieku badenski nalazi;
4. 1,85
- 1,50: badensk:i horizonti A-1 i A-2; sttrpani B plus Kostolac;
-
54
 5. t,50 1,25: horizont B; nivela-cioni nasip; kostoladki i baclenski nalazi:
6. i,25 - 1,0: horizont C: raniii r,uieclolsiri gradevnihorizont; kostoladkiimport;
7. 1,0 -*- 0,50: horizont D; rrtadi graclevni horizont;
8. 0,50
- 0,0: subh*nr--rs i h,mus;'udedolski
v,iecrorrki i srerdnje'jeko'ni nalazi.
Potrcbllo ie nagiasili da kostolaihi nalazi dol:rze u ;r;:;rviiu ii si;ri-ijem v1r\ec61-
skolr i b:rllcnskom horizr:rtr-r. ito se posve poklan;r sa raniiirit opservacij:rma V. nIi
loidiia za Vudedol i S;rrva5.''s) Na taj nariin se n'roie kostol;riki r-naterijal koristiti
liao valorizaciono sredstrro za vrcmensko oprrd.jeljir,:rn,ic vuiedolskog
ri.latcrijala (iz horizon:rta i z;rtvorenii:r natrazil),,-r smislu _ctar:ijeg i n-rlarleg. U t.ezi s
l. rlsiolcem intanlo joS jcclnu sretnr-l oiiolncst, ti. rla ga clanas im:rmo kao sam.ostalni-i
liuiturnu po.lalu u centrairro.j llosni Fivnica kccl Odiakali') -* i u PoZeiko-j kotlini
(srednja Slavonija) A5ikovci -
Vraij:rk (ArheoloSki ntuzej, Zagretr, nepubl.).
- -
Ja sam revicUrajuii podjeh-r izdvoiio &,litrov:rc kac prcdstavnika" najsLarijt:
r;,rni-jr-r
laze viLiedolskc kuiture i time liorigirao prethocinti pogreinr-L interpretaciju o\rog
lokaiilet:r.:'i') Niz prolila zdjel:'i iz illitro,r,ea irna liostolail<i l.;araliter, a i brzrzdasti
rikras ie u mnogome poclsjedati na l{ostolac.ll) No frapirajuia ic upr:rvt.r slidnost
izmedu ukrasa ;rckih iiostol:rckilr nala,za, iz A.{ikoviiczr i lvlitrovczr. ASikor,ci sr-r. u znat.
troj mjeri opcl sr:ocini Pivnici, jedino je skal;r ,-rkras;r neito primitivnija oitncsno
slabije razr,i.iena. Aiikcr,ci su inaie r-rc1z,r1jeni crl- X,4iirovczr 12 krrr (ziadnc liniie). tr
izmedu Pivnice ilVlilrorrca naci ic se takoiler,loCirn.il-r tadaka..:r) Mitrovcu je od vu-
dedolskih lokaiitet;r n:ijsrociniii BelcgiS (koc1 Zcn-runa), ko.]i ima i kosto-
iadkog import:r, a potonr Lovas koji takodler- $andine ima kostoladkih rralaza.
Ako pc,3emo, dakle, oc'r toga cla narn Mitrov:-rc i BelegiS prezentira.iu podetnu fizio-
r-iomiju riuieckriskc kultlrre, oncla imamo pled sobum t,rlo siru.in-ia(ni repertoar \ru-
ciedolskog ukraiatanj:r. To su prijc srega Aralirane ili nreiom ispr:njene trake, cili.
cak nrotir', prazni i:onrbo..ri u ir;rfiranoj tr'aci, motiri pjeidanog sat:i, nazubljene trii-
iie ikonadno primitivna. rozcta.i:r) Kakc se vcci ilio ovih uzoraka na"lazi i na a$iko-
r,:rikom hostolackcm nlaterijalu (or,a.i Kostol;Lc ic doii,ro u Slavoniiu rrierovatno
preko sje..rerne Bosr',e), moie se dosta pouztlaro irfctpo3tai,:iti da je podetni impr-rls
za dekorirauje keramike najr:anijeg vuiedolskog loniarstva bio kostolLdkog
izrrora.;a) Na taj nadin ie:i(ikovadhi tip liostoladlie l<uliure dcrbiti u izvjesnom
srnislu ),protovudeclolski< k:r,raktr:r.:'it ptslji raztoi riuriecioiske ornamentike, koji po-
kazuie ngvjerovatni ra:,-m:lh stvar:iiacl<c n-ra{te svo.jil-, iircatora. treba pripisati spo-
sobnostima lokalnog st:rnri.",iri6l-r.'a, :r ne strauim izlorinra.
Sto se tide repertoara obliha, iin.jenica ie c1a se n:r-irreii djo vuiedolskog inr,en-
tara oslanja na sopotsko-icniieislie Ltz{:$e, 7 taj sc i.ikat ne moZe mirnoiii. Problem
r,remenskog kontakl;r iz:,medu or,'r': rlviie kulture ostaic i dalje otvoren. U PoieSkoj
kotlini im:rmo n:r jrrdnom u:hcn poci;'tid.ju (ft{.itrovac, Gradac, .\iikorrci) jednu
n6yjglovatnu knlturnu hctcrog.ncsl. Pcrecl sopctsl<o-lcniielske zastupljene su ovdje
lasirrjsk;i, badensk:t, kostol;,rika i rrudeckriska l<u1tura. Vriieclolsl<;r je kultu-ra or,dic
ipak, moida, rnogLa konlalitirati s jcclnom reta,rdiraiLoil soootsko-lendelskom kultr-L-
rom (moZda u brclsi<om hraju jcr je badenski cinikum nasr:l.javao samo nizinske zo-
ne), ili je mc.Zcla primila le:-rcleloidne oblike posredstrro,rn lasinjske kuiture koja jc u
svojoj ranijoj fazi jo5 bila dosta slidnar sopotsko-lenttelskoj, od koje je takoder pre-

55
Llzela veii dio c;blika posuda, Ovo ie pitanje mc)dutim riieiiti jr:dino istr.aii..':ir:.ir ir:r
trim pudr-utju S!avoni.le.
Fotljela vudedolske kulture Lle sc cl:rnas rnoci prcrl<-ri-lti ip;i,l' zrurtnir
rivjcrliirriie nego priic cleset gocllna. [i osnorli bjir oslao kocl ietiri stuuria sa iz,
v.iesnirtr moclifikaciiarrua, ttat'i.ti;ilri korl zatin.icg str,tprr jr-i, ktiji sc 11:rnus t.rti lut,s lr
:,,natno sloieniicnr sr,.ietl'.r.
1. Raira Iaz.a ili stupair,i ;\
i Si;ivonija ()d Zrrillurla r1o Peitikc kollile. Cllari-
Podrr"'li.jc rasprllsliJ'i1nia: Sri.jenr
na n:rlaziifa: N{itrovac (kod Kutjcva), Loveis i Belegi5 (Sandini:; kocl Zt:rnuna).,;ii,
Oblici: bikoniine zdjele, bilionidno-z:robljenc i trbuSaste zdjcle (ltrstolaikc pnr-
tilacije),ri) trikonidne terinc i bii.onidni lonci, kupe.
lJkraiavanjr: postlrpci: brazdasto urezivanje (rrt-radauic), obii'no irr',.:.
zivanjc, duborez - tehnitl<i
i rol'aienie; uroiivi: Sraliraine i1i i-nicionr ispurjernr irakc; :'
pr:rzni rombovi u 5raiirzinoj traci,:,l) ciirciik ir-rotir'(ncgati.r,an lr Ir'aci),(ii') rn,iti'.'
pieSdauog sat:r (kiepsidre),(tr) n:rzubljen:r traka,rrr) r-ubasti porlilrri Lrzori.k,(lr) igli-
ciast.i porubni nlotir,,a') cik-cak porubni uzoraliii:'i) i. napokor,, .icdnost:rr,.ne r:.ozr:-
ta.titi) Potrcbno je napomenuii da su sve ukrasne tchnihe uglavnorl r llriomicruu
zastupljene s neSto iadom prevagom brazclastcg urezivanja.
2. Srednja ill zrela fa za
Podtudie rasprostiranja: uglavnom - starije razdoblje ili stupanj E1
bez promiene (krLo kod A stupnja). Glavn:r
nalaiiSta: Vuiedol (Gradac, Streimov vinograd, Sireimorro krikumzi5te i r,jc-
rovatno Karasoviiev vinograd), S;rrverS (stariji luieclol,ski horizont); Hrtkovci,
Borinci.
Oblici: sav repel'toitl s Vur-:cdoltr (Grac]ar:)'i;zl bitno:rxlr'lcnienti str: niski tr'bu-
iasti vt'r:evi s 1rakastom cirikorl (T. t!1,':,3),(t') krrl;r' ',ru klsLolilio pandaslo; n!.)/,i.
ztl_ielice ua irctir"i tlepastc trugc, rkarlit)nic.( i llr:r1.lrlnt: i-liric; pr:ali'll lii'cr:.r r-r
olom stupnju jclS nr:nra.
UkraSarra.nic. LI teirnidkom smisltl iz.r-trt,il.s.ic ticrrninai:ija konrirrnir':uro* pr-rsii.ri'il.ri:
cluborcz -- r'olaicnje ureziv:,.nie ubacla;l.je (T. 19,'1,5,E); no i,iic ili rii::rr;i
sanrostalno, brazdzrsto- se urez,ivanic- i cliilje z.aclri.alo (T. lStii), ali ce rlcidc d<r
laziti u kornbinaci.ji bilo s ubadanjenr (T. i816), bilo s cluborezom (T. 18 -5); ril:j
dno ur:ezivanje s ubac"an.icn-r clolazit de de5ic na pr;initivnije ukraicnrm prccir-ri,,'
tima (T. 19i1,7), ali i u r.rlo iiiepoi izvedbi (T. 19,6). Gruba ie kcrarnika Lriri
i'r:.rjie-{ie ukreriena tankim barbotinshim Eremazom i otiskcrn nokta (T. 18'7).
odnosno plastidnom trakom; riede r-loiaze snoporri ureranih lirrija i rrl.l1;a':rsi(,
trrezir,:inje; najljep$i je nadin ukra$;rr,:rnj:l g:r:ube lir-ramilic - ;'e:brasto (plasti-
dno) ukraSavanje (T. 18,18). U ovom stupnju dciazi i niz precimcia posebnc n:,i-
m.jene, diia, funkciia nije i;rsna, pa im se sto:a obiino pririaie kultni hai::rirler.
To su "Zrtv;ni sto1ici", "sakralni rogovio, r:rzlidite "liutiie" (T. 18131.[t; No kr-rit-
nog ir karaktera zacijclo biti plastili:, bilo zor-,morina bilo antropolrl.-.)rln:r.;i;)
U ovom razdoblju u prer'.,ilu dolaze kao impor:t kostoladki nal:rzi (l'. i9.9). kcli
su iduii bliZe istoku sve gu5de zastu-oljeni (H,"tl:or-ci).;tl
3. Srednja iii zrela laza - mlade- tazclobljc ili str-rpar-r j B-2
Poclrudje rasprostiranja; Srijemi Slavonija, Baranja i rumunjski Banat (Nlcrl-

-56
 vcche),;!) a pod kor-r:lc ovog slupn.in I sjc-r'erozll.padna Hn-atska, a r,.ielo,
clo'r'a
liitno iSlovlrni.ja (Ljubljanskt-, baric), Bosnii (Hrr-rstgvac\a i Zecol,i) i Surrracliia.
Tnrt'e u slltYoitsktr-srijernskortr poilruc\jrr.ic or.aj stupan.i zaslilpljrIr n;t iilrir,.e.tlcrir
bri't.ju nala:zi5t;r.
Oblii-:i: k:ro u l'ri'ctiror,lttortt slttpti.iu; rra.italniji novi oblik ic r,r'i'sr t:iLirrillii.rrirn
ll'rltotlt (11.9,13) i plilit-no velikirn olrlirn trbr-rltonl; p() plvi pui 1-ro.jiiii.iri.i,-.r;t:
r,tiic4 nasuprot traka:itoi ilrici (T. 9, I ).
[]kr'aSar';rrtic.je idcntii'no kao u pr.'tl-torlnoni stupnjrr. Nr''oi sc rrioglir ltrli tl;r
je cloito clo nchog op:rcian.ia u tehnici izr,i-.cibc !li clegcner';rc.i.ic r.ikrasuih lretii,rt
(klo ito szu.ir to lanijc prc.ti:ro51a1iljao).
Poli konac o'tog razciohlie cioilo jc'- kako sc i'ini ,-|-r prcucttaci.ie u prlr,trL
'tapada i iugozapacla (Slovenij:r i z:rpadna Bosna), te
.ir.rgoi-s1ol<a (SrrLnar-li.ia).
Itrade u sl;rvonsko--s;ijernskom procirrii:jrr .ic ova.i sttrpiilri zastupl.icl ni.r lul,i\:rden]
hro.iu nalazi(la"
-t..Kasna. Ittz.tt ili stupani C i regionalni tiporii
Pocimdje rasprostiranja (generalno)l mecluriedie Sarre, Dur..avlr i Dra.'.,e, Austli.jlr,
zapadna Bosra, zapadna Madarska, istoin:r l4adarska i iuina Slovac\ka.
Gl:rvrra nalaziSta u Srjjemu: Opatovac i Sotin; u Bosni: HnlstcvaLra i Zecor,i;
-
u Slorreniji: Ljubljansko barje I.;:r1
U ovoil stupnju dol:rzi do razbijanja jedinstrrene fizionomije rrucedolske kulture,
i rio stvarania regionalnih obiljeija i regionalnih tipova.
Slar.onsko-srijemski tip (Opatov:rc) izgleda da se protezao od zapad-
no-u Srijema clo biclo'r'arskog krtril (Veliko Trojstvo, Nlartin3c).;1) ZrL n,iega s,,r
la.ikarakteristid'nit'e kupe na nozi sa iz\,ua.nirr (preln:r unutrl) ruhgnt ustl i
rtiicotrt lz r"ub tt-.tai;), i i'ii-cvi s i:ilindriinim vralonr ibilionii:nin1 fi'gpl111;111.?rr)
llkrasi su preteZltr izlr:clct'ti obiininr blazrl:.rstinr r-rlczir';rr-r.icm rr Lornbinaci.ji s
dtthorezorn. Onrltrnetrti stt tt odttosu n:.i Lrl!l':.1iclr'.t poit'5inu vlkr iazli.il:r.l.crri. a
ktrt irir' s! pttl( lnLr tt';tka.lr rtrllii i.
Sior.ettski (tjublianski) tip q]-juirliansko 1--rl:ic).ic oiruhlriiao slo.rr'
nai-ku Posar,inu, cYini se i sjelcro;z:rp:rritlu [:In,..ilsku clo R:'iZcr,aca (Apaiola-c),;; tr:
Atrrtt"i.itr.;s) Vocleii su oblici vrd'cvi od kojih neki imaju r,riicu prL-ko jrrrta trakr-
stc c1rihe,7!i) rlmlo-rei'o) i kupe na lirstrilikoj nozi.sr) Ukraiarranic je takotler raz-
ri.jedcno, pretelno izvecle:lo brazdastirn urezivanjem (uz cluborez), ali desto i
obidnim urczir,anjcm (uz duborez). Moti-,'i su najdeiie trol<uti, lirstovi, rombovi
i rr-rzete, c1ak1e inr.entar iz B-2 stupnja, :rii drugadiie interpretiran (r'i5e linearno,
pollut veza, a manje puno i >masivno<, k:rko djeluje klasidna vudedolska orna,
mentika. koia vi5e lidi na neki folklorni tepih transponiran na keramidki ma-
terijal).
Zapadnobosanski tip (Flrusiovad:r i Zecovi) prostirao se (kako se za"
saCa mo:c konstatirati ) rrii podruL:iu zapadfie i cljelomiino juZne Bosne. Vocieii
oblici su bikonidne zdjele, trbuSaste terine, bikonicni i naroiito trbuiasti lonci,
odnosno amfore, vrdevitr) itd. Radi se dakle vei o modificiranom klasidnom r,'u-
dedolskom repertoaru, a i o drugaiijim procentu:ilnim odnosima (na \rudedoiu
i '.r Vinkovcima uodljivo dominiraju bikonidni obiici). Ukra$avanje takotier ima

57
 svoje specifidno obiijeije. Ono kao da dini korrprr:mi5 izmedu klasiinog Vuie.
clola i Ljubljansl.-og barja.s;r) U tehnici ie dorninir:atr obidno urezivanje, ali ie
kao najmarkantnija tehnika nastupiti Zigosano (kruZno i1i lrokutasto) u'o;reia-
nje;st) obilno se upotrebljar,:r i duborez, takoctcr i bi:;r.zdaslo urezivarrie. Opia fi-
ziouomija otog titra, tlza svo formzilnc obilje clci;or;rtivnog jnrrelitata ci;ri,r t'Li-
stir.ini utisak.
Regionalne tii;oric u &{adZar:siro-j (Ntlakd i N-,,irsig) i Slrv;ril<oj (eaka) riotlknuii
.lu u sli.iecleicrn pogl:rv1ju, poito oni rri:emenski vec posve !,r:ar.,itiraiu rat-iorrl
brondanom dobu, a i disti t,uiedolsl<i clen.renti ce kocl i-rjih ititi od rispt-ttrcp.
znadenja.
Poi:rm niza regionainih -r;"r ijar.i:rta iii tipover ri ra'zCoblju kasne vudeclolske k'.11-
ture moguie je ob-iasniti dispei'zijom vuieclolskog etnikuma, koii ie l.asllt po
razliditim str.urama Balkanskog poiuotoka i srednie Evrope izgubio svoi pn'o-
bitni stvaraladki potencijal, nalazeii str r,ec Li slrlonu svoje egzistertcije. Na taj
sr-r iradin razliditi lokalni faktori (lrnogi joi u.",ijek nepoznati ili nedovoljno po-
znati) mogii .rd$e ili ma-nie utjecati na c,bli}<olanje regionalnih fizionomija ove
kulture. Takoder i neclostatzlk jcdnog snainog kulturnog centra. jcr Vudedol (1iar.
skup naselja) u to vrijet;e viSc ne r:glzistira, iz i<ojega bi zradili ktrlt,-rrni impulsi.
ieclan je od faklor:i koji se ne smije zanr:mariti. Or,,ako razbijena i rasuta, r,tt-
dedolska kultr-ir-a jc izgubit,5i svoiu snagu postal:l neotporna podlcga koju ce
lako svladati nove einidke grupe, s koiima ie u ove kraier.e do51o brondano do:b;r.
No n.ien utjecaj na ox,io kulturno.razdoblje ipak nije bio m:rlen,ar-rnekimpoclrur'-
jima dak i vrlo znadajan.
Kronolobko vrednovanje r,udeclolskiir stupn.ierra, treba bazirati n:i sli.lr:-
rledim elementima:
l. Kostoladki na-1azi clol:rze na, Vu[edolu (Gra.c1ac, Sireirnovo hr-rkuruziSte) u lrrl:t
cJem baclcriskor:n i stalijem t,.iiedoishcrm hoiizontu. Takodel i u l'ndeclolskiilr ilc'
rizonlim:i r-iekil-r drugih nalazi5ta (tsorinci: T. 19i9).
j. U ir-rtaktnon baclenskom horizontu na Vuc-:edolu (Streimovo kriLr-rlr-rzi51'e. 196tr)
n:rden ie iedan fragment vuiedolske keramjke mitr:ovaikog lipa'
3. Razrriienu baCensku hr-rliuru (stu-panj B) treba paralelizirati s Trojom II - tr"r'
(u r.i:emensl<i raspon cca 2300.-2{00 g. pr. n. r:.).s5)
4. Iz starijeg vulieclclskog hoi:izonta u s:11]vagu ukopana je jedna jam:r s kalupiir]a-
za lijelanje lzmedu cstaloga i listolikih boCeia, koje je lVlilojiri datirao rr
-
vrijeme tlepoa Poliochniii na I-esbosu, koji stavlja u vrijeme izlazeieg rano*
iz
brondanog de$2,"rr) i1ak1e priie 1900. g. pr. r1.e. Eio bih slobodan stog;r L1:zeti zt"
r1:ttum sti-rijeg vudeclolskcg horizont:r na san'a-iu oko 2000' g pr^ r-1 c'
"'rijeme
5. Kasrra vuicrloiska kgltura prelasl:i ie u izviesnim sludajervir-na i-', ir{adarskoj i
Slr:r,aikoj u svoje ranobrcnia'roclobne ,c1cri."'ateo iz tey.zt ci: proizlaziti cla dc
njena ilonia granic;r :.,:-.rirati (pren-ra podrudjin-ra) izmedu 1850. i 1800 g pr.' n c'
Na terneiju gore izlolenog bio 'oih sloborlan prcdlcZiti siijedcic :tpso t-ttne k].cr
noloike datume:
1. Za & :-:tupan.i vui:ec1olske kr'tltr-rre vriiemc i''rl cc;i 2150'-2100 g' pr' n' e'
2. Z"t B-i stupanj vriieme od cca 2100.-2000. 8. pr. n" c'

58
3. Za B-2 str"rpanj vrijemc ocl cca 2000'-i900. g. pr. n. e.

4. Zt C stgpa6j -.:l.i-ierne oc] cca 1900.-1E-50. (r.r siar"roniji i sri.icmu), odnosno od

tt)00.-18C0. g.pr.t.c. (r-r stcverozapar-hoj Fln,atsl'oi, Slavoniji i llosni).

Nakon ovog iziaganja moguce je predloEiti slijedeiu kronoioiku tabelu:

Sj. Srbija Ist. Slavonija Sjeverozap Zapadna

Slovenija
i jui. Barrat i zap. Srijem Hnratska Bosna

\rinia D 2 SopoL - Lcnitel III

? ?

2400
2400

2300 2300

Birclen
B

1200 A 2t00

Lasinja
:100 Koslolac t100
B

B-t

2000

Ii-2
?
V trCEOOt

1900
1900

C
(Lj. barje l)

1800 (Makd ?) 1800

- Vinkovci
BI Ljubljana
ViSnjica (Ljub. ba,rje II)
ll-?

