You are on page 1of 1

Tema:“ Život u okupiranoj Jugoslaviji“

Uvod: Već nako prvih bačenih bombi u ranu zoru 06.04.1941 god na Beograd i ostale veće gradove širom
Jugoslavije, u životima građana više ništa nije bilo isto….
Život u gradu ( deficit namirnica, skloništa, racije), život na selu(borba za hranu, skrivanje izbeglica iz NDH,
KiM, Slovenije, čestastradanja od vojse koja je tuda prolazila.
Odmazde- 100 za 1 ubijenog Nemca i 50 za ranjenog .To je postojalo samo kod nas kao odgovor za ustanke i
pruženi otpor okupatoru. Pr. Kragujevac( Šumarice), Kraljevo, Novosadska racija, racija u Južnoj Bačkoj…
Logori:formirani su širom zemlje, u Beogradu su postojala tri na Sajmištu, Banjici i Autokomand gde su
hapšeni , mučeni Jevreji, Romi, Srbi kao i politički protivnici ne istomišljenici i pripadnici otpora.Neki od
logora u Srbiji : Niš , Šabac..
Nacisti su sprovodili politiku „ konačnog rešenja“tj genocid prema Jevrejima. Postojale su i takozvane pokretne
gasne komore Dušegupka gde su na svirep način gušenjem izduvnih gasova ubijani Jevreji. Život se u
okupiranoj Jugoslavijine- samo na relaciji selo grad, veći po područjimau zavisnosti od položaja i
politike..Najveće civilne žrtve progona u NDH su bili Jevreji, Romi, Srbi, i naravno pripadnici otpora, civili
Srbi su pokrštavani, maltretirani, ubijani nisu smeli da učestvuju u političkom, kulturnom i javnom životu.Imali
su obeležja na odeći.Mnogi su završili u logorima.
Najozloglašeniji logori su bili :Jasenovac, Stara Gradiška, Jadovo, Koprivica, Sisak, Kruščia kod Travnika i u
Jastrebarskom .Gde je pored Jevreja, Roma i Srba stradalo i na hiljade maloletne nedužne dece, žena , staraca .
Jugoslavija je u toku 2. Svetskog rata pretrpela velike ljudske i materjalne gubitke- izginulo je više od
1.000.000 ljudi, raseljeno preko 500.000 , nekoliko stotina hiljada odvedeno je na prinudni rad po logorima
širom Nemačke, Italije, Austrije, mnogma se sudbina nezna. Uništeno je i opljačkano veliko kulturno blago kao
i velike količine materjalnog dobra ( rude…)
Težnja okupatora :za svo vreme rata trudio se da prikaže da život normalno funkcioniše, radile su škole, Radio
je emitvao vesti i muziku(cenzurisanu), izlazile noovine( cenzurisane), radile su bolnice, prodavnice, noćni
klubovi, kafane, gradski prevoz.
Učesnici:učestvovalo je mnogo neprijateljskih divizija (Nemci, Italijani, Mađari..)zajedno sa kolaboristima u
zavisnosti od teritorije, činili su sve da uguše narodni otpor.Uprkos naporu , narod je odlučio da se bori i pruža
otpor, zahvaljujući saveznicima (Zapadnim i Rusima)uspeli smo da savladamo neprijatelja.
Zaključak:Nameće se pitanje šta su stanovnici mogli da učine u situaciji u kojoj su se našli? Nisu mogli mnogo
da biraju , mogli su da pružaju otpor na razne načine , budu posmatrači što je gotovo bilo nemoguće ili da
sarađuju sa okupatorom, za rad lične koristi da bi preživeli.
Na nama je da nikad ne zaboravimo šta se dogodilo.Da objektivno sagledavamo činjenicei gajimo sećanja na
sve stradale žrtve.Bilo da su stradali u boju, raciji ili logoru.Da damo sve od sebe da se ovako nešto više nikad
ne dogodi,koliko god je do nas.I da se nadamo da se ovolika i ovakva stradanja neće ponoviti.
Korišćeni izvori informacija :
Literatura: udžbenik Istorija za 8 razred Logos, Istoriska Enciklopedija-Mladinska Knjiga, Logori i sećanja u
NDH-grupa autora…
sajtovi: YouTube, Nacional history, nsmp,rs, beleške.com, RTS Planera, Vice
Autor : Andrej Kovačić 8/2

You might also like