Professional Documents
Culture Documents
6635-Article Text-13707-1-10-20200526
6635-Article Text-13707-1-10-20200526
Podaci o stanju šumskih resursa su potrebni za Potreba za izvođenjem Druge inventure šuma na
planiranje i usmjeravanje cjelokupnog privred- velikim površinama u BiH postojala je odavno, a
nog razvoja jedne države. Privredni razvoj u ne- naročito je postala naglašena u novije vrijeme
kim segmentima može imati štetne posljedice zbog poznatih novostvorenih okolnosti. Dugo su
po stanje šuma, ako ne uzima u obzir značaj trajale pripreme za izvođenje ove inventure šuma.
šumskih resursa i potrebu za njihovim planskim Trebalo je riješiti mnoge probleme: političke,
očuvanjem, korištenjem i unapređenjem. Pozn- organizacione, finansijske i stručne prirode.
Zahvaljujući znanjima i iskustvima stečenim mno-
avanje trendova promjene stanja šuma je od
go ranije, u Prvoj inventuri šuma, naši šumarski
izuzetne važnosti za sve racionalne ekonomije.
stručnjaci su uradili savremenu metodiku Druge
Provođenje inventure šuma na nivou cijele države inventure šuma, koja je u toku izvođenja inven-
je odavno postala praksa svih razvijenih zemalja ture i objavljena (Lojo et al., 2008).
1
Tekst predstavlja originalnu recenziju knjige “STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI, prema drugoj
inventuri šuma na velikim površinama (2006 – 2009)”, koju je uradila grupa naučnih radnika Šumarskog fakulteta u Sarajevu:
Lojo A., Balić B., Musić J., Višnjić Ć., Vojniković S., Treštić T., Čabaravdić A., Gurda S., Delić S., Imbrahimspahić A., u saradnji
sa konsultantom Svjetske banke Hočevar M. Recenziju je uradio Miloš Koprivica 17.06.2015. na osnovu Odluke broj 01/6-
1008/15 koju je donijelo Naučno-nastavno vijeće Šumarskog fakulteta u Sarajevu dana 06. 05. 2015. godine, čime je isti
imenovan za recenzenta.
93
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
Proučio sam dostavljene segmente studije, koji Metodika II DIŠ u BiH ima obilježja savremenih
čine logički i stručno povezanu cjelinu. Osnovne metodika, tzv. „nacionalnih inventura šuma”
informacije o stanju šuma i trendovima uočenih u razvijenim zemljama Evrope. Njene glavne
promjena date su na teritorijalnom (političko- karakteristike su: a) primjena savremenog
administrativnom) nivou za entitete (FBiH i RS) reprezentativnog metoda – dizajna korišćenog
i za cijelu BiH. Generalno, nema bitnije razlike uzorka traktova i probnih površina; b) primjena
između sadašnjeg stanja šuma i uočenih tren- avio-snimaka i satelitskih snimaka visoke rezolu-
dova promjene šuma i šumskih zemljišta u pro- cije; c) primjena savremenih klasifikacija šuma i
teklih četrdeset godina između izdvojenih en- šumskih zemljišta; d) primjena GIS tehnologija,
titeta u BiH. Zbog toga, dalje informacije i naše i e) primjena posebno razvijenih aplikativnih
ocjene u ovoj recenziji odnosiće se prvenstveno programa za dendrometrijsku i statističku ob-
na BiH u cjelini. Prikaz stanja šuma po jedinica- radu brojnih podataka i njihovo prikazivanje na
ma političko- administrativne podjele i cijele BiH svim nivoima, korišćenjem savremenih „alata” i
sadrži mnogobrojne prikaze po raznim klasifi- raspoložive računarske tehnike i tehnologije.
kacionim jedinicama šuma i šumskih zemljišta Za naše dalje analize rezultata II DIŠ potrebno
(ekološki, vegetacijski, orografski, strukturno, je posebno istaći da je korišćena mreža trak-
uzgojno, cenološki, po vlasništvu, namjeni tova na rastojanju 2 x 2 km (Stratum 1) i 4 x 4
94
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
95
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
Terenska mjerenja su izvršena na 14 273 probne 2.3 Prikaz stanja zaliha i zapreminskog prirasta
površine, a na 2871 nisu. Sve visoke i izdanačke (Lojo A., Balić B., Vojniković S.)
šume imaju površinu 2 904 600 ha, šibljaci i
Pored površine šuma i šumskih zemljišta, podaci
goleti 317 800 ha, a ostale šumske površine
o zalihama drveta i zapreminskom prirastu su
9100 ha. Zaključeno je da površina šuma i
svakako najvažnije informacije dobijene o stanju
šumskih zemljišta u BiH zauzima 63,1%, a njena
šuma u II DIŠ. U ovoj studiji njima je posvećeno
šumovitost je 56,7%. Visoka šumovitost je, pored
dovoljno prostora i pažnje, a dati su jako intere-
načina utvrđivanja površina, vezana i za novu, po
santni i sadržajni tabelarni i grafički prikazi stan-
našem mišljenju neprihvatljivu definiciju šume u
ja zaliha drveta i stanja zapreminskog prirasta.
II DIŠ. Ovdje je potrebno naglasiti da od ukupne
Praktično, prikaz je dat po entitetima (FBiH i RS)
površine šuma jedan značajan dio nije mogao biti
i za cijelu BiH, a unutar ove podjele po svim kla-
pokriven neposrednim terenskim mjerenjima,
sifikacionim i strukturnim karakteristikama svih
već su vršene stručne procjene veličine njihovih
šuma. Zaliha i zapreminski prirast su iskazani u
taksacionih elemenata, što se svakako moralo
ukupnoj i u krupnoj zapremini drveta.
odraziti na tačnost dobijenih rezultata o zalihi, za-
preminskom prirastu i zapremini probne doznake. Glavni utisak je da su u II DIŠ dobijene velike
vrijednosti zapremine i zapreminskog prirasta
U prikazu površine šuma data je i njiihova struk-
prosječno po hektaru, a naročito neočekivano
tura prema prečniku dominantnih stabala sas-
na ukupnoj površini pojedinih kategorija šuma i
tojina i prema starosti ovih stabala. Po našem
svih šuma u BiH. O ovome i o velikom povećanju
mišljenju, ovo može da proizvede više štete
površine šuma u BiH razgovarao sam sa glavnim
nego koristi pri određivanju ciljeva i mjera gaz-
nosiocem ove studije, dr A. Lojom. Dobio sam
dovanja raznodobnim (prebornim) šumama
uvjeravanja da su i autori ove studije u početku
u BiH. Može eventualno da bude interesantno
bili iznenađeni utvrđenim stanjem šuma dobi-
za jednodobne šume, ali njihova zastupljenost
jenim u II DIŠ BiH. Zbog toga se pristupilo obim-
u odnosu na raznodobne šume je jako mala.
nim kontrolama površina, zaliha i zapreminskog
Vjerovatno je ovo bio neuspješan pokušaj da
prirasta, provjeravajući nanovo sve traktove i
se obezbijede kompatibilni podaci za razne
sve probne površine po sadržaju i obračunatim
izvještaje prema inostranstvu.
vrijednostima zapremine i zapreminskog pri-
U daljim analizama naša pažnja je opravdano rasta, te poredeći dobijene rezultate za neke
usmjerena na dostupne šume proizvodnog šumskoprivredne oblasti sa podacima koje su
karaktera, čija je ukupna površina 2 172 700 dale mnogo detaljnije i pouzdanije lokalne in-
ha, procijenjena sa dvostrukom relativnom venture šuma. Rezultat provjere je doveo do
greškom +/- 1,90%. Od toga je površina visokih toga da nisu otkrivene sistematske i grube greške
šuma 1 329 500 ha ili 61%, a površina izdanačkih u utvrđivanju površina, zalihe i zapreminskog
šuma 842 200 ha ili 39%. Na ovim površinama prirasta koje su mogle dovesti do neočekivano
su neposredno na terenu postavljene probne velikih vrijednosti. Ni ja kao recenzent studije,
površine i izvršena mjerenja, pa bi dobijeni po- poslije brojnih analiza, nisam mogao da nađem
daci o veličini njihovih taksacionih elemenata prihvatljivo opravdanje za osporavanje dobi-
trebalo da su i najpouzdaniji. jenih rezultata Inventure. O ovome ću moći
96
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
reći nešto određenije pri analizi poglavlja (8), šuma, odnosno ovih šuma zajedno prikazanih
Promjene stanja šuma i šumskih zemljišta. Radi u studiji. Nažalost, na ovim šumama će se još
ilustracije tačnosti utvrđenih zaliha krupnog dugo zasnivati privređivanje u šumarstvu BiH,
drveta dajemo prikaz zalihe, po hektaru i uku- jer proces deminiranja miniranih šuma teče
pno, dostupnih proizvodnih visokih i izdanačkih neočekivano sporo.
