Povezan graf sa n n>1 cvorova i m=n-1 grana nayiva se stablo.

Stablo sadrzi bar dva cvora stepena 1

Dokaz Cvorovi stepena 0 ne posotje jer je stablo poveyan graf. Neka imamo stablo sa k cvorova stepena 1 i n-k
cvorova stepena >1 2n-2=2m 2m>=k+2(n-k)... k>=2
Stablo je graf koji ne sadrzi ciklus Dokaz za n=2 vazi.Predpostavimo da vazi i za stablo sa n-1 cvorova i neka je dato
stablo sa n cvorova. Uklananjem ovog cvora iy grafa zajedno sa odgovarajucom granom dobija se stablo sa n-1
cvorova koje prema induktivnoj predpostavci ne sadrzi ciklus. Poslije vracanja udaljenog cvora ocito je da ni polazni
graf ne sadrzi nijedan ciklus.
Dok uklananjem bilo koje grane iz stabla dobija se graf koji nije povez.
Ako se u stablo ukljuci proizvoljna nova grana onda se dobija graf multigraf. On ima samo jedan ciklus
Neka je G graf sa n covrova n>1: 1. Povezan i ne sadrzi konture 2. ne sadrzi konture I ima n-1 grana 3. je povezan I
ima n-1 grana 4. ne sadrzi konturu, ali dodavanjem nove grane izmedju proizvoljna dva cvora obrazuje se jedna
kontura 5. je povezan ali gubi to svojstvo ako se ukloni porizvoljna grana 6. svaka dva cvora su spojena tacno
jednim putem
Svaki povezan ne orjentisan graf sadrzi djelimicni graf oblika stabla. Grafovi cije su komponente povezanih stabla
ili izolovani cvorovi naziva se suma. Broj nezavisnih cikusa u datom grrafu g koji sadrzi n covorova, m grana I p
komponenti povezanosti u oznaci u(g)=m-n+p naziva se cikolmacki broj grafa

Planarni grafovi su oni grafovi koji se mogu nacrtati u ravni tako da im se grane ne sijeku -Ako je planaran graf
predstavljen na opisani nacin u ravni, onda on djeli ravan na vise konacnih zatvorenih oblasti I jednu beskonacnu
oblast. Svaka konacna oblast naziva se celija. -Planaran graf se moze predstaviti u ravni tako da svaka njegova
agrana bude predstavljena jednom duzi. - Primjer planarnog grafa je graf pridruzen mrezi puteva. -Planarni grafovi
su znacajni zbog toga sto planarnost grafa uproscava mnoge zadatke sa grafovima. - Medju najstarije teoreme teorije
grafova spada ojlerova teorema.
Povezan planaran graf sa n cvorova I m grana dijeli ravan na f=mn+2 oblasti Dokaz: Minimalan broj grana koje
sadrzi povezani graf je m=n-1. Tada graf predstavlja stablo. Stablo ne ogranicava nijednu konacnu oblast, pa je f=1.
Dakle Ojlerova teorema vazi za m=n-1. Posmatrajmo jendu granu koja pripada nekoj konturi u grafu G. Ova grana
je granica za dvije oblasti .Ako je udaljimo iz grafa dobijamo graf sa m-1 grana I f-1 oblasti f-1=(m-1)-n+2 --------
→ f=m-n+2
Potpuni pentagraf I potpuni bitigraf nisu planarni.

