Sveučilište u Splitu; Građevinsko-arhitektonski fakultet

EC 5 – DIN 1052:2004-08
Čavli, vijci, trnovi, tijesno ugrađeni vijci

V.pred. Đuro Nižetić, dipl. ing.građ.

Ivana Uzelac, dipl.ing.građ.
LITERATURA:

[5] DIN 1052 : 2004-08

Design of timber structures
General rules and rules for buildings

[6] EN 1995-1-1: 2004

Eurocode 5: Design of timber structures:
General-Common rules and rules for buildings

[8] A. Bjelanović, V. Rajčić

Drvene konstrukcije prema europskim normama
Hrvatska sveučilišna naklada
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zagreb 2007.
ČAVLANI SPOJEVI

Materijal izrade: čelična žica vlačne čvrstoće min 600 N / mm2.

Odredbe DIN 1052:2004-08 vrijede za različite vrste čavala (glatkog ili

profiliranog tijela) sa ravnom ili upuštenom glavom ako su proizvedeni
u skladu sa zahtjevima norme DIN EN 10230-1:2000-01. Dopušta se
upotreba čavala koji nisu proizvedeni po toj normi pod uvjetima da
površina glave iznosi najmanje 2,5· d², a dužina šiljka između 0,7· d i
2,5· d (d je promjer okruglog čavla ili duljina stranice kvadratnog
čavla).
Glatki i profilirani žičani čavli [8]
Upute i oznake

- Nosivi čavlani spoj mora imati najmanje 2 čavla.

- d je promjer okruglog čavla ili duljina stranice kvadratnog čavla
- t1 i t2 su oznake debljina drva i dubina zabijanja u zadnje drvo:

Vrh čavla (shematski prikaz)

Jednorezni spoj Dvorezni spoj

Oznake debljina drva i dubina zabijanja
- Prema [5] promjer prethodno bušenih rupa u drvu za „bušene“ čavle iznosi 0,9·d (prema
EC5 promjer iznosi 0,8d).
- Predbušenje je obavezno za:
ugradnju čavala čiji je promjer d ≥ 8 mm
ugradnju u drvo čija je gustoća ρk ≥ 500 kg/m³
- Promjer prethodno bušenih rupa u čeličnim limovima kod spojeva drvo-čelični lim može
biti do 1 mm veći od promjera čavla.

-Prema [6] čavli se ugrađuju u redove izmaknuto, okomito na liniju reda, za promjer d.

- Kod ovakve ugradnje većeg broja čavala u jednom redu nosivost se ne smanjuje.

Čavao
Smjer pružanja vlakanaca

Čavli u redu paralelno sa vlakancima, izmaknuto raspoređeni okomito na liniju reda za promjer d
-Ukoliko su ugrađeni u liniju reda, paralelno sa vlakancima i bez
izmicanja, njihova nosivost paralelno sa vlakancima računa se preko
efektivnog broja spajala:

Fv, ef ,Rk = nef · Fv, Rk (efektivna karakteristična nosivost)

nef = n · kef (efektivni broj čavala u redu)

pri čemu je n broj čavala u redu, a kef je dan u donjoj tablici

Vrijednosti koeficijenta kef

Razmak
Zabijani čavli Bušeni čavli

Za međurazmake može se koristiti linearna interpolacija vrijednosti kef

Najmanje debljine drva

Najmanja debljina drva za ugradnju zabijanih čavala iznosi [mm]:

t = max { 7· d ; (13· d - 30)· ρk / 400 }

Kod vrsta osjetljivih na cijepanje (npr. jela, smreka i duglazija) vrijedi:

t = max { 14· d ; (13· d - 30)· ρk / 200 }

Napomena: ostale osjetljive vrste mogu se uvesti kroz nacionalni

dokument.
Najmanje dubine zabijanja

Najmanje dubine zabijanja čavala u zadnje drvo iznose:

Za opterećenja okomito na os Za opterećenja u smjeru osi

(nosivost u reznoj ravnini) (nosivost na čupanje)

Za glatke čavle 8·d 12·d

Za profilirane čavle 6·d 8·d

Kod proračuna nosivosti na čupanje profiliranih čavala u proračun se

uvodi profilirana duljina označena sa lg.