Uzgojni oblik šuma Površina (ha) Prosječna zaliha (m3/ha) Ukupna zaliha (m3) Greška (+/- %)
Visoke šume 1 329 500 266,0 353 598 372 1,6
Izdanačke šume 843 200 97,4 82 121 461 5,3
Sve šume 2 172 700 200,6 435 720 037 1,7
Udio četinara u zalihi drveta ove kategorije vi- bitnija odstupanja od tačnosti i preciznosti.. Da
sokih šuma je 41,1%, a lišćara 58,9%. Najviše bismo ovo tvrdili i za ukupnu zalihu, morali bis-
zalihe ovih šuma se nalazi u debljinskim klasama mo biti sigurni i u tačnost utvrđenih površina. S
od 20 do 80 cm, a najzastupljenije vrste drveća obzirom na našu izvjesnu rezervisanost koju smo
su: bukva (41%), jela (19%) i smrča (15%). već izrazili u odnosu na dizajn uzorka traktova
na terenu u II DIŠ, moguće je da postoje greške
Po našoj ocjeni, utvrđena prosječna zaliha
u procijenjenim površinama šuma na bazi pro-
krupnog drveta dostupnih visokih i izdanačkih
porcije probnih površina u ukupnom uzorku.
šuma proizvodnog karaktera, kao i svih ovih
Dobio sam uvjeravanja od glavnog autora ove
šuma zajedno, realna je i očekivana, a rezultat
studije, dr A. Loja, da su ove površine posebno
je neposrednih mjerenja na terenu. Dvostruka
provjerene na druge načine i da nije bilo većih
relativna greška je 1,7% i dobar je pokazatelj
odstupanja. Prema tome, za sada nemamo os-
da je postignuta visoka preciznost procjene na
nova da osporavamo dobijene rezultate o uku-
bazi uzorka. To automatski ne znači da je postig-
pnim zalihama krupnog drveta razmatrane kat-
nuta i visoka tačnost, jer je ona zavisna ne samo
egorije šuma.
od greške uzorka, već i od grešaka izvan uzorka
(grešaka tehničke prirode). Međutim, možemo Na isti način razmatramo i tekući (godišnji) za-
pretpostaviti da je u ovoj kategoriji šuma bila preminski prirast dostupnih visokih i izdanačkih
obezbijeđena i najveća tačnost mjerenja i kon- šuma proizvodnog karaktera u BiH. Podaci su
trola na terenu, pa ne bi trebalo da postoje dati u tabeli koja slijedi.
97
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
mjerene na terenu već je vršena stručna procjena, 2.4 Korišćenje šuma (Musić J., Delić S., Balić B.
postoji opravdana sumnja u realnost dobijenih re- Gurda S.)
zultata o zalihama drveta i zapreminskom prirastu.
U ovom poglavlju iznijeto je više značajnih re-
Za sada nemamo čvršćeg osnova niti da prihvati-
zultata u vidu tabela i grafikona za razne terito-
mo niti da odbacimo dobijene rezultate. O ovome
rijalne (FBiH, RS i BiH) i klasifikacione jedinice
ću moći reći nešto određenije pri analizi poglavlja
šuma. Naša pažnja je i dalje usmjerena na kat-
(8), Promjene stanja šuma i šumskih zemljišta.
egoriju dostupne visoke i izdanačke šume proiz-
U studiji nisu dati dobijeni rezultati Inventure o vodnog karaktera. Posebno je značajna procjena
zapremini probne doznake, iako je ovo taksacio- obima izvršenih registrovanih (legalnih) i nereg-
ni element od velikog praktičnog značaja kod istrovanih (ilegalnih) sječa. U tabeli koja slijedi
planiranja mogućeg obima sječa u šumama BiH. dat je prosječni godišnji obim sječa u visokim i
Takođe, nije data ni kvalitativna struktura zalihe izdanačkim šumama zajedno, iskazan zapremi-
drveta. Ovo je svakako nedostatak studije. nom krupnog drveta.
Vrsta sječa Kategorija šuma Površina šuma (ha) Obim sječa (m3)
Registrovane Visoke i izdanačke 2 172 700 4 776 545
Neregistrovane Visoke i izdanačke 2 172 700 1 022 137
Ukupno Visoke i izdanačke 2 172 700 5 798 682
Po našoj ocjeni, dobijeni rezultati su očekivani i U cjelini, ovo poglavlje je stručno obrađeno, a i
sasvim su realni. U ukupnom godišnjem obimu izvedene konstatacije na bazi dobijenih rezultata
izvršenih sječa legalne sječe učestvuju sa 82,4%, su pouzdane.
a ilegalne sa 17,6%. Od ukupnog obima svih
sječa u visokim šumama je realizovano 84,2%, 2.5 Zdravstveno stanje i ugroženost šuma
a u izdanačkim šumama 15,5%. Opravdano je u (Treštić T., Balić B.)
studiji naglašeno da su u posljednje dvije decenije
Sadržaj ovog poglavlja po strukturi prikazivanja
u BiH izvršene velike nelegalne sječe koje su osta-
rezultata dobijenih u II DIŠ donekle odudara od
vile trajne posljedice na sadašnje stanje, biološku
ostalih poglavlja studije. Nisu dosljedno i poseb-
stabilnost i buduću dinamiku razvoja šuma.
no obrađeni entiteti FBiH i RS, već se većina
Otvorenost visokih i izdanačkih dostupnih šuma rezultata odnosi na cijelu BiH. Naša je pret-
proizvodnog karaktera zajedno primarnom postavka da bi u pogledu oštećenosti, zaštite i
mrežom puteva je 9,10 km/1000 ha, sekundar- očuvanosti šuma mogle postojati bitnije razlike
nom mrežom puteva 55 m/ha, sa prosječnom između entiteta i da bi se bolje uočile prostorno
distancom privlačenja do kamionskog puta 594 veće štete od ratnih razaranja, ilegalnih sječa,
m. Razmatrani su i uslovi za pogodnost izvođenja požara, napada potkornjaka i slično.
korišćenja šuma zavisno od nagiba terena. Kon-
statovano je da je otvorenost šuma u BiH još Posebno su obrađene štete nastale od abiotskih
uvijek mala, ali preovlađuju povoljni uslovi za (vjetar, požar, mraz, grad i ostalo) i biotskih fak-
korišćenje šuma, što je sasvim tačno. tora (insekti, patogeni, divljač i ostalo), kao i
štete od čovjeka (šumski red, oštećenost debla i
U studiji su iznijeti i dragocjeni podaci o struk- oštećenost krošnje stabala). Podaci su iznijeti za
turi zalihe drveta po tehničkim klasama i proci- dostupne visoke i izdanačke šume svih namjena
jenjenoj sortimentnoj strukturi, kao i podaci (2 395 700 ha) po entitetima, a zatim za cijelu
o obimu i sortimentnoj strukturi zapremine BiH po vlasništvu i cenološkim jedinicama.