Fibonacijevi brojevi
Par zeceva, pocevsi od navrsenog drugog mjeseca svakog mjeseca na svijet donosi jedan novi par zeceva, koliko ce
parova biti pri zavrsetku n tog mjeseca? Fk=Fk-1+Fk-2 K>=3 1 1 2 3 5 8…….
-Niz Fn se prosiruje nultim clanom F0=0 -Niz fib brojeva se definise kao F0=0 F1=1 Fn=Fn-1+Fn-2 n>=2
Karakteristicna jednacina je X^2-x=1 naci x1 x2 Opste rijesenje Fn=A((x1)^n)+B((x2)^n)
F0=0 a+b=0 F1=1 1=A((x1)^1)+B((x2)^1) A=-Bizraziti B Opsti clan Fib broja : Fn=1/sqr(5)(((1+sqr5)/2)^n-((1-
sqr5)/2)^n)
Funkcije generatrise
-Predstavljaju efikasan parat za rjesavanje raznih kombinatornih problema vezanih za pomjeraje. -Formalna suma
A(x)= Sum(n=0 do inf)anX^n fuk gen niza - formalna suma Ae(x)=sum (n=0 do inf) an*X^n/n! Naziva se exp
funkcija generatrise niza.
Za redove koji odgovaraju nizovima an bn takodje se formalno definisu I sljedece funkcije generatrise
A(x)+B(x)=sum (an+bn)*x^n suma A(x)*B(x)=sum (sum(i=0 do n)(ai*bi-1))*x^n proizvod
A^(x)=sum(n=1 do inf )n*an*x^n-1 izvod integral (0 do x) A(t)dt=sum (0 do inf) (an*x^(n+1))/(n+1) integral
an=(A^(n)(0))/n! an=Ae^(n)(0)

Djeljivost cijelih brojeva

Cio broj a djeljiv je sa brojem b razlicitim od nule ako postoji cio broj q takav da je a=bq. Ako je broja a djeljiv
brojeb b to pisemo kao b|a -Na osnovu def vazi teorema :
1. Ako je b|a onda je b|ac za svako c pripada Z 2 Ako je a|b i b|c onda je a|c 3 ako je a|b i a|c onda je a|bx+cy ya x,y
pripada Z 4. Ako je a|b i b|a onda je a=b ili a=-b 5. Za pozitivne a,b vazi a|b onda je a<=b
Teorema o djeljenju ostatkom : Svaki cio broj a moye se na jedinstven nacin prikazati pomou prirodnog broja b u
obliku : a=bq+r 0<=r<=b q i r su cijeli brojevi, pri cemu je q kolicnik a r je ostatak djeljenja

Najveci zajednicki djelilac dva borja . Uzajamno prosti brojevi

-Cio broj d je zajednicki djelilac brojeva a I b ako je d|a i d|b. Najveci medju yajednickim djeliocima brojeva a i b je
najveci yajednicki djelilac i oznacava ga kao (a,b) ili NDZ(a,b)
-Ya cijele brojeve a i b kayemo da su u uzajamno tj relativno prosti ako je (a,b)=1. -Ako je d NDZ(a,b), onda postoje
cijeli brojevi alfa i beta takvi da su alfa*a+beta*b=1
-Ako je q|ab i pri tome su q i b uzajamno prosti (q,b)=1 vazi da je q|a

Euklidov algoritam
Ako je a+bq+r, onda je (a,b)=(b,r). Neka je d proiyvoljan yajednicki djeljilac brojeva a i b, slijedi da je djelilac broja
r tj yajednicki djelilac brojeva b i r. Ocigledno je da pitanje djeljivosti ne yavisi od ynaka, pa a i b smatramo
prirodnim.
Slijedi niz jednakosti: a=bq1+r1 0<=r1<=b b=r1q2+r2 0<=r2<=r1 r1=r2q3+r3 0<=r3<=r2.......
rn-1=rn qn+1 vazi da je (a,b)=rn

Prosti brojevi. Osnovni stav artimetike

-Cio broj P>1 je prot ako p nema nijedan djelilac d 1<d<p -Postoji beskonacno mnogo prostih brojeva. Od svakog
prostog broja postoji veci prosti broj.Iako prostih brojeva ima mnogo oni su rijetki u skupu prirodnih brojeva. S tim
vayi ako je dat prozvoljan broj k, uvijek se moze naci k uzastopnih slozenih brojeva -Ako je p prost broj i p|ab
onda je p|a ili p|b. Svaki prirodan broj N veci od 1 moze se jednoznacno izraziti u obliku proizboda prostih clanica
N=p1^alfa1 * p2^alfa2…...pk^alfa k. na osnovu ovog lako se odredjuje najveci zajednicki djelilac I najmanji
zajednicki sadrzilac. a=p1^alfa1 * p2^alfa2…...pk^alfa k. <== isto za b samo beta…
(a,b)=p1^min{alfa,beta}..pk^min{alfak,betak[a,b]=p1^max{alfa1,beta1}.pk^max{alfak,betak}