Za spojeve kod kojih se čavli ugrađuju sa preklapanjem vrijede

posebna pravila.
Najmanji dopušteni razmaci [5]

Najmanji dopušteni razmaci (međusobni i od krajeva odnosno rubova

drvenih elemenata) dani su u donjoj tablici sa oznakama prema
priloženoj skici (ugradnja bez izmicanja i bez redukcije sa kef ).

Oznake dopuštenih razmaka

 Najmanji dopušteni razmaci čavala

Zabijani Bušeni

paralelno sa vlakancima

okomito na vlakanca

opterećeni kraj

neopterećeni kraj

opterećeni rub

neopterećeni rub

α je kut između pravca djelovanja sile i smjera pružanja vlakanaca

Nosivost čavala opterećenih okomito na os (odrez)

Spojevi drvo-drvo

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti spajala dani su

u predavanju 3. EC5-DIN 1052:2004 - 08 ; Spajala (DIN tab. G.2 i G.3
ili EC5 izrazi 8.6 i 8.7).

Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće drva po plaštu rupe

proračunava se na slijedeći način:
- za zabijane čavle fh,k = 0,082 · ρk· d-0,3 [N/mm2]
- za bušene čavle fh,k = 0,082 · (1-0,01· d)· ρk [N/mm2]

Karakteristična vrijednost momenta popuštanja proračunava se na

slijedeći način:
- za čavle okruglog poprečnog presjeka My,k = 180· d2,6 [Nmm]
- za čavle kvadratnog poprečnog presjeka My,k = 270· d2,6 [Nmm]
Spojevi drvo-ploče na bazi drva

Karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće po plaštu rupe ploča na bazi

drva (pri čemu je t debljina ploče u mm) proračunava se na slijedeći
način :

Za šperploče prema DIN1052:2004-08 točka 7.7

- za zabijane čavle fh,k = 0,11 · ρk· d-0,3 [N/mm2]
- za bušene čavle fh,k = 0,11 · (1-0,01· d)· ρk [N/mm2]

Za OSB ploče prema točki 7.8 i ploče iverice prema točki 7.9
DIN1052:2004-08
- za zabijane čavle fh,k = 65· d-0,7· t0,1 [N/mm2]
- za bušene čavle fh,k = 50· d-0,6· t0,2 [N/mm2]

Za ploče vlaknatice klase HB.HLA2 (DIN EN 622-2:2003-10)

- fh,k = 30· d-0,3· t0,6 [N/mm2]]
Nosivost čavala opterećenih u smjeru osi (čupanje)

-Nije dopušteno korištenje glatkih čavala u spojevima koji su

opterećeni u smjeru osi stalnim ili dugotrajnim opterećenjem.

-Kod profiliranih čavala u proračun se uvodi samo profilirana dužina.

- Karakteristična vrijednost nosivosti na čupanje (Rax,k) kod ugradnje

čavala okomito na vlakanca i kose ugradnje uzima se kao manja
vrijednost:

Spoj čavlima okomito na smjer pružanja vlakanaca Koso čavlanje

 Rax,k = min { f1,k· d· lef; f2,k· d²k }

pri čemu je
f1,k karakteristična vrijednost čvrstoće na čupanje čavla
f2,k karakteristična vrijednost čvrstoće na izvlačenje (pull-through)
glave čavla
d promjer čavla
dk promjer glave čavla
lef dubina zabijanja (kod profiliranih čavala – profilirana duljina lg)

Gornje karakteristične vrijednosti dane su u slijedećoj tablici :

Karakteristične vrijednosti f1,k i f2,k u N/mm²

Vrsta
Glatki čavli
Posebi čavli
klase nosivosti

Karakteristična gustoća ρk ali najviše 500 kg/m³

Proračunska nosivost spajala na čupanje računa se na uobičajeni
način kao:

Rax,d = kmod· Rax,k / M

(Koeficijent modifikacije kmod i parcijalni koeficijent sigurnosti

materijala M vidi u DIN1052:2004-08, tab F.1 i tab 1.)
Nosivost čavala opterećenih kombiniranim opterećenjem

Dokaz nosivosti čavala opterećenih kombiniranim djelovanjem u

smjeru osi i okomito na smjer osi (čupanje i odrez):

pri čemu je:

Rax,d proračunska nosivost spajala na čupanje

Rla,d proračunska nosivost spajala na odrez
m=1 za glatke čavle i profilirane čavle klase nosivosti 1
m=2 za profilirane čavle klase nosivosti 2 i više
VIJČANI SPOJEVI

Materijal izrade: čelik najmanje klase čvrstoće 3.6 prema odredbama

DIN EN ISO 898-1:1991-11).

