PRETKLASICIZAM I KLASICIZAM

PRETKLASICIZAM (1730. – 1770.)

Uvod
- razvija se pod okriljem i na vrhuncu baroka, naziva se i rokoko(fra. rocaille-hrpa kamenčića)
- posebno se razvio u insrumentalnoj glazbi, dva sloja: osjećajni i galantni stil, međusobno se isprepliću
- predstavnici galantnog: Francois Couperin, Jean Philippe Rameau te Domenico Scarlatti
- obilježja: homofoni slog dolazi do izražaja, bogato ukrašena melodija ali jednostavnija, naznake bitematičnosti, složen i raznolik
ritam, dur i mol tonalitet, dekrešendo i krešendo, manji orkestar u kojem su najvažniji gudaći

Couperinov rondo
- Francois Couperin, Le grande (veliki), skladatelj i čembalist, začetnik galantnog stila
- skladao popularne skladbe za čembalo – suite ili ordres (fra. niz), više stavaka od baroknih
- stavci više programskog nego plesnog karaktera (npr. pčele, zadovoljstvo, sestra Monika, ...)
- od 27 njegovih suita, neke imaju i do 23 stavka, teme su vezane uz prirodu, prijatelje, osobe s dvora, ...
- autor Couperinovog ronda  R, C1, R, C2, R, C3, ...
glavna tema – rondeau, 8 taktova, 3 puta se ponavlja u osnovnom tonalitetu, simetrična i pravilna
 sporedne – coupleti, nemoraju biti u osnovnom tonalitetu, mogu biti različite ali pravilne duljine(pr. jedan ima 4 drugi 8 takta)

Scarlattijeva sonata
- Domenico Scarlatti, čembalist i skladatelj, 555 skladbi: Vježbe za čembalo
- u svakoj se pokazuje mogućnost usavršavanja pojedine tehnike, pojavljuju se naznake sonatnog oblika
- jednostavačne, naznake druge teme, melodija i oblik temelje se na simetričnosti, najčešće u baroknom dvodijelnom obliku

Pretklasicistička simfonija
- u baroku sinfonia ili talijanska uvertira označavala je uvod u kompleksna vokalno instrumentalna djela, 17. /18. st. opere
počinju uvodom koji se naziva sinfonia
- u baroku je jednostavačna i trodijelnog oblika s 3 kontrastna tempa: brzi – polagani – brzi, oni se s vremenom osamostaljuju i
postaju stavci, dodaje se i 4. stavak(menuet)
- srednom 18. st. se normalizira izvođenje simfonije kao zasebnog djela
- Za stvaranje pretklasicističke simfonije podjednako su značajni skladatelji talijanske uvertire, odnosno sinfonie, Bachovi sinovi
(ponajprije Carl Philipp Emanuel Bach i Johann Christian Bach) i skladatelji Mannheimske škole

Manheimska škola
- Manheim sredinom 18. st. okuplja najbolje glazbenike i poznat je po izvrsnom orkestru od 50ak članova
- orkestar podijeljen na 4 dijela: gudači, drveni i limeni puhači, udaraljke; nema više bassa continua
- koriste se dekrešendom i krešendom te manheimskim manirima(manheimski uzdah, raketa, valjak, ...)
- najvažniji predstavnici: Jan Vaclav Stamic (uvodi menuet, 4. stavak) i František Xaver Richter
- obilježja skladbi manheimske škole: nema bassa continua, dekrešendo i krešendo, homofoni slog, jasnije istaknuta 2. tema,
uvođenje 4. stavka, sastavljaju teme od tonova rastavljenih trozvuka

Pretklasicistička simfonija u hrvatskoj

- Luka Sokorčević – dubrovčanin, 11 trostavačnih simfonija, 8 ih je sačuvano, Antun Sokorčević (sin) doprinjeo simfoniji
- Amando Ivančić – Sokorčićev suvremenik, 20ak simfonija

Komična opera/opera buffa

- talijanska komična opera u 2 čina, zgode iz svakidašnjeg živoa, često satirična, nekoliko solista uz pratnju gudaćih glazbala,
veseli karakter
- kasnije zadržava dva čina ali postaje složenije radnje što zahtjeva više izvođača – nekad nastupi orkestar li zbor
- tijekom intermezza opere serie počela se izvoditi kraća djela, nekad i plesovi
po uzoru na ta dijela skladatelji su ih odlučili osamostaliti i nazvali ih opera buffa
- razlikuje se od opere serie: ima 2 čina, seria inače 3-5, obično ju izvode dva solista i gudaći dok seriu izvode solisti, zbor i
orkestar, ima samo recitative, arije i ansamble, a seria uvertire, zborske ulomke, intermezzo itd., ima svakidašnje me te
karikirane i tipizirane likove dok se seria bavi mitološkim i povijesnim temama te ima idealizirane likove
- Giovanni Baptista Pergolesi – tal. skladatelj, umro rano (26) od tuberkuloze, njegova služavka gospodarica(La serva pardona)
bila je jedna od najranijih i najpopularnijih opera buffa
KLASICIZAM ili BEČKA KLASIKA (1770.-1820.)

