Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Biologija

    Uploaded by

    SenTheStem
    51 views234 pages

    Original Title

    biologija

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    51 views234 pages

    Biologija

    Uploaded by

    SenTheStem

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 234
    see eke “TRINOI do 9 & prinseme 20 defouns matin pajemne pte TRIN ° ‘seh aware season ate wwa.trinom. he TEL. O1/ 6672 404, GSM: 095 1333 333 © Biserka Voli¢, prof. i prof. dr. sc. Jasminka Paveli¢ Recenzenti: Snjezana Pavunec, prof. Nakladnik: Trinom d.0.0 13. dopunjeno izdanje studeni 2021, Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati ni umnoZavati na bilo koji nagin, bez pismenoga dopustenja nakladnika, Za internu uporabu. BIOLOGUA ZA DRZAVNU MATURU | PRUEMNI ISPIT NA MEDICINSKOM FAKULTETU U ZAGREBU Sadrta} |. BIOLOGUA STANICE. 1.1. BIOLOGUA - PRIRODNA ZNANOST 2. KEMUSKI SASTAV ZIVIH BICA, PROKARIOTSKA STANICA . VIRUS! EUKARIOTSKA STANICA. 5. STANIENI CIKLUS sen I, PROTOKTISTI| GLIVE. @ PROTOKTISTI ili LIVE. Il BOTANIKA... 3.1. MAHOVINE... 3.2. PAPRATNIACE, 3.3. SJEMENJACE FIZIOLOGUA BIL IV. ZOOLOGUA 4.1, SPUDVE. 4.2, BESKOLUTICAVC nnn 4,3, MNOGOKOLUTICAVCI 4.8, MALOKOLUTICAVCL 45, SVITKOVCI V. BIOLOGUA COVIEKA.. KRV- TEKUCE VEZIVNO TKIVO... ROTISTI SSRCE | KRVOZILNI SUSTAV, DISNI SUSTAV wun 119 IMUNOSNI SUSTAV. 123 Nema laleg pte do vip jibe, Uy vata pomed 6 de manje Mike.» TRINH , TRINOM do. pene debe nse URED I NASTAVA: Strojrsi ces 24, Zagreb om. fein, he ‘TEL, 01/ 6672 404, 5M: 095 1933 333 REGULACIIA SASTAVA TIELESNIH TEKUCINA.. 7 - 5 acnananerwsiomintes 126 'SUSTAV ORGANA ZA POKRETANIE svn i ss BZ 2IVCANI | OSIETILNI SUSTAV.. PROBAVNI SUSTAV. METABOLICK! SUSTAV., SPOLNI IL! REPRODUKTIVNI SUSTAV... RAZMNOZAVANJE | EMBRIONALNI RAZVITAK COVIEKA... ENDOKRINI SUSTAV - sustav dijezda s unutra&njim ilutivanjem VL. GENETIKA, 136 MUTACHE, os MODIFIKACUE ..n PPRIMJENA GENETIKE U RAZNIM PODRUGIIMA. 4, MENDELOVA KRIZANIA sisson SPOLNO — VEZANO NASLIEDIVANEE .. :VOLUCIIA 7.1. GEOLOSKE ERE - eon, era, period, poh 7 7.2. PODRUETLO COVIEKA VIII, EKOLOGUA... 8.1. ABIOTICK! CIMBENICI., 8.2. BIOTICKI CIMBENICI. 8.3. ODNOSI ISHRANE U BIOCENOZ 8.4, COVIEK | BIOSFERA .. DODATAK 1. DODATAK 2. sees DODATAK 3 ssn 7 vl Nena lal pote do ong, Uy nade pomed Ui de manje tebe.» sntine ‘TRINOM 4.0.0, pripreme 2a drfovns maturiprijemne ipite ww tino he TEL. O1/ 6672 404, 65M: 0951333 333, 1. BIOLOGUA STANICE 1.1, BIOLOGIA - PRIRODNA ZNANOST Uvod Biologija (gr%. bios = Sivot, logos = govor, rijeé) je prirodna znanost koja proutava Zivot, Ziva biéa i fivotne procese. Biologija je ‘osnova za razumijevanje prirode koja nas okruuje i procesa koli se u njoj dogadaju. Grane biologije ill bioloske disc zo0loglja (proutava fivotinje) botanika (prouéava biljke) * individualnost © stanigna grada + prilagod|jvost ‘* mikrobiologija (proutava mikroorganizme) # kretanje © prehranjivanje ‘© izmjena tvari kolanje energije citologija (proutava stanicu) fiziologija (prouéava funkciju organizma) ‘genetika (proutava procese nasljedivanja) (metabolizam) evoluciia (prougava postanak i razvoj tivog svijeta) kemijski sastav ‘molekularna biologija (prouéava Zivotne procese u stanicama na podradljivost ‘molekularnoji biokemijskoj razini) © rastirazvo} cekologija (proutava medusobne odnose divih bi¢a te Zivih biéa i okoli8a) © razmnotavanie biokemija (prougava kemijske reakclje u Zivim stanicama) ‘© nasljedivanje = anatomija (oroutava gradu tijela) ‘© starenje Ismet ‘morfologija (prougava oblik i gradu organizma} sistematika (svrstava iva biéa u kategorlle prema slitnosti i razlikama, ‘ednosno srodnost) 28 ispit® Organizacijske razine Zivih biéa su: 41. atomi i molekule 2. stanica 3.tkivo | 4.organ | 5. organski sustav 6. organizam ‘osnovna gradevna i skup skup | skup odredenih organa Uedinks) neti dle | unkcionana edinica suih | istovrsn | raziiih sodredenom ingraden od svih B 3ivih biéa | stanica tkiva funkcijom organskih sustava Naziv stanica (lat. cellula) prvi je put upotrijebio engleski znanstvenik Robert Hook u 17. st; promatrao je prereze pluta (mrtvi dio bilnog organizma} pa je vidio samo staniéne stijenke (ostalidijelovi stanice u plutu su uginuli ~ nema ih). Za promatranje se koristio rmikroskopom koji je sam konstruirao i nazvao ga ,slo¥eni" mikroskop. Nizozemski znanstvenik Antony van Leeuwenhoek w 17. st. usavrSio je mikroskop pa se stoga smatra ,ocem mikroskopa". Postigao Je poveéanje slike od 270 puta; prvi je promatrao dive jednostanine organizme, mikroorganizme iz usne Sualjine, krvne stanice i spermije. Stanitnu teoriju koja glasi~ sva diva biéa gradena su od stanica ~ postavila su u 19. st. dva znanstvenika; Nijemci M. Schleiden (za biljke) iT. Schwann (za Zivotinje). Nadopunu staniéne teorije (,Svaka stanica iz stanice") dao je Rudolf Virchow. Osnivae sistematike je Carl Linne koji je u 18, st. uveo binarnu nomenklaturu ili dvoimeno nazivlje. Svim billkama | Zivotinjama u prirodi dao je ime roda | ime vrste, npr. Apis mellifica \.