Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

1. Osnove teorije sigurnosti

Mogućnost da se pretrpi šteta se opisuje kao rizik. Rizik je također mjera za veličinu neke
opasnosti. Kvantificiranje rizika R se može izvršiti pomoću formule:

R = pf  E  S  (1.1)

koja u većini slučajeva daje upotrebljive rezultate. Značenja pojedinih članova su:

pf vjerovatnoća gubitka nosivosti (vjerovatnoća otkazivanja, probability of

failure, Versagenswahrscheinlichkeit), vrijednost između 0 i 1
E(S) očekivana vrijednost određene štete u trenutku gubitka nosivosti

Pouzdanost je osobina konstrukcije da ispunjava određenu funkciju pod nametnutim uslovima

i u određenom vremenu sa zadatom vjerovatnoćom. Pouzdanost je veličina koja se može
kvantificirati, i to prema izrazu:

Z = 1 pf (1.2)

Zadatak:
Potrebno je utvrditi pouzdanost postojećeg armirano – betonskog nosača sistema proste
grede sa sljedećim osobinama:

 Dimenzije poprečnog presjeka: b/h = 40/80 cm

 Raspon: l = 10 m
 Armatura: As1 = 8 Ø 16 = 16.08 cm2

Sve veličine imaju normalnu raspodjelu osim raspona koji je determinističkog karaktera.

Jednačina graničnog stanja u probabilističkom postupku: R – E = 0 (R i E slučajne veličine)

Veličina stanja nosivosti – zona sigurnosti: Z = R – E

(Z < 0 znači otkazivanje nosivosti, Z > 0 znači da je konstrukcija sigurna sa određenom

vjerovatnoćom otkazivanja)

a) Karakteristična otpornost R

BSt 500: fyk = 500 N/mm2

C ??? čvrstoća betona se određuje eksperimentalno

Koeficijent varijacije za otpornost presjeka na savijanje MRk : Vx = 11 %1

Fraktil: p = 5 %

1
Koeficijent varijacije Vx može biti poznat iz statističkih analiza ( npr. Željezara „Zenica“ određuje Vx za granicu tečenja
čelika) ili češće procijenjen.

1
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

Frekvencija razreda - ukupna i relativna

Klase: 26 28 30 32 34 36 38 40
Broj elemenata: 1 1 11 11 36 29 9 2
Rel.broj elem. 0.01 0.01 0.11 0.11 0.36 0.29 0.09 0.02

Histogram apsolutne i relativne frekvencije čvrstoće na pritisak

40 0.4
36
35 0.35
29
Apsolutna frekvencija

30 0.3

Relativna frekvencija
25 0.25

20 0.2

15 0.15
11 11
9
10 0.1

5 2 0.05
1 1
0 0
26 28 30 32 34 36 38 40
Čvrstoća na pritisak fc [MPa]

Zbirna frekvencija - ukupna i relativna

Klase: 26 28 30 32 34 36 38 40
Broj elemenata: 1 1 11 11 36 29 9 2
Rel.broj elem. 0.01 0.01 0.11 0.11 0.36 0.29 0.09 0.02
Zbirni br. elem. 1 2 13 24 60 89 98 100
Zbirni rel. br.el. 0.01 0.02 0.13 0.24 0.6 0.89 0.98 1

Zbirna frekvencija (distribucija)- apsolutna i relativna

120 1.2

98 100
Apsolutna zbirna frekvencija

Relativna zbirna frekvencija

100 1
89

80 0.8
60
60 0.6

40 0.4
24
20 13 0.2
1 2
0 0
26 28 30 32 34 36 38 40
Čvrstoća na pritisak [MPa]

2
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

Srednja vrijednost čvrstoća betona:

1 n
=  xi
n i
n = 100

 = 34.23 N/mm2

Standardno odstupanje:

1 n
  xi -  
2
σ X = σX2 =
n -1 i=1
σ X = 2.49 N/mm2

Koeficijent varijacije:

σX
Vx =

Vx = 0.073

Karakteristična (reprezentativna, fraktilna) vrijednost čvrstoće betona:

Xk = μ - k p σ X

Xk – općenito oznaka za karakterističnu vrijednost slučajne varijable

kp – faktor koji ovisi o vrijednosti fraktila p (v. Tabela 1)

Tabela 1. Fraktili p i odgovarajući faktori kp.