Pitagorine trojke
-Potrazimo prirodne brojeve x,y,z koji zadovoljavaju x^2+y^2=z^2. Ta rijesenja se nazivaju Pitagorine trojle, jer
prema Pitagorinoj teoremi radi se ao pravougaonom trojuglu stranica x y z .
Uz predpostavku da su x,z,,y uzajamno prosti u parovimaw, takvo rjesenje nazivamo primitivnim, ostala su oblika
alfax , alfa y alfa z. gdje alfa pripada skupu prirodnih brojeva.
-Dokazimo da je jedan od brojeva x iz paran a drugi neparan I da je z neparan broj.
Ako su sva 3 parna, jednacina se moze skratiti a sva tri neparna ne mogu biti jer je 1^2+1^2=2 sto bi znacilo da je z
paran.

X=2 alfa paran y neparan z^2=x^2+y^2 slijedi da je X^2=(z+y)(z-y) Oba cinioca su parni pa su brojevi
u=(z+y)/2 v=(z-y)/2 slozeni, pa dobijamo da je x^2=4*alfa^2 pa je alfa=4v
-Da bi uredjena trojka x y z predstavljalja primitivno rjesenje jednacine x^2+y^2=z^2 u skupu prirodnih brojeva,
potrebno ke da se x I y izrazavaju u sljedecem obliku
x=2*alfa=2mn y=u-v=m^2-n^2 z=u=v=m^2+n^2 m I n pripadaju N (m,n)=1 m>n m I n razlicito prosti m 2 n 1
x4y3y5

Linearne difantove jednacine

Svaka jednacina sa dvije neporznate I cjelobrojnim koeficijentom moze se svesti na oblik ax+by=c. Lin Dif jed ima
rjesenje ako I samo ako d|c gdje je d=(a,b) U tom slucaju opste rjesenje je
X=alfa*c/d+t*b/d y=beta*c/d-t*a/d t pirpada Z. Gdje je posebno rjesenje (alfa,beta) jednacine alfa*a+beta*b=d
dobije Euklidovim algoritmom. Ako posmatramo Diofantovu jednacinu sa n nepoznatih a1x1+..+an*xn=c gdje us
a1..an e Z. Tada jednacina ima cjelobrojna rjesenja ako je d=(a1,..,an) Sva cjelobrojna rjesenja se mogu izraziti
preko n-1 cjelobrojnih parametara

Kompozicije I particije
Posmatrajmo komponente I particije prirodnih brojeva.Neka je n prirodan broj I x1+...+xr=n
Ovakva reprezentacija broje se naziva podjela broja ili r podjela.
Kompozicija broja n je bilo koja uredjena podjela tj podjela kod koje je poredak sabirka bitan.
Particija broja n je bilo koja neredjena podjela tj podjela kod koje je poredak sabirka nije bitan
Obicno svi sabirci u particijama daju nerastucem poretku
Formula ukljucennja I isklucenja
Za dva disjunktna konacna skupa A I B vazi |AUB|=|A|+|B|, dok ako nisu disjunktni vazi
|AUB|=|A|+|B|-|A preskej B| Analogno za ABC vazi |AUBUC|=|A|+|B|+|C|-(|A pres B|+|A pres C|+|B pres C|)+
(ApresBpresC) |A1unA2un...An|= Suma(1<=i<=n)|Ai|-suma(1<=i<=j<=n)|Ai presAj|+..+(-1)^(n-1)*|A1 pres A2
pres An|
Koristeci formulu odrediti broj permutacija skupa {1,2,...2n} koje nijedan paran broj ne slikaju u samog sebe
2n! br permutacija bez ogranicenja A1=(2n-1)!=A2=A3=… |A1 pres A2|=|A1 pres A3|=(2n-2)!
|A1 pres A2 pres A2n|=n! 2N!-(n/1)(2n-1)!+(n/2)(2n-2)!+..+n!