probne doznake visokih šuma. Dati su i podaci o
procjeni potencijalne energije iz resursa drveta. Na 84,3% površine nije utvrđena šteta od abi-
Svi ovi rezultati su očekivani i realni. otskih faktora, a na 17,7% jeste (najviše od vje-
98
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
tra, 6,8%, i od požara, 4,4%). Štete ove vrste su (26%), zatim jele (21%), hrasta (19%), ostalih
veće u privatnim u odnosu na državne šume. Na lišćara (15%) i smrče (7%). Interesantno je da je
97,2% površine nije utvrđena šteta od biotskih u izdanačkim šumama utvrđen sličan broj bilja-
faktora, a na 2,8% jeste (najviše od patogena, ka podmlatka sjemenskog porijekla po hektaru
1,4%). Najveće su štete od čovjeka: šumski red kao i u visokim šumama (9704). Ovo je svakako
je dobar na 77,4%, a loš na 22,6 % površine značajna činjenica za izbor mjera prevođenja
posmatrane kategorije šuma; deblo stabala izdanačkih šuma u viši uzgojni oblik. Po našem
nije oštećeno u 90,8%, a oštećeno je u 9,2% mišljenju, s obzirom na to da se ovim šumama
slučajeva; krošnja stabala nije oštećena u 91,0%, odavno ne gazduje kao izdanačkim (čiste sječe
a oštećena je u 9,0% slučajeva. sa kratkom ophodnjom), one su po porijeklu
stabala sve više mješovite šume, pa ne bi tre-
Druga državna inventura šuma u BiH je pokazala
balo da čudi dobijeni podatak o brojnosti pod-
da je zdravstveno stanje šuma relativno dobro i
mlatka sjemenskog porijekla u njima. Na sličan
da šume nisu značajnije ugrožene od abiotskih
način se dugo izvode i sječe stabala kao u vi-
i biotskih faktora. Najveći je stepen oštećenosti
sokim šumama (pojedinačno ili u manjim gru-
i ugroženosti šuma od čovjeka. Interesantno je
pama).
da nisu posebno razmatrane štete od rata i rat-
nih razaranja (1992–1995), a bespravne sječe S obzirom na način podmlađivanja svih
su prikazane u poglavlju (4), Korišćenje šuma. dostupnih visokih šuma proizvodnog karaktera,
Ovo su dva značajna faktora koja u velikoj mjeri one se obnavljaju prirodno iz sjemena na 91%
opredjeljuju sadašnje zdravstveno stanje i površine, a na sve ostale načine na 9% površine.
ugroženost šuma u BiH. Izdanačke šume se obnavljaju iz izdanaka i izbo-
jaka na 73% površine, a na sve ostale načine na
Po našem mišljenju, zdravstveno stanje šuma
27% (prirodno iz sjemena 26%).
na cijeloj teritoriji BiH je nešto lošije od stanja
koje je pokazala II DIŠ, a naročito je veći njihov U cjelini, pravilno je zaključeno da je brojnost
stepen svakodnevne ugroženosti od nedovoljne podmlatka nedovoljna za uspješno prirodno
zaštite, opasnosti od požara, stalnih ilegalnih podmlađivanje (obnavljanje) visokih raznodob-
sječa i čestog nestručnog gazdovanja. Međutim, nih šuma u BiH. To je najviše u vezi sa prim-
zahvaljujući tome što su šume u BiH pretežno jenjivanim sistemima gazdovanja (preborni i
prirodne – raznodobne i mješovite, a imaju preborno-skupinasti sistem) ovim šumama i
povoljne ekološke faktore za razvoj i obnovu izostajanjem mjera zaštite i čišćenja podmlatka
glavnih vrsta drveća (bukva, jela, smrča, hrastovi u sastojinama. Inače, potencijalni ekološki uslovi
i borovi), one su u cjelini i dalje otporne i biološki su prilično povoljni za prirodno podmlađivanje
stabilne. šuma u BiH. Problem je najčešće u nepovoljnim
sastojinskim uslovima, stvorenim nestručnim
2.6 Podmlađivanje i njega šuma (Višnjić Ć., Balić gazdovanjem (sječama).
B.)
Pored razmatranja brojnosti podmlatka,
Ovo poglavlje studije je obrađeno po istim teri- razmatrano je i stanje njege šuma. Pod
torijalnim i klasifikacionim jedinicama šuma njegom šuma podrazumijevaju se sve mjere
kao i većina ostalih poglavlja. Prvo su tabelarno i aktivnosti koje su u funkciji poboljšanja
prikazani podaci o brojnosti podmlatka (biljke kvaliteta stabala i proizvodnje. Mjere njege
visine od 10 do 130 cm i debljine ispod 5 cm) obuhvataju čišćenje (koje se najčešće provodi
sjemenskog porijekla u dostupnim visokim i u razvojnoj fazi mladika i djelimično guštika)
izdanačkim šumama proizvodnog karaktera. i prorede (koje počinju u fazi guštika i traju
sve do početka obnovnih sječa). U prebornoj
Prosječni broj biljaka podmlatka u dostupnim
šumi se mjere njege (čišćenje i prorjeđivanje)
visokim šumama proizvodnog karaktera po
stalno provode i predstavljaju jednu od funk-
hektaru u BiH je 9739 (četinara 2884 i lišćara
cija prebornih sječa.
6855). Najviše je zastupljen podmladak bukve
99
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
U studiji je data ilustrativna tabela o potreb- 2.7 Diverzitet šuma u BiH (Vojniković S., Višnjić
nim mjerama njege (čišćenje i prorede) u Ć., Balić B.)
svim dostupnim visokim i izdanačkim šumama
U ovom poglavlju iznijeti su rezultati II DIŠ koji
proizvodnog karaktera, po entitetima i za u cjelini karakterišu diverzitet svih dostupnih
cijelu BiH, s obzirom na cenološke jedinice. šuma u BiH (2 395 200 ha): prirodnost sastojina,
Konstatovano je da u visokim šumama treba broj vrsta drveća u sastojinama, stanje šuma
izvršiti čišćenje na 11,4% njihove površine, po vrstama drveća, strane vrste drveća, mrtva
a prorede na 17,4%. U izdanačkim šumama drvna masa i stanje biomase i vezanog ugljenika
čišćenje treba izvesti na 18,5% površine, a (karbona). Svi rezultati su prikazani po entiteti-
prorede na 11,7%. ma i po cenološkim jedinicama šuma.
Prema dobijenim podacima u II DIŠ, zaključeno Utvrđena je velika prirodnost sastojina, bilo da se
je da je stanje njege šuma u svim visokim radi o potpuno prirodnim šumama – prašumama
dostupnim šumama proizvodnog karaktera i sekundarnim šumama prašumskih karakter-
zadovoljavajuće. Na sličan zaključak upućuju i istika (u kojima su antropogeni uticaji čovjeka
dobijeni podaci za izdanačke šume. Međutim, mali) koje su zastupljene sa 0,9% – bilo o po-
na osnovu poznavanja stanja izdanačkih šuma luprirodnim gazdovanim šumama (raznodobne
na terenu, autori ovog poglavlja pravilno šume u kojima je antropogeni uticaj čovjeka
zaključuju da su izdanačke šume u BiH najvećim postepen i trajan), koje su zastupljene sa 71,6%.