- péela medarica, Zea mays L.— kukuruz, Homo sapiens L.—tovjek itd. Osnovna sistematska kategorii takson je vrsta (svojta) (lat. species). \VRSTE su zdrutene u RODOVE, rodoviu PORODICE, porodice u REDOVE, redovi u RAZREDE, rezredi u KOLIENA, koljena CCARSTVA, a najvisa taksonomska jedinica je NADCARSTVO (domen) Neo lait pute do wpb. Uy nace pomed UA ce mane tela.» rin pedo TRINOM do. priene 2 drtomumatr ipienne iite TRIN 2 ines uma maieacce caesar eran tase cates ease tas Prema tipu grade stanice i usporedbe DNA div svijet se dijll u tri domene (nadcarstva): 1. nadcarstvo ~ arhela (arctea) Nadcarstva arheja | bakterije su prokarioti — nemaju pravu jezgru. 2.nadcarstvo bakterije 3. nadcarstvo ~ eukarioti Eukarioti imaju pravu jezgru. Nadalje taj sti Zvi svijet dill se na Sestcarstava: jecnostaniéni prokariotski organi cuhabekiedd - ustanignojstijenci nemaju murein; tu npr. pripadaju termofine (podnose _ 4. carstvo~ Arhebakterije ekstremno visoke temperature) i halofilne (podnose visoke koncentracie sol) 5 bakterie 2 jednostanigni prokariotski organizmi 8 2. carstvo ~ Eubakterije - to su prave bakterije (u staniénoj stijenci imaju murein), modrozelene alge = {cijanobakterije) i mikoplazme 3 Sereyo= Provoke * + jednostaniéni i visestanitni eukariotski organizmi jednostavne grade. Protisti vstvo = + heterotrofni eukariotski organizmi koji uzimaju gotove organske spojeve ine vrée | E A carstvo ~ Give fotosintezu 2 ~ autotrof’eukariotski orgentmi koji procesom fotosinteze pomnaéu Sunéeve | S ps carenvo Bae energije pretvaraju anorganske molekule u organske_ 6. carstvo - Zivotinje heterotrofni eukariotski organizmi koji se hrane drugim organizmima iz okoliga Zadatci za vjezbu 4. (2018. ) (© 1.) Koji je od navedenth znanstvenika 5.(2017,) (84) U kojemu su od navedenih nizova prediotio binarnu nomenklaturu kao temeljimenovanja i organizaciskerazin jedne stance poredane od najmanje sistematizianja tivoga svijeta? prema najvecoj? A. Carl Linne 8. Emest Haeckel ‘A. aminokiselina— ugk protein — mitohondrij~ sperm} Louis Pasteur . Theodor Schwann B. protein — aminokiselina — ugk spermij - mitohondri . spermij - mitohondrij— uglik ~ aminokiselina - protein (2017, (85, U kojemu geod navedenihstutajeva 2. (2017,) 5.) U kojem i" D. ugliik - aminokiselina — protein - mitohondrlj — spermi znanstvenici dodijeliti dvjema jedinkama isti naziv, npr. Brassica oleracea L? ‘A. ako imaju vei brojslinih obiliexja B. ako se medusobno mogu razmnozavati C. ako pripadajuistomu carstvu fivoga svijeta = D. ako su rasprostranjene na istome stanistu S. 6. (2020. U kojemu susledu ispravno navedene P?., organizacijske razine od jednostavnije razine prema 2, slozenjojaaini2 "ZA lipid —siva tvar - neuron ~mozak 58. hemoglobin ~ ertrocit—slezena —krv C.DNA=mitohondri~ epitelna stanica—kota % 3. (2016,) (& 2.) Kojaje od navedenih tvorba isp\t® | D- protein -misi¢— migiéna stanica ~ ruka najobubvatijarazina organizacie udskoga tela?“ /=P Akola B. jezgrica 7. (2020.) U kojemu su slijedu ispravno navedene €.ljerda lojnica D. epitena stanica ‘organizaciskerazine ivoga sijeta od jednostavnie azine prema slozenijoj razini? 4. (2018. ) (3, Kojoj od navedenih organizacliskihrazina A. alge~ glia ~liaj ~ tundra pripada gomoli? 8, maslatak-—rojpéela~lvada ~ stepa A.organelu 8. organ bakterie ~ detelina ~3uma ~ savana c.tkivu D. organskomu sustavu D. tratingica ~ bumbar — painjak -taiga Istragivanja u biologiji Istrativanja u biologiji mogu biti struéna i znanstvena. ‘Struzno istrativanie teme\ji se na veé poznatim éinjenicama, metodama | opazanjima, provjerava poznate podatke. Njime se bave struénjaci za odredena podruzja, npr. lijeénici mjere koliéinu Se¢era u krvi, mikrobiolozi utvrduju koliginu bakterlja u miijeku, kemijski tehnigari analiziraju kemijski sastav vode itd Zivanje primjenjuje znanstvene metode i nastojiri Siti neke nove probleme, doti do novih rezultata. chloe lakes pute de wspjtha. Uy naa pomed bite manje tithe.» ten jolla ‘TRINOM d.o.0.:? pripreme za dréavny maturu i prijemne ispite