KronoloSka tabela 2

59
 \,:udeclolski nalazi sa Borinaca
i iz Vinkovaca nisu bitno cloprinijeli *p.zn,t,a,irr
ii,rii.riromije r.udcdorsLc kr-rltule, jc-r je nakon
enormno L-ogatcg rlatcrijara s Grarlc;r
iil vr-ri'etloh'r tciko otekir,'ati nckc r,clike rezuilate ocl rrlalil-r" iskopar.an.!:r. Znaiaj
Iirrl:orraikih lokalitcte je plrrenstrrcno kronoloikog kariiktera.
U l...rtr narn zlr:ltro
i-'ot-lttZt: illtalitnost
'tricrlolskog lrr;r'izonla s ,'Ti-inicc., (r'raiazi r-ra T. 7), tc i.i
Ii.r;rlc 'u' 2,7t5--2,9c rn i r:.ioj pripadajr-iie jamc A, koji inlaiu k:.r.akter zatvorcno!: '*rl.z-i
trrtl::z:t (kuia: T. 8, [-4; jama .\: ]'. t],.5-fui) kao i
.j3pra B (T'. 9). aprtr:"1,i.,';.,ji;ii;;.
iCr'rl'i i krol]oioiki znar'::,.j Fojzrrre pulr'ir'r lrf igv;1 (T.9,
1,13) ovai r1ai1 rorialiter c1a,
i rl'-itlriiko vr'lo rc:irrezurtlt.ir:nih r,ucedolsliih nalaza. pri torne: prije.ir:slcga
r;r dic jerclle rrelil.-c pirifcrrmne r.aze ('r. grl), l<,-l'l ne cioilzi,r.*rli"rro,.jey r,isliri
i li";rgurcnat iednog egzempiara manjih climc:nziir iT. S g). Zuninrliivo ic cla in-iarr:.
r;:ieziitc cialo dosia (.. p.ocentu.lnom s,islu) fragmenita kupa na nozi (T.71,4, .ic o-,.o
5),":) koic su u pravilr-i lijcpo ukraiene. u tchniikom srnislu ineclba jc
ukr:rsa pr_,
sttriir s "TrZnicen vrlo raziiiiita ocl pnrorazrednc (T.7i4,9; Bl10) rlo priliiino pri
-
trrilirrne (T.7t7;8i15). Medu gruborn korarnikorn clidcntni su rreki
n:rsljccleni ba-
rir.rroidni clementi (T" 9,'9,10).
Borinci su kostola,dkiin natcrijalom (T. 1919) datirani ne5to raniier ,TrZnice,,
(E I stupanj; Trinica prip;rci:r B-2 stupn.iu). I o,r,dje raspolaZemo oc1
sa zatvorenini
nalazima: jamom v-1 (iskljudivo rudedolskom) i jamom v-2
1s c1,a stratlrma: b.r
denskim i vuiedolskii-n) .Danas, kacla se krl:,ioloikcr rrrcrlnovanje bazira prven-ctveno
na zatvorenim naiazirn:t i cobrc izclvojcriim horizontima, ol,i poilaci
irna-iu svoj*
lealnri vri.ieclnost.

5. Vinkovadka kult*ra

Iirtto httrri'urro rlol-.l,r u-ustrrl-r[.jg1111 .ie nl r>ft.inici< ]rot.izor.tlilta C, L)-l i l]_l

[.] sllil.rrsko sL'i.iclrtsk.*r g-.,,rr.ir-r-tiirr prcclstavl.i:rjs or,i lrt_,rizonti tsl..i).
i.ui,ru pos'L) no\iLi
irttllttt-trit po jsf il
- r,lol_.a.c'-, lirLho ccnro r-iclieli, obuhliirlrti .rr,.li" rrri,.r,ri.jt purst-
tr'o.je
cr:rolilsho i;i-our:ar:o U krr.iin: sc graric:unr lircce n.icno r:rsirioslir.anjc r,r.lrr
.ic teriko odr:erdili, jel osini \ijnkorrnc:L imarno sarl<-r jo5 nckoliko slui-ai1ih ir:r1u.lr
i;: gr:rnii'no!, slavoilsko-sr:i.iemskog podr-udja (\/uiec1o1, 1.,,ukr_.,,,ar., stari N{ikano\'ci,
s|o ncpul-'I.), te ncmanlo cirugih poda.taka. Pror'ira tome pitan.je gr.anica ove kulluri:
o'sta.ic cli-r clal.iiljcga otvor'.no. I{ako ic o'rra kultura pr:vi ptlt,rik.ir"r-r, u
\/ink,r.cjnr:.1
i lialic-r llaln o\io nalaziite (irirrsa Trlnic:r) claje ciovolino elerni-:lata za delinici.ru ovc
i-'ojai,e, uzimam vilkor:ce kao lok;rlitet eponim i prlclilaZem za n ju pri:iv \/ i r, k o_
r ldka kultura.
Llbzirom na veliku -suslocll nalaza u cclnosu n:r l<opanu povriinu (30,25 r.nj) j. c1o-
bi:u ilifelenciranost hrrizonata, moguic ie izvrSiri izdv;',janie materi.iala oo jrorizol,
tirra i oblikovati fizir;no;niiu rnaterijalne ku]tu:-c pojr:rlinii-r faza ttttr,oia neselja ir
vlijerle virlkovaike kulture. Fri tome ie mogi-L:e uoiiti .,.cdu I':u:lit-u u iiultgi-n...r.i
fizionomiii izmedu horizonata c i Dl, a manju razliku izmedu horizonata D1 i D2.
Nia tcniclju tog:i izdvoiio sam nalaze iz horizor:ta C u srnislu stupl.j:r A. h1r-izorir
D-i k;ro E-1,;i irurizonl D-2 kao B-2,ctupani rrir:liriv:rilic kultuie. U daljem tekstu
bit ce oii stupnjerri rieialjnije opisani, a uslovi koii su nantetnuli olru podjelll obra.
zlaieni.

60

I
 1. Stupanj A
Stupanj A je prezentiran I'rorizoltom C (n:rlazi T. 10-11) i najiasnij,r je definiran
(u odnosu prema B 1 i B-2 str-rpniu).
Keramika je ravnomjernc zastripijcna s obje vrsti grr-rbom i finonr.
Gruba keramika. Iraktura: glina s primjesama (dcsto -
sitni koil;rdii,i vsit-
nenca). Pcdenje je redr-rliciono, ito znaii sivu, sivo smcdu i cljelomicno cnu brij6
pr:suc1a.
O b I i c i grube keramike nisu raznovrsni. Preteino se radi o trbr-riastim loncima
s cilinclridnim vratom (T. 10,4), odnosno loncima s neznatno stegnutim, viSe prstc
nastim nego cilindr:id:nim vratcm (.T.1A23,6 12; 1-l 3).
Ukraiavanje grrrbi: lieramike bit ie najde5ie izvedeno barbotiniziranjc'm
vanjske povrSine (T. 10i2,3,6,8,11,12). Uz to ie doii i plastidni ukrasi: prstenastc-
clugmetasta izboienia (T. 10 2,3,11), bradaviiasta izbodenja (T. 10/7), plastidne trak'i:
(T. 10/4,6) i greciasta izbodenja (T. 10, 12). I4anje ie dolaziti lagano metlidasto (ce:l-
ljasto) prevladenjo por.riinc ('f . 10,9) cdnosno ic5ijasto urezivanje (T. 1Ci'1C), t:
snop cik-cak urezernih liniia (T. 13i3)"
Fina heramilia. Faktura line kerarrilie vrlo jc varijabilna. Ona l,arira oct
vrlo fine s dobro predi5cenom glinom, dobrim pedenjem i lijcpo poliranom poli'"
Sinorrr (T. 11 1,3,1r; D't,5,\; 13,i1) preko orosjci;re (T 1ii8,9; 12i5; 1312; 1,{,2) di.r
izrazito 1o5e, koia jc irlentidna onoj i<ocl grube keramiire (T. 12i4; 14,:6'1.
ObIic i fincr kcramike su sliiecieci:
a) trbusaste zdjele s izvuccnim i prstr:n:lsto proliliranirn gornjim rubom usta; usta
su razlidito profiliiana rub usta ic kcd neliih primjeraka jaho iz-.uden ne s:r'
-
mo prema vanjsko.i, nego Lr zira:loj mieri i prelna unutrarSnioi strani posude (T.
12i1,2,4:14i'1); rub usta -ic neznalno Llvllccn prema unutrainioi strani (T. 1215,6);
dubina ovih zdjela (u odnosu pr.:l:r pr.trl.]eru) dosta varira; o\re sll zdiele vo-
deci obtik o1.6s .1irpn.iu:
b) zdjcle u obliku "tvcdskog Sliernau (T. 12,8; i3,'2);
c) bikonidne zdjele (T. l2i7i;
d) zdjele s neznatno profiliranin-r rubom usta (T. 12r'3;;
e) terine (duboke zdjclc) s liskim koniin.im Yralom (T. 1311);
I') trbu5aste amfore s niskir-r-r cilir-rciritnim vratom (T. 1li1);
g) londiii s cir5kom, u stvari ,pseudovrciii. (T. 11/2,8) jedan su od tipidnih oblika;
h) pravi vrdevi dolazc u razliditim dimenzijama - od malih egzempiar:r (T. 11,':i)
clo prilidlo krupnih primjeraka (T. 11,'4,61; kod lekih je primjcraka duZina
dr5ke znatnc kraca od vrata (T. i0 1); jedan raniji nalaz ima cilindriiri vrat i
Sirok bikonidni trbuh, dok je kod ovdje obiar,ljenih nalaza trbuh zaoblicr1;
i) cilindridne an'ifore s uiicoir-r uz rub usta (T. 11i9);
j) ionac s niskim cilindriinim r1':rtom i r,isokim oveLlnin'i trbnhom (T. 1l itl);
k) amfora (ili n-roicla >pscudovri<?; T. i-1,'3).
Medu oblicirla {ine keramike daleko sr-r na.ikaraliteristidniii tiporri z.djela s
izl'udeniri] lubilin usta (tip a), a zlrlitn ciolazc pseurlovriicli iprai!r't'i:t'r'i Ke. iitr
srr \,irii l'cper.lollr 0blika iliirr ost)t-'i Io bogat.

I 6t
f:

Ukrasa..,anie llne keramike u prilidnoj je rnjeri bezznadajno, ier ie

rijetko zastu;:i.jeno. To su pri;e svega snopo\ii paralelnih, urezanih linija, koje tvore
vrlc'r iednostavne i-rzorke (T" i1.4; 12i4'1 .Vrla.le desto gornji dio posude pojiran (ni:
rijetko odliina po)itura'r), a donii (niie od polovine trbuha) barbotiniziran (T. 12i1,
6,8; 13 2). U pravitru jc ovakvo ukla(avanje primijenjeno kod zdjela. Na j;:clnoj t-.:-
rini je preko te barbotiniziranc zone (vedi clio trbuha) stavljen. snop cik-cak lirreur'
irc;g ukrasa, pri iemu su "Iinijcn izvedcne pojedinadnim tupim uboclima (T. 13 l).
{-)stali pr-<-rizvodi reialivno slr siabo zastupljeni. To su nekoiiko tipola
utega vcllki (dr-r 15 cin visine) utezi detvrtastog horizontalnog presjeka; rlar-rji
piosr:ati - (T. 11,5) i tr;rdicionalni bikcnidni utezi (T. 11r'7). Medu kamenim pi'rdin,.--
lirna istidc se jcCan ptrosnati (or,alni horizontalni presjek) predmet od crn.;g lur
mena, s rl-lpoln pri vrhu, iijrpt-r oblikor,an i poliran (T. 10i5), koji dosta pocisjeia
na jecl:rn ranije n:rrleni prednict s istog loka1iteta.Ss) Funkciia ovog predrnet:l pl"i-
lidno je nr:jasna. Z:r brus je pr:cclmet previSe paTliivo izrurtten, a nema niti tr:rgova
bruienja. Prenr:. tomc bi se prije moglo raditi o nekorn obiektu nepraktidne na-
rntcne, r'ie bih htio odmah reci kuitnog kar;rktera, poSto sc tai pojarn u zadnic r,ri-
ien.re priiidno zloupotrcbljava.
Od rani is rrzrde;rrir prcdmeta (195i. g.) ovom bi stupnju mogla pripadati jedna
;ilrioia sa ukrasom zrriezcla,sto koncipiranog snopa pIitko porrudenih linija u do-
njem diielu 1lr]sucie."lr)
Ovom stupnjti pripada i jedan relativno zatvoreni nalaz. Predmeti T. 14,i1-5 nzr'
cier.ri su ,-r naboju pocla kuie I 1,75 m, a T. 14,16 na samom podu.
2. Srupani B-1
Stupanj B-1 predstavljcn je horizontom D-l ,TrZnicen. Njegova je materijahro-
iiuittirnn f.izionomija sl.abjje odreclena od one prethodnog stupnja. To medutint
ni.jr: rezuit:rt slabijcr gllstoce naTazer, nego jedirolidnosti u oblicima koji sc po-
javijuju.
Gruba keramika se gotovo iskljudivo svodi na jedan oblik posuda,
riiL manji itl veii trbuiasti lonac s niskim koniinim vratom, dakle tip, koji je do-
rninirao vei u prethodnori str-rpnjr-r. UkraSavan je se preteino svodi na grubr--,
metliiasto (odnosno de5tjasto) ukraiavanje (T. 15r'4), koje dolazi i u mreiastoi
sirukturi (T. 17 2,3'), ati jo5 uvijek dolazi i barbotin, iako znatno rjede (T. 16i6).
Vrat je ispod ruba i-ista u pravilu ukraien jednom rebrastom (T. 16i1) ili znatnr:
i,:ice plartiinom trakorr (T. i6i3).
F.rina herarrika zadriar,a isti raspon u kvaliteti fakture kao i u A stupnjtt.
Vriii I. 16."1 irna na primjer dosta finu fakturu, Sto se za slidni oblik T. 16'7 nebi
nroglo reii. Naroiito je lijepo izvedena zdjela prikazatla na T. 15/1. Ona jina crnu
jezgrri i povrh rrje svjetlo sivi tanki sk:j poput prevlake, lijepo je oblikovane i po
1i|ana i preclst:rr,,Iia iedan od najljcpiil-r nalaza ove kulture. Vrlo ie dobre fakture
ijcclna crla minijaturna zcljelica (T. 1513). Vecina ie predmeta inaie -sil'o-snrt'i1e i
si.,,kesto olicr boje.
OL:lici f ir-rc kcramiltc dosta sti malobroirri.
ii) z11 icle s plolilir:rnim rlrbom ustil (T. 1.5i1-6,8,ii) najtipii:rrifi stt

62

I
 oblik ovog stupnja; n;rjieiie .je izrrcilba profiiaci.ie onakl,a kakvu .rjdimo na precl.
metima'L 1511,4-6; oblik s izvudenirn rubom ustzr prema \rern (T. 11i11) io5 je
vrlo rijedak, a bit ie tipidan za slijedeii stupanj; jedan maleni primjerak irna
sadurranu tunelastu uSicu (prvobitno je posuda moraia imati detir:i uiice; T. i5r3):
b) zdjele sa izvuienim ruborn usia, koje su bile tolikc tipidne u prethodnoln strlp.
nju, sada su vrlo rijetke (T. 15r7);
c) zcljele u obliku "ivedskog iliemao takocler su rijetlie (T. i5i9);
cl) plitic:r (T. i5i10) je pos.,.e ;-rsamlieni primjerah;
c) trbuSasti vrdevi i lriirji dosl-a razliditil-r proporcija (T. 16i1,2,7) samo sti (i io
ne uvijek) neito r:azvijeniii tiir ,pseudor,riiian prethodnog stupnla (T. 11/2,8);
no kalio u orrom stupriju iroiiLlo se rlanas mdie zakljuditi .- nedostaju pravi
-
rrrdeti, preuzirnaju ,pseudovriiciu i "pseudorrr5g1,i,. lunkciir-r prarril-r vrdcr:a; sarnL)
je jedan priuiierak (T. 16'1) iiiepo oblil<or,an; o:;ta.lisuraiieniprilidnonepailiivil.
Kao 5tc' je na pn'i pogied' vidliivo, raspolaiemo u o\.om stupnju sa svcga i1v;r
tipidna, dcsto i1i deSie z-astupljena r:blil<a: zdjelama ..r profiliranim ruboni ust:.. i
rrrdeviina tj. >psrrll.lovt-cevinti,.n. Tojc u svakom slutaju vrlo sirornai:rn repe;iouf.
Ukr:aiar,:ri'i;e iinc kcrarnjke zastlr]:lielo je samo u ieiirom sh-riaju.
Radi se o iragrneutu jedne n:alc crne zdjelice, r'rlc dobre fakturc i poiitui'e, koia
ic ukrzrSena urezir.,anjem l ubadanjem. Motirri u radijaino rasporedenim trlkai:ia,
ciosta su osebujnog izglccia (T. i5i3).
Oc1 ost:rlil.r jiirlaza plikazujerri ovrlje iednr; s.lekiru (trojrn?) ocl jelenovog rogiL
(T. 17i 1 ).
3. Stupanj B-2
Stupanj B-2 prezentiran je irorizontoni D'2 "Trlnicen. Njegorrii ir,.rlturna liziono
mija nije nista bolje defiiriraua oci one B-1 stupnja.
Gruba keramika se oblicimii posve nacior,ezu-je na prcthorlni stupan.i" fuitr
ida bl sc mogio pi:imijetiti cla dolazi cio polcci,urja dimenzija posucla. Ukrair.
vanje je preteino zrlrtno grr-rbije izverlero (f. 17 4,7), :i Lirnjesto netiiJastog ukra..
Savi:.nja iesio clol::-zi g-,r-r-r'ro urr:vl:.r'elj: pi-rir:'Sit're ,:ehinl sir;kim prcdmetom (T. 1715).
Fina -!.-e rarrilia gubi sr.,ej plvsllini karalitcr i znatno se pribliZava grubi"ii
keramici. O.;dje je z:rstupljena sa s\iega dva oblilta:
a) zdiele s profiiiranim i i::rrudenim lubor:r usta {T. 17,6); Cimenzije su closta pole-
iane (promjer usla zrijcle l'. 17 6 iznosi 31,5 crri), a izrada je prilidno gmba;
b) lona"c (T. 15t8t, kr:ii po m:rlim diir-renzijama (H.:i1,5 cm) i t:rnkim sti.jcnama
ide u red finije keramike, dok pc opiem izgicdu pripada grubim proizvodirna;
ukraien je barbotiniziranierrL vanjsire poviSine.
Jeclina uoiijir,:r i'azlih:r izmcrlii B-1 i il 2 :,tirpnj;i lczi u proiila.ciji ruba rtsla zcljeia.
I{ako se iini, zcljele su u razr,oju loniarsliog obrta orrc kutriure rloii".ljataie n:riizri',
zitiie promjene, pi1 stoga imaiu ocilutuiudi znaia.j i za atr:ibuciju grr-ry:r nal:iza po'
ioclinim stupnjevima.
Odnos vinkovadke kulttlre pretla srodnim kulturnim pojavama
Vinkor,aika je li,"ritur:a cio(la n:i "Trinici. nakor-i B-2 str,rpn.ia turicrlolske krLltut:r.
.Ia tinte naralrri() i'rt plediral'n ze iiircktni ko;rtinuilci izmecJu 8'2 str-ipnjtt r,,-li'ttlol-
ske iA stupnja vi6kovi,rike kullure, jer na,Trinici< oiigicdno postoji jcclan rnanjr

63
hiatus, koji bi trebao popuniti C stupanj vudeclolske kulture, koji medutim u Vin-
kovc.ima uopie nije zastupljen. No bez obzira na to treba vinkovadku kulturu tre-
tirati kao postvudedolsko rano (u stvari najranije) brondano doba ovog po<lrudi:r.
Taj je vremenski horizont ispunjen kultur-nirn pojavama, koje sve imaiu znatnih
uzajamnih srodnosti. koie ic bar jednim dijeiom podivati na elementima i,siih ill
srodnih slrpstrata. Te su kuiturne pojat,e:
a) Mak6 tip vudedolske liulture u mac1arskom Ban:Ltu i juZnorl dijetrg
-
Nlzrdarskc.
sr'.-11.j..

b) N--virsdg -- tip rruiedolske kulture u sjeveroistodnoj Madarskoi,

c) eaka tip vudedolske kuiture r-r jugozapadnoj Slovadkoj,
d) Nagvrdv- u srcdnjcrn Potisju,
e) Aisdndmedi - kuitura
tip kulture zvonolikih pelrara r-r sjeverno-macfarskom
-- Poduriar,i-jrr
(BudimpeSt:inska zona),
l) l,ialaz iz Belegii:r (hocl Zcmuna) treba takoiier i-n,r:stiti L1 ovaj horizont.
U relaciiama vinkovacke kulture i gore r-iavedenih pojava leiat ce rljelomitrc
i rjeienje kronoloikog i genetskog karaktera, iako ie obim or.im problemiraa kolil:r.;
se tide naSe kulture biti u ovom tekstu ne5to kasnije posveieno rri5e painje.
a) 14ak6 tip vndedolske kulture i virrkovadka kultnra
-
Mak6 tip ic reiativno dobro ocrtan. Pored nalaza, koii ripolo5ki idu u ran{l
brotrdano- dr-rb:r sarlrii i nekc izt:iszlti.ie vudedolske eiemente (kupa na krstolikg.j
nozi, rrmfors).90)
Analogni oblici fi4akd-tipa i vinkorraike kulture icsu: trbu6asti lonci ukraieni ie-
iljastirn Lrkr:isu,'r-i,1'1) bikonjir-re zcliele sa z:rdebijanim nstinia (T. 12iii,':,,; pseu<1or,r-
ievi (T. 11i2, 8; 16 i, 2, 7)'))), zat"Lm i neke profilacije (neSto opienitije uzevsi).r,r)
Tipidne' trbu5aste zdiele Makd-tipar;t bitno se razlikuju od zdjela t.inkovadke kui-
lLrre.
b) N-virs6g-tip r.ruieriolske kulture i yinkovadka. kultura
Nyirsig tipln) sadrZi takoder dosta izrazitih vudedolskih elemenata, koji ie u
-
clekoraciji pokazivati izvjesne vlastite osebujnosti, koje ie se uostalom javliati u
razdobiju kasne vudedolske kultuit: na gotovo svim njenim podrucjima. Grubu kc,
ramiku haraktr:rizira grubo mctliiasto prevladenje povr6ine, koje prije odgovara B
stupnju vinkovadke kulture. Obzir:om na broj izvornih vuiedolskih elemenats imam
i:lisak da bi ovai tip mogao biti neSto stariji od Mak6
i,lidnijih poiava l;cd Nyirsig - tipa.
tipa su vrdevi s cilindridnim
Jedna od karakteri.
vratom i kratkom tra-
liastom di-5kc;l (slidno kao na - T. 101i), zatim neukra5ene amfore s drikicom pri
clnu r,ratnog pregiba,r';) dakle pojave koje su dosta tipidne i za tinkovadku kulturu.
c) e aka r.udedolske kulture i vinkovadka kultura
- tip
eaka rud."' takoder izrazite vudedolske elemente, ali u preteZno vrlo pri-
tip'r.1
lnitivnoj -i oegeirerii:anoj interpretaciji.e,) Izmedu eaka tipa i r,rinkovadke kulture
pcrstoii niz dodirnih r:lemcnata. To su: pravi vrdevi (T. - 10i1; IIi3;1,4t4,6')t0o), "pse-
rrdovrdevi< (T. 11 2,8; 16i1,2,7),i01) amfore (T. 1li 10),tr)2) metlidasto (de5ljasto) ukra
lavalie, tc neki oblici grube keramike.rr);r) TrbuSaste zdjele eaka
- iipa
stoje: na.j-
bliir: r,r-c sporirenntirir oblicima nekih zdiela MakS-tipa.rr)i.t No neki profili zcljelu,
ttarociir.r oni s izrrui:enirn ruLrom ustari);), podsieiat ie n:r tinkolai:lie zil.felc.