Karakteristične vrijednosti za vijke i tijesno ugrađene vijke

Klasa čvrstoće Karakteristična vrijednost vlačne Karakteristična vrijednost

čvrstoće granice popuštanja
Upute i oznake

- Vijci se ne smiju upotrebljavati za izvedbu konstrukcija kod kojih je važna krutost i

postojanost oblika.
- Nosivi vijčani spoj mora imati najmanje 2 vijka.
- d je oznaka promjera vijka.
- dmax = 30 mm.
- U drvenim konstrukcijama koriste se vijci M6, M8, M10, M12, M16, M20, M24 i
M30 (prema DIN 976-1).
- Obavezna je ugradnja podložnih pločica ispod glave i matice vijka.
- Dimenzije podložnih pločica prema DIN 1052:2004-08 dane su u tablici G.13 a
mogu biti okrugle ili kvadratne (promjer ili duljina stranice min 3d) min debljine 0,3d.
- Promjer prethodno bušenih rupa u drvu može biti do 1 mm veći od promjera vijka.
- Promjer prethodno bušenih rupa u čeličnim limovima kod spojeva drvo-čelični lim
može biti do 2 mm ili 0,1d (za vijke većeg promjera) veći od promjera vijka.

Komentar: DIN 1052:2004-08 detaljnije ne obrađuje vijčane spojeve (težište je na tijesno ugrađenim vijcima:
„Passbolzen“ kod kojih ne postoji odredba da se ne smiju upotrebljavati za izvedbu konstrukcija kod kojih je
važna krutost i postojanost oblika).
Najmanji dopušteni razmaci

- Vijci se ugrađuju u sjecišta redova i nizova prema donjim skicama i tablici :

Oznake dopuštenih razmaka

 Najmanji dopušteni razmaci vijaka i čeličnih šipki sa navojem

paralelno sa vlakancima
(min 4·d)
okomito na vlakanca
opterećeni kraj
(min 80 mm)
neopterećeni kraj
(min 4·d)
opterećeni rub
neopterećeni rub

α je kut između pravca djelovanja sile i smjera pružanja vlakanaca

-Prema EC5 u slučaju ugradnje većeg broja vijaka u jednom redu
paralelno sa vlakancima, nosivost se smanjuje i računa kao:

Fv, ef ,Rk = nef · Fv, Rk

pri čemu je nef

a1 razmak vijaka u smjeru vlakanaca

d promjer vijka
n broj vijaka u redu

Za opterećenja okomito na vlakanca uzima se da je nef = n, a za

kuteve 00 < α < 900 između sile i smjera vlakanaca vrijedi linearna
interpolacija.
Nosivost vijaka opterećenih okomito na os (odrez)

Spojevi drvo - drvo

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti spajala dani su

u predavanju EC5-DIN 1052:2004 - 08; Spajala (DIN tab. G.2 i G.3 ili
EC5 izrazi 8.6 i 8.7).

Karakteristična vrijednost momenta popuštanja proračunava se na

slijedeći način:

My,Rk = 0,3 fu,k· d2,6

gdje je

My,Rk karakteristična vrijednost momenta popuštanja u Nmm

fu,k karakteristična vlačna čvrstoća vijaka u N/mm2 [5] Tab. G11
d promjer vijka u mm
Karakteristična vrijednosti tlačne čvrstoće drva po plaštu rupe, kod vijaka,
ovisi o kutu između smjera djelovanja sile i smjera vlakanaca i proračunava
se na slijedeći način :

gdje je
1,35 + 0,015· d za drva četinara
k90 = 1,30 + 0,015· d za LVL (furnirske ploče)
0,90 + 0,015· d za drva lišćara

fh,0,k karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće po plaštu rupe paralelno

sa vlakancima, u N/mm2

ρk karakteristična vrijednost gustoće drva u kg/m3

α kut između smjera djelovanja sile i smjera vlakanaca
d promjer vijka u mm
Spojevi drvo-ploče na bazi drva

Šperploče: karakteristična vrijednosti tlačne čvrstoće po plaštu rupe,

bez obzira na kut djelovanja sile, proračunava se na slijedeći način:

fh,k = 0,11 · (1-0,01· d)· ρk [N/mm2]

gdje je

ρk karakteristična vrijednost gustoće ploče u kg/m3

d promjer vijka u mm
Ploče iverice i OSB ploče: karakteristična vrijednosti tlačne čvrstoće
po plaštu rupe, bez obzira na kut djelovanja sile, proračunava se na
slijedeći način:

fh,k = 50· d-0,6· t0,2 [N/mm2]

gdje je

d promjer vijka u mm
t debljina ploče u mm

Spojevi drvo-čelični lim

Vrijede pravila iz glave 8.2.3 EC5.