p [%] 50 20 10 5 2.5 2.275 1.0 0.135 0.0032

kp 0 0.842 1.282 1.645 1.960 2.000 2.326 3.000 4.000

Karakteristične vrijednosti na strani otpornosti se određuju sa 5 % - tnim fraktilom, pa imamo:

fck,cube = μ - k pσ X = 34.23 -1.645× 2.49 = 30.13 N/mm2

Na osnovu gornjeg rezultata svstavamo beton u klasu čvrstoće: C 25/30

C 25/30
fck,cyl = 25 N/mm2, fck,cube = 30 N/mm2, fcm = 33 N/mm2, fctm = 2.6 N/mm2, Ec0m = 30 500 N/mm2

Sada možemo odrediti nosivost (otpornost) presjeka na savijanje koristeći karakteristične

vrijednosti čvrstoća betona i armature uz pretpostavku da su dimenzije presjeka
determinističke veličine:

3
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

 X = 0, αR  x  b  fck - A s1  fyk = 0

Odavde nalazimo visinu pritisnute zone x:

A s1  fyk 16.08  50
x= = = 9.93 cm
αR  b  fck 0.8095  40  2.5

Karakteristični moment nosivosti presjeka MRk je odavde:

Xk = MRk = αR  x  b  fck   d - k a  x  = 0.8095  0.093  0.4  25   0.75 - 0.416  0.093  =

= 0.5355 MNm = 535.5 kNm

Za definiranje centralne zone sigurnosti i indeksa sigurnosti (pouzdanosti) trebamo odrediti

srednju vrijednost otpornosti presjeka na savijanje μR i standardnu devijaciju σR:

Vx = 11 %
p = 5 % → kp = 1.645

σX
Korištenjem Xk = μ - k pσ X i Vx = nalazimo:

Xk = μ - k p Vxμ = μ 1- k p Vx 
Xk 535.5
μ= = = 653.8 kNm
1- kp Vx  1-1.645  0.11
σ X = μ  Vx = 653.8  0.11= 71.91 kNm

Napomena.
Nedostatak Gaussove raspodjele je što pripadajuća funkcija gustoće dopušta negativne
vrijednosti veličina otpornosti i dejstava. Stoga se koristi i lognormalna raspodjela koja nema
negativnih vrijednosti.

b) Karakteristična dejstva E

Neka je prosta greda opterećena koncentrisanom silom na sredini raspona Qk = 30 kN i

ravnomjerno raspodijeljenim opterećenjem gk = 20.1 kN/m. Za Qk zadan je koeficijent
varijacije Vx = 30 % kao i fraktil p = 98 %, dok za gk imamo Vx = 15 % kao i p = 95 %.
Pretpostavljamo da je raspodjela ovih slučajnih varijabli normalna (Gaussova).

b.1) stalno opterećenje gk

gk = 20.1 kN/m
Vx = 15 %, p = 95 %(kp = 1.645)

4
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

Xk 20.1
Xk = μ+ k pσ X = μ 1+ k p Vx   μ = = = 16.10 kN/m
1+ k p Vx 1+1.645  0.15
σ X = μ  Vx = 16.10  0.15 = 2.41 kN/m

b.2) korisno opterećenje Qk

Qk = 30 kN
Vx = 30 %, p = 98 % (kp = 1.960)

Xk 30
Xk = μ+ k pσ X = μ 1+ k p Vx   μ = = = 18.89 kN
1+ k p Vx 1+1.960  0.30
σ X = μ  Vx = 18.89  0.30 = 5.67 kN

Konačno možemo sažeto prikazati sve mjerodavne veličine vezane za slučajne varijable u
Tabeli 2.

Tabela 2. Osobine slučajnih varijabli.

Xi Xk μx σx Vx Fraktil kp Raspodjela
g 20.1 16.10 2.41 15 % 95 % 1.645 N
Q 30 18.89 5.67 30 % 98 % 1.960 N
L 10 - - - - - determin.
R 535.5 653.8 71.91 11 % 5% 1.645 N

* Veličine u kurzivu su zadane.

Rješenje jednačine graničnog stanja.