64
d) Nagyr6v - kutrtura i vinkovadka kultura
ldagyr6v kuitura je obiljeZena pr:ije svega specifidnim oblicima vrdeva i amfo-
-
ra koji su svojstveni samo ovoj kulturi. No natlrevski i vinkovadki "pseudovrdevio
si'odnog su oblika.106) Gruba de keramika i o;blicima i metlidastirn ukrasom vrlo
podsjeiati na odgovalajude vinkovadke nalaze B stupnia.rcT)
e) Als6ndmedi tip i vinkovadka kultura
-
(A.1s6nimedi -- t{ag.'hegy) saclriii kao vodeie oblike vrde-
Alsdndrnedi
- rip
ve s cilindridnim vratour i bikonidnim trbuhom, kupe (s funkcijorn zdjela) sa za-
clebljanim, proiiliranim i prema vanjskoj i unutra5njoj strani izvudenim prstena-
stilr r-uboni usta, koje ie naii srodnih pojava u vinkovadkoj kulturi.tos) Takoder
ce ukra5avanje grube keramihe (metlidasto, barbotinsko) biti srodno vinkovad-
kom.i0r)) Osraii oblici Als6n6medi tipa izlaze iz sklopa anaiogija s vinkovadkorn
-
kulturom i ulaze u dornenu kasne kulture zvonolikih pehara'
f) i{alaz iz Belegi5a
Ii o'raj vremenski i kulturni horizont treba svrstati i nalaz iz BelegiSa (,Gradacn;
kod Zemuna).1r0) Radi se vjerovatno o jednoj grobnoj cjelini, koju dine dvije grube
arnfore, jedna zdjeia vinkovad.kog tipa s dvije trakaste drSkice, jedan vrd s velikim
bikonidnim trbuhom i jedan pseuctrovrdii. Da li se ovdje radi o pripadnosti vinko"
vadkoj kulturi ili o jednoj sro,dnoj, ,istovrernenoj kulturnoj pojavi u istodnorn Sri'
jemu, teiko je reii, jer ie inventar belegiSkog nalaza nedovoljan za definiranje kul-
turne fizionor:rije jedne eventualno odgovarajuie po'jave (kuiture ili tipa).
Izrko se ov<1je radi o sumarno naverlenirn analogijama sa samo nekim najsrod-
nijim kulturnim pojavama, dok ostale istovremene * napr. oggau - sarr6d110a)
i1i ,,schnurkeramiko nisu Llzete u obzir, vidljivo je da na podrudju Karpatske ko-
-
tline imamo iedan vrernenski horizont najranijeg brondanog doba' dije su kulturne
korrponente u prilidnoj mjeri povezane i srodne. ovcije ie se
jednim dijelom raditi
o utjecaju supstrata, ali isto tako i o novim kriterijima lioje donosi svako novo
vrijeme, svako novo kulturno previranje'
Problern geneze vinkovadke kulture
vinkc.vadka je kultura nastala na \udedolskom supstratu, a1i naialost
mi naj'
prostoru
liasniju razvojnu fazu (stupanj c) tog supstrata L1 slavonsko-srijem.skom
porrrr.j"*o posve nedovoljno' Jer egzistencija kr-rpa na nozi s profiliranim rubom
pratiti rast
usta i- pravih ".:rdeva111) posve je iledovoljna baza s hoje b'i se mogao
jedtre ncve kulture. Stoga iemo tii'ti prisilieni <1a se za izvore oblatimo ts stupnju
rn.liei"l.olske littlture.
ktlltu-
oblici grLbe kerarnike, dini se, c1a su u cjeiosti prenzeti r:c1 r'udedolske(deilia-
bari:otin, me|iiiasto
r.e.12) To se i,oie reci i za uiiraiavarrje, podjednako za
sto) i obrdno urezivanje, kao i plasridnu traku'l1:D p'reuzeti od vude-
hrxt line kerairiike ce prije svega pravi rrrdevi biti zacijelo
kr-riture. Takocter bi mogle biii vr-rdedolshog porijeklu i cilindridrre anrtorice
c,lolskc

65
(T. 11/9;.ttr) Pseudovrdevi i pseudovrdirii imaju analognih pojava (kao Sto smo vei
vidjeli) u Makdtipu i eaka-tip'u, a postoji dosta realna moguinost da je taj obiik
prerlzet od ku-lture zr,'onolikih pehara.tL;) Vodeii oiblik zdjela A stupnja vinkovadke
kulture (7. 12 1,2,4-6) osiania se, rnetlutim, prvenstveno na iugoistodne uzore, prije
svega Tesaliju (Argissa-Magula) iz vremena tesalskog ranog brondanog doba II//IIIrlii)
(cca 2450.-1950. g. pr.n.e.). Profilacija usta ovih tesalskih i vinkovadkih primjt'-
laka je u punoj mjeri identidna. U grdkoi Makedoniii ie ovakva profilacija cloia
ziti i u ranom (Kritsan6) i u srednjem brondanom dobu (Mol-vvop1-rgo).11i)
Dalji razvoi vinkol,adke kulture treba prr.enstveno pripisati lokalnom stt,arrla-
Stvu. Uostalom osim promjena u profilaciji usta zdjela i nestanka pravih vrdeva.
rlrugih bitnii.ih prom.iena niti nenru.
UkraSavanie line keramike dolazi vrlo rijetko. U dva sluriaja, kada ie ornameu'
talnu koncepciiu moguie bolje sagledati, vidljivo je da se oira uklapa u opci ukus
rog vremena u Karpatskoj kotiini. Tako ce ukras zdjele T.12i4 naci izvjesnih srod-
nosti s ukrasr:m jecine urne iz Lovasberinya,rls) iako ie ova potonja bez sumnje bifi
nllada (Vatya kultura). Zdjelica T. 15'l3, koja ima nebto sloZcniji u1cas, u osnovnoi
i': kr.rncepciji moti.,.a (prom:rtra,judi uzor:kc poiedinaino) bliska nadrevskimlre) i
srodnrm dekorativnirn principima, koje ierno takoder uoiiti na jednoj maloj posrl-
dici iz BelegiSa,l:0) iako se u su5tini ta bliskost svodi na. izvodenje ornamenta ure
i:anim liniiama i ubodiir-ia, te obliliovanie malih pravokutnih povr5iaa.
Kocl danainjeg, naialost ipak jo5 priiidno oskudnog stanja poznavanja vinko-
.r,adke kultr-rre, rekao bih da je ona sloZena iz slijedeiih komponenat:r: a) vr-riedoi.
skog supstrala, b) juZnr:balkanskc ranol:r'ondanodobne komponente, c) utjecaia iz
oblasti zvonolikih pehara. Prijelaz eneolita u rano broni:ano doba je vrijeme st.tni'

Ist. Slavo- Zapadna Istoana

Sieverrozap.
Slovcr:ija nija i zap. Er nf,t Reinccke
llrvatska \{adarska !laclarska
Srijern

(Vudedol C ?)
Vudedol C

(Slovenaaki tip) Nyirs€g

NP Mako A1
i800 A _ 1800 _
Vinko.,,ci
B-1
Ljubljane \/iitjica Nagyr6v
A2

1 100 _ 1700 _
Bcbrina A
Kisapostag Perjamos
Litzen A3
Paltevtr
I{a tvan ll
0moljica

Kronrili.rlk:r tabela 11

6ir
(
njh kulturnih i etnidkih previranja, na Sto uostaiom ukazuje i pojava metalnih
ostava. Metiutim stvaranje r-riza kulturnih pojava na podetku brondanog doba u jed-
noj regiji (Karpatskoj kotlini) od kojih svaka ima relativno maleno podrudje ras-
prostiranja, koje je u pravilu manje od podru6ja rasprostiranja kasnoeneolitskog
supstrata, dakle pojava jo$ veie kulturne podvojenosti i rascjepkanosti (bez obzir;t
'na dosta slabu etnidktt
na medusgbne sl'odnosti ovih kultura ili tipova), ukazuje
infiltraciju, daleko slabiju od one, koja ie dotrijela badensku kultum. Na taj nadin
je samo prouzrokovar-ro komesanje u tom karpatskorn bazenu, ali nisu stvoreni
uslovi za itvaran3e jedne markantnije i dorninantnije kulture. Naravno u toj maloi
,se.bi narocla< nisu uiestvovali samo (eventualni) do5ljaci s jugoistoka, nego i
lokalne etnidke grupe, npl.. nosioci kulture zvonolikih pehara i etnidki ostaci
lrrde-
dolske kulture. Kacla -je komcSanje u tolx >loncll" bilo zavrseno, dobili smo startnu
pokoj-
osrlovu za brondano cloba, s novim oLridajima (masovna pojava spaljivanja
nika napr.), novim kriterijima u oblikovanju keramike, te Zeljom da se metal uvede
* rnasovniiu upotrebu, Sto je realizirano ipak neito kasnije. U toj opiojsloZena
slici jedan
clio mozaika dini i vinkovadka kultura, po svojoj genezi ni manje
ni vise (sa-
drugadije ravnoteze genet-
mo sastavljena iz neSto drugacijih elemenata, odnosno
skih komponenata) nego drttge kulture tog vremenskog horizonta'

Kronologija

Vinkovadka kultura -je vei prethodniin razmatranjima dovedena u vi5e ili manje
t,rernenske okvire. Pokusao bih ovdje dati, koliko je to danas moguie, ne"
oc1rec1en,,r
5to preciznije lremensko opredjeljivanie. Elementi, koji bi to mogli omoguiiti bili
bi slijedeii (kronoloika tabeiar 3):
1. Vinkovadka kultura nastaie na kasnovudedolskom supstratu (Vudedol C). Vude-
do.t R determiniran
.ic kalupima za lijevanje iz Sarva5a (stariji r''udedolski hori-
zont) u vrijeme prije 1900. g. na temelju c{ega bi se Vudedol B-1 mogao datirati
od cca 2100.-2000., a B-2 stupanj od 2000.-1900' g. pr.n.e. Kako je Vudedol C tt
slavonsko,srijemskom prostoru odigledno slabo razvijen i kratkog trajanja, mo-
guie je pretpostaviti da je vudedoiska kultura zavriila ovdje svoj viiek oko 1850.
g. pr.n.e. To bi ujedno bilo i vrijeme podetka vinkovadke kulture.
?. fr,Iakrj, i Nyrsdg tip rtldedolske kulture na temelju analognih keramidkih oblika
-
treba da budu istovremeqi s vinkovadkom kulturom. Njihov podetak neie biti
kasniji ocl podetka vinkovadke kulture, te ie vjerovatno padati u vrijeme oko ili
za koju se
ne5to priie 1850. g. pr.n.e. Oba ova tipar prethode Nagyrdv
smatralo da zauzirna vrijen-re Reinecke Brz A - kulturi
dosada 1'
3. Zdjele,\ stupnja vinkovadke kulture (T. 1211,2,4._6) odgovaraju, kao Sto smo
r.irijeli, oblikorn usta zdjelama s Argissa-Magule iz- rano-tesalskog brondanog
rj.oba II/TII (cca 2450.-1950.). Uzimajuci u ob,:ir izvjesne retardacije koje dolaze
s vclikorn teritorijalnum rlistancr:rrr, nloZemo takoder uzeti pribliZno 1850. g.
pr.n.e. za podetak vinko'n'adke kulture.
4. U vinkc.xaikom i brotlskorrr poCrudju pojavljuje se jedna regiotlalna, hatvanoid
116 kultlrtrra grupa, koju bitr ozraiio nazir.om Bebrina --- kultura (G. i D, Bebri"

67
 na kod sl. Broda). osnovni ukras ove keramike su hatvanoidni, dosta blagi
>Buckel<-ukrasi, koji dolaze na trbu5astim terinarna koje na rrratu imaju tra-
kastu drsku. &{islim ria je por,ezivanie s }latvar
prilidno logidno. Hatvan - kuiturr:ni
kuitura zauzittl,a vrijeme
Ll ovom sludaju
Reinecke Brz A 3 (1700.-
i600. g.).t:rr1 Frema tome bi- donja granica virikovadke kulture mogla biti odr:cdenrL
podetkom bebrinske kulture, dakle u vrijeme o. 1700. g. pr.n.e. Prema tomc bi
vinkovadka kultura zauzimala vrijeme od o. 18-50. 1700. g. pr.n.o.
- o.
5. Vinkovadkoj ie kulturi odgovarati u Sloveniji postrrudedolska liubljanska 1ir-rl.
tura (ljubljansko barje I1). a u sjeverozapadnoj I{rvatskoj ViSnjlca liultnra
-
(ili tip), koja je rnje5avina lasiniske, ljubljanske i kasnovudedolske kultur:e.
Na temelt'u gore ,izloZenog pred,ioZio bih slijedeiu kronotroiku tabelti:
Vinkovadka je kultula ispunrla iednu pr:azninu u slijedu prethistorijskih 1ir-Lltur'::
slavonsko-srijemskog podrucja. Napose je vaZno da smo oikriiem te kulture upo
znaii podetak broridanog doba, ier ie neobidno vaZno cbuhr,atiti podetak svakog
novog kulturnog r;rzdoblja, jer ie ta poietna mater:ijalno-kulturna fizionornija u
pravllu proizaiia iz krupnih kulturnih i etnidkih ni'eviranja. Vinkovadka lrtiltura
prerna tome u slavonsko-sriiemskom prostoru bronianog doba ima posebno zna.
denie.

7. Od brondanog doba do velike seobe narroda

Po5to je skok od brondanog doba do veiike seobe narocla ipak prcvi$e ve1ik,
pokuiao bih u nekoliko kratkih crta obuhvatiti zbivanja u Vinkovcima i na r,inko-
vadkom pcclrudju u tom vremenskom raspoml.
Konac ranog brondanog doba izgleda da je i ovdje pripadao hatvanoidnoj bebrii-l
skoi kulturi (o. 1700.-1600. g. pr.n.e.; Ul. 1. ma.ja).r:r) Kako se dini u Viirkolcim:_r
ie biti zastupljeni i elementi njoj istovremene pandevadko-omoljidke faze vatinske
kuiiu1.e (Krnja5, Gralski rnuzej'v-inkor.ci ir:-r. br.6,tr). r/r:Sadlio-vatinska faza vatin
ske kulture, koj;r zaprema vrijer-ne R.einecke RrzB i c (1600.-i300.). Za.stupljena je
iralazima iz Krnja5a (lokacija Veterinarski zevod") i biv5e Brodske imovnl opiine
(Eko.nomska Skolur). Ovorn ie r:r.zriolr1.ju pripadati i
bojne sjekire madarskog
clr,i-ie
tipa (R.lri' groblie; inv. br. L4i 1142). Kasno b'icrndano rlol-.a tj. kr-rltura Zarnih polja
(1300.-750. god. pr.n"e.) zastupl,jeno je pojedinadnim
naiazima, preteino brondanih
predineta.
starije Leljezno ili halstatsko doba (75c.-300. god. pr.n.e.) zasiupijeno je nala
zima daliske kr-ilture. R"azoreni povriinski horizont na ,Trinicin sadriavao
menata kaneliranih posuda daijske kulture. Jedna lijepa, fragmentiranl, posr.r.l-.i
ie i ir"ag-
oker-crvene boje (ove kulture) iradena je jos ranije na islom lokaiitetu (19-51).
U mladem Zeljeznom ili la.tenskom vtrernenll (300. god. pr.n.e. c1o riilske okupu,
cije) Vinl<ovci st-l izuzetno gltsto naseijeni. Obuhvaiena ie, kako se moie zakliLii:iii,
s.ierrcrna obala Bosuta ocl Dirovog brijega, hoji ie najt.jerojatniie bio kcitski
opi,
th-rm, preko iitavog Krnjasa i ,lli:iniceo ipovriinslii horizont) do Err,enice pLitr,
i
pli.ir.lil sili,:lii, :r i clr,l.1l t\rei-!rl isti:!rLr (kcjilr 1,5 ltrl cl:ilje ocl p.r.t,crlr.-rc ima tak.clrr
jednlr latcnsho lalaziiri:). Nascliena .jc trila i jri,ina obal3. fle5111a (,pjcsjianir.,).

68

t
Latenskih nalaza ima i iz ciglarskih jama cigiane,Dilj* (iza Rkt i vojnog groblja;
grobovi?) te -c icjo^aiitt:1a ieiiezr:ilke st;r,;rice viril;.orci *- Novo selo. i(eltsko (la.
tensko) nasel.ie u vinkovcima bilo je svak:rl<o claleko jade od obiinog sela i rnoglo
.it'u:lc'r'iti \tv-iran.ic i..dn:,, iecer rimrko:: nns:l.iir na istonl mjcstu.
Rimslea okr,rpa.ciia o..ijr jira.ieva fikr;iranaje pokorenjem iliro-keltskih plemena,
l;oja su se u Canainjoj f{r.;atskoj i llosni izrnedr.r 6. i B. g. n.e. uspjeino suprosta\L
ljala okupacionim trupama (Eafonski ustanci). Keltski su Vinkovci u tim ratovima
zacijelo vrlo stradali, aii je vaino c!.a -se iivot naselia, iako sirolnaian, ipak produ-
ijo i u pn'o doba carstva. No sredi-.,i..njc i:olitidkih i ekonomskih prilika u toku I i
podetk:l II stoljeda uslovilo je naglo iadanie ncrselja, koje je vei u II st., vjerovatno
za Hadrijana (1i7.-1 38. gori.) dobilo status municipija, zr nedugo zatim i statr-rs
kolonije, n'ioida .vei za. X4ark;t h.;relija (161.-180. gocl.), ali svakako do Karakaline
vladavine 1"96.---21i.-217.; Colonia,A.ur.elia Cibalae).r::r)

8. Od velike seobe naroda do dolaska Turaka

A Seoha naroda
Cibaiae su vei koncerrr rirtske vlaciavine morale nekolikr: puta straclati, moZcla
vei oko 3?E. gori., kacia s;,i ::a:;acini Gioti nakon biikc kod FJaclrianopolisa (9.g.37g.)
u kojoj je poltr.en (i poginuu) cnr Valens. plotclili preko Tracije u panonski Iti
rik,r2ira) No,:,rko ! pirie tt,rt pritrii<om e1c61o cio raciilialniieg pr_rstoienja, onda se to za-
ciielo zi:ijo i::i,':r:rili 3{'.15, t ,l:|j1. gi.;1i.. i-::ri:l .jr: rriz barl.ri:r:skih plemena temeljito optt
stoSio Panonsku nizinu pcd rimskom Lrpravom. 441. prorza-Ii Atila sa svojim hunskim
hordarna prel:o Slavoniic i Sriiema na Balkan, kojom prilikom su Huni osvojili
Sirmij,rrti pa zacijelo i Cib:.le. :173. goc1. poiavljuju se u Sriiemu, koji je bio pocl
uirravom istodno-rimskog carstr,a, Gepicli,t:;; a 488. g. clolaze pod T'eoderihom u sla_
r:onsktl-srijemsko podn.iiie i Istocni Goti, koji negdje izmedu Vinkovaca i Vukoval.a
potulir-r Gepide,rr{r) ali rrakon toga cicde do mira, tako d;r je istodni Srijem i dalje
cstao pcd gepidskom upravom (kralj I'lirasarictr) sa sredi5tem u Sirmiumu.r2rr
i]cC Tcocieliiistn s. Staucnii:, l,.ro, i.-,ij,.,a.jir-.la Savia r:ralazi cii 49C";:ocl., a Srijem kac
Pannonia Sirrniensis oci 504. goci., r--rime je gepidska vlast bila eliminirana. 535. god.
napustaju Goti srijem i istodnu slavrmiju, pod pritiskom Istodno-rimskog impe-
rija, koje oblasti posve krratkotrajno cloiaze pod bizantsku upravu, da bi vei iste ili
siijedeie (536. god.) godir:e do5le ponovno pod Gepide, koji se vraiaju na ovo
podr-udjs"r2El 567. g. izbija ostri sukob izmedu Gcpida s jedne strane i Langobarda
i Av:rra pozvanih od Bizanta s druge strane. Zadnji gepidski vladar Kuni-
rnund bude - potuden, a Sirrniurl briric - precian Bizantlr.l:1r) Usprkos ovim ratnim viho-
rima i pustoienjim:l rnoralc s.: naseije u Vinkovcim;r odrZati u pritidnoj mjeri na
ito ukazr-rj: i.iedna ci:i;'r:rit''rii.:;r.it:rri,il:,allot,e,, kc.icr::r se c'i.Lrivaju Benediktincima po
sjedi kod Vinkovaca (Cibala). Iako !e istocino'rirnska vlast ove krajeve drZala sam6
ua mahove, domaic se, rimsko stanorrniBtrro po sv.:Ir.ri'r sudeii ipak odrialo, a gracl
na momente, u predasima izrneclu ratova uspio konsolidirati. Urbana fizionomija
naselja zacijelo je joS uviiek trajalii, iako je grad morao biti u polurazorenom
stanju.