TRIN ‘ ines hasta emeatieaeste Postupe|istrativanjaimaju nekoliko osnovnih dijelova 1. Postavjane pitanja (na temeljy ananja iskustava, znanstverik postavjapitanje na koje je nosy dati odgovortijekom exten tana (a temel ana ; Postal pani na koe panda odvo h istrativanal Prikupljanje podatakaie manstvene literature Postaulianiehipoteze (pretpostavke) Provjeravanje hipoteze {izvodenje pokusa u prirodi i/ ili laboratoriju) Analza i sttistigka obrada dobivenih podataka Pisanje manstwenog rada De je cine im uvjetima (npr. temperatura), Bilo koje mjerenje mora se provesti nekoliko puta, uvijek je potrebno imati i kontrolnu skupinu (npr. Zivotinja ili uzoraka). Vaino je razlikovati zavisne | nezavisne varijable u pokusu. Nezavisna varijabla je ona koju istradivat (ill priroda) mode mijenjati. Zavisna varijabla je ona koja se mijenja pod utjecajem Pokusi se moraju provoditiu kontr nezavisne varijabe (ovsi o nezavisnoj varijabi. Nezavisnom varjablom objasnjava se promjena zavsne variable. Primer: mier se povezanost koncentracie alkohole u kriiprometnih nesreéa, ‘Nezavisna varijabla = koncentracija alkohola, Zavisna varijabla = broj nesre¢a, Isto tako, uuljek treba procijenti primjerenost i nanstvenu ispravnost metoda koje ce se primijnit uistrazivanjima. Ne smije se zanemaritini etitke probleme u bioloSkim istrativanjima. U radu saZivotinjama treba postupativ skiadu s medunarodnim propisima I propisima Europske unile. Znanstven! rad sadrii sljedece dijelove: nastov, imena autora élanka, sazetak, uvod, materijale i metode rada, rezultate, raspravu, zakijueke i popis literature, Rezultate istrativanja znanstvenici objavijuju u obliku znanstvenih radova u znanstvenim Zasopisima. Napredak znanosti potinje u 16. 117. stoljeéu, Mnogi znanstvenici pridonijeli su razvoju biologije. Na kraju teksta ove skripte nalazi se tablica s popisom znanstvenika zasluénih za znatajnija otkri¢a u biologi Zadatci za vjezbu 8. (2021,) Laboratoriskim pokusom na bij vodenoj kugi 9, (2020. j) Uzenic su ieveli pokus kojim su dokazali krutenje istrativano je kako udaljenostievora svjetlostiutjete na (CO u ekosustavima, Jedan je uéenik upuhivao 2rak kroz brzinu odvijanja procesa fotosinteze pri istoj temperaturi. slaméicu u dvije epruvete s vodom izlodene svjetiosti. U Kao pokazateljintenziteta fotosinteze mjeren je bro} jednu je uronjena biljka vadena kuga (Elodea sp.). U obje rmjehuriéa nastalih u vodi tijekom jedne minute. Pozorno ‘epruvete dodan je indikator fenol-crveno koji je ervene promotrte tablicu u kojoj su prikazani rezultat opisanog boje, au prisutnosti COs potut. pokusa, ‘epruveta 1 epruveta2 udaljenost izvora ‘oda, upuhan zrak, svjetlosti cm) 100 | 420 | 150 | 480 | 200 Se indikator, bila vodena broj mjehuriéa (min) | 160 | 110 | 60 | 40 | 20 kuga a) Prikatiterezultateliniskim dijagramom na prilodeno) slic. ; . a) Obje eoruvete ostavijene su da stoje 40 minuta nakon Na objema asia oxaéte variable merne jens fea su ota’ reat Koj boje otopina vepruveti 2? psivanjem uprane pravokutik, Veda Jednom reénicom abjasnit seo gover overdue ‘varijable prikabite na os, anezav i ‘objasnjenje s metabolizmom alge. a Boja otopine: SS * if | ‘Objainjenje: 60 t Eo ° hettte +b) Kako poveéanje gusto¢e populacije vodene kuge utjete = Het na promjenu pH-vrjednosti jezerske vode? ° TEESE | 410, (2020.) Agronomi su istrativali potroSnju kisika dviju « Teh sorta penice pri razittim temperaturama. U o HEE postavijenome pokusu zma pSenice obiju sorta Kiljala su na » | ! vlaknim papirnatim rugnicima u stim uvjetima. Nakon Sto su ° pe EeepeerepSieere rei bilike isljale, mjerena je potrosnia kisika sorta Ai Ba o © © 00 iw se ww a0 rm | temperaturama7°C/17 “Cu vremenskim intervalima od 20, 40, 60 80 minuta, Pozorno promotrite rezultate istradivanja navedene u b) Koja je varijabla u opisanome pokusu kontrola? teblic. ‘) Koji zakijuéak motete izvesti iz opisanoga pokusa? Nena lakes pote do wap, Up wae pomed bit & mane Whe.» crn tla TRIN wn -trinem. hr TRINOM 4.0.0. pripreme za dréoyn metury | priemne spite URED I NASTAVA: Strejorsa cesta 24, Zagreb ‘TEL, O1/ 6672 404, 65M: 095 1333 333 cian vom Feo pine Ot ie race | ae temperatura [maxon | nakon | nakon | nakon Uo [ura [Unga [ea rw evel cc 20 | a | 60 | 20 — aie min min min min | 4 : so sora [01 [02 [033 [05 2 ae ps es [oe sorta A os | as [24 | 32 2 Ee sora | 7 1 [4s [29 | 36 . Tbe pets f+] e sora | a7 | a4 [25 | 4 [52 ‘) Koja je zavisna varijabla u opisenome pokusu? 