Nosivost vijaka opterećenih u smjeru osi (čupanje)

U proračun se uvodi manja vrijednost između:

- vlačne nosivosti vijka

- nosivosti podložne pločice ili čelične ploče (kod spojeva drvo-čelik)

Nosivost podložne pločice određuje se iz karakteristične vrijednosti

kontaktne čvrstoće 3,0·fc,90,k na površini kontakta.

Nosivost čelične ploče po jednom vijku (kod spojeva drvo-čelik)

određuje se kao nosivost okrugle podložne pločice čiji je promjer
(manja vrijednost):

- 12· t , gdje je t debljina čelične ploče u mm

- 4 · d , gdje je d promjer vijka u mm
SPOJEVI TRNOVIMA I TIJESNO UGRAĐENIM VIJCIMA

(Tijesno ugrađeni vijci – u nastavku: vijci*)

Materijal izrade trnova:

Čelik S 235, S275 i 355 prema DIN EN 10025:1994-03
Karakteristične vrijednosti čvrstoće za trnove

Karakteristična vrijednost
Vrsta čelika vlačne čvrstoće
Materijal izrade tijesno ugrađenih vijaka: čelik najmanje klase čvrstoće 3.6
prema DIN EN ISO 898-1:1991-11.

Karakteristične vrijednosti za vijke i tijesno ugrađene vijke

Klasa čvrstoće Karakteristična vrijednost vlačne Karakteristična vrijednost

čvrstoće granice popuštanja
Općenito, za izvedbu ovakvih spojeva vrijede pravila navedena za
vijke, osim dijela koji se odnosi na najmanje dopuštene razmake.
Upute i oznake

- Nosivi spoj mora imati najmanje 2 trna ili vijka*.

- d je oznaka promjera trna ili vijka*

- dmin = 6 mm
- dmax = 30 mm
- dimenzije i oblik trnova prema tablici G.10 DIN 1052:2004-08
Oblik i dimenzije trnova
- Tolerancija promjera trna može biti -0,0 / +0,1 mm.

- Prethodno bušenje rupa u drvu na promjer trna ili vijka* ( d).

- Promjer prethodno bušenih rupa u čeličnim limovima kod spojeva drvo-

čelični lim može biti do 1 mm veći od promjera trna ili vijka* ( d + 1
mm).

- Kod izvedbe spojeva drvo-čelik, sa limovima kao bočnim elementima,

spoj treba izvesti vijcima* a ne trnovima
Najmanji dopušteni razmaci

- Trnovi i vijci* se ugrađuju u sjecišta redova i nizova prema donjoj

skici i tablici :

Oznake dopuštenih razmaka

Najmanji dopušteni razmaci trnova i tijesno ugrađenih vijaka

paralelno sa vlakancima

okomito na vlakanca

opterećeni kraj (min 80 mm)

neopterećeni kraj (min 3·d)
opterećeni rub

neopterećeni rub

α je kut između pravca djelovanja sile i smjera pružanja vlakanaca

- Prema DIN 1052:2004-08 u slučaju ugradnje većeg broja trnova u
jednom redu paralelno sa vlakancima, nosivost se smanjuje i računa
preko efektivnog broja trnova nef:

pri čemu je

a1 razmak trnova u smjeru vlakanaca

n broj trnova u redu
α kut između smjera djelovanja sile i smjera vlakanaca

Za opterećenja okomito na vlakanca uzima se da je nef = n.