69
 pocl vlas,t Bizanta (istod-
Nakon poraza Gepida 566. g. clolaze ovl krajevi ponovno
slabiliziraju. Langobarrli 50E' g' n;i
no-rirnskog carstva), a prilike se kralkotrajno
puste panoniiu i preseie , sjer,ernu trtaiiju. No, na pozornici evropske historije
poiavljujuSenovietnidkielenrenti-Avari,kojizajednosa'S}ar.enimauiazer-l
Ka4ratskukotlinu,doksekaganBajanSmatfaovdjebadtinlko.mGepida,teved
-fOA-.'g. p."i^ri preko Slavonije
i Soi3"*u i upada sve c1o u Dalmaciju. Nakon sialn'.r,:
5711. g., te se k,gan oclreline prava na Srijem
5T:)
i.atoi.anja ciode do raira konc:r.r
gocl" kagan ponovno rrparlne r-r Sriiem, a 580. goc1.
podsieclne Sirmium, a r-rakorr t..l-iie
(po sporazumu) grarl kaganu. 583' god' izgori gracl
gocline preda Bizant evakuirani
potpuno.rri{')) Prerna torne bi o'ce oa SiO. god' mogli
imati u Vinkovcima avaro-sla-
malo i grad ic vjerovatno
r,cnsku vlad.avinu. No spomeilika je iz tog vremena
vrio
je vlast u ovim krajevima definitivno prestala postoizri-i
bio posve unisten. Avarska
nakon uniStenja II avarskoi kaganata po Karlu Veiikom i Pipinu 796. god.

lzrazdobljar.elikeseobenarodainratrVinkovcimam:rionalaza.odr.anijejt:
poznata jedna gotska iii gep;dska fibulair), k-a.o i jec1n:r S-libuial:r) langobardsi"c
provenijencije(zaobaprednretanemaprecizniiihpodatakaonalazi5tu).Izistog
(527.-566.) od kojih je jedan solidu"
tog vremena ie biti i clva novca Justinijana I
(privatni Posjed).
Povr5inski horizcnt 'llrZniceo t1L)62') dao
je rlo'qtzr lragmenala keramikc ukra-
sene Zigosanim ukrasima- tf .- i,s"\l), koja bi mogla biri pliie gepidske 1lego gotske
prou"r-ri:"rr.ije.r3:r) Tako trebamo radunati ovdje i s uostoianjem jednog vjerovatr:t-i
gcpidskog naselja (6. st.)
T' 17i8)
Donji dio jedne staklene dzrse (takoder poYr(inski horizont 'Trlniceo;
trebao bi takodrer pripaclati ovom razdobl-iu-1:rr;a')
Iz avaroslav"rrrxog razd.oblia potiede jecian stariii grobni i1alaz s "Trinicc" (iz
jcclnost;rlr''ilr nauinica privjesktlnr
bivie Mecivedoviceve it,lrt") jetlan par s {'''r'11('}

prip,a,lati razclobliu cirugrg:ir.lt s;kos kaganat:r (s'

-sl-airlcne pastr:, nepubt.),
r.oii ce
ltoii iLr naden prije
st.). U poietak 9. st. iii'ie i"<ta.lt-.ieiiaac stila Bl:rtnica,
c1c-'etali
iskctirr,anj;r ur "[4t'-
godina na ,Merajin, ,.i"i":*"" potieae iz groba.l:ti) Prilikoi,
"
iaii" 1965. god' nije otkrivcn ni jedan grob tog vremena'
priielazu g. na 9. ,i. prip^au i nekropola na Gradini u Otoku (iskopavanja t957.
r:ri) 1.le bih o,die Zetrio bcz pi,1rebc ,.-
god.). Kako su nalazi otiavijeni jo5 ranije oko i t.trt
navljati prije iznijeto. irr"ir.poro'ie po svemu sudei.i pripadali
u "'rt:mcnu
Paloniii' Nal:rzi
kon propasti avarske drZa1rne olganlzaclle. (trI kaganat)
sarlr'z'':

pored stanclarclnog avaroslavenskog m;rterijaia i jedan vrlo liiep p;rr lunr"rlastiil t'r:r

privjeskor,'r* (saauvin sa,ro jedar'), koji je zaciielo

u3nica sa zviedloiikim '*cg:'i()
(sl.4).
ptrem.rtr,:r tog
prripadati nr:koj lidnosii L r.,1o.,,o sla,enskog r:odo'skog 'remera

B Prilike u razdoblju od 9-11 st'

s1:t-''ollsk^o-srijeu;shottt P|i)'it]i:i
Folitidke prilikc u 9., 10. i prvoj polo'r'ici 11. st. r-r
plotir, s'adjeiovao it: i iiancnskrr
r:r'iiidno su nejasnc. u iranadtim r:itcvima Avara
ir*ri.it *", ri.l""*i., noji j" t' ratnoj karnpanii 795' god' vodio.fr:rnacll:-.''rj;1<'t
i'-p;;;; do hringova izmedu Dunava i Tise"r36) Pod niegovorn je upravon-I, a t1
bilo i slavonsko'srijemsko
sklopu franaikc a.:u.,"-(pn.rotska Hrvatska) vjerovatno
(
;{-l
podruije. Za Ljucleviia Posavskog (o. 8i0-823.) je Pancirska l-Irvatsk:r vjerovatno
imala iste g;ranice.rr;;) Za Ljuclevitolog ustanka proti.; franacke vlasti (818-822.)
straclali su ovi krajer,i u zaCnje tli goclire rata (E20-822.1.t:rs1 tr-. g. provalc u Pzr-
n6nsku Hrvatsku Bggari i likr,;Airaju lr:rnaiku uprat'u.r:r1r) Nakon loga su uslijedili
st3]ni ratni sukobi g Meciurieciu Save i l)rave izmeclu lranai:kih vojski i Bugar';l
kana Orngrtaga (814--831.i L,{ir ie sklopli:n z:t l;-.trra Malan:ira 832" god,, a Bugari'
ma -ie ostala istodna slavonii;., i srijr:m clok je p;:eosiliiim dijr:1'-rm Panonske Hr'
vatsle lpravljao njih6r. r,azal kn::2, Ralimir (829-s38. god.). Grof Rati,-t--d potucc
Ratirnira I opet pripoii ovc obla,sti fran:.rikoi drZavi, dok su istorjna Slavonija i
Srijel-r r,lerovatno i dalie ostali pocl Buga.rinra.r{(r) 845" gorl. sr.r bugarski poslanici
.r.jerorratno obnorrili raniji sporazum sll Ludovikom, prema kojem su istodna Sla-
i Sr:iiem i clalie ostali u niihovom posjedu. 853. g. c.lode opet c1o rata izrnedu
'Lnija
Bugara (pr:el kanom Borisom: s-52."*889.) i. Franaka. ali su Bugari bili potufeni, n6

-!- I'rr. i
L fi

rci. 4. OTO[,. Gradinr,, nauinice iz grolra 3

upatoi t6me je lrjeroria.tno ostal;r lauija terilorij:rlna pocljela.lar) Na kojem su sr:

lilitezu naiaze kasnijr,, granicc izrlcfil fran:rdke drZar,e i Bugara, npr.. u vrijeme
,;.anonsko hrvatskog kneza i fran:rihog rraz;ala, Brasiar.,a (o.880-900.), te5ko je ieii,
ali je po s\icmll sr:dr:'-'i, gr:in,ca i cialje ostala na pribiiZno istom podrudjr-r.
Oc1 896. god. naseliarr::iu Kai:paislru irotiinu Madari. Oni srtl5e Velikomo-
Latsku ciriavu, :i lr:rnadka vL-tst Lt }-ancnshi-.j llrvatskoj llrestane cgzistirati (za-
jeclno s Brasiavom),r'i2) :ili kali.lv jc njihov teritorijalni odnos u o\rorn podrudjll
p'"-u Bugarsko'j, nije jasn<1. Frr:l-,iein posjed:r ]stoine Sl:Lllonije i Srijema na]<c-,rr
trganizacije mad2arrke clriavre ..,lasti ri prilidnoj jc m.leri otvoren, ali ie zacijeic>
d<i konca vladavine Simeonove (892-927.) i11'2i teritorii bio pod bugarskom upra-
Yom. Sirneon je 926. g. potuden ccl hrvatsl<og kralja'Iolnislava (o' 910-928'), aii
to izgleda nije izmijenilo teritorijalne odnose izm:du Hr-vatske i Bugarske'

7t
 Nakon Simeonove smrti (927.) provalili su. Madzari na bugarski teritorij, pa su
zauzeli i istodnu Slavoniju i Srijem,'rer) clok je u sklopu Hrvatskog hra"ljevstva
i
(bivsa
dalje ostalo poclrudje oC ukljudivo srerlnje Slavonije na zapad Fan<;nsira

I{rvatska).11a)g86.go.ci.ZallzrnuEugariponovnoSrijem(zacaraSamtrii:r,976-101ri),
god.,lli) ostac sriierr-r
a dini se r1a jr,: i r:;il..cl pcra;-r:r Rilgara Ll l'atu s Eizant';m 9r9tr.
pod Bugarskom uprav.]m, jer postoji jedan navod, c1a u nastavkll rlata izmed'"r Bu-
gara i Bizanta (nakon samuilove smrti) tj. nakon pokorenja Bugarske 'jed'ino llia-
vizantincima" $sr}1en
var u SrijeEru, serrlon, ne htjede da se pokori
(1018. 9')r/16)
tone
buele na pi'ri,:r'arur-rbijen, a njr:g-cvo s.ledi'ite Sirfiiun zaposjecinutoPrema
bizantsku viast'
ocl 1018. g. imamo u Srijemu (i vjerovatno istodnoj siavoniji) opet
a koliko je ta vlast biler dvrsta. prilidno je teSko rcii. u madarsko-bizantskom
rattt
za mailarskog kralia salamona i hercega Geze, odnosno Mihajla VII Duke, osvoie
&ladaritr07l.g.definitivnosrijemskopodr.udje(uktjtrdujuiiposvemusudeciiistc,-
inu Slavoniju).r47)
Frema tome irnamo u srijemskom i zacijelo istodnoslavonskorn
podruiju od 827

g. riaizmienidni-r srnienu bugarske, bizantske i rnadarske 1rl251jtrs1 i 1o'

-1071.
od 827.do 927.Bugari;
od 927. do q86. Madari;
od 986. do 10tr8. Bugari;
od 10i8. do 1071. Bizant;
od i071. na dalje Madari.
Medutim slika arheoloskih nalaza bitno odudara od ove historijske slike' Prije
S\rega nelramo Lt ovom podrudju zasada nikakve b'-rg;i'lske ostavitine,
5to illiazrlir
rriSe na formalno, administratilrno, nego ii stvarno prisustrio Rugara na' ovom tlti'
Fotrebno je takoder reii da su nalazi iz 9. i 10. st. ovdje Vr'lo rijetki, sto r'rkazujc
na dosta slabu naseljenost ovog potlrudja. Jer Bcriniaci (nekropola),
Zupanja i Novi
kojih imamo nalaza log vremena (kt;-
Barrovci -iedini su dosad poznati lokatiteti s
horizonta. 11e\ Ta-
rrac 9. i prva polovina 10. st.), tj. iz prcr'ibjelobrCskcg vreilenskog
koder se ne moZe reii cia ima bilo kakvih specifidno madarskih huiturnih tragc'
va,1;0) jer se tek ti bjelobrdskoj kulturi, koja je inade svojstvena ditavoj Karpzil
skoi l.,otiini, maaiarshe hoilponente, a kao izrazito niadarski elemcna.t dc'
_ja,rlja.ju-
lazi jedino novac ko-ii je konadno, bio prilidno univerzalno rrspi:ostranjeno sred-
strro plaiania, te osim kronoloSkog nema nekog. "-li:rrgog znadaja. Frema tone u sla-
vonsko-slijemskorn podrudju 9. i 10. st. nematro nikakrrih arheo oikih dokaza o
etnidkom pris:Llstvu bito tsugara, bilo L{arlara, dok ie }rulturni uijecai Blzanta, kako
1a Balkanskcrn poiuotoku, tako i u gr:rvitirajuiem Pcdun:,rl,iju bio sta,lno pri.sutan'
'[.2 .;oga proizTazi ci:i je u 9. 10. st. ovc1j.: (istodna Slavonija i zrLpadni Srijem)
i
egzistirao, dodu5e u ratovima prilidno prorijeden, slavenski iivatrj, koji je na pri-
jelazu 10. u 11. st. znatno ojadao, jer bjelobrdsirih lokaliteta i nalaza vei imar-no ri
prilidnoi mjeri.

v2
 C Bjelobrdska kultura

Bjelobrdska je kultura izrasla na upostkesteljskornn supstratu Karpatske kot-

line, a rezultat je slavensko-madarske kuiturire sirnbioze.151) ?.Vy dijeii ovu kul-
tunr na tr:rtaze: I stariju (cca975-fi25. e.), u sreclnju (1025-i075. e.) i III mla<Iu
(1075_1200. g.).{52) U isiodnoj slavoniji i zapadnom Srijemu poznati su lokaliteti,
tj. net<ropotJ: Vukovar (tr-ijeva Bara; I-ItrI faza), Bijelo Brdo (trI i IItr faza; po
,rovcr, sudeoi nekropola j,e bila u upotrebi od od tr060-1095.) i svinjarevci
(srednja
i mtrada taza; 1a6a-1095. g). Nekropola na Lijevoj Bari u Vukovaru dala jeBrdu 437

grobova, clok se procjena Z. Vinskog kreie na oko 1000 groibova. U Bijelorn

iskopano je 212 grabovs.rs2a)
Na vinkovadkom podrudju zastupljena je bjelobrdska kultura s dva lokaliteta:
- lokalitet Crkvi5te i
Oba su lokaliteta dala
Eorinci
groibove i ostatke arhitekture.
Vinkovci
- lokalitet Meraja.

tr BORINCX, Crkvi5te
Borinci, lcka,llict Cr:kviil.e (iakodtr staro Crl{l'j(te; liod setra Jarmine, a na 5 km
udaljenosti u zradnoj tiniji od centra Vinkovaca u pravcu- zapad-sjeverozapad) dao je
prvi srednjevjekovni naiaz joi prije nekoliko decenija (jedan bjelobrdski lonac iz
vinc;.r;ei;i Bauiri(a'Di; ri:ir-ira V:rnjc Ii:rriar-ila)" l'riiikorr'l velikog piuinog rigclirania
i161. {! za sadn.it r1;rntainug voi;tiaka izor:r,no j,: rrckolikc; stotiila grobova (cca 30C
ie,-'lne rickri,:cc1o, ft6j.'- jc i-..rola1:.;. olrllhl':-rt11i izmedu i0C0 i 2000 grobova, te je
-:l[fl)
zacijelo bila jedna od najveiih bjelobrdskih nekropola uopie. Prilikom iskopavanja
1964. g. otkriveno je na povrSini 5X5 m sedam grobova od koiih su samo dva imala
priloge. U grobu 1 nadena su dva para bakrenih S ka-ridica (jedna posrue zciroblje-

SI.5" IlOilil{CI, Crl,r'ii;,-,:1rob 1 (S karidice.t

;ra-, a ostaie i.ri 'r'"il-razane su nir si. li ;,:r u grobu 5 posrre jednostavan prsten od ba-
krene Zice. S kariiice su biie razliditih dimenzija i razlidite profilacije (d.etvero-
kutnog ili ohrr-rglog p,resjeka).
Na osnovu ovih p.riloga, a vi5e na temelju izoranih :nalaza (brojna keramika)
clatirao bih ovu nekropolu ,u cjelini u mladu (IiI) fazu bjelobrdske kulture s tra-
janjem preteZno u 12. st., a jednim diielom moZda i u postbjelobrdsko razdoblje
tj. prvu polovicu 13. st.

73
 Dosta je znadajnootkriie ugla iedne zgrade zidane od djeiomidno iitave, djelo-
midno polomljene rimske cigle (rigoliranje 1961. 9.). Po svemu sucleci radi se o
ostatku jedne ranoromaniike crkve, a rta postojanie jednog crkvenog objekta ukii-
zr"rje i toponim ,Crkr,i5teu.
2" VINKOVCtr, Meraja
Iskopavanja na Meraii da se utvrdi, kako postoianie nekc
1965. g. poduzeta su
cvcntuaino stariie sakralne arhitekture, tal;o i rasp<ln u upotrebi nekropole, poSlo
se na osnovu ranije nadenog jezidca stila Blatnica moglo odekivati grcibovc iz 1l.r
ierka 9. st. No takvi grobovi nisu biii utvrdeni, zrti je, kako je u opisu iskopavanja
navedeno, otkrivena ieclna ranoromanidka crkv:r, te bjelobrdski i kasniii grobovi'
Grobor,'i su u nadelu pla-,,iIno orijentirati (glav:r na istoku) s pribtiZnim devijacl-
ja.rma od 10" (zapacl um_jesto na 90ti r:,a 751r busole), ito je bilo uslol,ljeno orijen-
tacijorn crkve.
-
U ovorn ie odjeliku teksta biti najprije opisan bjelobrdski horizont grobova.
Bjelobrdskih grobova (onih za koje se to mo/e sa punom sigulno5iu reii) otkri
veno je ukuPno 11.
Eit:k 2,'3
Grob 18 (T. 2l13)
Dubina: 1,95 (O); orijentacija: I
- Z;
DuZina skeleta (saduvanog dijela): i,20: Slrina ramena: 0,40; 5irina zclielice: 0,35;
nedostaju potkoljenidne kosti obje noge, koje su blle odsjedene pilonom crkve.
Prilozi: srebt'ni novac (o5teieni) maalarskog kralja Ladislava I (1077-1095).);
Ar,.: LAD ISt,- AVS -- REX; Reth1, I,33 (r:n'dje sl.6); naden n ustima.
-

S1. 6. VINKOVCI, Meraja, grob 18 (novac Ladislava I, 1077.-1095.)

Grob 22 (T. 21i2)

Dubina: 2,10 (O); orijentacija: I*Z;
Du7ina skeieta (saduvanog dijela): 0,E0 m; skelet oSteien, a u donjen-r di.ielu pre-
sieeen stupont crkve.
Prilozr: 1. Novac (legura srebra i bakra) matlarsiiog kralja Ladisiava I (1077-i095.;
Ar1.: L,(AD) ISL - AVS R"eth,v I, 32 (ovCje T.22 1,), slabije c5te
- -Ri)(,
ien, saduvanost odlidna; naden u ustima;
2. Dvije bakrene S karidice (T.2213,4) i Sest srebrnih S karidica (T. 22''5-10);
-1. Frobu5ena Skolikica (privjesak ili perla; T.22,2);
4. Uz stup koji je presjekao ovaj grob nadena je na dubini 2,0 m jedna
karidica (prsten) od pletene Zice, koja je vrlo vjerojatno mogla takoder
pripadati ovom groblr (T.22111).

l1
Gro;b 27 (T.2ll4)
Dubina: 2,15 (O); o,rijentacija: I
-Z;
DuZina skeleta (saduvanog dijela): 0,75; Sirina ramena: 0,32; Sirina zdjeiice: 0,36;
nedostaje glava (dislocirana grobom 2l; 16. st.) i potkoljenidne kosti obje noge
(odsjedene pilonom crkve).
Prilozi: 1" Srebrni novac (olteien i polornljen) madarskog kralja Ladislava I (100?
.Av.: LAD ISL AVS --REX; R6thy I,33 (ovdje T.22il2).
-1095.); - -
2. Sreb,rna S karicica (T.22113).
Grob 29
Dubina: 1,95 (O); orijentacija: I - Z;
<luZina (saduvanog dijela) skeleta: 0,92; Sirina ramena: 0,26; Sirina zdjelice: 0,22 nt;
saduvano'st slaba; I'r.rbanja je zdrobljena, nedostaje lijeva podlaktica, a ot:je potko-
ljenice su odsjedene kontraforo,rn gotidke srkvg (koji je bio saduvan samo u fun-
damentu).
Pritrozi: 1. Jednostavni, djedii bakreni prsten, naden uz lijewr stranu zdjelice;
2. Zelenkasta, dugoljasta, poligonalna perla od staklene paste, nadena na
p,rsima.
Grob 39
Dubina: 2,0 (O); orijentacija: I*Z;
(gro-
duZina (saduvanog dijela)- skeleta: 1,0 m; ditav gornji dio skeleta dislociran
bom 17).
Prilog: led.an izlizani rirnski novac Galijena (254-268.) ili Klaudiia lI (269---27A')
natten izmetlu nogu (natkoljenica).
Grob 40
Dubina: 2,35 (O); orijentaciia: I*Z;
cluzina (saduvanog dijela) rk"l*tu, 1,35; Sirina zdjelice: 0,35 m; skelet djelomiivtt:
dislociran i oSteden; desna ruka stavljena preko trb'uha'
Frilog: Jedna manja, masivna S karidica (T.22115) nadena povrh desnog ralllena'
Grob 46
Dubina: 1,90 (O); orijentacija: I - Z;
rlulina (saduvanog dijela) skeleta: i,60; clesni dio od pojasa na niie dislociran (gro'
born 3i);
Frilog: Jedan rim.ski nov4c, rrjerovatno Konstansa (323.-337.-350-.; Rev.: VOT -
XX MVLT XXX; Cohen \III, 435-197?) iiir Konstanacija (323'-337'-:
- -
361).; Cohen VII. 492-335?), natten u Saci lijeve ruke.
Grob 50
Dubina: 2,05 (O); o,riientacija: I * Z;
duZina (saduvanog dijela) skeleta: 1,65; Sirina ranrena; 0,40; Sirina zdjelice: 0,36 m;
neclostaje desna podlaktica i desna potkoljenica (disiocirano grobom 31).
Frilozi:1. Srebrni denar Koiomana (1095.-1116.) ili Stjepana II (1116.-1131.) ilj
Bele II (1131-1141.) ili Geze (tt4l-t162.); Rdthy I, 78 (T. 22/17);
2. Poligonalna ko5tana porla (T. 22116).
Grob 55
Dubina: 1,80 (O) m; orijentacija: I* Z;