2) Sto je nezavisna varijablau opisanome istrativanju? Jednom regenicom objasite odgovor, Nezavisnavariabla:, b) Napisite izraz (formulu) za izraéun prosjeéne potrosnje kistka po minuti za sortu B pri 17 ‘C tijekom 60 minuta koristedi se podatcima iz table. ‘) Koji je zakljutak istrazivanja s obzirom na povezanost Intenziteta metabolizma sorte 8 itemperature? Objasnjenie: b) Kako je u opisanome Istrativanju oznagen kontrolni uzorak i koja je njegova uloga u tome istrativanju? Kontralni uzorak oznaéen Uloga kontrolnoga uzorka: 11, (2020. ) Agronomi su istrazival potrofnju kisika dviju sorta penice pri razltitim tempe-aturama. U postavljenome pokusu zrna p8enice obiju sorta kljala su na vlainim papirnatim ruénicima u istim uyjetima. Nakon Sto su biljke iskijale, mjerena je potrosnja kisika sorta Ai Bna ‘temperaturama 7 °Ci 17°C u vremenskim intervalima od 20, 40, 60 80 minuta. Pozorno promotrite rezultate istrativanja navedene u tablicl ©) Najutinkovitijl antibiotik koriSten je nekoliko godina za lijegenje oboljelih osoba. Nakon pet godina znanstvenici su ponovill isto istrazivanje sa svjetim uzorkom bakterija iste vrste. Pokazalo se da je djelovanje istoga antibiotika znaéajno loije nego u prvome istrazivanju, tj bakterije su postale otpornije na njegovo djelovanje. Uzroci koji dovode do otpornosti bakterija na antibiotike su brojni, no medu njima su i postupci oboljelih koji su neredovito i nedostatno uzimall antibiotik. Objasnite kako je nepravilno korigtenje antibiotika ucinilo svjeze sojeve bakterija €. coli otpornima na koristeni antibiotik. = potrofnia , (mi Jedink? | temperatura | nakon | nakon | nakon | nakon pienice ro) 20 | 40 | 60 | 80 mmin_| min | min_| min sora | 7 01_|02 [033 | 05 sotaa[ a7 | os | 15 | 24 | 32 sorts | 7 1 [19 [2s [36 sortap | a7 aa fpas [4 [sa 4) Navedite jedan kontrolirani uvjet u opisanome pokusu. 'b) Napitite izaz (formulu) za araéun prosjetne patroinje kisika po minuti za sortu pSenice A na 17 *Ctijekom prvih 40 minuta koristeti se podatcima iz tablice. ©) Koji je zakljuéak istrativanja s oazirom na usporedbu rezultata 2a sorte A1B pri7 °C? 12. (2019. ) (@ 6.) Kako bi utvrdill koji je od triju novih ntibiotikanajuéinkovtiju suzbijanju infekcije bakterijom E. col, znanstvenici su provellistratvanje. Na pet hranjivih podloga nasadil su bakterjuE. colina svaku su podlogu stavil Geir jednaka papieata diska. Disk 1 natopljen je ‘otopinom antibiatika A, disk 2 otepinom antbiotka B, a disk 3 otopinom antbiotka C. Ceturti isk natopljen je samo ‘otapalom. Sve pripremljene posloge stavliene su u inkubator na 37 °C tijekom 48 sat. Nakon toga izmjerene su zone inhibicje rasta bakterija oko diskova Pozorno promotrte rezutate istrativanja prikazane u tabi Tablica: Velicine zona inhibcie rasta bakterie E. coi oko isptivanih antbiotika 413, (2019,) (3 7,) Uzenici su odluilispitati antibakterisko djelovanje eteriénih ulja eukaliptusa, limuna, origana i timijana. Pripremili su hranjive podloge na koje su nasadi bakteries tipkounice jednoga ratunala. Na tako pripremijene bakterijske kulture nanosili su istodobno wzorke svih Zetriju eteritnih ulja te vodu. Ukupno su pripremil po pet seria uzoraka za svaku od sliededih koncentracija eterignih ulja: 50 %, 75 % | 100%. U tablicl su prikazani rezultatistrafivanja, Tablica: Srednja vrijednost promjera zona inhibicije oko a) Koja je varijabla u opisanome istraZivanju zavisna? Jednom reéenicom objasnite odgovor. Zavisna varijabla jest Objasnjenie Nea laos puta do wipjthe, Us wate pomed bit ce manje Kika.» TRINH ew. too. ‘TRINOM d0.0.© prpreme 22 detavnu motu pijenne iit [URED i NASTAVA: Strojora ceste 24, Zegreb TEL, O1/ 6672 404, GSM: 095 1935 338 tvjete, osim Sto je pokusna skupina hranjena mijevenim 3) Zbog éega jena jednu bakterijsku kulturu svake serije dodavana voda? kukuruzom tretiranim pesticidima, a kontrolna mljevenim, kukuruzom iz ekologkoge uzgoja. Rezultat istrazivanja ppokazall su da je 50 % piliéa iz pokusne skupine imalo )Hipoteza opisanoga istrativanja glasila je: Sto je veca koncentracija otopine eteriénoga ulja,irazenij je njegovo “antibokterisko djelovanje. Je hipoteza u potpunosti potvrdena provedenim istralivanjem? Jednom re¥enicom objasnite odgovor tako da ga potkriepite rezultatima i tablice kancerogene stanice jetre, a pili su zdrave stanice jetre. kontroine skupine imali a) Jeli pokus potvrdio poéetnu pretpostavku? Jednom retenicom objasnite odgovor. 