Nosivost okomito na os (odrez)

Spojevi drvo-drvo

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti spajala dani su

u predavanju 3. EC5-DIN 1052:2004 - 08 ; Spajala (DIN tab. G.2 i G.3
ili EC5 izrazi 8.6 i 8.7).
Karakteristična vrijednost momenta popuštanja trnova okruglog
poprečnog presjeka proračunava se na slijedeći način:

My,Rk = 0,3 fu,k· d2,6

gdje je

My,Rk karakteristična vrijednost momenta popuštanja u Nmm

fu,k karakteristična vlačna čvrstoća trna u N/mm2
d promjer trna u mm

Karakteristična nosivost vijaka* Rk (koja se proračunava prema DIN

12.2) povećava se za udio ΔRk:

ΔRk = min { 0,25· Rk ; 0,25· Rax,k }

gdje je Rax,k karakteristična nosivost vijka* u smjeru osi.

Karakteristična vrijednosti tlačne čvrstoće drva po plaštu rupe kod
trnova i vijaka* ovisi o kutu između smjera djelovanja sile i smjera
vlakanaca i proračunava se na slijedeći način:

gdje je

fh,0,k = 0,082 · (1-0,01·d) · ρk

fh,0,k karakteristična vrijednost tlačne čvrstoće po plaštu rupe
paralelno sa vlakancima, u N/mm2
ρk karakteristična vrijednost gustoće drva u kg/m3
α kut između smjera djelovanja sile i smjera vlakanaca
d promjer vijka u mm

k90 = 1,35 + 0,015 · d za drva četinara

k90 = 0,90 + 0,015 · d za drva lišćara

Za trnove promjera d ≤ 8 mm k90 = 1.

Spojevi drvo-ploče na bazi drva

Šperploče [5] glava 7.7: karakteristična vrijednosti tlačne čvrstoće po

plaštu rupe, bez obzira na kut djelovanja sile, proračunava se na
slijedeći način:

fh,k = 0,11 · (1-0,01· d)· ρk [N/mm2]

gdje je
ρk karakteristična vrijednost gustoće ploče u kg/m3
d promjer vijka u mm
Ploče iverice i OSB ploče [5] glave 7.9 i 7.8: karakteristična vrijednosti
tlačne čvrstoće po plaštu rupe, bez obzira na kut djelovanja sile,
proračunava se na slijedeći način:

fh,k = 50· d-0,6· t0,2 [N/mm2]

gdje je

d promjer vijka u mm
t debljina ploče u mm
SPOJEVI VIJCIMA ZA DRVO

Odredbe DIN 1052:2004-08 odnose se na vijke za drvo proizvedene

prema normi DIN 7998 nazivnog promjera d ≥ 4 mm.

Materijal izrade: čelična žica vlačne čvrstoće min 400 N / mm2.

Upute i oznake

- d je nazivni promjer vijka (vanjski promjer navoja vijka).

- nosivi spoj vijcima za drvo mora imati najmanje 2 vijka.

-Ugradnja:
Vijci za drvo promjera d > 8 mm ugrađuju se sa predbušenjem. Na
dužini glatkog dijela vijka promjer otvora jednak je promjeru glatkog
dijela vijka a na dužini navoja vijka promjer otvora predbušenja iznosi
0,7·d.

Za vijke za drvo promjera d ≤ 8 mm dopuštena je ugradnja bez

predbušenja kod ugradnje u drvo gustoće ρk ≤ 500 kg/m³.

Za vijke za drvo promjera d ≤ 8 mm kod ugradnje u drvo gustoće

ρk > 500 kg/m³ i drvo duglazije obavezno je predbušenje na čitavoj
dužini vijka sa promjerom otvora između 0,6·d i 0,8·d.
Nosivost vijaka za drvo okomito na os (odrez)

Izrazi za proračun karakteristične vrijednosti nosivosti spajala dani su

u predavanju EC5 - DIN 1052:2004-08; SPAJALA (DIN tab. G.2 i G.3
ili EC5 izrazi 8.6 i 8.7).