75
duiina (saduvanog dijela) skeleta: 1,50; Sirina ramena: 0,36; Sirina zdjelice: 0,34 m;
nedostaju kosti desne noge (dislocirane grobom 54); lijeva ruka polozena prekcr
trbuha.
Prilozi:1. Srebrni denar Stjepana trI (1116-1131); Av.: CEHANVS REX; Rev.: (?)
R.EX; Rdthy, T. 4l5t (T.22118); naden u ustima;
2. Dvije bakrene S karike (slijepoodnidar:ke, T. 2'2 19,2A), nadene pored glavc
(uz svaku stranu po jedna).
Grerb 56
Ilubina: 1,90 m; orijentacija: I * Z;
duiina: 0,55 (tijel,o od donjeg dijela prsnog ko5a na niZe odsjedeno lezenom crkve).
Eez priloga.
EIok I
Gnob 42
Dubina: 2,20 m; orijentacija: I Z;
- je slabo saduvan, lubanja zdrobljena, kosti
ciuZina: 1,49; lirina zdjelice: 0,40; skelet
u raspadanju; n.rke p'rekrStene preko trb'r-rha,
Frilozi: 1. Ko'st od svinjskog buta, nadena uz desnu r.uku;
2. Dio svinjske donje vilice nailen na istorn mjestu.
Bjelobrdski horizont nekropole na Meraji datiran je mada,rskim novcem Ladi-
siava I (1077-1095.; gr.obovi 18, 22 i 27), Stjepana II (1116*1131; grob 55), te jed
nim novcem kojega R6thy pripisuje bilo Kolornanu (1095-11i6.), bilo Stjepanu
II (1116.-113i.), bilo Eeli xI (1131.-1141.), biio Gezi (1141.-1162.; grob 50). Ovaj ho-
rizont grobova pripada prema tome iskljudivo mlatlem stupnjr-r bjelobrdske kul-
ture te ie biti istovnemen s nekropolorn na Borincima (Crkvi5te). Od grobova s
I\Aeraje htio bih svratiti posebnu pozornost na grobove 18,22 i 27, koji imaju odlu-
dujuii znadaj za datiranje starije crkve Sv. Ilije u koioi su se i nalazili. Od ana-
lognih pojava ne ielreei posebno traZiti istovjenosti za svaki nalaz ili tip nalaza
- svega
htio bih p,rije istaii jednu u novije vrijeme istraZenu nekropolu u l\lladar-.
-skoj u Halimbi (u blizini Elatnog jezera), koja sadrii niz grobova datiranih nov-
cem -Ladislava I i s po,sve identidnim nalazima.{53)
Nekropolama na Meraji i Eorincima na5e saznfije o bjelobrdskoj kulturi niie
osobito oboga6eno, iako su Bo,rinci za upoznavanje kasne faze ove kulture u naSim
krajevirna mogli imati odludujuii zna(aj. NaZalost, zbog vei opie poznate neefikas-
nosti nabe sluibe za zaititu spomenika, ova j,e izvanredna prilika potpllno prorna'
5ena.1;") No i dinjenica, da danas imamo <lvije bjelobrdske nekropole viSe, dosta je
vrijedna. Za Vinkovce je napose vaLno da se kontinnitet livata, koji je u pred-
bjelobrdskorn razdoiblju samo tinjao, zaista nastavija. Borinadkz nekropola nas je
opet svojorm potencijalnone rnasovno5iu grobova (izmedu 1000 i 2000, vjerovatno)
uvjerila u egzistenciju jednog snaZnog naselja u blizini tog groblja, bez sumnje
srednjevjekovne Jarrnine, koja se spominje u izvorima od 14. st. na dalje,155) ali
naselje je oiigledno znaLno slarije.

76
 D Itanoromanidka crkva Sv. Ilije

Najva.iniji je rezultat iskopavanja na Meraji otkriie jedne ranoromanidke

crk.r,e
(si. 7 i 8; T.20). Crkva je prar,ilrio rijerrtir:.na, gr:deri:r
ie oc1 rimske cigle, preteilc
lomljene, te po svemu su<leii clobavljene s ru$evina neke susjedne
rimske zgrarJe.
cigla je vezana maltero'r, priprernljeni*r na Iicu mjesta tj. gaienjem
vapna i cl.r,
davanjern pijeska (iutog) n;:r samoj cigli. R.imsko .ieL lisi"rru od prvoitritne
l"
ibuke ,a lic* mjesta, prilikoni zid,anja, ier su unutar i pored crkve deide nadeni
mali fragmenti rimshe Zbuke s fresko-slikanjern.
Crkva ima pravokutnu ladu (climenzije bez lezenl g,50X6,75 rri),
kcja je imal:r
u prodelju dvije lezene Lrz vlatt (po iednu sa svake strane; dimenzije iezena
0,90_
.],0 )": 0,15--0,20i1).tespo rir,.i.le jahc reze;re na ruau-i:rkjm
zidovima (sir!na: 0,7.5-1,15;
debljina: 0,20-0'30 m). Debljina zidova: 1,0-1,15 m. porukr:uzna
apsida (2,55x5,i:;
m) izvedena je poneito asimetridno te je nejeilnake debijine riau (oa
0,65-0,95i.
Asimetridno su postavrjene i tri lezene na vanjskoj strani
iiebijiria: 0,10- 0,r3 rLi). Dr-iiin;r iitavcg objekta bez lezena iznosi isirina Tezena:0,65)(0,g5;
11,tr5 m (s lezena-
ma: 11,45 m). Izrnedu apside i ratte sadur,'an je pregradni zi<1 u p[tto*,
uglatom
"nisom" okreilutorn prelrra iarii. Lada- irna s unutrali:je strane tri pilona: dvzr uz
sjeverni zid (dimenzije: 0,95\0,50 i 1,55x0,35-0,45), te jed,an
za,krzljaii i d;eloreidno
otr-rierri uz jr-r:;.[i zid i0,90,{0,5-,0,15 nr). cr-:ir:rti pilcn
nij,: viclliiv ni u trago:,,ir-na,, te
oiigiedno nije niti postojao. Filo.ni su zacijelo driali noseie
lukove (pojasnice) icri_
nog badvastog svoda. crkva je u precinjem dijelu naknailno rio;biia
clva masirrnaL
stuba gotovo kvadratnog presjeka, nepravilno zidanog fundamenta
rom, nego samo iutirn pijeskom, bto ociudara od nadina gradnje
i to ,e malte-
ditavog objekta.
Llvi su stubovi v1'er:ovatno dociani racii naknadnog poclrLpiiurrgu *oau,
ko.ii je moz-
ci:r podeo puc;rii. te le cr{:.v:L tak' arciia j ;:.,ali
iia-rieks {ii. i; 7.24 i). Opii je r-ri.isak
ila ,je taj obi:tr;rt rljelo ne Lr;id cc1-,,_iar: -rjeitc;
;rariiletrji"
crkva ji: oi-ijeniirzi;;a cc1 zaparia pl'enia istckr-r
{apsica na istokr-i) s ostupanje*:
ccl i5" prerna sje'rerit ,:.a zapad, tako ia t: zapaci na]azi
um-iesto na 900, na T-5|
oclnosno istok ra 25.'r'(br-rscle). Grol:cv;, s*
orijertira"i p..*u *kvi, te pokazuju
slidn;r odstupanja.
Datiranie crkve c,roguieno je bjerobrdskim grobovima broj
koji.(sva lri) sadrie po jeiran madarski novac Ladisrava (1027-1 rg,22 i 27,
bio" je za lokalne priliire vrro bosat prilozima (best
I 095.). Grob 22
srebrnin iarti" bakrene S ka-
.idice, te jedna perla od skorjke). rotozal ovih grobova
v.ro je vaian. Naime, gro-
bovi iE t27 ria.i.:te:'r-- i..r -,ii:ii:la izineij.r-t i.:cnog ziaa
i rircna_ (grob 1g; si. g; T.21,,3),
o-clnosno izmedu riva pil0na (grob,r?; sr, i;
I'.2i zi; o'ai;e g.rct dozivio i nar<nad,a
pokopavanja skereta groba tr. zrl."cjo. u,-, grob^ presjedena
":t:i."lj?.priiikom
r:isini koljena skeieta, tako da im nedosta-jr_r rrole oc1 *
koiiena na niZe. Iz toga pto,
izla:rj da su si'i:br;vi i-i*!to srariii cd cri,.ue t,-:
da su, poirc sr_r predstvai-iali os{at[.,e
!itTcnijiir l:olio.ilr.'L:. (i'.ir i.'.airo
P:-i;rarhr;l;:r lor<arnr.lq rcdol-slicg pre,:i.stva) biri pl,i
likorn graclnie crlil'enog objr'kt:r integrirani tr unr-rtar:nji
prostor s odiglerl.o,r nr-
mjerom da clocle do {to rnanjeg oiterenja slir:ieia.
Na slidan ie iradin presiede. i
irir.lir -5ii le;zcnl;rir:r1c,,..:rnog zicla (si. E). lilrihci..rrti.ji
grro:tr (22), iocir.an Iecir.) trrati.irr

77
 a

\-

il.oIt q

q$ffi
$t0lt I

I 0[0 1100 L ero[ 2/5

tl. lLl

ffi
S,-.--.trlii--j- 1)- 11

lq u \i. (t0"[lul

77
15

(tiultNtl
i#
Orlt\1616910
iu

N
rE. 15.\1

iti lri ti 11 ltl'l$[]i\ ME RAJA 1965.

l$llq $1

'ffimm
€ R.r*\hl BUN[.'- @ ruulr (u st t)

S1. 7. VINKOVCI, Meraja, situacija (iskopavanja 1965)

 !m
t.) tn
#)
,;\
\\
\\
iiu r,o

l."l \.r
-
Jr-
r_si\
I
n:-l
Ih I
I!
,,'Ti ili
r
11ll
,,

)?
iB
1l
I

i.h0fi-;

t1
o
t:
?l

:'6

I
-f.
r

(i_,

1l n

,, :.--l

I !
llll
t'.
S1. 8. VINKCIVCI, Meraja, osnova ranoromanidke crkve Sv. Ilije

79 t-
a-

crkve, te je tek naknacino presjeien prilikom zidanja stubova. Iz toga

proizlazi ria
je crkva urd^rrr,. u vriie:fle a,:t.ou grobcr,i L8 i27 jos bill viriiro otriliet':ni, sto znadi
motda joi u vrijr:;:rc r..iadavine Laciislava I iii poietka kraljevanja njegovog nasljetl-
nika Koiomana (1095--i116.). Grotr 22 nogao je biti polo:en kako prije, tako i po-
vrijeme. Prema tome
sli.ie grarinje crhve, ako ie oii:iekt ziclan r.r Ladislavovo
trretra

ovu, stariiu crkvu na Meraji datirati u vrijeme oko 1i00'

g' (1 il-15 eod')'
Naziv cr-livr:. Pavidii navodi da se 'razviianje naselia13.i st.". pcsjcda na z'-miir-
u izvorima i'r
stu na kojem danas leie vinkovci rno2e pratiti od podetka
i I(ako je ovai obiik 11a-
naselie zapisano u obliliu Zenthelye, Zenthylya slidno.156)
postcjiiii
je ovdje Potetkorn 13' st'
ziva naseljc dobiio po istoimenoj crkvi, morala
jeclnacrl.va(na&{eraji,grljcjcbilalociranajezgrasrednjevjekovrrihVirrkovaca,
ro mogla biti,.iel'.i,J
tj. Sv. Ilije). los saaa"poitojeea gotitka c;:kva ila Meraji nijeriaknadnog
ona primarno sagrade;a u gotidliom slogu, a nije rezultat gotiz1r'anj:r

netoB rant;cg, roma,idkcg oL3"ktu.

po5tc, pojavr.r gotike u sjevernoj llvatskoj, izu-
katedrale u Zagrebu, nije moguie.datirati ni u ko-
zev mozcla starije, predtaiarsie
jenrsluiajuranijeodclrugepoiorrine13,st.(r:stvarid.olaziuobzirvriiemenakol
-i).42.
ne bi s'-', pcgotcrc za jerlair gotidk'i objeliat tl
i,r,n-'.:,ie Ietarir, ij. i:r-riij;
g'1
grad
\rin1.o..rcinla, rnr:gil ilzc;i i;lii1; rano """";ri-i;'il: (pcdetark i3' si'; r::alilo uze\rii za tome
niu gcridke crkr,,e u vinkovcima neie 13. st. uopie dolaziti u obzir). Prcma
ie se madarski izr,ori 13. st. koii spominju Sv. Iliju odnositi nii jedan stnriji obie-
'1!165' g" iz iogir sc tlrlic
jiai, i;l;ii l':,: prt.d:;tar,,li..,-i j.r-i;u:ctl-,r ,. llr lt-i;,..'a ctkr'lo;rr"la -oi[;''
sa znittnom por-rzclanodcu zakljuditi c1a je ranoromaniika
crkva u vinkovcirna
pos-;eiena Sv. lti1i, te cia je naselje iro n-ioj dobilo svoie ime'
stilska pri.padnost starije crkve sv. Ilije odredena je sloborlnog siijedeiirn opciim
obiika
karal,teristihama: obiekat 3" ;"drrotr.odna, longitudinalna crkva
s poli_rk*rir-roi' apsidom, v1:io ialdm lezerama koje poprimaju funkciju kontra-
- i rra apsidi, te
iora nir stijenaila lade, lezenar:ra Llo:bidaje,nog oblika u prodeiju je
-
poao.rri* piitnima (hoji su nosili pojasnice) u ladi. Gradnja prilidno rustidna'
--Su" ,o ukazuie na vrijeme rane roma-nike, jednako kao i pritridno dobro tiksirano
vrii:me graclnje (1i00. g' 1 15 g')"
srorlnih poja:,.;:i - cil i<ojitr iravociim samo neke vrlo tipidne i to
posve sllmar'
nor.)s) imar-no Ll znainoj mieri u ranoltiinanidkim criivarna slobodnih oblika na naSoj
-
jadranskoj oLrali. Od isiarskih bih objekata spor:nenuo Sv. Kristofa (kod Rovinja),
pokazati srodnosti s
ioji ie izvedbom lezena na latli i proieiju u izvjesnoj mjeri lezene, dok ih
Vinkovadkim objekiom, kojemu irror" t krajnje (ugaone)
"dottaju je u Sv' Ilija ie
Sv. Kri5tof oper neie i*uti ,u apsidi. Objekat datiran 11. st.1ie)
takocler imati dodirtih tadaka i s crkvorr Sv. N{ihovila natl Limorn, kak^o u izvedbi
pilorla, tako i s po dvije lezene na ladi (doduSe u neSto cl,rugadijem rasporedu), dol<
poligonalni rraniski oblik
icr sc izvedbe apsiila zn;rti-,o razlikovati (Sv. tr'{ihovil ima
arrsiclc). Sv. Nlih,:vil ie c1a[iran u sredinu 11' st.
(posveien i04l' d')"rij{))
llzcr,ii L,i cb;;i,: r-l:rimatinske ob.jeliie p:rsti li: rtarrjdiio u oai:lit-tdrrost'i Srr'
iii]e sn
ir:.1.;r.io|t.i r;.i,,.,.1,: r-t j"li.:l<npiji iBukilt'oiic::.,
,pocivi;rnica), i to i-r srliicilei'ir-}:r cl*tlletl'
tima: ntstidtloj opcoi iizionon:iii, narcfito asimetriinoj' pohll<ruinoj apsidi'
kontra-
forirlir (t:cincslo po1aaailitrt leze11aml), tt pik:nima koii su nosili pojastricc' S" Gr-r''

80
njada datira ovaj objekat (iz Biskukije) u prijelaz 10. u 11. st.161) Crkve koje imaju
pravokutno dblikovanu apsidu (vanjske i unutrainje strane) ne bih ovdje uzeo u
obzir, iako (e niz takvih objekata u izvedbi lade imati refleksija u vinkovadkoj
crkvi.lri2)
Vrio su uodljivi dodirni elcmenti Sv. Ilije s jednim u novije vrijeme otkriveninr
objektom u Hercegovini
- rustidnogu tzgleda, masivno je izveden, ima kontrafore
crkvom Lisid"iiima (kod Konjica, 1,952. g.). Lisidiiki
objekat je takotler prilidno
umjesto Tezena na ladi, te pilone (po dva sa svake strane) u ladi. On nema lezena
ira apsidi koja je, izyana gledana, pliia od vinkovadke, Lisidiika crkva iima narteks,
kojeg je vinkovadki o;bjekat dobio tek kasnije (i u drugadijem obliku). Grobovi na-
ileni u crkvi oiigledno su dosta mladi od nje (13-15. st.).163) Crkva u Lisididima
predstavlja b,ez sumnje jedarn ranoromanidki objekat koji treba datirati u kasno 11
odnosno, eventuahro najranije 12. st.
Od madarskih spornenika potrebno je prije svega navesti grobnu kapelu u Za
lav:iru iz li. st, koja predstavlja ta-koder jedan r-ustidni longitudi,nalni objekat s
polukruZnom apsidom, ali bez lezena, odnosno kontrafora. Zalav6rska kapela ima
takotler pilone u ladi i to takoder samo tri (l), te pregradni >zid< izmettu apside
i lade, kao i jedan sttib kod ulaza (izmetlu pilon6;ro<1 za koji nije iskljudeno da je
takoder naknadno dodan. Unutra5nji izgled zalavdrskog objekta neobidno mnogo
podsjeia na crkvu Sv. Ilir'e. Crkva u Szentkir6lyszabadja (kod Veszprema), koja je
sagradena u 1062. g., te kasnije vi5e puta pregradivana, svojorn ie ranoro,manidkom
apsidom s tri iezenel6;) biti vrlo slidna apsidi Sv. Ilije.
Crkr,a Sv. Ilije kao Sto smo vidjeli pripada tipu ranoromanidkih crkava
(odnosno crkvica) -slobodnih oblika, kojih se - krug proteZe od naSe jadranske obale
preko Hercegovine (i vjerovatno Bosne i zapadrre }lrvatske) do medurjedja Save
i Drave i podmdja oko Blatnr.lg jezera. Podrudje Karpatske kotline ovdje je narav-
no perifernog karaktera, ali pojava objekata ovog tipa ukazuje na jade kulturne
kontakte s obalom, nego Sto se to do sada moglo pretpostavljati.
Naravno, ostaje nerje5en problem graditelja ovilr objekata. U vinkovadkom bi
se podrudju svakako moglo radunati i s Benediktincima, dija je prisutnost ovdje
vei registrirana Justinijanovom darovnicom posjeda "in Pannonia, Cibalim. . ..,,r60j)
dakle u Vinkovcima. Iako je prisutnost Benediktinaca u to vrijeme vi5e teoretska
nego stvarna, jer Bizant tada, praktidno, nad tim podrudjem nife irnao nikakve vla-
sti, moguie je da su se nakon definitivnog smirivanja prilika Benediktinci (moi.da
u 11. st.) pozvali na ttr daro,rmicu i faktidno preuzeli svoje panonske posjede. einje-
nica je da samostani ovog re.da u punorn srednjem vijeku, tj. u 12. i i3. st., u ovom
kraju imaju niz pc.rsjeda (samostan Sv. Duha u danainjem Nu5tru kraj Vinkovaca,
samostan Sr,. I\,larije de Koppan, moida kod Opatovca i Sv. Katarina u Sarengra'
cl"r),ttt; ali za cijelo treba ovdje radrlnati s prisustvom Renediktinaca vei u ltr. st,
kada je nakon smirivanja prilika moglo biti provedeno intenzivnije pokr5tavanje.
Time je ujedno mogla biti inicirana i intenzivnija sakralna graditeljska djelatnost,
iiii bi re;:ultat mogla biti i ranoromanidka crkva Sv. Ilije u Vinkovcima. Gradnja
ove crkve u Vinkovcima, koja za svoje vrijeme predstavlja objekt ne tako skrom-
nih dimenzija, bez sumnje govori i za postojanje jednog jadeg naselja, koje je do-

sl (
bilo svoje zvanidno (administrativno) ime upravo po toj crkvi. crkva Sv. Ilije vje.
rovatno ie stradaia za provale Tatar-a (1242. god.), kao i niz clrugih sakralnih obje
kata u sjevernoj Hrvatskoj.
Otkriie ranoromanidke crkve Sr,. llije u Vinkovcima, koir-r na temelju analogija
treba uvrstiti u slarohrvatski kulturni krug, bez sumnje je u r:elacijama Slavonije
i zapadnog Srijema vrlo I'aZan nalaz. Ne Zeleii predimenzionirati zna(aj ovog ob-
-jekta, potrebno ie r,eii, da ic to zasadzr najstarijir, arheolo5ki istraZeni spornenik
ove vrsti i-r sjevernoj Hn,atsko.i. To naravno ne znadi da ce on biti usamljen, jer
ie vei otkrii: ugla arhitekture n;r Borincima (1961 .) incliciralo postojanje jos jedne
crkve iz vjerorratno istog vremena. No u odnosu na dana5nie stanje istraZix.ania
starohrvatskog horizonta u sjevernoi tlrvatskoi, ranoromanidka crkva Sr,. Ilije
zauzime vrlo israknulu rnir.lt,

E Gotidka crkva Sv. Ilije i horizont grobova 14._tr6. st.

stabilizirranje ekonomskih prilika nakon provale Tatara omoguiilo je gradnju
jedne znatno veie crkvene gratlevine. Tako je nastala jedna jednostavna, jedno-
brodna gotidka crkva, duzine 24,20 m (podaci o crkvi dani su u prvom poglavlju),
5to za tadanje prilike ovog kraia predstavlja dosta impozantan objekt. citva, tato
je danas moguie zakljuditi, izglecla cla nije biia presvod".ru, .r"go je imala dneni
krol'.rr;r; Njen odnos prerna sl:rri.icj crk,i graficiki i,.: prikazan na sr. 7. yai,an
ic
arl:eoioSki podatak da je sieverni zid gotickog objekta sjeo na juLnt zid, romanidke:
crkve, koristeii ga kao dio fundamenta, Sto ukazuie na to da
3t stariia crkva u tc
vriieme bila razorena, jer bi u protivnom vjerovatno bila koristena kao kapela i1i
sakristiia (a protiv dega govore konstatirani elementi, npr. polaganje gotidkog kon"
trafora na prodelje romanidke crkve). Temelji su razlidite dubine: u jugozapadnom
r-rglu (najveia dubir-ra), u apsidi oc1 0,40-075 m. pod 5jer,ernim zido,m apside
naiazio- se1,50
groib 13. Uslijed slijeganja crkve grob ie posve stiSe5njen (lubanja na
cm visine, prsni ko5 takoder).
-5

Vrijeme gradnje gotidke crkve treba dakle odekivati nakon provale Tatara. Kako
se u Madarskoi, za ko.iu sc smatra da je posredstvom francuskih graditelja pre-
tlzela gotiku relativno rano, gotidka arhitektura podela realizirati uglavnom tek-na-
kon provale Talata, tj. u drugoj polovini 13. st.,l(je) bilo bi vrlo smiono odekivati
pojavu gotidke arhitekture u siavonsko-srijemskom prostom prije 1300. g. prema
tome ie gradnja gotidke crkve Sv. Ilije najvjerojatnije padati u podetat 1+. st.
Tradicija pokopavanja nasta'rja se i u posrbjetobrdikom razio;blju, a i poslije
srednjeg viieka (sve do podetka 19. st.). Zanimliivo je da ie u 15. st. cioii do po-
nar'ljar"rja obidaja davanja priloga u grobor,e. Mctlu postbjelobrdskim grobovima
istakao bih slijedeie:
Grob3l(f2l3)
Dubina: i,90 (O) m; orijentaciia: T
- Z;m; Sirina ramena:0,27,
cluZina (saduvanog dijela) skeleta:0,90 z_dielice: 0,27 m.
Prilog: jedna brondana rombidna predica rraclcna u prcclielu prsnog ko5a (clesna
strana), koja bi mogla pripadati're:menskom .asp.n*.cl l-3_15. st. (1-.
22 14).