'b) U kojem ée dijelu svojega znanstvenog élanka Marko i 14,2018, (@ .) Marko Wan pretpostavil su da kukuruz koji sadrdava pesticide nije Stetan 2a zara pia, Proveli Su istradivanje sa 100 pili¢a zajednitkoga podrijetia i jednake dobi koje su podijelili u dvije skupine, pokusnu i kontrolnu, “Tyekom istratvanja obje su skupie imal iste Hvotne Ivan navesti udjele kanceragenih stanica u jet pliéa? €) Na koji e nagin Marko i Ivan utvrditi vierodostojnost svojih rezultata? Citologija je grana biologije u okviru koje znanstvenici prougavaju stani Pritom se koriste raziéitim metodama, a najvainija je metoda MIKROSKOPIRANJA, 1, MIKROSKOPIRANJE ‘Mikroskop je optitk’ instrument 2a povetanje slike predmeta koji su nevidljvigolim okom. Svaki mikroskop ima dvije vane osobine: moé poveéanja slike predmeta i moé razlutivanja ili razdvajanja dviju bliskih struktura, Razlikujemo dva osnovna tipa mikroskopa: svjetlosni i elektronski mikroskop. SVJETLOSNI (OPTICK!) MIKROSKOP + za osvietavanjepreparata koristsjetiost(danje sti il fruljy) + mo€ uveéanasike predmeta nos + mo¢ alutvana @aaa vi sruktura iano (mikrometara) ue hr (beta) Slika 1.4. Dijelovi mikroskopa Dijelovi mikroskopa (si. 1.1.) s a) optiéki (lege mikroskopa) * leéa objektiva (okrenut prema objektu ~ stvara povecanu sliku predmeta}, « le€a okulara (okrenut prema oku ~ dodatno poveéava siiku predmeta) * kondenzor (nalazi se ispod stoli¢a) koji skuplia i usmjerava zrake svjetlosti prema objektu ~ to je ustvari zrcalo (s ravnim i/li konkavnim staklom) ) mehanigki * stalak * stolié « iris il zason s pomoéu kojeg prilagodavamo jatinu svjetla Tame ELEKTRONSKI MIKROSKOP Otkriven je 1933. a temelju otkriéa L. V. de Brogliea ~ vaine prirode elektrona).. Umjesto vidliive svjetlosti i optitkih leéa koristi snop elektrona koji ine ‘pa je mo¢ razluéivanja elektronskog. mikroskopa puno veca nego u svjetlosnom mikroskopu i znosi@ZB08) Ji ranometra elton mieoskop ima moe poveéanja stk od nekotio SENSES BIRSD co ufarena volframava nit {to je le€a mikroskopa je Jektromagn Slika predmeta promatra se na fiuorescentnom zaslonu ili ekranu ratunale. Elektronskim mikroskopom mogu se peomatrat prepara! debi inc, 2 pripremu takvih preparata potrebno je thapanle tancauumjetne mole! rezanjeprecizrim instrumentom Uitremirotmom. Postoje tr tipa elektronskog mikroskopa: Nem leg pote do enpjehe Uy nee pomed (i & mange Uo.» a Lara, oe ra © pokretn row obetva revolver ARETE (Te, ko omoueuie # tubus-cjev promatranje(@nutafnjestrukture | ‘© veliki vijak (makrovijak) za grubo podeSavanje slike stanice, 5 mall iak (mikroviak 2 2oSravenjesike b SEM), ol skei reparata | oblikuje siku otkrivajuéi Ukupno povetanje mikroskopa jednako je umnosku povecania le¢e objektiva i lektrone kof! se odbijaju od povrsine reparat (aobies hadi lakSeg mikoskopiranjastanice se bole, najed¢e EERE |(eeziomi satokaiminomszs bot. t ost ska predmeta korst se imerais q oft objektiv (uranja se kaplj jase stavija na pokromno stakalce). Smaguae prOMaT ETE Postoj vide tipova svjtlosnit mikroskopa "stoma umoleulama. fazno kontrastni, polarizacisk i fluorescentni mikroskop. Svojstvo ‘Svjetlosni mikroskop Elektronski mikroskop Preparat iv nije tiv Moé povetanja do 3000 puta mnekoiko stotina tsuéa puta ‘Moé razlutivanja 02-04 um 02-05 nm Izvor svjetosti Zarula (zrake svietiost| | snop elektrona (lavor eleKirona je ufarena nit vaframa) ete optithe elektromagnet_— Razlkxovanje (kontrastiranje] Gijelova unutar stanice bojenje preparats bojame | (Si SsoaatasaiisiesanmeEDy Debljina preparata debi preparat Jako tanak preparat (0,1 nm) Promatranje slike gledanjem umikroskop | na zaslonu ratunala 2. KULTURA STANICA, n, Omoguéava proutavanje stanica (AVI - izvan organiama, u sterinim uvjetima. U tu svrhu veil se nasadivanjé Buica ne cdgovarajucehranve podloge na kolima stance rast dle se. Ta se metodo kort u pr‘zvedrgBROaB606) HA) az zg] vie rola dn stale tak se np. dba UME Bo} doze ance opranden = ednstven et pjedne te sas, Tata npr, robles ota itu Ped ok 50 uta FR eco pooped boreal a dobvane bith sania ber vn blest genet modifcranih bike, Poéetna bealéna masa Koja nastajenaziva se RALUS) Kako se, nakon nasadivanja, stanice dijele ijeli je buduéi organizam geneti¢ki Identi¢an onoj stanici od koje je veo lvapoteo, 3. STANIENO FRAKCIONIRANJE. "oe poss ESAS vo tee ree v rioters ira tena ovs 0 {atin pojedinh agente Cenefuge fe retrementakejeme etna venom velke brane tale rerévojentcrganel Najtee su jezgre, potom mitohondrijipa lizosomi, centrioli, endoplazmatski retikulum i ribosomi 4, AUTORADIOGRAFUA, To je metoda kojom se’ stanici s pomotu ugradnje jl cemitiraju zravenje 1a fotografskoj emulaij, Ovorn metodom mogu se pratit stanicl (npr. raspored te&kih metala u bilci, put hrane od korijena do lista, udvostrugavanje DNA u jezgri, ugradnja ugliénog dioksida u molekule Se€era tijekom fotosinteze id 5. PROTOCNA CITOMETRUA To je metods kojom se ocredye(Bfa Melisa BbiK Manic) prautnost Fazhih pigment lifaae Sanienog GRUBB U postupku se koristi protok stanica u odgovaraju¢oj otopini kroz tanku kapilaru uz koje su postavijene laserske zrake | detektor. 