dijelom nenjegovane te je u njima potrebno Kategorija gazdovanih šuma (jednodobne šume
provesti čišćenje. Prorede treba intenzivirati da u kojima je antropogeni uticaj čovjeka radikalan
bi se zemljište pripremilo za obnavljanje, a preo- i periodičan) zastupljena je sa 23,8%, a kate-
stala stabla što ranije počela sa punim urodom gorija šumskih kultura sa 3,7% ukupne površine
sjemena. dostupnih šuma. Dobijeni rezultati su pouzdani,
međutim, izdvojene kategorije šuma nisu jasno
Po našem mišljenju, proces prirodnog
stručno razgraničene (definisane). Takođe, auto-
podmlađivanja svih visokih šuma u BiH ne ri ovog poglavlja nisu ni spomenuli najznačajnije
teče normalno, već usporeno, a ove šume nisu i prave prašume u BiH: Perućica, Janj i Lom (uku-
dovoljno njegovane i možemo tvrditi da su pno oko 1500 ha).
uzgojno značajno zapuštene, što dalje proiz-
vodi brojne probleme u gazdovanju šumama S obzirom na broj vrsta drveća u dostupnim
(prirodna obnova, kvalitet stabala i sastojina, sastojinama visokih i izdanačkih šuma zajedno,
biološka stabilnost, zdravstveno stanje šuma, utvrđeno je da u BiH preovlađuju sastojine sa
požari itd.). U izdanačkim šumama (i kulturama 2–3 vrste drveća (67,8%), zatim sastojine sa 4–5
četinara) situacija je jako loša s aspekta uzgoja vrsta drveća (18,6%) i sastojine sa jednom vrstom
šuma. Ovaj naš stav odudara od zaključaka iz- drveća (12,2%). Ovo potvrđuje visok diverzitet in-
vedenih na bazi dobijenih podataka II DIŠ, a ventarisanih šuma, a dobijeni rezultati su realni.
temeljimo ga na našem stručnom i naučnom Konstatovano je da je BiH veoma bogata razno-
poznavanju stanja šuma u BiH, kao i na ve- likom dendroflorom u odnosu na veći dio Ev-
likom učešću stabala lošeg kvaliteta (uzgojno- rope. Kao vrste tercijarne starosti navode se:
tehnička klasifikacija) u zalihi drveta i velikoj Pančićeva omorika (Picea omorika), munika
zapremini probne doznake s uzgojnog aspekta, (Pinus heldreichii), crni grab (Ostrya carpini-
što je dobijeno u podacima II DIŠ i djelimično folia) i medveđa lijeska (Corylus colurna). U II
prikazano u ovoj studiji. Vjerovatno se radi o DIŠ registrovane su 64 vrste drveća (53 vrste
nedovoljno pouzdanim informacijama o podm- lišćara i 11 vrsta četinara). U ukupnoj zalihi
latku i njezi šuma koje su prikupljene na terenu. drveta četinarske vrste su zastupljene sa 31,5%,
Slična situacija s dobijenim podacima se mogla a lišćarske sa 68,5%. Dominira bukva sa 38,9 %,
zapaziti i kod razmatranja zaštite i ugroženosti zatim slijede: jela 14,5%; smrča 11,5%; kitnjak
šuma u BiH. 7,7%,;obični grab 5,8%; crni bor 2,9%; cer 2,7%;
100
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
bijeli bor 2,1% itd. Strane vrste drveća (duglazija, U studiji je konstatovano da je značajno
ariš, borovac, bagrem itd.) učestvuju sa oko 1% u povećana površina visokih šuma, i to za 383 387
zalihi drveta ovih šuma. Dobijeni rezultati su re- ha, površina izdanačkih šuma za 410 897 ha,
alni i ovo je dobar pokazatelj visokog diverziteta odnosno površina svih visokih i izdanačkih šuma
šuma u BiH. za 794 284 ha. Površina šibljaka i goleti, kao i
ostalih površina u arealu šuma, smanjena je za
Dat je i detaljan prikaz sastava vrsta drveća i
341 497 ha. Dakle, površina svih šuma i šumskih
grupa drveća po cenološkim jedinicama. Na-
jzastupljenije su: cenološka jedinica četinara zemljišta u II DIŠ je veća za 452 703 ha. Ukupno
i mješovitih šuma četinara i lišćara, zatim povećanje površine svih šuma (izdanačkih i vi-
cenološka jedinica bukovih šuma, hrastovih sokih zajedno) proizvodnog karaktera je oko 575
šuma, borovih šuma, šuma termofilnih hrasto- 800 ha.
va itd. Prikaz je jako ilustrativan i, po našem Po našem mišljenju, ove razlike nije moguće
mišljenju, odgovara sadašnjem stanju izdvojenih valjano objasniti. Da se površina šuma povećala
užih kategorija šuma u BiH. na račun nekadašnjih poljoprivrednih zemljišta,
Rezultati o zapremini mrtvog drveta pokazuju da očekivano je i vidljivo na terenu. Ovo je rezultat
je mrtvo drvo u dostupnim visokim i izdanačkim intenzivnog prirodnog obrastanja šumskih goleti
šumama zajedno zastupljeno sa 21,1 m3/ha i privatnih poljoprivrednih površina, uglavnom
(četinara 8,7 m3/ha i lišćara 12,4 m3/ha), što je nekadašnjih pašnjaka i napuštenih livada. Ovaj
pravilno ocijenjeno kao sasvim dovoljno za sta- proces je bio posebno intenzivan u protek-
bilnost šumskih ekosistema u cjelini. lom periodu, počevši od 1992. godine, nakon
početka ratnih zbivanja u BiH i velikih migraci-
Na kraju ovog poglavlja razmatrani su i rezul- ja stanovništva, ali je bio prisutan i ranije zbog
tati o ukupnoj biomasi (u suvom stanju) u svim stalne migracije seoskog stanovništva u gradove.
šumama u BiH. Ovi podaci su dobijeni na osnovu
procijenjene zalihe živog i mrtvog drveta. Zatim Međutim, izuzetno velike razlike su jednim dije-
je utvrđena i količina vezanog ugljenika (kar- lom vjerovatno mogle proizaći i iz različite klasifi-
bona) u šumama i šumskom zemljištu. Podaci kacije šuma i šumskih zemljišta u dvije inventure
su, koliko je nama poznato, prvi put dobijeni za šuma, a naročito zbog različitog dizajna traktova i
sve šume i šumska zemljišta u BiH, a značajni veličine uzorka. U oba slučaja traktovi su korišćeni
su za globalne klimatske promjene i trgovinu za utvrđivanje površine kategorija šuma, ali na
ugljenikom. Ukupna biomasa je 715 900 301 dva znatno različita načina. Dok je u Prvoj inven-
tona ili 222 t/ha, a ukupni ugljenik 357 950 150 turi šuma raspored traktova bio strogo kvadratni,
tona ili 111 t/ha. Podaci mogu biti realni koliko i u Drugoj inventuri to nije bio slučaj. O ovome
utvrđena ukupna zaliha drveta iskazana u sveuk- je bilo dovoljno govora odmah pri navođenju
upnoj drvnoj masi, jer se ovdje radi o računskim glavnih karakteristika primijenjene metodike u
proračunima biomase i ugljenika. II DIŠ. Posebno, izdvajanje stratuma po značaju
šuma sa različitom mrežom (gustinom) traktova
2.8 Promjene stanja šuma i šumskih zemljišta je kasnije dovelo do problema.
(Lojo A., Balić B., Ibrahimspahić A., Musić Povećanje površina šuma u privatnom
J., Hočevar M.) vlasništvu je mnogo veće od povećanja u
U ovom obimnom poglavlju izvršeno je stručno državnom vlasništvu. Ovdje napominjemo da su
i studiozno poređenje najznačajnijih karakter- površine privatnih šuma utvrđene na bazi prob-
istika šuma i šumskih zemljišta u BiH, koje je nih površina u stratumu 2, a površine državnih
utvrđeno u Prvoj i Drugoj inventuri šuma na šuma u stratumu 1 (odnos probnih površina
velikim površinama. Razmatrana je promjena je bio 1 : 4), tako da ne mogu imati istu težinu
površina, zalihe i zapreminskog prirasta. Uloženo pri poređenju i zaključivanju. Veliki problem su
je mnogo truda da se objasne neočekivane i predstavljale površine miniranih i orografski
izuzetno velike razlike. nedostupnih šuma.
