Arhitektura plastiéne invencije maksimalno iskori- Sava moguénosti_novih materijala stvarajuéi po- sve nove oblike. Tisuéljetna vezanost arhitekture za odnos horizontale i vertikale, bez obzira na to koliko je on bio preobrazavan upotrebom sfernih oblika, tek u arhitekturi plastigne invencije defi nitivno se razrjeSuje. Moguénosti konstrukcije 0- slobadaju i zabitjeve funkcije i otvaraju ih prema novim, nepoznatim shvaéanjima 669 LE CORBUSIER: KAPELA NOTRE DAME u Ron- 690 champu, 1955. god. Konstrukciju gine vertikalni nosadi na koje nalijede Satorasti krov — vitoperna Kiuska. Nosaéi su ukljopljeni u masu zidova i pri vwrhu se vide jer se krov i zidovi ne spajajur 9b eat usta indantes om er. 3 je ne prelaze jedna u drugu, veé se samo pribling 24 vaju poverilu ulazima, Krov je iso tae @95 visna oblika. Individualnost svake pojedine, Ce, $96 uzrokuje nekoliko ginilaca. Kao prvo, to je ine dualni ritam koji je 2a zidov a Are Shien eho ys tan. Eo pons onda se mifajag OU aka renja. Krivulje se ne zatvaraju w see: afi ee potetne i zavrine totke kreta i = mal aeeaeee ay sae ieee me nic ti anes aided Reno Sorontorenih linens sean Snji i vanjski prostor. Osobitost komporicije je Kompon 240 fome Sto zgrada u cjelini sadr2i tradicionalnu 4 obu na unutragnje i vanjsko, ali nas svaki element ako ga Zelimo pratiti od potetka do kraja, u 51 30) individuainoj cjelovitosti izvodi iz unutrasnje a u vanjsko i obratno. } Kompoziciji cjetine nalazimo dva suprotna obli® 4). Zapadnii sjeveroistogni zid nosioci st Scanned with CamScannerje zaokrufivanja, obuhvaéanja prostora, i to pr Coy sebi samima, a zatim medusobnim odnosom. Jonni zid samo jednim dijelom nastavija taj dis- Tentinuirani tok obuhvaéanja, a zatim ga prekida bbacujudi se prema van, onemoguéujuéi tako da fe krufenje ponovi i potvrdujuci za cjelinu ono iio Sto je prisutno u svakom elementu — da se na i zavrsna to&ka ne podudaraju, Boéno o- Poranje i negacija obuhvaanja potvrdena je i ouorgo, kretanjem gornje granice — krova, koji fe od zapadne strane gdje je srastao sa zidom i tonuo u unutragnjost postupno uzdize, oslobada Zidova i usmjerava prema van. Individualiziranje elemenata od kojih se cjeli sastoji ima jo8 jednu posljedicu,a to je promjen- Jjivost Kompozicije ovisno o oéistu, iznutra ili iz- vana. Promjene su toliko znatne i bitne da se za Srako ofiste uspostavlja nova kompozicija, i to na nagelu visinskih uravnotezavanja ili suprotstavija- aja. oe 24 Scanned with CamScannerUnutrainji_ i vanjski prostor potpuno nju. Prozori pravokutnog oblika Kos? SU usjeteni u zidove tako da se Sire Prema unutra ubacujuéi svjetlost PO Put reflektora. Rasporedom oor Variranjem veligina, razmjera i Su usijecanja stvorena je reljefna kom” Zicija koja ulazak svjetlosti kontroll? i organizira w strogo proracunan sie Hosni efekt, Ovisno o intenzittt $28, gke svjetlosti nastajat ée promiet Recast masala fe pen osvjetljenju, a osobito nocu, dominin € Plastigne vrijednosti, oblict i rool jf usjeka, jasni évrsti obrisi, 2 PA J kome dnevnom suncu obrisi | obs usieka rastopit ée se i reljef ée uci losti postati filter kojim se komponl™ svjetlost. Zbog kosog usijecania PO Fa uspostavlja se reciprocan 0100 medu kompozicije jedne i druge he ida. Ono to na zidu iva tamu (otvori), svagdje mnogo ™ u odnosu prema velidini biel 4s, Fene povraine, tow unutrasnjosti 29", BYietlost, koja se, medutim. 