Općenito vrijedi da suma dvije normalno raspodijeljene varijable također ima normalnu
raspodjelu odnosno (važna prednost Gaussove distribucije u odnosu na ostale). Odavde je Z
je normalno raspodijeljena u Z = R – S, pa slijedi i:

μZ = μR - μE
σ Z = σR2 + σE2
μZ = βσ Z β...indeks sigurnosti
0
 m 
pf =  fz  z  dz = Fz  z = 0  = Φ  - z  = Φ  -β  ... probability of failure
-  σz 

Za konkretan primjer:

Z  Xi  = Z  g,Q,l,R  = 0

5
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

n
Z  Xi  = a 0 +  a i  Xi
i=1

Ql gl2
Z  Xi  = R - - = R - 2.5  Q -12.5  g
4 8
n
μZ = a0 +  ai  μi
i=1

 a  σ 
2
σZ = i i
i=1

μZ = 653.8 - 2.5 18.89 -12.5  16.10 = 405.32 kNm

σ 2Z = 71.912 +  -2.5  5.67  +  -12.5  2.41 = 5171.05 + 200.93 + 907.51= 6279.49 kNm
2 2

σ Z = 79.24 kNm

μZ 405.32
β= = = 5.11  p f  10-7
σZ 79.24

Vjerovatnoća otkazivanja pf 10-1 10-2 10-3 10-4 10-5 10-6 10-7

Indeks sigurnosti β (period od 1 godinu) 1.3 2.3 3.1 3.7 4.2 4.7 5.2
Indeks sigurnosti β (period od 50 godina) - 0.21 1.67 2.55 3.21 3.83 4.41

Znači da je pouzdanost elementa uz prihvaćene pretpostavke takva da će od deset miliona

identičnih elemenata jedan doživjeti havariju. Međutim, ostaje problem koju vjerovatnoću
otkazivanja smatramo još prihvatljivom, Zbog nedostatka ulaznih podataka za probabilističku
analizu kao i nedostataka modela nemoguće je odrediti apsolutnu vrijednost vjerovatnoće
otkazivanja pa su i dobivene vjerovatnoće otkazivanja samo operativne veličine. Ono što
možemo uraditi jeste da ispitamo operativni stepen sigurnosti već izvedenih konstrukcija, pa
onda iz dosadašnjeg iskustva odabrati vjerovatnost otkazivanja nosivosti kao stepen
sigurnosti za buduće konstrukcije. To je tzv. postupak „kalibriranja“ dosadašnjih konstrukcija.

Klasična provjera nosivosti:

A s1  fyd 16.08  50/1.15

x= = = 12.95 cm
αR  b  fcd 0.8095  40  2.5/1.5

MRd = αR  x  b  fcd   d - k a  x  = 0.8095  0.1295  0.4  16.67   0.75 - 0.416  0.1295  =

= 0.4866 MNm = 486.6 kNm

gk l2 Ql 20.1102 30 10
MEd = 1.35  +1.5  k = 1.35  +1.5  = 339.18 +112.5 = 451.68 kNm
8 4 8 4

MEd < MRd Granično stanje nosivosti je zadovoljeno!

6
Betonske konstrukcije I – primjeri Zlatar M./Madžarević M./Medić S.

Dodatak – rezultati ispitivanja čvrstoće na pritisak na ugledima oblika kocke 15 x 15 x

15 cm

RB. fc [MPa] RB. fc [MPa] RB. fc [MPa]

1 26.1 36 34.7 71 30.3
2 29.3 37 34.5 72 31.3
3 32.6 38 36.4 73 33.1
4 38.1 39 33.7 74 33.5
5 35.7 40 33.1 75 33.9
6 40.1 41 32.2 76 34.6
7 28.3 42 31.5 77 30.3
8 31.1 43 30.1 78 37.7
9 33.4 44 29.7 79 38.1
10 35.6 45 33.7 80 36.1
11 37.3 46 35.1 81 36.5
12 29.6 47 34.5 82 37.5
13 30.3 48 33.6 83 35.6
14 36.9 49 32.7 84 34.3
15 36.0 50 37.1 85 34.8
16 36.7 51 35.6 86 35.6
17 35.1 52 34.7 87 36.3
18 34.6 53 35.6 88 36.2
19 39.7 54 33.7 89 34.5
20 37.1 55 32.6 90 34.9
21 35.1 56 31.2 91 35.1
22 34.5 57 33.4 92 34.9
23 29.5 58 34.6 93 33.6
24 31.8 59 36.1 94 32.1
25 30.3 60 32.7 95 36.9
26 36.7 61 30.6 96 33.1
27 37.8 62 33.3 97 34.0
28 36.5 63 35.1 98 35.6
29 35.7 64 33.7 99 33.3
30 37.5 65 34.6 100 34.5
31 35.1 66 34.1
32 35.7 67 34.9
33 33.7 68 33.7
34 32.2 69 36.1
35 33.4 70 36.7