101
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
102
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
visokih i izdanačkih šuma proizvodnog karak- Ukupna zaliha krupnog drveta svih dostupnih vi-
tera nego njihovim utvrđenim totalima. Pose- sokih i izdanačkih šuma proizvodnog karaktera u
ban problem su sve ostale šume (minirane i BiH iznosi oko 435,5 miliona m3 (u FBiH 209,3
nedostupne orografski). i u RS 224 miliona m3). Zapreminski prirast
krupnog drveta ovih šuma u BiH iznosi godišnje
Za četrdeset godina otvorenost šuma primar-
oko 11,2 miliona m3, a godišnji obim korišćenja
nom mrežom komunikacija se povećala za više
je oko 5,8 miliona m3. Posebno je značajan po-
od 4 puta, tj. sa 2,15 na 8,85 km/1000 ha svih
datak da su sječe (bilo kada) registrovane samo
državnih šuma proizvodnog karaktera. U po-
na oko 66% ukupne površine dostupnih šuma
gledu unapređenja stanja šuma ova činjenica
proizvodnog karaktera. Istovremeno, obim sječa
predstavlja najveće dostignuće šumarstva BiH.
procijenjen probnom doznakom u II DIŠ, 11,47
Međutim, u studiji se opravdano konstatuje da
miliona m3 krupnog drveta u visokim šumama
je otvorenost šuma i dalje nedovoljna i da bi u
naspram 9 milona m3 zapreminskog prirasta,
optimalnoj situaciji trebalo da bude veća za oko
potvrđuje ranije iznijete konstatacije o lošem
50%. kvalitetu zalihe visokih šuma. U visokim šumama
U ovom poglavlju studije dalje je detaljno anal- proizvodnog karaktera primjenjuje se turnus
izirano i ilustrovano u vidu tabela i grafikona kakve sječa od deset godina, a intenzitet sječe je oko
su promjene nastale u površinama, zalihama i 15–20% od zalihe drveta. Primjenjivani sistemi
zapreminskom prirastu po šumskoprivrednim gazdovanja visokim šumama u BiH su pretežno
oblastima (jedanaest šumskoprivrednih oblasti preborni i preborno- skupinasti sistem. Na sličan
izdvojenih u Prvoj inventuri šuma bez obzira na način izvode se sječe i u izdanačkim šumama, ali
sadašnje granice entiteta). Konstatovano je da je u daleko manjem obimu. Slično je i sa visokim i
u skoro svim šumskoprivrednim oblastima došlo izdanačkim privatnim šumama.
do značajnog povećanja površine šuma, zalihe Posebno napominjemo da je u studiji
drveta i zapreminskog prirasta. Ovo proizilazi nagoviješten stav o potrebi radikalne inter-
iz prethodnih konstatacija o izuzetno velikom vencije (gole sječe i indirektna konverzija) u
povećanju površine šuma, zalihe i zapreminskog izdanačkim šumama u narednom periodu i nji-
prirasta u BiH. Po našem mišljenju, ukoliko post- hovo prevođenje u viši i kvalitetniji uzgojni ob-
oje veće greške u utvrđivanju površina pojedinih lik. Po našem mišljenju, ovo je preuranjen stav
kategorija šuma i ukupno, one se mogu lakše koji bi, ukoliko bi se zaista i realizovao na terenu,
otkriti sabiranjem površina utvrđenih u lokalnim mogao proizvesti katastrofalne posljedice u
inventurama šuma (iz šumskoprivrednih osno- sadašnjim izdanačkim šumama. Za vjerovati je
va). Prema uvjeravanju prvog autora ove studije, da bi se na duže vrijeme izgubile sadašnje ko-
dr A. Loja, ovo je za neke oblasti i rađeno, pa nisu risne višestruke funkcije ovih šuma i da bi se
otkrivene veće greške u utvrđenim površinama ponovo na velikim površinama stvorile mlade
šuma i šumskih zemljišta između podataka izdanačke šume. Ne bi se popravilo sadašnje
utvrđenih u II DIŠ i na bazi lokalnih inventura. stanje ovih šuma već bi se još pogoršalo. Stalno
Ovim putem mogu se donekle kontrolisati i zagovarana tendencija o prevođenju izdanačkih
dobijeni podaci o prosječnim i ukupnim zali- šuma u viši i kvalitetniji uzgojni oblik je svakako
hama i zapreminskom prirastu kategorija šuma. ispravna, ali je neophodno da to bude poste-
peno. Ovu tvrdnju zasnivamo na poznavanju
2.9 Gazdovanje šumama (Lojo A., Delić S., Balić dosadašnje stručne i organizacione discipline u
B., Višnjić Ć., Treštić T.) gazdovanju šumama BiH.
U ovom poglavlju daju se sažeto, u vidu tabela i Novim ustavom Bosne i Hercegovine (Dejton-
grafikona, značajne informacije o stanju i gazdo- skim mirovnim sporazumom) državi nisu date
vanju šumama u BiH. Najviše pažnje je svakako nikakve nadležnosti po pitanju upravljanja i gaz-
posvećeno dostupnim visokim i izdanačkim dovanja šumskim resursima. Vlasnici državnih
šumama proizvodnog karaktera. šuma u BiH su entiteti FBIH i RS. Naravno da
103
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
Prethodni podaci su dati da bi sigurnije pot- svim cenološkim jedinicama ovih šuma dovoljno
vrdili našu raniju tvrdnju o tome da su prosječne pouzdano utvrđene.
veličine zalihe po hektaru utvrđene realno i
Na isti način kao za zalihu drveta, dati su i podaci
pouzdano. Slični podaci su dati u studiji i za vi-
o godišnjem zapreminskom prirastu dostupnih
soke privatne šume, zatim odvojeno za izdanačke
visokih šuma proizvodnog karaktera. Podaci su
šume – državne i privatne. Opet, možemo tvr-
prenijeti iz studije u tabelu koja slijedi.
diti da su prosječne zalihe drveta po hektaru u
104
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
Sve što smo prethodno rekli za prosječne za- Iz studije još pružamo podatke o površinama,
lihe drveta po hektaru važi u potpunosti i za zalihi drveta i zapreminskog prirasta dostupnih
prosječne veličine godišnjeg zapreminskog pri- visokih i izdanačkih šuma (iskazanih u krupnom
rasta. Ukoliko su tačne utvrđene površine šuma, drvetu) po vlasništvu i na nivou BiH. Ovo je ono
tačni su i totali zapremine i zapreminskog pri- čime sada raspolažu šumarstvo i privatni vlasnici
rasta razmatrane kategorije šuma. šuma u BiH, odnosno njeni entiteti FBiH i RS.
Površine
Šume proizvodnog karaktera Državne Privatne BiH
ha % ha % ha
Visoke 1 063 400 72 266 100 38 1 329 500
Izdanačke 408 700 28 434 500 62 843 200
Sve šume 1 472 100 100 700 600 100 2 172 700
105
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
Ukoliko su dovoljno tačne površine šuma, onda trendovi promjena u proteklih četrdeset godina.
su tačni i podaci o totalima zalihe i zapreminskog Dobijeni rezultati predstavljaju obimnu bazu na-
prirasta. Prosječne vrijednosti po hektaru su re- jraznovrsnijih informacija o šumama i šumskim
alne i vjerujemo da su dovoljno tačne. zemljištima u entitetima FBiH i RS, kao i za cijelu
BiH, a mogu se oprezno koristiti u različite svrhe.