82
Grob 14 ( [2/3)
Dubina: 1,74 (O) m; orijentacija: I Z;
duzina (saduvanog dijela) skeleta: -1,55 m; sirina ramena: 0,42; sirina zdjelice: 0,3g
m; skelet je bio polozen na nivo bivseg taraca apside ranoromanidke crkve (u vri
jeme kada crkva viSe nije bila u upotrebi).
Prilog: jedan srebrni obol Sigismunda (1386-1437.), koji je nadinjen redukcijom
(pri obrezivanju) obidnog denara (T.23 6). Av.: lorenski krst; Rev.: grb.
Rdthy II, 121; novac ie naden izmedu obje potkoljenice.
Grob 21 ( I2i3)
Dubina: 2,10 (O) m; orijentacija: |
ciuZina skeleta: 1,0 m; Sirina ramena:- Z;0,25 m; Sirina zdjelice: 0,27
m; osrednje sa.
duvani djedji skelet.
Prilog: jedan srebrni denar Vladistava I (1440-1444.).
Av.: * (MO)NETA . WLDI(SLAI) DEI, orao;
Rev.: * REGIS VNGARIE ET (DETE), grb;
Rdthy II, 143 A (T . 23i7 ) .
Grob 40 ( El; T. 21ll)
Dubina: 2,i0 (O) m; orijentacija: I
- Z;0,34 m; sirina zdjelice: 0,38 m; skelet
cluZina skeleta: 1,41 m; Sirina ramena: osred-
nje saduvan, nedostaje glava (dislocirana) i kosti stopala; ruke prekrstene p,reko
zdjelice.
Prilozi: 50 matlarskih denara i obola Matije Korvina (1458-1490.) i Vladislava II
(1490-1516.); novci su se nalazili u koZnatoj vredici, od koje su saduvani
manji ostaci; Li neposrednoj se blizini ovog nalaza naiao i jedan arpadov-
ski novac, koji je mogao potjecati iz jednog dislociranog groba (ditav nalaz
i ovaj arpadovski novac prikazani su na T. 23ll).
Matija Korvin (f458-1490).
1. Denar Sign.: K
-
P Av.: +M.M(ATH)IE. g.HVNA grb s gavranom u
Stitu
Rer,.: .PATRON VNGA Marija s Isusorn K
R6thy II, 232, varijanta. - 1 kom. P

2. Denar Sign": K
- P Av.: +M.MATHIE.R.HVNGAR grb sa gavranom u
5titu.
Rev.: .PATRON Marija s Isusom K
Rdthy II, 232, varijanta.
-HVNGARIE - P
I kom.
3. Denar Sign.: K Av.: +MONETA . MATHiE.R.VNGAR grb s gavra-
- P
norn u Stitu.
s Rev.: .PATRON
- VNGARI Marija s Isursom K
I -kom.
P
R6thy II, 232, varijanta.
4. Denar Sign.: K P Av": +M.MATHIE.R.VNGARIE. grb s gavranom u
- s 5titu.
Rer,.: PATRON VNGARIE. Marija s Isusom K
- - P

Rc<rhy II, 232. Ovdie: T.23t3. 15 kom.

5. Denar Sign. K-P Ar,.: *M.MATHIER.R.VNGAR grb s gavranom u Stitu.
Rer,.: .PATRON VNGAR Maiiia s Jsusom K p
- - e
1""}

Rdthl II, 232, r,ariianta teksta. I kom

83
I

Denar
6. Sign.: K
- I Av.: +M.MATHIE.R.HVNGAR grb
5tita.
s gavranom trcz

.-., PATts9N
Rethy II, A.
(H)VNGAR Mariia
- varijanta
239 teksta.
' s Isusom K- X
1 kom.
7. Denar Sign": Av.: +M.LATHIE.R.HVNGAR grb s gavranom u
- X
5titu.
Rev.: PATRON HVNGARI Marija sIsusom - X
Djelom,idno- dvostruki kov.
Rdthy II, 239 B, varijanta signature i teksta 1 kom.
8. Denar Sign.: K A Av.: +M.MATHIE.R.HVNGAR grb s gavranom bez
- itita.
I{ev.: .PATRON Marija s Isusorn K _ A
- VNGAR
Rdthy II, 234, varijanta grba i tjeksta. 1 korn.
9. Denar Sign.: N K Av.: M MATHIE R HVNGARE grb s gavranorn u
- 5titu.
Rev.: PATRON VNGARE Marija s Isusom N
- i.K
Grjeike u-tekstu (Hvngare i vngare). Ovdje
!.1/ :
Rdthy II, 235 B, varijanta teksta. 2 kom.
Denar Sign.: R
- t Av.: l-M MATHIE R HVNGARIE grb s gavranom bez
10.
5tita.
Rev.: PATRON
- HVNGAR Marijjr s Isusom R _ +
Rdthy II, 236, varijanta sign. K-F. 1 koni.
11. Denar Sign.: R Av.: kao gore.
- d
_Rev.: PATRON
- HVNGARIE
Varijanta gornjeg tipa.
kao gore.
1 korn.
12. Denar Sign.: B At.: M.I,IATHIE.R.HTNGARIE grb s gavranom Lr
- S
s tltu.

8ev-: PATR.ON - HVNGARI Marija s Isusour B _ S

Rdthy nema ovu silnaturu. U a;e;;;
(Htngarie). _nii"s[, u tekstr_r
13. Denar Sign.: ts Av.: M. MATHIE.R HVNGARIE grb s gavranom
I ko,ni.
- S
5titu.
L1

Rev.: PATRON
- HVNGAR Mariia s Isusom B _
Denar
Varijanta gornjeg primjerka. 1 kom.
S
14. Sign.: D X
- 4r.,
R.ev.:
M.MATHIE.B.I{VGARIE grb s gavranom u Stitu.
(H)VNGARE"Muiii, , fs,ii"m o_X
,PATRON._
urJesKe u rzvedbi leksta (b Hvgarie _ u avcrzu. Hr.n.
gare u reverzu).
Rethy- II, 233 B, varijanta teksta. 1 kom.
15. Denar Sign.: B Av.:
- f; -M. NIATHIE.R HVNTARIE
st1tu.
grb s ga\.ranom rl
Bev.: PATRON - \/NTARIE Marila s lsusom B -_- _
"
*Grjeskeu izvcctbi reksra (Hr,rl;;i" i V;;;;i;). n
Rethy nema ovu signaturu. I kom.
16. Di:nar Sign.: S Av.: +MONETA l;rv u (riru _ !-NGARIE srb s
gavrilnom u -Stitu.
8ev.: P{TRO - -'- "'' S
VNGARI Mar:iia .s Isrrsom
R.t-<thy II, 2-18. -
Novac ima kovni'i'i:ri
17. ()bnl 1 l<om,
Sign.: K p r\v.: €rb s gavrauom u ilitu.
- @ Rer,.: fuIariia s Isusotrr. K p
- r'\
Rethl ll,?{1 4 kom.

,84
Vtradislav II (1490-1516.)
tr8. Denar Sign.: K
- H Av.: NI.WLADISI-AI.R.VNGARI grb s orlom bez Stita.
(lat.) R"er,.: PATRON VNGARIE Marija s Isusom K II
Rdthy II, 272 C,-vari-ianta teksta. Ovdje T.23r'4. I -
korr.
19. Denar Sign.: K
- H Ar,.: h'I.WLADISLAI.R.VNGARIE grb s orlom bez
(got.) Stita.
Rev.: PATRON VNGARI Mari.ia s fsttsonn K II
Rdthy II, 272 A, -r,ariianta teksta. I -kom.
20. Denar Sign.: K
- H Av.: X,{.WLAIIISLAI.R.VNGARI grb s orlom bez itita.
(got.) Rev.: PATRON VNGARIE "[4arija s Isusom K H
Rdth-v II, 272 A, -yartianta teksta. -
4 kom.
2i. Denar Sign.: K H Av.: &I.IVLADISLAI.R.VNGARIE grb s orlom
-
(got.) 5tita.
bez
R.ev.: PATRON VNG.AR-IE Marija s Isusom K T{
Ii.ith5, II, 272 A,- varijanta teksta. -
1 kom.
Av.: M.WLADISLAI.R.VNGARIE grb s lavom u Stitu.
?2. Dcnar Sisr.:
.E K
- |
Rev.: PATRON VNGARIE Marija s Isusom K
- -;
R6thy II, 276. 3 kom.
23. Der-rar Sign.: K B .A.v.: M.WLADISLAI.(R).VNGARIE. grb s lavom u
- 5titu.
Rer,.: PATRON VNGARIE Marija s Isusom K B
- signaturu;
Rdth,u nema ovu -
radi se o varijanti signa-
ttrre tipa II,276 (koji je gore opisan). 1 kom.
24. Obol Sign.: K
- H Ar,.: grb s o,rlom bez (tita.
Rev.: Mariia s Isusom. K
- H
(goticom).
R6thy II, 281. 1 koil.
25. Obol Sign.: K
- S Alr.: grb s lavonl u 3titu.
R.er,.: Marija s Isusom. K S
Rdthv neina ovai tip, koii-ima slii'nosti s uovccrn l[,
lE4. koii .iedini r:d Rethy.icrriir priliicraka obola irna
Srbslavom. 3kom.
Statistika:
Matija Korvln denara .11

o;bola 4 nkul.rrto i\I. Konrin 3-5 pritnietaka

Vladislav II denara 11
oboia 4 r.rkupno Vladislav trI 15 primieraka

Ukupno: 50 primjcraka

U neposrednoj blizini ovog nalaza naden je i jerlan arpadovski novac, koji je mo"
rao potjecati iz jednog disloci.ranog groba.
Av.: PoloZeni, izduieni krst s poprednim zavr5ecima; iznad i ispod po tri malte5ka
krstiia i deti,ri tadkice.
R.ev.: Krst u krugu, u uglovima po jedna tadkica.
Srebro. Prom.: 12 mm. R6thy II, supl., 33 - 151 A, ali je avers ne5to druga-
iije izveden. Ovdje T. 23,1L dole desno, 2315.
-
85 {
 Novac pripada Beli III (1172-1196.) ili Emeriku (1196-1204.) ili Andriii ti
( l20s_123s.).
Iz vjerovatno dislociran,ih grobova potjecat ie takotler neki clenari N{atije Kor-
'
vina (T. 2413; Rdthv 11,232, varijanta reksta) i Vladislar,a II (.7. 2412; Rethy II,
272 C, varijanta teksta), naileni u bloku II,,,III.
I Gradn.ia gotidke crkve relativno velikih dimenzija, kao i ponovno javljarje pri-
loga u grobovima (dak i bogatih grob u bloku I) nkazuju na postojanie ied-
nog razvijeniieg i ekonomski dosta - dobro40stoieieg naselja. Mlada crkva Sv. Ilije
morala je stradati za turskih ratova, ier su na njenom sjevernom zidu vidliir.a
kasnije popravljena (podetak 18. st.?) -
- dosta velika o5teienia.
U svakom sludaju arheolo5ki nnlazi iz razdoblja srednjeg vijeka u 7-natnoj su
nrjeri kompletirali naSe poznavanje Vinkovaca u tom razdoblju, pri temu je ovo
naselje ipak imalo mnogo veci znadaj, nego 5to se to do sada moglo pretpostavljati.

ooo
Rezultati arheoloikih iskopavalja izvedenih na podrudju vinkovadkog Muzeja,
a napose grada Vinkovaca, dali su niz za nauku vrlo vrijednih podataka.
Tako smo dobili priliku da definiramo zavr5nu fazu razvoja stardevadke kul-
ture (spiraloid B stupanj), te da upoznamo potpuni razvoj sopotskolentlelske kul-
iure, dime je obuhvaien praktidno ditav neolit ovog podrudja. Vudedolski su nalazi
opet omogudili ne5to odredeniji uvid u kronoloike probleme ove kulture.
Vrlo je vaino otkrice jedne nove kulturne grupe vinkovadke kulture, koja
obuhvaia podetak brondanog doba, jednog dosada vrlo - nejasnog vremenskog od-
sjeka prethistorije slavonskosrijemskog podrudja.
Pojava gepidske kerarnike na "TrZnici" ukazala je na stvarnu naseljenost Vin-
kovaca i u vrijeme seotre naroda. Ali je ipak najznadajniji nalaz otkriie rano-
romanidke crkve na Meraji iz vremena oko 1i00. g. Iako ovdje ne- moZemo, pogo,
tovo ne u to vrijeme, radunati s administrativnorn pripadno5iu tog teritorija sred-
l

rijevjekovnoj hrwatskoj driavi, pripadnost je Sv. Iiije hrvatskom kulturnom kom-

pleksu izvan svake sumnje. Administrativne granice u to vri,ieme nisu predstavljale
r-rekh zapreku, jer su one tada tako i ta.ko bile vi5e formalnog nego stvarnog ka-
raktera.

Kontinuitetom naseljavanja od konca stardevadke kulture (oko 3200. g. pr. n.e.)

preko ditavog neolita i eneolita, brondanog i ieljeznog doba bi u kasnom Ze-
Ijeznom, odnosno latenskom vremenu ovo naselje vei prelazilo - dadimenzije oLridnog
:;ela, tc- preko jednog razt,ijenog urbanog naselia rimskog vremena (Cibalae), preko
secbe naroda i bielobrdskog r:azdobija do punog srednjeg vijeka i konadno u ne-
prel;inuton.i slijedu od srednjeg vijeka do danaSnjih dana pokazuju Vinkovci je-
-
d:rn od izuzetnih sludajeva, te danas bez sumnje predstavljaju jedno od najstarijil:
kontinuir:anih evropskih naselja. Jer Zivot je ovdje, neprekinut u stvari, trajao viSe
od pet hiljada godina. Cinjenica je to, ko,ja ie vei sama po sebi privuii svadijlr
paZnju.

86
 POPIS SKRACENO CITiRANE LITERATURE

Banncr .L Banner, Das Tisza-, Maros-, Kiiros-Gebiet bis zur Entu,icklung der
Bronzezeit, Szeged-I-eipzig 1942.
I'Irustorrada II A. Benac, Zavrina istraZivanja u peiini Hrustorradi, GZM NS IiI,
Sarajer,o 1948., str. 3 i d.
Zecovi .A. Benac, Slavonska i ilirska kultura na prehirstorijskoj gradini Ze-
covi kocl Frijedora, GZM NS XIV, Sarajevo 1959., str. 13 i d.
BrurnSmid J. tsrun5mid, Coionia, Aureli:r Cibalae, VHAD NS VI, Zagreb 1902.,
str. 117 i d.
Csalldny D. Csall6nv, Archdologische Denkmdler der Gepiden im Mitteldonau-
becken (4-54-568 u. Z.), Arch. hung. s. n. XXXVIII, Budapest 1961.
Hrustovad:r I J. Koroiec, Peiina Hrustovada, novi lokalitet slavonsl<e kurlture, GZNI
NS I, Sarajevo 1946., str. 7 i d.
Nor,citnv B. Novotr-r-v, Slavrinska kultrira v e':skoslovensku, Slovenska arche-
ologia III, Bratislava 1955., str. 5 i d.
P:r,itii S. Pavidii, Vukovska iupa, Zagreb 194A"
Scirnridt R. R. Schmidt, Die Burg Vudodcri, Zagreir 1945.
siSii i,. Siiii, Povijest Hniata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb l'925.
\iladar I J. Vladzrr, l,Jagvrdvske sidlisko v eake, Slovenskd archeoldgia X-2,
Bratislava 1962., sLr.319 i d.
\ilaclar lI J. Vladar K nietonrm otazk,lm zadiatkov doby bronzovej na jul-rcr-
zdpadnom Sior,ensku, Slovenska archeoldgia XII-2, Bratislava 1964.,
str. 3-q7 i d.
\,'inirorici S. Dimitriievii, Vudedolskzr nalaziit;r na podrudju grada Vinkovaca,
Arlrcolo5ki vestnik VIIt4, Liurbljana 1956., str. 408 i d.
Cipuscr-rla I S.Dimitriievii, PriJog daljem upoznavanju vudedoiskc kulture, Opus-
cula :irchaeologica I, Tagreb 1956., str. 5 i d.
Opuscula V S. Dimitriicvii, Problem neoiita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugo-
slaviji, Opuscuia :irchzreologica Y, Zagreb 1961.
Prilog S.Dimitrjievii, Prilog stupnjevanju badenske kultur,e u sjevernoi Ju-
gcslaviji, Arheolo5ki radovi i rasprerve II, Zagreb 1962., str.239 i d.
Dimitrij,evii S. Dimitrijevii, Sopotsko-ientlelskar kultura, Vinkovci (u Stampi).

87
 RIL.IESKE

1. S" Dimitriievii, eetirl groi:a iz. nor;ootkriveric slavenskc nq.klotlr)le g (,)19k1 kr.rcj
\,'inkovaca, Opuscula archaeologica lI, Zagreb 19-57., str.. 2l I el.
2. 0. c. slr. 22 i. d.
3. Dimitrijevii, sl. I
4. O. c. sl. 2.
5. Vinkovci, str.409 i d.; T. I; YII; VI-XVII. C_)pr"rscula I, srr. 12; sl. 49-53.
6. Pavidii, str. 114.
7. D. Dimitrijevii J. Kovad,evii Z. vinski, Seoba naroda, Zemun 1962., str.
97, sl. 3. - -
8. Nalazi iz ulice 1. maja potjedu iz iskopa za te:nelje kuia, a vrlo je vazna jama
otkrivena u temelju kuie broj 2 o kojoj ie u tekitu jos biti govora. Na bivioj
pjeskani (u blizini lovadkog doma) otkrivena j,: takoder
-iedna iama, tako da
raspolaZemr: u strrari s dva vrlo vaZr-ra (naposc za. kronologiiu) zatvorena ,na.
iaza. Izbor ovih nalaza bit ic r-epr:oduciran u iz',,.ieitajlt sa Sjmpoziia o ncolitu
r.r Slavonirji i Srijemu oclrZanorn u Vukorraru 1966. goclinc.
1). Za razliku od impresso ukradarran.ia u tzv. impresso kerarnici Jadrzrnske eibalt:
koje je izrredeno skoljkica.ma i nekc rrsti instr:rrmentom, ps,::udr:impressur.rl n;r-
zivam sta.rievacko ukraiavanj,': noktoia ili nekirn irlstrumcntom, daklc iigo-
saniem.
10. Zljebljenje dolazi i u VrSniku. M. i D. GarraSanin, Neolitska naselba Vrinik k:.rj
selo Tarinci, Zbornik na Stipshiot naroden muzej II (1960-1961 ). stip l9ot ,
sL. 27.
11. Oksidaciono pedenjg se rrr$ilo s 1:r-rnim pristupone zr.rka u p,-rii, cloli ie rerduk-
ciono pedenie ririetto s vrlo ogranid:enirn pristttpom zra.k;r. I(or1 pn'og nadina
je keramika oker do cigiasto crvetle boje, kod cirugog sir,..:, tamno sirie i crne
boje.
12. Problem bijeiog stikanja jo5 uviiek je u prilidnoi mjeri Gtvoren. on je vezan
uz po.iedine regije starderzadke kulture, te se u razliditim r:egiiama i razlidito
manifestira. Kronolo5ki znaiaj iirna samo u sklopr,i .jerdne regije, npr. slavonsko-
srijemskog i sjevernosrpskog podrrc.ia jedne regije, makedonskog keo
clruger, juZnobugarskog (Karanovo-tip) opet- kaokao pos:bnog podrudja itd.
13. Dimitriievii, T.I/2,5,10. Motivi su u crteZu iasniie vidliirri.
1'1. lJsporedl: Dirnitrijevii, T.Ii3 sa D. Araniletovii-Gara5anin, Starder,adka kultura,
Ljubljana 1954., T.XVII.