Društveni kontekst
- financijsko stanje slabi – slabi dvorska glazba, u hrvatskoj plemići podupiru glazbenike pa dolazi do procvata (Erdody, Patačić,
Drašković – imaju privatne orkestre)
- glazbeni život postaje dostupan građanstvu, stvara se građanska umjetnost, bogatiji žele dokazati svoju moć pa pohađaju
kazališta i koncerte, dva najvažnija oblika glazbenog života građanstva: kućno muziciranje i javni koncerti
- glazba se izvodi u kazalištima, trgovima, vrtovima, ...
- počinje glazbeno obrazovanje, nakladništvo cvjeta – notne zapise kupuju građani za kuno muziciranje
glazbenici se osamostaljuju – mnoge nove obaveze, glazbeno znanje veže se uz kulturu življenja (dobro odgojeni sviraju
klavir ili violinu)
- Beč = prijestolnica glazbenog klasicizma: Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven
 glazba je bila nezaobilazni dio društvenog života, bogat glazbeni život
- Varaždin = prijestolnica hrvatskog glazbenog klasicizma: Jan Krtitel Vanhal , Ivan Werner, Leopold Ebner

Obilježja
- melodija je glavo izražajno sredstvo, pjevna, jednostavna i jako pamtljiva
- homofoni slog prevladava – glasovi uz akordnu pratnju
- glazbeni tok - nije neprekida, dolazi do zastoja u parnim taktovima i nastaju pravilne oblikovne cjeline, glazbene rečenice i
periodesimetričnost melodije i glazbenog oblika
- bitematičnost – dvije teme
- ritam – raznolik
- harmonija – jasna i jednostavna, osnovne tonalitetne funkcije i modulacije (promjene tonaliteta)
- ugođaj u stavku se mijenja
- orkestar – 4 skupine, do 60 izvođača, nema bassa continua, temelj su gudači

Klasicistički instrumentalni ciklus

- neke skladbe su postojale i prije ali se sad mijenjaju(sonata i koncert) a neke su nove(simfonija i komorne vrste)
 slijed više cikličkih stavaka, 3 ili 4, imaju jasno određenu unutar i međustavačnu strukturu, javlja se u te 4 vrste
- sonata=3 ili 4 stavka, izvodi ju glasovir ili solo glazbalo uz pratnju glasovira
- simfonija=4 stavka, izvodi ju orkestar
- koncert=3 stavka, solo glazbalo i orkestar
- komorne vrste=4, razni komorni sastavi
-1. stavak= brz tempo, sonatni oblik; 2. stavak= polagani, tema s varijacijama, trodijelni ili sonatni oblik; 3.
stavak=umjereni/plesni, složeni trodijelni oblik; 4. stavak=brz, sonatni oblik ili rondo

Sonatni oblik
- ekspozicija, provedba i repriza
- ekspozicija 1. tema, most, 2. tema + codetta, dramatski karakter,
- provedba  motivi 1., 2. ili obje teme u kontrastu; nestabilnost, napetost, promjena tonaliteta – najuzbudljiviji i najslobodniji dio
- repriza  1. tema, most, 2. tema(ovaj put u istom tonalitetu, manji kontrast) + coda – razrješenje napetosti

Sonata(≠sonatni oblik)
- višestavačna instrumentalna vrsta, obično za glasovir ili 2 glazbala
- Joseph Haydn i Wolfgang Amadeus Mozart ustaljuju klasicističku sonatu i daju joj konačnu strukturu
- vrhunac – Ludwig van Bethoven (njegove sonate nazivaju se „Biblija za pijaniste“)

Klasicistički rondo s epizodama

- oblik u kojem se osnovna tema(A) ponavlja najmanje 3 puta, uvijek u osnovnom tonalitetu
- između tema nalazi se manje izraziti glazbeni saržaji, epizode
u njima se najčešće modulira do bližih tonaliteta, a završavaju obično na dominanti osnovnoga tonaliteta, čime pripremaju
ponovni nasup teme

Koncert
- danas - javna glazbena priredba ili trostavačna instrumentalna glazbena vrsta za dva ravnopravna izvođača(solista i orkestar)
- trostavačnost, za solista i orkestar, virtuozan karakter, najpopularnije glazbalo glasovir; zatim violina
- brzi-polagani-brzi, bez menueta(plesnog stavka)
- dvostruka ekspozicija – prva=orkestar, druga=solist s orkestrom
- solistička kadenca – završetak, sam solist, pokazatelj njegova virtuoziteta, improvizira, na kraju;dugi trileropet kreće orkestar
Komorne vrste
- gudački kvartet(2 viole, violina i violončelo) i klavirski trio(klavir, violina, violončelo)
- Ivan Mane Jarnović, rođen na brodu u vodama Raguse, skladao 22 volinka koncerta, 7 simfonija i komorna djela
- Luigi Boccherini(gudački kvintet, violončelo kvintet=g. kvartet+ 1 violončelo) – 150+ kvinteta
*Složeni trodijelni oblik=menuet-trio-menuet
menuet je francuski barokni ples u trodobnoj mjeri, jedini od plesnih suitnih stavaka koji je nadživio barok i postao
stalnim stavkom klasicističkih majstora Haydna i Mozarta
- trio donosi potpuno novu glazbenu građu, često i u novom tonalitetu, drukčijeg je karaktera, ponekad i oblika
- dok plesni karakter Menueta zahtijeva naglašen ritam i metar (mjeru), trio je mirniji i pjevniji