2008 Phy SEi¥anja owvora, dominantne Tye (eYUa tami — sada zatvoreno) Sini zida, i brates, ™ Scanned with CamScanner se medusobno razlikuju po osvielie ©MEMEYER: KATEDRALA Braz aivi clementi (21, visina 40 m) Xesigm, a povezani su staklenom plohom. emi se nalazi na umjetnom trgu, odakle se liar, Koji je ispod azine trga, wai unutra, % PosTkalni Kontinuitet prostora i oblika vor sere sacuvani. ObIIK crkve je sama gola 3h od prenapregnutog betona. Konstruk- Ai su hiperbole — linije koje éine dis si plast hiperboloida. Napetost kompo- stinvimtat je toga Sto se pravilni simetriéni 35 [Saki oblikrealizirao putem clemenata ko Hip otvaraju i dinamiziraju i, obratno, sto otvor jp Oframiéni elementi medusobnim odnosom ea fr gatvoren oblik. Krugovi baza nisu kon HGilani u plohe (Zak ni donja jer je pod erkve Essen spod razine trga), veé su samo naznage Pixom obodu udaljenim tozkama — vrhovima {giets Tako se oblik dinamigno zatvara, t EeSavija se na granici vlastite kretnje, imanen- lgikomn, a ne izvanjskim ogranigenjem. Mak: Ina energija uzdizanja ostaje potpuno pri ne sugerira se nastavak iako nema materijal- f pranice — vrhovi hiperbola slobodno strée jer }- Glik njikovim odnosom apsolutno dovrsen kao Frailan, simetriéan, uravnoteden. Isto se 10 desa fais prostorom, Plast razlozen u linije prividno Gepusta profimanje unutrainjega s vanjskim, ali ‘ato sto Su linije u svome silovitom okupljanju i fanlaienju sapete strogim ritmom, Koji zahwaéa i fReduprostore, uspostavlja se évrsta votvorena fracas Koja obuhvaéa i intenzivira unutraSnjt Prostor. E. SAARINEN: AERODROM u New Yorku (v. L ‘jinn ra Scanned with CamScannerMANIJE POZNATI STRANI IZRAZI I POJMOVI om to abacus — plota) v. 1, str. agora (grt. — trg, tran eS {75,200 mjesto, asta agrar (Iat. ager’ — polje) — sve 31 € Sto se Gdnosi na emia posjed pote: akromatizam (gr8. a— “i zi a —ne,chroma-bo akropola (gré. akropolis — gomji drat) vy ste ae aksijalan (lat. axis — os, osovi ‘osni, osovliiski, koji Je'u smjers ost i (lat, activus — djelatan) aktivnim, staviti us djelova. nje akustigan (gr8, akuo — éujem) — akvarel (tal, aquarello, emt sm ino at me alabaster (gré. alabastros) — Kristal dni sloatraastl tamen’ — “7st alegorija (gré. allegoreo — slikovito So gash tian amfiteatar (gré. amphi — naokolo, the ‘aomai —gledam) v. Il, str. 57. anatomija (gré. anatemno — param, tae Srauka’o gradi i sastavi anikonignost (gré. a-ne, eikon—slika) —"neslikovnost, anticipirati (lat. anticipare — ynapri- Hed uzeti) —unaprijed uéinit antika (Jat. antiquus — star) v. II, str, 55. animizam (la ste a antropomorfan (gré, antropos — i oenn ade oviekoll apokalipsa (gré. apokalypto. — otkri- Pes iceljajern). = vdionarskl Spis_ 0 propasti. svijeta; pripisan Tvanu Evandelistu vieamy apokrif (gré. apokrypto — sakrivam) Orr eSiulfbkog sadrdaja kanonskl nepriznat apsida (1 str. 84 arhaika (gré, archaios — prastar, dre van) veil, str. 42, a arhandjeo (gré. archo — prednjatim “Hdam, angelos — PO Ted andela u krééanskom mitu arhitekiura (gré. archi — kao pry dio Slotenice © gornji, visi, tektonike— radteljavo) v1 STF a i chi — gornii, . arn (Bre red), tt 8 artikulacija (lat. articulatim — F%2 ovijetno).— razvedenost aur (at, atrium — taan, Padi v1, sir. 58. aula’ (lat, —- dvor, dvoriste, palaéa) Gureola (lat. aurcolus — zatan, kre FP stan obrué oko glave, atribut svetosti tig avenija (fr, avenue) — Prilat, Biroka ‘ulica 8 drvoredom anima — dua) v. II, apsis — luk, oblina) v. 1, bajt (tur.) v. 11, str, 169, baldahin (tal. baldacchino) od anne metal i kann eed olja, ‘biskupskog.sjedala, oF fara, kreveta, kipova; krovié _ 5 mote St3/atl na stupovima’ ili biti vezan balkon (ta, balcone) — i2boten enl dio w visim dijelowima grade. Vine, povezan 's unutragnjofea I balustrada (tal-balanstrata) santa i ee SGslaylena of kamen it drvenh baptsterij (grt, baptisterion — em Sodom) Listinice rok, (port. barucco — nepravil hae ells Sibel astion (srednjoy, lat bastire — gradi oe 0h