Za dokaz vrijede odredbe iz glave 12.2 navedene DIN norme pri

čemu za vijke promjera d ≤ 8 mm, ugrađene sa ili bez predbušenja,
vrijede odredbe iz glave 12.5 (Čavlani spojevi) a za vijke promjera
d > 8 mm vrijede odredbe iz glave 12.3 (Spojevi trnovima i tijesno
ugrađenim vijcima).
Puna nosivost u reznoj ravnini ostvaruje se ako su ispunjeni zahtjevi
iz točke 12.2.2(1) DIN norme koji traže minimalne debljine drva u
spoju odnosno dubinu ugradnje u zadnje drvo. Pojednostavljeno, za
drva četinara:

ti,req = 9 · d

Jednorezni spoj Dvorezni spoj

Oznake debljina drva i dubina zabijanja

Karakteristične vrijednosti tlačne čvrstoće drva po plaštu rupe računaju
se na slijedeći način:

- za ugradnju bez predbušenja fh,k = 0,082 · ρk· d-0,3 [N/mm2]

- za ugradnju sa predbušenjem fh,k = 0,082 · (1-0,01· d)· ρk [N/mm2]

pri čemu je:

d nazivni promjer vijka u mm

ρk karakteristična vrijednost gustoće drva u kg/m³
Karakteristična vrijednost momenta popuštanja u području navoja vijka
računa se po izrazu:

My,k = 0,15 · fu,k · d2,6 [Nmm]

pri čemu je:

d nazivni promjer vijka u mm

fu,k = 400 N/mm2
Kod jednoreznih spojeva vijcima za drvo karakteristična vrijednost
nosivosti može se povećati za iznos ΔRk („rope“ efekt):

ΔRk = min { Rk ; 0,25 · Rax,k }

Pri čemu je Rax,k karakteristična vrijednost nosivosti u smjeru osi vijka

(način proračuna dan je u nastavku) pri čemu dubina ugradnje u zadnje
drvo mora biti najmanje 4·d.
Nosivost vijaka za drvo u smjeru osi vijka (čupanje)

Za potrebe proračuna nosivosti u smjeru osi, vijci za drvo svrstani su u

klase 1, 2 i 3 (izvlačenje iz zadnjeg drva) i klase A, B i C (provlačenje
glave vijka kroz drvo – pull through).

Karakteristična vrijednost nosivosti u smjeru osi vijka za drvo za kuteve

45º ≤ α ≤ 90º (α je kut između osi vijka i smjera vlakanaca) računa se po
izrazu:

pri čemu je:

f1,k karakteristična vrijednost čvrstoće na izvlačenje vijka

f2,k karakteristična vrijednost čvrstoće na provlačenje glave vijka
kroz drvo (pull-through)
d nazivni promjer vijka
dk promjer glave vijka ili podložne pločice
lef dužina navoja u zadnjem drvu (na strani vrha vijka)
Gornje karakteristične vrijednosti dane su u slijedećoj tablici :
Karakteristične vrijednosti f1,k i f2,k u N/mm² za vijke za drvo

Karakteristična gustoća ρk ali najviše 500 kg/m³

Karakteristična vrijednost vlačne nosivosti samog vijka računa se kao:

Rax,k = 75 · π · ( 0,9 · d )2 [N]

pri čemu je d nazivni promjer vijka.

Proračunska vrijednost ove nosivosti računa se kao:

Rax,d = kmod· Rax,k / M

kmod - prema DIN1052:2004-08, tab F.1

M = 1,25
Nosivost vijaka za drvo opterećenih kombiniranim opterećenjem

Dokaz nosivosti vijaka opterećenih kombiniranim djelovanjem u smjeru

osi i okomito na smjer osi (čupanje i odrez):

pri čemu je :

Rax,d proračunska nosivost spajala na čupanje

Rla,d proračunska nosivost spajala na odrez
m=2
Najmanji dopušteni razmaci

Najmanji dopušteni razmaci (međusobni i od krajeva odnosno rubova

drvenih elemenata) dani su u donjoj tablici sa oznakama prema priloženoj
skici.

Oznake dopuštenih razmaka

 Najmanji dopušteni razmaci čavala

paralelno sa vlakancima

okomito na vlakanca

opterećeni kraj

neopterećeni kraj

opterećeni rub

neopterećeni rub

α je kut između pravca djelovanja sile i smjera pružanja vlakanaca

Najmanje debljine drva

Najmanja debljina drva zbog opasnosti od cijepanja iznosi:

t = max { 7· d ; (13· d - 30)· ρk / 400 } [mm]

Kod vrsta osjetljivih na cijepanje (npr. jela, smreka i duglazija) vrijedi:

t = max { 14· d ; (13· d - 30)· ρk / 200 } [mm]

Napomena: ostale osjetljive vrste mogu se uvesti kroz nacionalni

dokument.
 Hvala na pažnji.
Sveučilište u Splitu, Građevinsko-arhitektonski fakultet

www.gradst.hr