88
15. M. vasii, Preistoriska-vinda I, Beograd 1932., sr. 134. M. vasii, preistoriska
vinda II, Beograd 1936., sl.28a (T.CIV). M. vasii, preistorisi<a vi"d-Iil
iieograd 1936., sl. l8/No.10.
16. R. Galovid, Neue Funde cler- Stardevo-Kultur in Mittelserbien
und ntlakedonien,
'13.44. Bericht RGK 1962-1963, Berrin 1964., str. 11 i cl., T.12. Zerenikovo irna i
ramostalno biielo slikan je * T,12/2.
17. F]. fovii, Rezultati sondiranja na preistorisko,m naselju u Gornjoj Tuzli,
GZX{
l\JS XV-XVI (r96C-1961), Sarajevo 1961., srr. gl i ci. Narodito
ic
karakteristidna
- T.IV i Vtl-4.
slikana keranrika
18. E.Zaharia, Concid6ral.ions sur la civilisation de Cris ir Ia lumidre d:s sonclages
de Let, Dacia NS VI, Bucuresti 1962., str. 5 i cl. u Letzu takocler (kao u ZJI*-
nikovu) dolazi samostalno bijelo slikanie.
It)^ Simpozii u Vukovaru. 1966. g. (izvje5taj u Stampi).
10. B. Brukner, Rezultati zastitnog iskoparranja lokaliteta ,Badtineo kod seta
Obreia, Rad VM 9, \Iovir Saci 1960., str^ 8t i d.
21 J' Lichardus, Beitrag zur Linearbandkeramik in der Ostslowakei, Archeologicki
rozhled-'- xvl*1964-6, str. 862 i d., sl. 261 i 262. Autor navcdi vise istodnoslo.
vadkih stardevadkih nalazi5ta, koja bi prema opisu trebala pripadati zavrsnom
razcioblju (spiraloid B) or,re kultr-rre, ali se to ne moze pouzdanije zakljuditi
priie iscrlne objave nalaza.
22. S. Dimitriievii, Problem neolita u Slavoniji i Sriiemu, doktorska disertacija,
Zagreb 1959., nije Starnpano.
23. V. Miloidii, Chronologie der
-jiiirgeren Steinzeit Mittel_ und Stidosteuropas,
Beriin 1949., str. 82 i d.
2'1. Isko.oaYania R.R. schmidta u sanzasu usliiedila su na jednom vrlo nesretno
r:dab.ranom miestu, gdje ,sri praktidno srri horiaonti bili poremeieni fortifika.
t:iilnitrn opkoporrl iednog keltskog opiduma. Schrnicltova islopa..ranja u Bapskoj
Frezentirana su na nzrdin koii niie mogao biti ni u kojem ,rp"kt., potvrden
i..:konavanjima koja je u Bapskoi rrodio atitor ovog teksta 1964. g. Materijal
s tlvih Schmidtovih isko;ravan-ia u Bapskoj nije signiran i nije -hio nikacla
r;bjavlien.
?5. DinritrijerriC.
26" 0.c. T.II; Vrl-6; XIXtl-6; sl. 3. i 4.
17. O.c. T.III; IVil-8; Yl7-l}; VI; VII; XIX17-15; st. 5.
28. O.c. T.I\r19-15; VIII-XIII: XIXi16-25; sl. 6,8.
?9. O^c. T.XIVXVII; XVIII2,4,5,11,12; XIXI26.31; sl. Z-9; fi,3,4,6,8 i moida 7.
30. o tom odnosu ie biti detaljnij,e govora u vei spomenutom izvjeStaju sa sim-
pozija u Vukovaru.
31. Dimitritevic, sI. 4-7.
3?. O.c. T.VI/l-3; VII,'6. Banska
33. I{.Dreksler-Biiii, Samatovci
- nepublicjrano.
neolitsko naselie kod Osiieka, Zbornik Matice
srpske, ser. druitv. nauka sv.- 12. Novi Sad 1956., str. 17
i d., sl. 1-9, 14, 15,17-20,
72,73;sl. 1utekstu.
33a, Dimitrijevii, poglavlje o kronologiji.
34. Odnos badenske hulture i Anadolije iscrpno je obradio N. Kalicz Die Pdoeler
-
89
 (Badener) Kultur und Anatolien, studia A.rchaeologica II Budapest 1963. N,li,
ll;jdii pledira z.a yeze sa s-ievernom Anadolijoi:: v. Miloidii, zir chronologie
rir:r: jiir1g"1'g, stein und Bronzezeit siidost - unci Nlitteleuropas, Germania
3?, 19-59, 14, str. 70.- El;:rnenti na koje ukazuju
- ovi nritori neor--iino su vazni.
l\,lislim da se badenska kultula formirala negd.ie na priblizno bugarskom pocl-
ruiiu jz orrih :rnadolskih elemenata, ]okalnilr bugarskih i cia ic- tako oblikovana
El'LiF;r L1 slavonsko-srp-skom Fodunarilju uz utjeca.ie lokalnih supstrata dobila
svoiLr clefinitivnu fiziononriju.
35 Dimitrijevici, poglavljc o kronologiji.
3i'. tsrun5micl, str. 120, si. 50 dole desno i dole.
37. Na Vudedolu postoii rri5e naselia ove kulture: tzv. Streii-uov vinogracl, tzr,.
Slreinovo kukuruzi5te, Grardac i Karasoviiev vinogracl, ali ie i niz uzviienja
uz Dunav prema \rukovaru dao nalaze (tzv Bari5iiev, Laudenbacho'rr i Eltzoy
- Opuscula I, str. 10).
vinograd
38. Vinkovci. Opuscula I, str. 12 i 13, sl. 49-53.
39. vinkovci, opuscula I, opuscula v; s. Dimitriievii, Prethistorijski nalazi sa
Go,molave u Hrtkovcima, Zbornik Matice Srpske, serija dru5tv. nauka sv. 15,
Novi Sad 1956., str. 9 i d.
40. Pritrog, biljeSka 46 na str. 253.
41. Opuscula I, str. 33 i d
42. A.c. str. 34.
43. Vidi billjeiku 40.
44. Vinkovci, str. 419.
45. Opuscula I, str. 33 i 34.
,16. 0.c. str. 22-24 i 30-33.
47. Prilo5,,, str. 250 i 251.
.lS. V. Miloidii, Cluonologie der jiirrgeren Steinzeit h,Iittel- und Siiclostcrrropas,
Berlin 1949., slr. 89.
,tr9. A. Benac, Pivnica kod Odiaka i neki probiemi kostoladke kulture, GZful NS
XVItr, Sarajcyo 1962., str. 21 i d. U najnrx'ije se vrijeme pojavio i iedan izvje,
Stai c jednof nekropoli u Dvorovima kod Bij":trjine, gdje ima i kostoladkih
grobor;a s paljevinom (!) -- M. I(osorii, Prai,storijska nekropola u selu Dvoro-
vima koci Biieljine, elanci i grada. za kulturnu istoriju istodne Bosne, VI,
Tuzla 1965., str. 83 i c1., sl. 1,3,7. Prema tome imamo u krajnjem sjevero-
istod.nom uglu Bosn: (Seraberiia), takoder kostoladku kulturu. Iz to'ga se moZe
zakijuditi cla ie kostoladka kultura u s.ievernoj Bosni zauzimala posavsku zonu
od istodnog do centralnog podrudja.
5u1. Opuscula I, sl. 58-73. Priiog, bilieika 46 na str. 253.
51. Opuscula I, profili: sl.68,69,73
clasto urezivanie: sl. 61, 65,72. - s uleknr-riem na unutr:a5njoj strani; braz
52. Ilspor:edi: Opuscula I, sI. 60 i 73 sa Benac, Pivnica (pun naslov u bilieici 49),
T.VIIi'3. Rombidni (negativni) motivi su u Pivnici uopie vrlo omiljeni.
53. Opusctrla I, sl. 58-73. Vidi takoder ,nalaze iz Lovasa s7. 24-27, 29 (da li, i sl. 29
ide u ovai stupanj nije sigurno). -
-54. U tom se smislu iziasnio i N. Tasii referat za Simpozij u Vukovaru, 1966. g.
-
90
55. O protevudedolskom karakterrr kostoladke keramike sam se izjasnio joi u svom
prvorn radu o vudedolskoj kulturi, ali na bazi tipoloske arraiize, tj. bez nekih
konkretnijih argr-rmenata
- Vinkovci, str. 419 ; UltleSta :0.
56. N. Tasii, sandine, Belegi5, st. Pazova naselje, Arheoloiki pregleci
- Vudedolsko
3, Beograd 1961. str. 34 i d. Iskopavanja je vodio v. Trbuhovii, a nalizi iisu
publicirani. Liubazno5iu N. Tasiia imao sam pritike podrobnije pregleda,ti
Lrvaj materijal u zemunskom [{uzeju.
57. Opuscula I, sl. 25, 69,72,73; 68 kostoladke profilacije.
55. 0.c. sl. 25, 61, 63, 64, 65, 69,72.
-
59. O.c. sl. 29, 60,73.
60. 0.c. sL.24, 59, 62,7A.
61. 0.c. sl. 25, 68.
62. 0.c. sl. -58.
5.3. O.c. sl. 66.
64. O.c. sl. 58.
6-5. O.c. sl. 67.
66. O.c. sl. 26, 27, 71.
67. Schmidt, Textb. 45-55; T. 30-43.
jama nije moguie na temeliu teksta utvrditi
68. O.c. T.34i2-4; 35.4. Za nalaze iz
kojem su vudedolskom horizontu pripadale.
69. O.c. T.51 1, 2; 50 3.
70. a.c. T.50/1; 51/1-3.
71. R.Ra5ajski, Gornolova kod Hrtkovaca, ltad VM 3, Novi Sad 1954., T.X1i3,4,24;
XIIi9, 20 (17 ?). S. Dimitrijevii, Prethistorijski, nalazi sa Gomolarie u Hrtkov-
cima, Zbornik Ntlatice srpske, serija dru5tr,. nauka 15, Novi Sad 1956., T.VII
i VIII.
72. V. Duraitrescu i I. Stratan, Keramik der Vudedol-Kultur aus Nloldova Veche
irrr Eanat, Dacia NS VI, Bucure5ti 1962., str. 412 i d.
73. Teza N. Tasiia, na Simpoziju u Vukovaru
rrud.edolske kulture- iznijeta - o paralelnom
u dvije oblasti slavonsko-srijemskoj i
razr,oin
slovenadkoi (Lju-
blirnsko barie) neie biti prilnatliiva - prije svega iz kronolo5kih razk:ga.
74. Opuscula V, T.XIX. U nainovije je vrijeme objavljen i jedan predizvje5tai s
iskopavanja jednog vudedolskog lokaliteta u blizini Kutine D. Ivekovii,
l'{ariia gradina, Mikieuika vi5eslojno praistorijsko naselje, -Arheoloiki pre-
gied 7, Beograd 1965., str. 52- i d., T.XV i XVtr. Vudedolska keramika s Mariia
gradine u prilidnoj mjeri podsi,eia na l{rustovadu i Zecove.
7-i. Opuscula I, sl. 20 i 30. Drzije ovahve kupe na nozi objavljuje F. v. Tompa s
r.ralaziSta Kiskriszeg u Baranji
- F. v.
irr Ungarn 1912-1936., 24t25 Bericht
Tompa, 25 Jahre l-lrgeschichtsforschung
RGK 1934135, Berlin 1937., T.32l4, 5. Nij,:
iskljudeno da se ovdj,e radi o samo iecinoj po,sudi reproduciranoj s dva fotosa.
Tompa je inade ovaj nalaz uvrstio u svoi T6szeg C zaiedno s juZno-panonskom
inkrustiranom keramikom.
76. Opuscula I, sl. 21 i 22. Opuscula V, sl" 152.
77. ()puscula 1, sl. 79-94.

9t
 78. H. Pittioni, urgeschichte des <isterreichischen Raumes, wi,en 1954., str, 234. i d;
sI.160-164.
79. J. Koro5ec, oris predzgodovinske Ljubljane, Zgodovina Ljubljane I, Ljubljana
I955., T.IIr/1, 3, 4.
80. o.c. III/5. R. Lozar; studije o ljrrbijanski keramiki, Glasnik mrz. druitva za
Slovenijo" god. XXII
- sv. tr-2, Ljubljana 1941., st. 3-5.
81. KoroSec (puni naslov u bilje5ci 70),T.il.l.
I
82. Zdjele: Hrustovada I, T.XIV; Hrustovada II, T.X; Zecovi, T.X"
Irbu5aste terine: Hrustovada I, T.XILry.
)
tsikonidni ]onci: Flrustovada I, T.XI/S.
lfrbuSasti ]onci: Hrustovada I, T.Xll, 3, 4.
I
I

Bikonidne amfore: Hrustovada I, T. XI14.

I
i

Trbulaste amfore: Itrrustovada I, T.X,l2; Hrustovada

II, T. XIII/2;
T.VIIll; VIIIil.
Zecow,
Vrdevi: Hrustovada I, T.IX/3-5; Zecovi, T.VIII/3.
83. A. Benac, Studije o karnenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnorn Balkanu,
Sarajevo 7964., str. 137. zecovi, str. 33. Benac ovdje uvodi naziv ,zapadno-
bosanski tipn.
84. Hrustovada I, T.IX/S; XII/9: XIII/|, 2, ll; XI,V/1. Hrustovada II, T.XI/l, 6, g;
XIV/3; Zecovi, T.IV,8, 9: Vt1,2.
85. Dimitrijevid, poglavije 13 (krono,logija), e (stariji eneolit u slavoniji i Srijemu),
A (Badenska kultura, tadka 8).
86. v. Milojdii, chronologie der jiingeren Steinzeit Mittel
Berlfu 1949., str. 88. - und siidosteuropas,
87. Viakovci., f .VII.tt, Z.
88. O.c. T.XIII?.
8q. O.c. T.X/I.
90. Banner, T.CXXXV/4; CX.XI'IV-1/2.
91. 0.c. T.CXXXI'1-2/1.
92. O.,c. T.CXXXIVZI4.
93. O.c. T.CXXXIII-2 14; CXXXY /1, 3.
94. Usporedi ovdje T.1111 s Banner, T.CXXX-3/6, 7, odnosno T.CXXXIV-I/I, 6"
95. Banner, T.CXXXIV-I17; CXXXV/S.
96. Za upoznavanje fiziono,mije ovog ti,pa dugujem zahvalnost N. Kaliczu, koji
mi je poslao fotografije odgovarajuiih nalaza.
97. Avaj oblik odgovara jednom ralij,em nalazu vinkovaike kulture s ,TrZniceo,
Vinkovci, T.X/I.
98. Vladar 62; Vlad.ar 64, pregled glavnih oblika na st. 1.
99. Novotny, s1.131-7; T.Yl6,7; YIIll.-6; VIII/I. V1adar 62, sl.. 6110.
i00. Novotny, T.VIII1Z, 4,5.
tr01. Vladar 62, T.I,l4.
102. O.c. T.ll7; IIll7.
[03. Metlidasto ukra5avanje: Vladar 62,T.T15,8; IIl1,2; III,14-6,8 i td. Dolazi takoder
i barbotin: O.c. T.II/6, 7. Od oblika vidi: T.I/5.
92
 104. Vladar 62, T.lll,ll,2.
105,. O.c. sl. 8/1,8.
106. R. Schreiber, Korabronzkori lakdgddcir Budafokon,
Budapest regis6gei XX,
_^_ ludapest 1963.-, sl. 413,4 - .rrpo."ii s ovdje T.16, l, 2. "
107. O.c. sl. 1/6; 2t5, 6; 3i6 uspoi.rdi s ovdje 7.17i3_5,7.--
-
108. N. I(alicz, Die friihbronzezeitlichen Brandbestattungen in der Umgebung cler
Gemeinde Als6n6medi,.Acta archaeologica 9, Buclae;;i f SiS"--
vrd,evi: T.Il1,7, 12.; Jt 4 usporedi s Vinkovci T.XI/l;
kupe: T.I/8; IIi9, i2; IiI,'l, 4 uspore<li s ovci.je T.1211,2, 4"6; 14i2.
109. O.c. T.iI/7; IIIi2.
Il0. D. Garaianin, Prilog proudavania br.cnzanog doba Srbije i Vojvodiue,
Rad V&{
3, No'i sad 1954., str.68 i69, st. T \2. Trbuhovid,,Gradac,.
u neregls,r, nuavnr l,
Novi Sad i956., sl" 6.
110a. R._^Pj1l*lr. urgeschichte des dsrerreichischen
Raumes, wien 1954.; obrici
sl. 18414, 187i1 tr narodiro zcljele s pr.cfiliranim ustima .r.-Tsz:d.i; iil;
191/1: 192167 ukazuju na .lociirne tatke vinkovadkom -
-. kuiturom, koie nebi
trebalo ispustiti iz vida" Oggau-sarrocl ie ranobr""ru"oa"u"i cleriv:rt
zvonolikih peharr. kulture
11i. Opuscula I, si. 20-22,30,31.
Il2. Schmidr, T.30: 32 5, 6; -33 i-4.
113. Barbotin: Schinidt, T3A\a; 3216; 3311_5. _
O'dje: 7.7 l1l;
Metlidesto ukra5avanje: Schmidt, T.32r5. Ovc,lie, i.gtg.
lgi
Obidno urezivanje; ovdje T.7i2; 9110.
Plastidna trak.r: Schrnidt, T.30,1, 2; 3312.
i14' N. vulic i &i. Grbic, corpus vasorum antiq*roruin, yougoslar..ie Fasc. 3,
- s jecinog
Beograd 1937-' T.lgtz. Jedan srorlan ori.irjerak'p"I;t" ir. f.""gurrr,rga
'udedolskog , iugr"U.,. neputri, ,u--nougi"f"g';iOi,, d;ri
na1azi6.ta. (Ar1-r._ rnuzi
cula I. srr'. i5). Za iedan nalaz iz zccovi..lijc -igurno;"li
takvom predmetr.r (fragmenat; Zecovi, TXILI). -' -- i;;.4radar:
'r- t j,erinom
I15. A. Stocky, Pravek zeme Ceski, I, praha 1926., T.CX\,II/g,
F' Karousek, I-id se-zvolcovitvmi poh.T^ r^_ n"t.*tl- i4.(Morava), easopis
moravskdho mus,.ja XLI, Brno 1956.: T.IIIi2; IX/i;XIIIfr-it;.^
t I16. v. Milojdii, Hauotergebnisse r1;:r deutschen Ausgrabungen
in Thessarien
1953-1958, Bonn 19d0 (takorler u Jahrbuch des R.GZ,
t,'isii;,4. zzr2, 3, s,8; 23/r.
117. w. A. Heurtiey, Frehi:;roiic -\{aoedonia, cambridgd
1939. Kritsana: sl. 36,&, i, k;
38,'b. Molyv6pyrgo: sl. 80 i 81.
118. G. Childe, The Danube in prehisrory, Oxford
1929., sl. $Ala.
K. Miske. ujabb reretek Lolasbcrit4:b",r, Arr.haeorog:iai irtesito XVIII,
pest 1898, sl. 3 (srr. 3lg-1. B,rla-
i19. P.Patav, Frtihl-.ronzezeitliche K*lt*re. i' ungarn, Diss. pann.
1939., T.Y,/4, 5.
II:13, Brrdapesr
\,'. Tr"buho,r,ii,,Gr:rclac< u Bc,l,:gi(r_r. l{aci VM -5, Novi Sed 19-56.,
sl. I (str. 147),
120.
l?1 V. I\4iloidit-, Zur I't'a5-:r' tlcr Clhrorroloqic dcr lriiherr ,ncl mittleren
in Ostltnglr|lr, {)Lrnqiis ltrlernliionlli rir:.s Scicnces prenisi.:rr"iques Bronzezeil
.:t proi.,
hisroriques, zii.ieh rg,5u., slr. r75 i sl. 42. l.Iatvan-k"r,".*-i"
u ist.tno;
darskoi vtiir:rnc T'r'r-szeq C, koie.sarn r-rvrije sirrlrrorrizirao-i" rruf"f.,l N,Ia-
s Reineeke
Brz A 3.

93
 122. Tzv. bebrinsku ktilturu karakteriziraju prije svega duboke, terinoidne trbu-
Saste zdjele s jednom trakastom drSkom na niskom vratu i po detiri "Buckel<
ukrasa na trbuhu. Lokaliteti ove kulture su: Gornja Bebrina
Bebrina Paijevine, Donja Bebrina - Bidevi,
Malo seli5te, Stari Slatinik i
Donia
Vinkovci
-- Ul. 1. -maia. -
123. Brun5mid, (Colonia Aur:eliil Cibalae). Ovdje je dan jedan pregled prethistorije
Vinkovaca i vinkovadkog podrudja, koji i danas rnoZe korisno posluZiti, dok ie
.jezgro ove monografske iadnje - antidki Vinkovci - predstavljati joi uvijek
iedan od najhoijih nonogralskih tekstova u na5oj arheolo5koj literatrri.
123a. E. Ste.in, Geschichte des sp:ttrcimischen Reiches I, Wien 1928., str.294.
124. SiSii. str. 160.
125. Csalldny, str. 12.
126. O.c. str. 12. Si5ii, str. 167 i 168.
127. Csail5ny, str. 12.
12ti. O. c. str. 12. Si5ii, str. 172.
129. Csalldn,v, str, i3 i tr4.
i30. SiSii, str. 217-223.
131 " Z. Virsl;i, Arheololki spomenici velike seobe naroda u Srijemu, Situla 2, Ljub-

i
ljana 1957., str. 31 i si. 76.
D. Dimitr;jevii
97, sl. 1. - J. Kovadevii - Z. Vinski, Seoba naroda, Zemun 1962., str.
I 132. J. Brun5mid. Starine ranijeg srednieg vijeka iz Hrvatske i Slavoniie, VHAI)
I NS VIII,
Zagreb 1905., str. 219, sl. 37 dole.
bilje5ci 13i), sl. 13. Csall6ny, T. XLVIII1,2; Cll2,3; CIII/2.8,9:
133. Z. Vinski, (naslov u
CLXXXV/4; CLXXXVI/6,7; CCXX 4,6; CCXXIV/36; CCXXIX/I5; CCLII/3-6 itd
133a. Jedna daia natlena je u gepidskoi nekropoli u Jakovu, ali je drugadiieg oblika:
D. Dimitrijevii J. Kovadevic Z. Vinski, Seoba naroda, Zerrlun 1962., T. Vl.
Oblikom - ie fragmenat
i
ukrasom - iz Vinkovaca vrlo mnogo liditi jednoj da5i
iz Erfurta B. Schmidt, Di,e sprite Vrilkerwandemngszeit in Mitteldeutsch.
.land, Ha1le-(Saale), 1961..'f .28,1t.
i34. D. Dimitrijevii J. Kovaievic Z. Vinski, Seoba naroda, Zemun str.
97, sl. 3.
- - 1962.,

135. S. Dimitrijevii, eetiri groba iz novootkrivene slavenske nekropole u Otoku

kod Vinkovaca, str. 21 i d.
136. Sisii, str. 303 i 304.
137. O. c, str. 311.
ii8. O.c. str.3l5 i3lr"
139. O. c. str. 323.
110. O. c. str. 324.
i41. O. c. str. 335.
142. O. c, str 397; 401 i d.
["13. O. c. str 428.
i4-tr. O. c. str' 450.
l4-5. t). c. str. 466 i 457.