Ostali mnogobrojni i ukršteni prikazi stanja šuma
s obzirom na površine, zalihu, zapreminski pri- Autori ovog poglavlja u studiji vide najveći značaj
rast, obim i načine izvršenih sječa itd. u BiH, koji II DIŠ u sljedećem:
se navode i detaljno razmatraju u studiji, najčešće - Značaj poznavanja šumskih resursa BiH za
zamagljuju suštinu stvari, pa se na njima dalje izradu realnih dugoročnih smjernica gazdo-
nećemo zadržavati. Teško ih je pratiti i na bazi njih vanja radi unapređenja šuma i šumarstva
izvoditi sigurnije zaključke. Bespotrebno, ponov- (National forest programme).
ljen je i prikaz podataka koji je već dat u poglav- - Značaj poznavanja realnog stanja šuma i
ljima o zaštiti (5) i gajenju šuma (6). šumarstva BiH za komuniciranje sa javnošču i
promociju šumarstva u našoj zemlji i svijetu.
Suština je da su visoke šume u BiH pretežno
- Značaj poznavanja šumskih resursa BiH za
prirodne i raznodobne, najčešće se obnavljaju
uključivanje u proces međunarodnih in-
prirodno, primjenom prebornog a rjeđe i prebor-
tegracija, praćenje stanja šuma (UN-FAO,
no-skupinastog sistema gazdovanja, zdravstveno
MCPFE, Kyoto protokol, ICP Forest, i ostali
su dosta stabilne, bogatog su i očuvanog biodiver-
međunarodni sporazumi i konvencije).
ziteta, pa ih treba u gazdovanju i dalje održavati
- Značaj poznavanja šumskih resursa BiH kao
kao oblik „trajne šume”, jer samo tako, po našem
osnova potrebnog za realno planiranje raz-
mišljenju, mogu ispuniti ekološke, ekonomske,
voja šumarstva i drvne industrije u nared-
socijalne i mnogobrojne ostale korisne funkcije.
nom periodu.
Na kraju ovog poglavlja razmatrana je i struktura
- Značaj podataka i rezultata II DIŠ za formiran-
šuma po namjeni. Naravno, preovlađuju šume
je kvalitetne Državne statistike, kao i potrebe
sa prioritetnom proizvodnom funkcijom, ali
za obračunom prihoda na nacionalnom
ima dovoljno i izdvojenih šuma sa prioritetnom
nivou uključujući i finansijski menadžment
zaštitnom funkcijom i šuma posebne namjene
(prihode od poreza i javne troškove).
(nacionalni parkovi). Svim šumama u BiH se gaz-
- Značaj podataka i rezultata II DIŠ za upotre-
duje na bazi prethodno izrađenih planova i us-
bu u naučnom istraživanju i obrazovnom
vojenih planskih dokumenata (šumskoprivredne
procesu kadrova u šumarstvu BiH.
osnove i izvođački projekti) u skladu sa važećim
zakonskim propisima entiteta. Po našem mišljenju, značaj II DIŠ je jasno
sadržajno istaknut i proizašao je iz postavljenih
2.10 Značaj rezultata druge državne inventure zadataka i ciljeva inventure. Zato, nema potrebe
šuma u BiH (Lojo A., Čabaravdić A.) da se dalje posebno osvrćemo na istaknuto,
jer je to dovoljno i studiozno obrađeno u tek-
Po našem mišljenju, dobijeni rezultati II DiŠ u BiH
stu studije. Drugo je pitanje da li su, i u kojoj
su od velikog stručnog, naučnog i opštedruštvenog
mjeri, svi zadaci i ciljevi zaista i ostvareni kako
značaja, ali im se zbog određenih razloga mora
je očekivano.
uvijek dati orijentacioni karakter. Druga državna
inventura šuma je izvedena u odnosu na Prvu in-
2.11 BiH šume u međunarodnom upoređenju
venturu poslije četrdeset godina i u značajno izmi-
(Čabaravdić A.)
jenjenim političkim, društvenim, organizacionim,
finansijskim i drugim prilikama. Međutim, to U ovom poglavlju izvršeno je interesantno i
je bio jedini opšteprihvaćeni i verifikovani put sadržajno poređenje najznačajnijih rezultata
(metod) da se na jedinstven način u relativno II DIŠ u BiH sa rezultatima nacionalnih inven-
kratkom vremenskom periodu sagleda sadašnje tura šuma u devet država: Austrija, Švajcarska,
stanje šuma i šumskih zemljišta, kao i mogući Hrvatska, Češka, Njemačka, Italija, Slovačka,
106
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
Slovenija i Srbija. Autor ovog poglavlja ukazuje vljaju u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Italiji. Opravdano
na to da su ranije ustanovljeni neki zajednički se naglašava da su dobijeni rezultati, pored os-
okviri i pokazatelji kojima se, između ostalog, talog, pod uticajem veličina površina i kategorija
može pratiti odnos društva prema šumskim šuma koje ostvaruju drvnu produkciju, tako da
resursima. Takođe ukazuje na to da se na ev- visoko učešće šumskih površina sa šumama ni-
ropskom prostoru realizuju aktivnosti u vezi sa skog produkcionog potencijala rezultira sman-
uspostavljanjem mreže nacionalnih inventura jenjem prosječne drvne zalihe. Prosječna zaliha
šuma te harmonizacijom državnih inventura i krupnog drveta svih šuma u BiH je oko 180 m3/
tehnika za objedinjeno izvještavanje. Inicijative ha. Međutim, u visokim šumama zapremina
i uputstva za objedinjeno izvještavanje integri- je oko 260 m3/ha. Prosjek značajno smanjuje
sane su u FAO i MCPFE (Ministarska konferencija veliko učešće izdanačkih šuma, sa malom za-
o zašiti šuma) programima. Institucija MCPFE preminom po hektaru, i velike površine takoz-
definisala je panevropske kriterijume i indika- vanih „šuma” u Bosni, a naročito u Hercego-
tore za održivo upravljanje šumskim resursima. vini. Ovo upućuje na to da je stvarni potencijal
Opravdano se naglašava da izvedena poređenja šuma u BiH mnogo veći i, po našoj ocjeni, sada
u ovom poglavlju imaju samo okvirni karakter. je iskorišćeno samo oko 60%. Takođe, prosječni
Pri poređenju razmatrani su: (1) šumovitost i zapreminski prirast krupnog drveta godišnje je
vlasnički odnosi, (2) produkcione karakteris- mali i za sve šume iznosi oko 4,5 m3/ha. Nara-
tike (drvna zaliha, zapreminski prirast, obim vno, za visoke šume prirast je mnogo veći i iznosi
korišćenja, zaliha ugljenika) i (3) biološke kara- oko 6,65 m3/ha. Slična je prosječna veličina za-
kteristike (brojnost vrsta drveća, način obnove preminskog prirasta i u zemljama u neposred-
šuma i zdravstveno stanje). nom okruženju (Hrvatska, Srbija, Italija). Ukupan
(1) Šumovitost i vlasnički odnosi: Šume su u prosječni godišnji obim sječa u BiH je procijen-
zvaničnim regionalnim i globalnim prikazima jen na oko 5,8 miliona m3 krupnog drveta. Kada
definisane kao površine sa više od 10% prekrive- su u pitanju zalihe ugljenika, BiH ima ukupno
nosti krošnjama šumskog drveća i površinom procijenjenu zalihu ugljenika oko 357 miliona
većom od 0,5 ha. U korišćenoj Metodici II DIŠ tona, što je svrstava na četvrto mjesto u odnosu
u BiH data je unekoliko izmijenjena definicija na poređene države. Interesantno je da ukupna
šume. Međutim, po našem mišljenju, obje količina mrtve drvne mase iznosi 21,07 m3/ha,
definicije pogrešno definišu šta je zaista šuma i što je označeno kao visoka vrijednost u odnosu
neopravdano rezultiraju značajnim povećanjem na količine u drugim zemljama regiona, gdje se
površine koja se smatra šumom. To se dogodilo ova vrijednost kreće oko 10 m3/ha.