6. SEKVENCIRANE Metoda odredivanja IJB@A)RUREBHE® u odsjezku molekule ONA, 7. ELEKTROFOREZA Metoda{ Fat ajanjalGHSJEGSKSTGIEKUIGDNA v geld SHAFSEBL pou elektréne struje 8. KROMATOGRAFIJA Fiaikalna metoda odjeljivanjay (npr. bilinh pigmenata); sastojci smjese rasporeduju se izmedu duju faza, od kojih je jedn: facionarna, npr. gl), a druga(BORFeth (Mpobiina, npr. tekuéa ili plinovita) Nena lag ota orpjtha Uy nade pomod Ut 2 manje tthe.» ere Zadatcl za vjezbu TRINOM d.o.0.<° prigreme ze defawru maturu i prijemne spite 8 URED i NASTAVA: Strojors TEL. O1 6672 404, GSM: 095 1933 33 124, Zaged 435, (2011, (29. . ‘A objektiv Pe aa Soa 0 Kota je vlna promatranogaikrorgeniama u mmikroskopa = C kondenzor vidoe ply kof njgove sara (cana) vena prikazanoga na sic D.zrcalo um? larazite rezultat uum, Senteniovona? Cena) ee 'b) Koja je uloga dijela mikroskopa oznaéenoga slovom A? 16. (2017.) (%" 10.) Koji se od navedenih dijelova biljne stanice mote vidjet svjetlosnim mikroskopom? ‘esta virusa veligina virusa A bosom B. kloroplast virus svinjske gripe OAum C.staniéna membrana D. endoplazmatski retikulum rinovirus 30 nm 17, (2019,) (! 11.) Kola je od navedenih metoda omoguéila rus moneléne best duane og nm Jednostavniji | br2i uzgoj borova izsomatskih stanica? bakteriofag 12 2-20 ym A. kalemijenje 8. izoliranje DNA, pandoravirus tum] . kultura tkiva istanica _D. proizvodnja matinih stanica a) Kojije od navedenih virusa nave 18, (2020. ) Pozorno promotrite siku na kojoj je prikazan svjetlosni mikroskop kori8ten za promatranje mikroorganizama prikazanih u vidnome polju. 'b) Koliko iznosi poveéanje mikroskopa na kojemu je sika promatranog rinovirusa bila veligine 9 mm? Dodatni zadatei 1. @ 13.) LECA ELEKTRONSKOG MIKROSKOPA JE: 3, (@ 12.) ZA STANIENO FRAKCIONIRANJE UPOTRUEBIT ‘A-katoda B. anoda C.elektromagnet ¢emo: Dielektroda E.staklena ‘A-centrifugu B. elektronski mikroskop C. svjetlosni mikroskop —_D. kulturu satnica, Paaanene elektronski mikroskop je najbolji izbor za E. radioizotope proutavanje: ‘A povrsine five stanice ae 114.) MRTVU STANICU PRVIJE UOtiO: B, stanice u pokretu_ R. Hook B, Schleiden C. Schwann C. povrsine fiksirane stanice "Ry | D.A.v. Leeuwenhoek —E, Virchow Iitittarnrestnactere yes 3 E.unutarne stulture fisicane stanice ale), 5 Aire peace ec oes SG, . Virchow schwann %, Mey“ | di prown E Monod "2 isp 1.2. KEMUSKI SASTAV ZIVIH BICA Dosad su otkrivena 92 kemijska elementa koja se nalaze u prirodi Oni kojilzgradujuiva | { Gotovo 95 % mase vetine organizama Gine Kisk, ugk vodlki du8ik. | [U nedivo} prirodi biéa zovu se BIOGEN! || tisikje utjelu Zovjeka zastupljen sa 65 %; osnovni je sastojak | | naastuplenij su: ‘elementi. Ima ih 12. vode i organskih molekula | potreban je za dobivanje energije. > kisik, To su: © Ugliik je zastuplien s 18,5 % i sastojak je svih organskih molekula, > silicij, > uelik(C), # Vodik je zastuplien s 9,5 % I sastojak je vode | organskih > alumini, > vodik (H), molekula. > ieljezo, > dutik(N), + Dusik je zastupljen s 3,396’ sastojak je proteina inukleinskin > nate, > kisik (0), Kiselina. > kali > sumpor (5), + Fale je zastuplien 5 15 % te iagraduje kostlizube, apotrebanje || > kelei- & fosfor (P), | iza kontrakciju misiéa, Zivu i nezivu prirodu > kali (K), + Fosfor je zastupljen s 1 % — osnovni je sastojak nukleinskih ingraduju isti kemijski > magnezij (Mg), | kiselina, a vazan je i za prijenos energije. element, ali s razligitom > kalelj (Ca), '* Ostali elementi nalaze se u Sivom organizmu u tragovima (npr. zastupljenodéu. Kisik je > klor (Cl, || trom, jod, mangan, cinki dr najzastuplienii kemis > natrij (Na), | element i u Zivoj iu netivoj > Feljezo (Fe) | prirodi. Nea lag pute ha wipjthe, Uy rain pomed Uk de manje Tike.» side we palcogy TRINOM d.o.0.