94
 i46. O. c. str.481.
147. O. c. str. 532.
148. z. Vinski, Prethodni izviestaj o iskapanju nekropor: na Lijevoj
verru I95l., 1952. i_ 1953. godine, Lietopis Jugoslavensk" barir u vuko_
19-55.. str.250 i 251
Jla"_ij" 60, Zagreb
- raspravrja
tlurjecirr Serc i Dr-avc.
o probremir istodne g.""r." Hrvatske u me-
Ja lrih sr u tonj i)i{an;r., ,"*"".to'oriun.;"o na gretrice
ozn:rir:ne na kartama (oko 950. i oko 107o. g.) pr1oze..
cljelu, no ne mislim.ni r_r trojerr.r st,dai, aa
,ur"j"ro', sisiie'orn
liino sloZencg pr.oblema.
i"'tJ;;ft;i;r;;";je.e,je ovog,ri-
i49' s' Ercegovii, Istraiivanie srednievjekovne nekropore u Bo(njacima, Vjes,ik
Arheol0ikog muzeja u Zagrebu s. III, sv. II, Zagret i961.,
T. vr-vIII, IX/l,2,E.
]rlc bih se ni u koje,r srr-rdaj, slozio s datiranjein
narazaiz Boinjaka u 12. i
poderak 13. st. (o. c. str.235), kacla sve anarogije
ukazulu r.,u to-ao se ovcije radi o
nakitu (nauinicama) starohrvatskog tipa lx-x st. darmatinske
provenijen.
ciie. l,lsporedi o. c. T. VI sa L-i. Karaman, Iskopine clru5tva ,Bihaiau
r.incima i starohrvaiska groblja, Rad JAZU 26g (umj. u Mra-
.ur. +y,*.t. 25; D. Jelovina,
statistidki tipolo3ko-topograiski preglecl starohrvatskit, ,ru.,grl.o
sR Hrvatske, Starohrvalska prosvjeta III ser" na poclrucju
g-g, zuei.t, 1953., T. vI i
V1tr., zatim J.:lovina T. 11 s E,rcegovii T. VIL -
i50' Z. izinski, prethocrni izvjeitaj o iskapanju nekropore

lill i na Lijevoj bari r-r vuko,

1es3. godinc, Ljetopis Jugoslavenske .ila"*i:"
60, Z;s;;;
?,1i ;#s2.
i51' z. viira, Nlad'ari ;r srovand ,e svetre arcrreorogickych
n6lezu x-xII. svoleti,
Slovenskd archeologia II, Bratislava 1954., str. S"Z_Srt-iB;:-^---
i52. O. c. str. 78 i cl.
152a. J. Br-,nsmicl, Hrvatske. sredovjedne
str.3t i d.. 86 i d. Za Lijer,,u baru vidistarine, NS vII, zagreb 1903,i4.,
VHAD -'"
bilj:ikti 1;0.
1-53. G. T6riik, Die Bervohner vcn Flarimba
im 10. und 11. Jahrrrr-rrrdert, Arch. hung.
s. n. XXXIX, Budapest 1962.
1-5':1. Nakon pi-eora,anja nekropole
na Borincima pisac ovog teksta ie (od.mah po-
tom) iz'rsio rekognosciranje terena i uputil opsrrnr-izv3esir:
s*.m zavod, sRH s prepoiukama ,a izvodenje'"u[".J"Jg."zasiitnog rr"r-"*"r*
vanja, koje se iada iskopa-
ici rnoglo poduzeti i za lto." porio;"ru-rukrrr.k, s.edstva.
Navedena Llstanova rnedurtim u povoclu toga ni,je pfArr"fu
,rlSt,l.
i55. Pavidii, srr. 155 i d.
156. O. c. str. 107.
1-57.A. Deanovii, srednjevjckovnzr ariritektonska plastika u
stiepanovoj kaperi na
Kaptolu, Iz starcg i irovoe Zagr,eba II, Zagreb 1960", str. gd.
A, Deanovii, Zaerebadka k:rterlraia r-i okvirima prvih iskapania,
novog Zagreba III, Zagreb 1963., str. 26 i 27.
Iz starog i
158' Tckst o ranoronranidkoj crkr.i Sv. Irije ima
or.ctrjc karakter prcthorlnog iz.
vleita.ia, pa su narredene sarno nainuZiiie analo-eiie.
1i9. E. Marr-riii, Djelatnost srecltrjer,.iekovnog odjcla
Arheoloikog mnze ia Istre u
Ptrli 19.17,-195-5., Starolri.vatsktr pr,osr,jera III set.. _ sr,.
6, ?ag,,:b l9-5g., str..
222 i 223, st. 15*1?.

9-5
160, A. fi'Iohorovidii, Problem tipoioike klasifikacije objekata srednjevjekovne arhi-
tekturt na podrudiu Istre i Kvarnera, Ljetopis Jugoslavenske akademiie 52,
Zagreb 1957., str. 513, T. 8 i 9.
161. S. Gunjada, eetvrta starohrvatska crkva u Bi,skupiii kod Knina i groblje oko
nje, Starohrvatska prosvjeta III ser.
162.
- sv.2,'Zagreb 1952., str. 72 i d., sl. 19-21.
Npr.: Sv. Luka na Lastorru, Sv. Mihajlo na Stonu, Sv. Ivan na Sipanu, Sv. Petar
u Priiiu kod Omi5a itd.
i63. I. frernoinik, Izvje5taj o iskopavanjima na Crkvini u Licidiiima kod Koniicti,
GZM NS trX, SaraLjevo 1954., str. 211 i d.; plan.
164. A. S6s, Die Ausgrabungen Gdza Fehdrs inZalavix, Arch. hung. s. n. XLI, Buda-
pest 1963., str. 160 i d.; sl. -55; T. XLIII-XLV. Kapela je dugadka 12,11, iiroi<a
7,17 m; gradi:vni materi.jal sn ulomci pjeidenjaka i cigle (takoiler rimske cigle;
sadut'an .je samo fundamcnt, o. c. str. 161). Gradnja je vrlo primitivna. Uz crkr':-i
ie bila biclobrdska nekropoia (sl. 64 i 65). A. Sds datira kapelu u \rrijeme 11. st.
bez moguim-:sti precizni.ieg datirania (str. 179 i 180, biljeSka 198).
165. T. Koppiiny, A Balaton-Feh,i,;l6k rom5nkori templomai, A Veszpr6m rneg-vei mu-
zeumoh kozlenrdnl'ei 1, Veszirrdm 1963., str. 10-5, sl. 102.
165. BrunSmid, str. i31, bilje5ka 3.
167. Favidii, str. 86 i C.,203 i d. r. Ostojii, Benediktinci u Hrvatskoj III, Split
1965., str.40-43.
168. U crkvi.rema nikakriil-r tragova. lukova, odnosno svoda. Triumfalni luk ie izve-
cien nakon odiaska Turaka, Sto ukazuje na to da je raniji
stojao - u koliko
stradao. Tek kada se bude skinr-rla Zbuka s unutraSnjih
ie po-
zidor.a, bit
- doniieti pouzdanije zakljudke.
ie mogriie
1,59. \ricii biljeSku 1-57. Opienito se uzima da je impuls za uvodenjs gotidke ar"hi,tek-
t-ure u &{aclars}<oj rentltat dolaska francuskih arhitekata polovinom i3. st.,
rlije svega Villard de Honnecourta. O tome: L. G;il, L'architecture religieuse
cn Honglie c1r-r XIe au X1trIe siicies, Paris 192!., str. 232 i, d.

96
 PODACI IJZ SI-IKE I TABLE

iI. - visina D. - promjer

&ia fragmentima su r:znadene dimenzije: duZina (visina) X Silina:
Sve miere su u centirnetrima.
Sl. 4. D.: 2,75; H.: bez privjeska: 3,0; H. s pri..,jeskom: 4,5.
S1. 5. 2,8 \ 3,0: 2,3 X 2,3; 2,3 x 1,8.
SI. 6. D.: 2,0.
L. I 1. H.: 25,0-25,5; D. usta: 33,5-34,0.
2. Tl..: 12,0-13,0; D. usta 27,6.
3. il.: 8,8; D. rarrena: 8,7. 4. H.: 9,3; D. trbuha: 10,0
5. 3,6 X 3,5. 6. 11.: 12,2-13,0.
T. 2 t. t2,5 X 14,0 2. s,5 ,/ 7,3 3. 10,0 x 13,2
4. 3,1 X 5,4 s. 12,3 X 14,6 6. 7,t x 10,3
'f. 3 1. 9,1 X $,1 2, 9,3 X 1r,8 3. 9,4 X 10,1
4. 9,3 X 6,5 s. 9,7 X 6,6 6. 11..: 13,7-14,2;
D. trbtiha: 14,7. 7. 4,8 X 6,1 8. 10,0 x 13,s
s. iq.0 x 12.0 t0. .0 ., 7,8
7 11. 14.8 >( ,5 7

T. 4 1. H.: 11,6; D. trbuha: 16,8. ? 55 ^ )n

3. 11,3 X 12,2 4. 6,3 X 1i,8 \ \L' / \X
6. 6,6 X 5,5 7. 7,s X 6,A
8. H.: 7,0; D. dna 10,0 9. s,6 x 5,s
10. r0,5 x 15,0 1i. 3,3 x 5,1 12. 9,4 X 10,0
T. 5 1. H.: 6,3 2. H: 6,5 3. H. (sad. dijela) :8,1
4. 5,5 X 3,9 5. I{.: 6,5 6. H. (sad" diiela) : 9,6
7. Il..: 4,6 B. FI.: 10,6 9" H.9,7; D (max.) : 12,0
T. 6 1. 3,0 )< 5,0 2. 4,6 X 4,5 3. 9,8 X 11,0
4. H: 9,7 5. 3,9 X 4,5 6. 9,3 >/, 6,7
7. Li.: fi,6,; D. ramena: 14,0 8. 5,6 X d,9
9.4,1 X 3,4 10, H.: 9,7; D. trtruha: 12,0 11". 11,6 >i 11,0
1'. 7 1. 6,4 X r0,0 2. 5,4 >: 6,6 3. 4,6 X 7,S
4. 4,3 X 4,8 5. 4,9 x 6,0 6. 3,8 x 3,6
7. 5,9 X 7,8 .8 6,8 x 8,0 9 6,s x 5,9
10. 5,8 X 10,7 11. 6,8 >( 8,7

97
 i. s 1. 16,3 x 31,5 2. 9,3 X 8,7 3 s,s x 8,6
4. 4,6 X s,s s" o,5 ),i 8,0 6. 4,3 X 6,2
7. 3,4 X 4,r 8. 4,2 X 4,2 9. 3,8 X 4,4
t0. 4,6 x 7,1 11, ,1,t x 3,4 12. 5,3 X 11,8
13. 7,8 X 9,1 14. 7,-l >:. 8,2 15. 5,9 X 9,8
16.7,6 Y. 9,1 (H. sad. dijela: 3,9)
T. 9 1. H. (saduvanog dijeta): 16,4; D. usta: 9,5.
3,5
2.4,3 X 3.6,1 ):' 7,3 -i. A. 6,5 ,"' 5,5
/.7,9
4 8.5,A 5.6,3 X 5,2 6' 5,2 \ 4'8
7. 6,8 X 5,1 8. H.: 3,3; D' usta: 7,4
9. 5,8 X 10,1 10. 5,5 x6,4 11. 6,0 x 10,6
12. 8,0 X 10,8 13. 7,5 X 8,3
T. i0 1. 8,5 X 6,5 2.5,7 \ 9,6 3. 5,5 X 8,2
4. H.: 8,2 5. 14,1 >( 3,4 X 2,1 6' 13,1 X i2,9
7. 5,2 x 6,1 8. 5,8 X 6,7 9. 4,9 x 5,9
10. 7,5 X 6,3 11. 6,8 x 7,7 12 9,3 X 6,4

T. 11 1. H.: (sad. clijeia): 10,7; D. trbuha: 11,0

2. H: 9,1; D. trbuha: 10,4 3. 6,5X 7'3
4.t 6,3
5,5 s. 7,5 X 5,4 'X 2,5 6. 3,8 x 2,1
7. 4,3 X 4,2 B. H. (sad. dijela): 8,0
9. H. (sad. clijela):9,9 10. H (sad. dijela): 15,9

T.12 l. 7,2 X 9,2 (D. r-ista rekonstr.: 16,4) 2.4,0 X 5,4

J. 3,6 x 3,6 4.6,3 X 7,1.;3,7 X 3,4 (D.ustarekonstr.:22,4)
5. 7,4 X t1, 6. 6,3 X 8,7 7. 4,9 Y, 7,9
8. 8,6 >.:. 7,1

T. 13 1. 14,6 >i 13,0 (D. usta r:kcnstr.: 26,A) 2. H. (sai. dijela) : 10,5
3. H.: 19,i
T. i4 1.2,7 X 6,2 2. 4,() )': llJ (D. usta rekonstr': 20,4)
3. 7,9 X 8,8 4. 8,C )i 5,1 5. 4,4 X 4,1
6. H.: (s:rd. clijela): 17,5 D. usta: 8,5

T. 15 1. FI.: 13,4 D. usta: 29,6 2. 2,4 X 3,0

3. 3,s X s,B 4. s,7 X 8,1 s. 6,1 X 8,0
6.7,s X 9,r 7. 3,0 X 4,1 8. 4,4 X 3,6
9. 5,0 X s,5 10. F1.:3,0 11.6,6 X 7,8

T. t6 1. H.: 8,7 2. H: 12'0 3. 5,4 X 11,6

4. i,3 'X 9,6 X 6. 7,8 ';,:. 7,7
-5. 6,0 6,3
7. H.: 13,0 B. H.: 11,2

T. 17 i. 12,5 >: 7,8 2. 4,5 X s,B 3. 19,0 X 15,3

1. 11,3 X 10,2 s 7l 10.3 (' I+,5 19.0

7. i0,5 x i9,7 8. H. (sad. dijela): 3,4 D. dra (noge): 6,0
9. 2,1 X 4,5 10. 4,3 X s,9 11. 5,9 X 4,5
t2. 2,7 X 2,6 i3.. i,7 x 3,8 14. 3,A X 2,2
ls.2,5 X 2,7 16. t,7 )< 2,7 |i. 1,7 X 2,4

:rd
'i. 18 i. 6,1 X,6,8 2. s,3 X 4,9 3 (A i B). H.:7,8
4.7,7 X 1i,7 5. D. dna: 4,0 6. 4,9 X 7,1
7.1A,7 X 14,5 8. 9,3 X 10,6 9 A.6,1 X 4,5
9 B. 11,2 X 7,9 10. H. (sad.dijela): 6,1 11. 13,5 X 14,5
'I'. 19 1. H.: 12,8; D. trbuha: 11,1 2. H.:7,8; D. trbuha: 8,8
3. H,: 11,1; D. trbuha: 14,5 4. 4,3X 2,1
5. H.: 4,0; D.: 14,7 6. 9,5 X 9,4 7.7,6 X 7,2
8. H.: 3,5 9. 2,4 X 2,7 10. H.: 6,7; D. usta: 13,9
11. 3,i X 2,2 12. H.:2,7; D.: 13,7

T.22 1. D.: 2,1 2. 1,4 X 1,0 7 )O'v )1

4. 1,9 X 2,0 .5. 1,5 X 1,8 6. 1,7 X 1,7
7. 1,7 X 2,0 8. 1,3 X 1,7 9. 1,3 X 2,0
i0. 1,6 x 2,0 11. 1,7 X 2,0 1.2. D.: 2,0
13. 1,7 X 1,9 14. 3,9 X 4,0 15. 1,6 X 2,U
16, 0,7
1q ))
x\"/ 0,s
)c)
17. 0,8
)(\ 1)
X
\1
0,9
?i
i8. D.: 1,2

T. 23 2. 1,5 X 1,6 3. 1,-s X 1,6 4. D.; 1.,6

5. D.:1,2 6. 0,9 X 1,0 7. 1,7 X 1,8

't. 24 2. 1,4 X 1,6 1 14 \ 1A 4. D.: 1,6

5.11.: 9}-9,2; D. Llsta: i5,8-1.5,9; D. dna: 4,5

Svc lotografije, crleZi i planoti: S. Dimitrii.;vic

99
 TABLA 1

I
I

f*" 4{
*: '[
::- ;*t
. -::ffi
2 -':,-P^':\w

4$1\t ":-
-'w
i)i;w
5

,
{
t

SOPOT, stratum II (1-4: kuia ! 0,70 m)

SOPOTSKO-LENDELSKA KULTURA, III stupanj
TABLA 2

\/ c

1,0
\ ,f
4

I \
f,).

VINKOVCI, Ervenica, horizont I

STARCEVACKA KULTURA, spiraloid B stupanj
 TABLA 3

1-3

4-6

7,8

9-il

VINKOVCI, "TrZnica", horizont A

STARCEVACKA KULTURA, spiraloid B stupanj
TAI]I-A 4

fial.r"

ffi'
,]i,,

ffiii.l
ffidr
ffiH}
ffi** $
ffi,*E
ffi
1-3

4-6

ao

10-11

VINKOVCI, ,TrZnicao, horizont A

STARCEVACKA KUI-TURA, spiraloid B stupanj
 TABLA 5

3,4

ti ,1

b, l

,J 'l

rJ l.

.tl

ri
ii il
t1

8,9

VINKOVCI, >TrZnica<, horizont A (I-4,6: jama SD, intaktni horizont; 5, 7, 8: jama

' SD, nivelacio,ni horizont) STAR.CEVACKA KULTURA, spiraloid B stupanj
-
TABLA 6

I )

3
Z

I
7

1I

VINKOVCI, r,Trlnica,,, horizo,nt A

STARCEVACKA KULTURA, spiraloid B stupanj
 TABLA 7

2,3

5-7

s-i I

VINKOVCI, ,TrZnica", horizont B

VUCEDOLSKA KULTURA, B-2 stupanj
TAI]LA B

t,2

3,4

6-9

t0-13

!!.

t 4-16

VINKOVCI, ,TrZnica., horiz'ont B (1--4: kuia A-C;5-16: jama A)

VUCEDOLSKA KULTURA, B-2 stupanj
 TABLA 9

I 2 3

4A

5-7

8-t0

I l-13

VINKOVCI, >,TrLnica", horizont B (1-13: jama B)

VUCEDOLSKA KULTURA, B-2 stupanj
TABLA 10

1-3

l
I

4-6

7-9

l0-12

VINKOVCI, "TrZnican, horizont C

VINKOVACKA KULTURA, A stupanj
 TABLA il

I 8

\H
o W
6

7 9

10

VINKOVCI, >TrZnica<, horizont C

VINI(OVACKA KULTURA, A stupan;
TABLA 12

3 4

f
D

L o

VINKOVCI, ,TrZnican, horizont C

VINKOVACKA KULTUR.A, A stupanj
 TABLA 13

trI

VINKOVCI, ,TrZnican (2 i 3: horizonl C; 1: raniji nalaz)

VINtsTOVAeKA KULTURA, A stupanj
TABLA 14

lilr,r

lt,'
',i'

It

VINKOVCI, horizont c (1-5: u podu kuie ! 1,75; 6: na podu I kuie 1,75 m)

VINKOVAeKA KULTURA, A stuPanj
 TABLA 15

t-ffi-7
t

.. 1..
) "\

($

I
b

10 t1

VINIiOVCI, )Trznica<, horizont D-1

VINI(OVAaKA I{ULTURA, ts-1 str-rpar:j
TABLA 16

t,2

4-6

' l :li:

. !":- .,

7,8

VINKOVCI, ,TrZnica", horizonti D-l (1-4, 6,7) i D-2 (5, 8)

VINKOVACKA KULTURA B-1 (1-4, 6, 7) i B-2 (5, 8) stupanj
 TABLA 17

Itr
&q 10 11

ffi ffi@
1' t6 11
tt" 1i

!II.IKOVCI, ,Trinica", horizonti D-l (1-3), D--2 {4-i) i povr5inski (8-17)

VINI{OVAaKA KULTURA, B-1 (1-3) i F,-2 (4-7) stupani. GEPIDI (8-17)
 TABLA 18

3A
I

ED

rC

9A

9B

:0 :.
\:;1
{""

BORINCI, CrkviSte (L-4: jarna Y-2; 7-Ll: jama V-1; 5, 6: horizont)

BADENSKA KULTURA (1,2). VUCEDOLSKA KULTURA, B-1 stupanj (5-11)
T

TABLA 19

4,5

6,?

I
2

w
l0

ll

i' tz

BORINCI, CrkviSte, jamaV-l

VUCEDOLSKA KULTUR.A, B-1 stupanj
TABLA 20

rka

.t:
!a

VINKOVCI, Meraja, ranoromanidka crkva Sv. Ilije (temelji)

 #,#
TABLA 22

:l;ii,

fr
.:&
:i1i:i#:

\ $j
6 ,}

Ld'
?,

,r*-'%.

ffi
#fl*\
fl:
L-*-3*, t,-# I 10

, tt
5

l1

rl 1)

,ffi *rlt# .r;tr"H.i\

.'w ffiw qW'*$

l5 lo 1^1

w 18
ffi 19 20

'VTNKOVCI, Meraja, blok 213

grob 22 (1-10, 11 ?); grot 27 (12,13); grob 31 (1a); grob 40 (15); grob 50 (t6,17);
grob 55 (18-20). BJELOBRDSKA KULTURA (t-13, 15_20)
TABLA 24

,tr*-rf+tTfiSi"+ I

VINKOVCI, Mt'raja
1. Stubovi u ranoromanitkoj crkvi. 2 i 3. Novci iz bloka 2i3. '1. Novac iz bunarer
5. Terra sigiliata iz rimskcrg bunara
 -

IH
l