i u inventuri šuma provedenoj u BiH. Tako je BiH (3) Biološke karakteristike: U poređenju s ev-
postala prva po šumovitosti u poređenju sa de- ropskim prosjekom procentualne zastupljenosti
vet navedenih država. Navodi se da je površina površina sa jednom (oko 30%), dvije do tri (oko
šuma i šumskih zemljišta u BiH sada veća za oko 50%) i više od tri vrste drveća (oko 20%), BiH je
450 000 ha u odnosu na njihovu površinu prije zemlja sa povoljnijom strukturom ovog poka-
četrdeset godina. BiH spada medju najšumovitija zatelja diverziteta šuma. Udio čistih sastojina
područja na Balkanskom poluostrvu i širem re- iznosi samo 12%, dok su sastojine sa dvije do tri
gionu sa oko 57% procenata šuma. Radi orijent- vrste drveća zastupljene na oko 68% površine.
acije, prosječni procenat šumovitosti u Evropi je Dominantni način obnove visokih šuma u BiH
oko 34%. Takođe, u odnosu na poređene države je prirodno podmlađivanje, na oko 91% njihove
BiH ima i najveću šumovitost po stanovniku, oko površine. U bližem okruženju slična situacija
0,84 ha. S obzirom na vlasništvo, 32% je privat- je i u Švajcarskoj, Austriji i Češkoj. Vještačko
nih, a 68% državnih šuma, pa je BiH na četvrtom podmlađivanje realizuje se na oko 6% površine,
mjestu po državnom vlasništvu šuma. što je opravdano označeno kao nizak procenat
(2) Produkcione karakteristike: Konstatovano je površina sa ovim načinom podmlađivanja. Evrop-
da se prosječne drvne zalihe ispod 250 m3/ha ja- ski procenat šumskih površina s prirodnom ob-
107
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
novom je oko 50%. Različiti načini izvještavanja poglavlju možemo prihvatiti kao realna, osim
utiču na ograničenu mogućnost poređenja re- šumovitosti. Ipak, mislimo da bi BiH na svim os-
zultata u pogledu zdravstvenog stanja i vitalnosti talim poređenim pozicijama trebalo da zauzme
šuma. Okvirnim poređenjem zdravstvenog stan- veći rang (isključujući šumovitost). Poređenja
ja šuma sa stanjem u regionu zaključeno je da su su izvedena preko „širokih” prosjeka zalihe, za-
utvrđene abiotske i biotske štete manje. Pravil- preminskog prirasta po hektaru, itd. svih šuma
no je konstatovano da razlog relativno zdravih u posmatranim državama. Niže vrijednosti u
i vitalnih šuma u BiH treba tražiti u biološkoj BiH su svakako posljedica loše definicije šume
stabilnosti mješovitih raznodobnih šuma kao prihvaćene u Metodici II DIŠ, prema kojoj smo
preovlađujućih vegetacijskih zajednica i u nešto iskazali našu rezervisanost, a naročito veliko
blažim klimatskim uslovima. učešće izdanačkih šuma, šibljaka i privremeno
obešumljenih površina. U skladu sa našim rani-
Sva izvedena poređenja najvažnijih pokaza- jim konstatacijama o prosjecima, i ovako „široki”
telja stanja šuma u BiH sa utvrđenim stanjima prosjeci su ipak prilično pouzdano definisali
šuma na bazi nacionalnih inventura šuma u de- poziciju stanja šuma BiH u odnosu na poređene
vet država iz relativno bližeg okruženja u ovom države.
3. Zaključak i prijedlog
Stvarna upotrebljivost i značaj dobijenih rezul- podataka neposrednog mjerenja i nesigurnih
tata II DIŠ provedene u BiH (2006–2009) zavisi u okularnih i stručnih procjena moglo je doći do
prvom redu od tačnosti i pouzdanosti utvrđenih dobijanja iznenađujućih rezultata, iznijetih u
informacija. U tom smislu, treba uvijek polaziti studiji.
od toga da brojne infomacije o stanju šuma i Međutim, mi smo od početka najveću rezervi-
šumskih zemljišta koje su iznijete u recenziranoj sanost iskazali prema korišćenom planu uzorka,
studiji, kao i one koje se nalaze u bazi podata- odnosno izdvajanju stratuma, dizajniranju trakta
ka, nisu mogle biti utvrđene dovoljno tačno. To i načinu utvrđivanja površine šuma i šumskih
je posljedica promjene veličine i plana uzorka zemljišta u II DIŠ. Na uočene nedostatke Meto-
(dizajna trakta), kvaliteta izvedene inventure na dike poosebno smo upozorili Ministarstvo pol-
terenu, prisustva sistematskih i grubih grešaka joprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike
u mjerenjima i procjenama, načina obrade po- Srpske poslije detaljne analize „Nacrta izvještaja
dataka i brojnih drugih faktora. Zato, svi podaci o završenoj prvoj (probnoj) fazi izvođenja Druge
treba da imaju orijentacionu vrijednost. Svaka- inventure šuma u BiH (Faza 1)”, koja je prove-
ko, vjerujemo da su dobijeni najpouzdaniji rezul- dena u Unskoj šumskoprivrednoj oblasti. Ipak,
tati za one kategorije šuma koje su bile dostupne preko naših upozorenja se tada prešlo olako, a
za premjer na terenu i koje su za gazdovanje nije nam omogućeno da ta zapažanja saopštimo
šumama sada u BiH i najznačajnije. To su prven- na odgovarajućim mjestima. Naš glavni prijedlog
stveno visoke i izdanačke šume proizvodnog je bio da se ne prelazi na dalju realizaciju II DIŠ u
karaktera (sa prioritetnom proizvodnom funk- BiH (Faza 2) dok se ne otklone ključni nedostaci
cijom s obzirom na namjenu), pa smo njima i u radu koji mogu proizvesti značajne probleme i
posvetili najviše pažnje u provedenim analizama posljedice. O ovome postoji pisani trag, koji po
i ocjenama iznijetih rezultata u studiji. potrebi može biti korišćen uz ovu recenziju.
Svi ostali rezultati studije, koji su dobijeni oku- Naročito su dobijeni nepouzdani podaci o
larnim i stručnim procjenama bez mogućnosti povećanju površina, zaliha drveta i zapremin-
mjerenja na terenu, imaju značajno manju skog prirasta svih kategorija šuma i šumskih
tačnost i pouzdanost. Poseban problem su bile zemljišta u BiH u odnosu na podatke Prve in-
minirane visoke i izdanačke šume proizvodnog venture šuma na velikim površinama. Površina
karaktera. U često potrebnom objedinjavanju šuma je veća za oko 795 000 ha (visoke šume oko
108
Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci 29, 2019, 93–110
385 000 ha i izdanačke šume oko 410 000 ha). je rečeno moglo je da dovede do nedovoljne
Istovremeno, površina šibljaka i goleti je manja reprezentativnosti uzoraka korišćenih za brojne
za oko 340 000 ha. Zaliha drveta i zapreminski procjene.