® pripreme 20 drawn maturiprijemne spite TRIN 5 nob stave Sosa ceten eet A) ANORGANSKI SPOJEVI Najvatniji anorganski spojevi v stanici su voda, kiseline, soll Iuzine i mineral 1. YODA Voda je najvainiji anorganski spo) u prirodi; izgraduje sva Ziva bia — u citoplazmi pojedinih stanica ima je od 65 do 99 %. Prvioblicl sivota na Zemji natal su u vod, jer je ona fevrstan medi za medudjetovane atoma | molekula.Zato se voda naziva kolijevkom Zivota. Voda je dipsina molekula. Medusobno se molekule vode 1a; pojava se naziva ide (sl. 1.2.), Nastaje kada je Kapilarnost omogucuje kretanje vode uvis u uskoj staklenoj cjevéici. Na isti se natin voda ,penje uzbrdo" (od korijena prema listu) kroz provodne Zile bike, Voda Je odléno otapslo, HIDROFILNE tvar navlaée na sebe vodu | u njoj se dobro otapaju Suprotno tome, HIDROFOBNE.nepolarne molekule, odbijaju vodu i u njoj se NE otepaju. Voda ima visoko vrelte, nisko ledfte, visoki topline kapactet | (spore se zagrava had o aa), visok latentnu HI Sika 1. Mook vod povezu 8 toplinu (npr. tjekom mojenia), a najvedu gustoéu dates lea vodovn ezaa Kota ima pri 4 °C (anomalija vode). Led ima manju gustocu ‘Slika 1.2. Kepllamost omoguéava ——. od vode | zato pliva na vodi. To je vatno 2a fmtanjorvede te dole) doveel odrdavanje vote Uvodilznad cole suledene naiage bie) suprmn od se le, (rieke jezere, mora} ‘Svojstvo vode je i POVRSINSKA NAPETOST (sl 1.3.). Na granici sa zrakom molekule vode pravilno se orijentirajte se gin! kao da je voda prevutena tankom opnom koja omoguéue hodanje Kukaca na povSiniezera ili plutanje sta 2. KISELINE | LUZINE EBD <0 vote ravade va ws pina (OH REN nat vec once ee ED ee cere scion GERI. vorcenaca ona volta uotopninafava se kao pH vilednost. i fe mraz lselost i luPraostneke otopne. Yodene tein mount weno o40 do 6 ABIES 140 So). sta voda ima pH wicns ‘ati da je nevtrina otopna.Telesne tekueine maju pH mes uGTSD> Porastkoncentracije ona vodka kr natva sei388(QH770) a smanjene (BBIMB) akalor, Sto mote BR epasno za judsko sve BS SEIMABHIS Boe ret We reste ng rove atm ie sudlelie u probavi Kisele Se imaju pH vilearost pod 56 Sto je poslelcasputtanjaepsnihplnove sutomabia | Induststh poston atmosferu. 3.sou Kiseline | soll (anorganske tverl) uw stanicl se razlatu (esociraju) na tone, @BERMRE IKATIONE) | GEGSRIVRENANIGNED U sastavu biolo&kih molekula nalaze se i, npr., Zeljez0 u hemoglobinu, magnezij u klorofilu, sumpor u bjelancevinama, 4, MINERALL To su anorganske tvari i Zesto se nazivaju i mikroelement jer su u organizmu potrebni u vrlo malim kolitinama. Za prehranu éovjeka vaino je oko 18 minerala, Ugraduju se u stanice, jelesne tekuéine, kosti, ube ili u juSture zivotinjskih organizama, Za rast i razvo} kostiju i zuba neophodni su kakij, fosfor, magnezij i bor; za stvaranje hemoglobina u eritrocitima krvi Covjeka neophodno je Zeljezo; ‘apravian dats ptrinis jo manga k, Zadatci za vjezbu 1. (2016.) (68 1.) Sto molekulama vode omoguéuje C. povrsinska napetost D. kapilarnost vode prianjanje o staniéne stijenke stanica ksilema u provodnim Hama time je olakSan uzlazni tok vode kroz bilku? 3. (2020. j) Koje svojstvo vode leravno utjege na regulaciju tielesne topline znojenjem? — peacheal A latentna toplina isparavanjavode_ @S\P Me. 8. povisnskanapetostvede yo, 2. (2014) (@ 2) U podrutjima uz morsku obalu sezonske C kapilarmost vode ay, % temperaturne promjene nisu nagle kao u kontinentalnim . anomaiavode oso § dljelovima. Koje je od navederih svojstava vode odgovorno % he hp za tu pojavu? e A anomalla vode B. toplinski kapacitet 2e ispit® Nena lah pote do wap, Uy nate pomed Ut te mane tie.» TRINGH % wn. tino. “TRINOM d.0.0.« pripreme 20 dtr matura i prijenne pte URED i NASTAVA: Strojarska cesta 24, Zegreb TEL. O1/ 6672 404, GSM: 095 1332 353 4, (2020. j) Koji od navedenih procesa omogucuju priviaéne sile medu molekulama vode te priviagne sile medu ‘molekulama vade i drugim hidrofllnim molekulama? ‘A difualja soli u korljenove dlatice 8. otapanje CO, u stromi kloroplasta jodizanje vode u ksllemskome tkivu stabliike ‘odr¥avanje pH-vrjednosti u citoplazmi stanica lista 5, (2020.) Ribiti esto tijekom zime mjestimiéno probijaju sloj leda nastao na povrSini ribnjaka. Koje se od navedenih svojstava povetava u vod ribnjaka opisznim postupkom? A.salinitet B. temperatura C. pHvrijednost D. koncentracija kisika 6. (2019. }) (&" 4.) Koja od navedenih tvrdnja totno opisuje povezanost rasporeda molekula u ledu s njegovom ulogom iaolatora? A. Velike Supliine medu molekulama vode i njthovo spore tltranje pogoduju zadravanju zraka time spretavaju daljnje Dodatni zadatci 11, (@' 19.) S OBZIROM NA %, U STANICI IMA NAIVISE: ‘A. masti B. bjelangevina C. ugliikohidrata D.vode E. nukleinskih kiselina 2. (6 23.) VODA JE U STANICAMA NAJZASTUPLIENUI: A. element B.ion Corgan sj Diplln @onoreansi spo} 3. (68 20.) STO NUE OSOBINA VODE: A-koheziia _B. kapilarnost palo 2a lipide D. adhe E, povrSinska napetost hladenje dub sljeva vod B,Velce Spline medu molekulama vode i nihove bro tiranje omogucuu stalnuizmenu aka famed eda aimostere Sime spretavaju Mladenjevode ipod ede. Male Supine med molekslama vode | njhovo sporo tivanje tiskuju rake ede fire ne dopustau hladromu atrosterskom zekuprodoru vod pod eda {Biivale supine med molekulama vode nihovo bro tirane stishuju aki eda dime pretavalu dotok Nadnoga ake u dublje sojeve vod 7.2018.) (@'11,) Zaba moze prezimitiu bari bez o8teéenja ‘organa jer njezina jetra priniskim temperaturama otpuita slukozu. Koja je uloga glukoze u procesu prezimijavanja taba? A. Smanjuje volumen tjelesnih stanica. B, Shigava temperature ledita tjelesnih tekudina. (@Povisule tielesnu temperaturu Zabe. D. Poveéava cirkulaciju tjelesnih tekuéina ‘4, (@ 15.) VODA SE SKRUCIVANJEM SIRI JER: u krutom stanju ima veéu gustou nego u tekuéem Given sansa mn ot tn ‘su vodikove veze medu molekulama nestabilnije i fenuatahen aera ‘su molekule vode u ledu blige jedna drugoj Qhecnive nave 5. (@ 24.) U ORGANIZMU IMA NAIVISE: ‘1.0, H, Fe, Mg B.0,5,G,.N 0.C,0,5,H EGO,NH €.C,0,5,P Osmotski odnosi_u stanici 1. Ako je stanica u fiziolosko} cotopini (0,9 % NaCl), ostaje nepromijenjens, tj. jednaka koliéina vode ulaziiizlazi iz stanice. 2. Ako je stanica u koja} je koncentraci vods proceso I aia usstanicu | pove¢avati jo volumen pa stanica bush puca 3. Ako je stanica u HIPERTONICNOJ OTOPINL u kojoj je koncentracija stanica r stanice pa se stanica smanjuje i voda izlazi tz (1.4) smeiura siika 1.4, fect u otopinama razlisite koncentracije BILINE STANICE u (koncentriranoj) otopini gube vodu tj. vodayialaahzcitoplazme I vakuole pa se njihova membrana i protoplast (protoplazma ‘se pojava naziva pauls Ponovnim dodatkom vode (vod ulazi u stanicu) stanica poprima prvobitan oblik. Ovaj se proces naziva déplaaimolias! Nema las pte do espjtha. Uy nate pomed Ut de masje Mike.» TRISH W_y slanina sijonka 4 =| membrana valuoie - vakuola [A — moran hipotonino lnotonéne perforin rnabubrena stanica noraina stanicaplazmoliza Dedatak vode - D=PLAZMOLIZA| ‘Slika 1.6. Billa stanica u otopinama razlite koncentracie osmoza Osmoza je proce merbrane iu otopina kro: ‘membranu. Pore na membrari dopustaju prolaz samo molekula otapala TRINOM d.0.0.© pripreme 2a debe matin prjemne spite URED i NASTAVA: Strojarska cesta 24, Zagreb TEL. O1/ 6672 404, 65M: 095 1333 333, Plazmoliza i deplazmoliza odvijaju se bez opasnosti a stanicu, ali kada je stanica due plazmolizirana, t. vakuola | bere onsen oe ube Blin stance koe imau vst staniénu stenku u hipotonignoj (slabije koncentriranoj) otopini ill uw Eistoj destiliranoj vodi neée se raspuknuti, nego. veda arti ustnic, u nima ce séOVe pS oj ce ajelovatnacellomne stjenke dase Pascanv. ‘ 1, odnosno difuzija kroz polupropusnu j,alf nei molekula otopljene tvari U procesu osmoze molekule otapala kre¢u s Otopljene molekul koji pokreée molekule vode da roces izjednacavanja tlaka traje dok ne nastupi ravnoté ‘it motekula. DUAUIZA, Dijaliza je proce: od dijalize se NEWOsTenerEii=n) Zadatci za vjezbu 8. (2019.) (8 3,)Koje je od navedenih obiljetja zajednigko procesima difuzje i osmoze? A. Zbivalu se ber utroska energie. B. Dogadaju se samo u fivim sanicama, C.Zahtijevajutransportne proceine u membran. D. Cestice se kreéu suprotno gradijentu koncentracie 9. (2013.) (8 13,) Sto ée se dogodit s pap dospie u hipertoniénu otopinu? 30 ulazit u stanicu paputice. DiMA uot ex thocene vse C. Smanjit ée se volumen paputice. D. Poveéat ée se volumen paputice. “com ako 10. (2016,) (2 12.) Pri proizvodnji préuta svinjski se but soli te se tim postupkom meso Stiti od kvarenja. Kako soljenje utjege na bakterije koje se nalaze na povrSini svinjskog uta? A. voda difuziom izlazi iz bakterije 8B. zapotinje osmoza iz okoliga u bakteriju C. minerali iz okoliga ulaze u bakteriju D. citoplazma bakterije zbog difuzije postaje hipotonigna 11. (2019. j) (58 5.) Koja je posjedica stavijanja slatkovodne ribe u akvarij s morskom vodom? ‘A. ulazak solu stanice ribe i boranje stanica B. gubitak vode osmozom i zatajivanje organa ‘C. gufenje ribe uslijed nemogucnosti difuzije plinova D. pojatan rad bubrega kako bi se ilutila suvigna voda 12. (2016.) (%" 8,) Na slici A. grikazana je Bivotinjska stanica stavljena u hipotoniénu otopiny, a na slici B, prikazana je Ista xt meio ore te elie orp eh ga ufo sera al (ovisno o velitinitih molekula i veligini pora na membrani). Molekule put stanica 10 minuta kasni vremenu? Koji se proces dogadao u tome ‘A. difuzija otapala kroz polupropusnu membranu w stanicu

    You might also like