prirast su veći za oko 100%. Ovo nas je navelo
Svakako, za nas su dalje bile posebno inte-
da definitivno posumnjamo u tačnost utvrđene
resantne minirane visoke i izdanačke šume,
ukupne površine šuma i šumskih zemljišta, a
najčešće proizvodnog karaktera, u kojima,
posebno površine pojedinih kategorija, na bazi
nažalost, nije bilo moguće izvršiti neposredna
podataka iz uzorka probnih površina II DIŠ u BiH. mjerenja na terenu. Takvih šuma je, prema
O tome je bilo dovoljno govora u ovoj recenziji. podacima II DIŠ, u BiH oko 376 800 ha (visokih
Po našem mišljenju, ovo je dalje dovelo do ab- 223 300 ha i izdanačkih 153 600 ha). Takođe,
normalno velikih totala zaliha i zapreminskog površina miniranih šibljaka i šumskih zemljišta je
prirasta. Uprkos ovome, skloni smo da tvrdimo oko 41 800 ha. Ovo je proizvelo velike probleme
da su prosječne vrijednosti zalihe i zapremin- kod utvrđivanja realnog stanja šuma i šumskih
skog prirasta utvrđene dovoljno tačno, jer su zemljišta na terenu, obrade i interpetacije po-
dobijene samo na osnovu mjerenja na probnim dataka u studiji, a naročito kod upoređivanja
površinama. Ukoliko je bilo grubljih grešaka, one stanja šuma prema podacima dvije inventure
su se u velikim uzorcima u izvjesnoj mjeri poti- na velikim površinama u BiH, izvedenim u pe-
rale. Naravno, u ovim razmatranjima ne smije- riodima 1964–1968. i 2006–2009. godine. Kon-
mo ispustiti iz vida opasnost eventualnog posto- statovali smo da su podaci ove dvije inventure
janja sistematskih grešaka, prisutnih u mjerenju šuma, provedenih na vremenskom rastojanju
ili obradi podataka. oko četrdeset godina i na značajno različite
S obzirom na to da sam uvjeravan od strane načine, praktično neuporedivi. Istovremeno,
prvog autora ove studije, dr A. Loja, da su to znači da ovaj značajan cilj II DIŠ nije ostva-
površine i prosječne vrijednosti zalihe i zapr- ren. Međutim, ovo i nije toliko iznenađujuće
eminskog prirasta naknadno provjeravane na ako se pažljivije analiziraju korišćene metodike
pouzdanije načine i da nisu nađene veće greške, u poređenim inventurama šuma, naši stručni
to me je navelo na statističko razmišljanje da prigovori korišćenoj metodici, i kvalitet radova
korišćeni dizajn trakta sa četiri probne površine izvedenih inventura na terenu.
ipak ne odgovara inventarisanim šumama u BiH, Još jednom skrećemo pažnju korisnicima rezul-
odnosno da takav uzorak nije mogao da „sav- tata II DIŠ na nedovoljnu pouzdanost utvrđenih
lada” i „izdrži” veliku heterogenost šumskog informacija, a naročito kad se radi o stanju
pokrivača i obezbijedi dovoljnu pouzdanost površina, ukupne zalihe drveta i ukupnog zapr-
najznačajnijih rezultata II DIŠ. Vjerovatno je eminskog prirasta svih šuma i šumskih zemljišta
bio nedovoljan broj traktova, a četiri probne u BiH. Dok se ovo ne provjeri sigurnije, preko
površine postavljene na rastojanju 200 x 200 m analize podataka sadržanih u šumskoprivrednim
u ovom slučaju reprezentuju površinu od četiri osnovama koje su rezultat lokalnih inventura
hektara, a ne površinu od 400 ha, kako se pret- šuma (sa mnogo većim uzorcima, boljom kon-
postavlja. Činjenica je da svaka od njih ne pada trolom izvođenja inventura na terenu, precizni-
na površinu od 100 ha, već na površinu od 1 ha jim načinom utvrđivanja površine i strukture
i da su probne površine mogle biti u jačoj korel- šuma), dobijeni rezultati se moraju posmatrati
aciji. Vjerovatno je problem daleko manji u zem- stručno, kritički i koristiti krajnje oprezno. Po
ljama sa prilično homogenim pokrivačem šuma. našem mišljenju, bilo bi pogrešno unaprijed pri-
Svakako, ovome treba dodati i neuspjelu strati- hvatiti rezultate inventure šuma kao dovoljno
fikaciju šuma. Mnogo bi bolji pristup bio da je pouzdane i na bazi njih zasnivati buduće planove
mreža traktova bila jedinstvena na površini svih o generalnom i velikom povećanju obima sječa
šuma i šumskih zemljišta u BiH, a da je kasnije u šumama BiH i povećanju kapaciteta drvne
izvođena poststratifikacija. Ovo je djelimično i industrije. Svakako, smatramo najpouzdanijim
rađeno kod konačne obrade podataka. Sve što rezultate o prosječnim veličinama zalihe i za-
109
Koprivica: Recenzija knjige “Stanje šuma i šumskih zemljišta u BiH”
preminskog prirasta visokih i izdanačkih šuma zemljišta u Bosni i stanje šuma i šumskih
koji su dobijeni neposrednim mjerenjem na zemljišta u Hercegovini, osim kod prikaza po
probnim površinama, postavljenim na terenu u šumskoprivrednim oblastima. Međutim, svima
dostupnim šumama. Ovim šumama smo u da- je unaprijed bilo poznato da su to potpuno dva
toj recenziji opravdano posvetili najviše pažnje, različita stanja koja će, posmatrana objedinjeno,
jer su one osnova sadašnje i buduće proizvodnje dati nerealnu sliku o stanju šuma u Bosni i Her-
drveta i stručnih aktivnosti šumarstva i privatnih cegovini. Stanje šuma u Bosni je mnogo bolje od
vlasnika šuma u BiH. stanja šuma u Hercegovini. Statistički posmatra-
Takođe, za buduće državne inventure šuma u BiH no, bilo je potpuno opravdano da ovo budu dva
smatramo da je posebno važna i naša stručna glavna stratuma u II DIŠ provedenoj u BiH, koja
primjedba na korišćeni uzorak traktova i probnih su odvojena prostorno i značajno različita po
površina (dizajn trakta), što je stvorilo mnoge svim karakteristikama šuma i šumskih zemljišta.
probleme pri realizaciji uzorka, obradi podataka I na ovo bi u budućim inventurama šuma na ve-
i proizvelo sumnju u pouzdanost glavnih dobi- likim površinama u BiH trebalo posebno obratiti
jenih rezultata II DIŠ. Ovome možemo dodati i pažnju.
manju sumnju u kvalitet izvedene inventure, I pored nekih nepovoljnih konstatacija izrečenih
s obzirom na kratak period pripreme i obuke u ovoj recenziji, predlažemo da se recenzirana
ekipa, njihovu brojnost, raznovrsnost i njihov knjiga „Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni
stručni nadzor na terenu. Izgleda, svi problemi i Hercegovini, prema drugoj inventuri šuma na
koje smo registrovali u Fazi 1 pratili su i Fazu 2 velikim površinama (2006–2009)” pripremi za
izvođenja II DIŠ u BiH. Iz navedenog proizilazi štampu (lektoriše, tehnički i stručno koriguje u
naš konačan i siguran zaključak: ova inventura skladu sa datim primjedbama u pregledanom
ne može biti podloga za izvođenje planiranih rukopisu) i objavi kao studija monografskih
budućih permanentnih inventura šuma na veli- karakteristika ili eventualno kao naučna mono-
kim površinama u Bosni i Hercegovini. grafija. Tako će rezultati II DIŠ u BiH postati tra-
Na kraju, napomenimo i to da nigdje u studiji jno dostupni šumarskoj struci i široj javnosti, a
nije odvojeno analizirano stanje šuma i šumskih nadati se i dobronamjernoj kritici.
Literatura
Lojo A., Balić B., Mekić F., Beus V., Koprivica Matić V., Drinić P., Stefanović V., Ćirić M. (1971): Stan-
M., Treštić T., Musić J., Čabaravdić A., Hočevar M. je šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri
(2008): Metodika druge inventure šuma na veli- šuma na velikim površinama u 1964–1968. go-
kim površinama u Bosni i Hercegovini. Šumarski dini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje Sarajevu, Posebno izdanje 7.
20, sveska 1: 156 str. Prilog „Manual“ - uputstvo
za snimanje na terenu, sveska 2: 78 str.
110