bazar (pere. tg) v. I, st. 170 baci (pr. basleus — vada. , str 108 bestijari (srednjovi. lt, zbirka basai) se ednjoviekovna sknjiga 0 vo: Tinjamaes uw Sirem emista Evotinjskt Suijet uw srednjovjekowno} umjetnos- a bezistan (tur. bez — platno),v. T, str. 202. -— Diblija (gré. biblion — knjiga) — u re- Tigiji ssveto pismox Zidovstva i kr- Séanstva, bifora (lat. biforium, otvora) v. I, str. 84. Blaue Reiter, der (der Blaue Rajter, ‘njem. plavi jahaé) v. 11, str. 249. buleuterion (gré.) — vijett bulevar (fr, boulevard) — Setaliste, 8+ oka ulica zasadena drveéem burg (njem, grad — svako utvrdeno Obitavaliste brisole| (fr. bris—soleil — lomljenje sunea) v. II, str. 232. Briicke, die (di Brike, njem. — most) v. If, str. 249. foris — sa dva cardo (kardo lat, slofer,crta medak Mart nS car) satus (or. kgklos — brug, ko, ok cits (are eh dela Koja Wore 2 ‘worent Krug Siar abil. briteg Bogova) ¥. TE str 8. : cinktor (lat. cingere — copasati) v. HI, Sir 204 cian lt, cigs — Krug) — pryotno rks (lat esto, kagmnje uzdobna Seulto, Msniske tke | druge bave sataote (tal, cittadella) v, IE, ste 17 eftadela talent. 3 auringa (srednjoaustralski) ¥- Hh st %. 297 Scanned with CamScannerdada, dadaizam (fr, konj u djedjem go- voru) v. II, str. 254, deambulatori v. I, str. 84, dekalkomanija (fr. décalcomanic) — Kopiranje dekumanus (lat. decumanus isto to i decimanus — desetinski) v. TI, str. (at, deambulo — getati) dekoracija (lat. decor) — ukras, ures demon (gré. daimon) — dobar ili za0 detalj (fr. detail) — pojedinost, dio dimenzija (lat. dimensio) — protega _tijela difuzan (lat. difundere — razliti, ragiri- ti) — razliven, razasut disk (gré. diskos) — kolut dicajye (eng, design — nacrt) v. I, ste. dolmen (breton. dol. taol, tol — stol, men — kamen) v. II, str. 11. donjon (donton, fr. — Kula) v, 11, str draperija (fr. draperie — zastor) —na- dori tkanine déamija (arap. gami — onaj koji okup- ja svijet) v.11, str. 168. ehinus (gré, echinus — je) v.1, str. 98. ekspresionizam (fr. expression — _v. TT, str. 24 elipsa (gré. elleipsis — nedostatak) — izduzena zatvorena krudna linija j jolika oblika : emajt (fr. email — gledj, pokost, cakli- na) v. I str. 50,, email champlevé (fr. champ — po- Ije, lever — dizati) — nastaje tako ‘se u bakrenu ploéu urezuiu udu- bine, ispunjavaju emajlom i pete- njem fiksiraju email cloisonné (kloazone od lat. clausis — zatvoreno, omedeno) — ertez izveden na métalnoj podlozi omeéu tankih zlatnih nith, Kole se Zagrijavanjem fiksiraju na podiogu, arazmak izmedu njih se ispunjava emajlom ae emulzija (lat, emulgere — izmusti, isu- Siti) — tekucina u kojoj se nalaze raspréene _mikroskopske —kapljice druge tekucine en face (an fas, fr. —u lice) entazis (gré. napinjanje) v. I, str. 100. evandelje (gré. evangelion — dobra vijest) — spisi o Zivotu i uéenju Isu- ta sastavijeni u prvim sto jecima kr8éanstva; éetiri su knjine ule w Novi zavjet (Bibliju) evangelijar — knjiga koja Sadrai pot- Pune tekstove evandelja fajansa (od tal. grada Faenze) — pe- €ena_glina ‘prekrivena_ prozimnom (olovnom) ili neprozirnom (kalaj- nom) pocaklinos faktura (srednjolat. jzradba) v. I, str. asada (fr. facade) — protelje zgrade Fane os, fe divija wijor) v. H, str, 24 ibula (lat. § — kopta za odjecu foe (5s, Roja se eastost od ie | Hh figurativnost (lat. figura — lik) v. I, str, 3. Miata (gre. phiale — ta8a, kupa) v. 1, tr. 3, : fitigran (tal filigrana) — fini mrezasti Tad od srebrne ili zlatne 2ice fokus (lat, focus — ognjiste) — Zari8te fontana (iat. fons — izvor) — izvor, éesma forma (lat.) — oblik fortifikacija (lat. fortis — jak, évrst, facio — Giniti, raditi) — utvrdenie forum (lat. trg, triste) v. IT, str. 55. Ireska (tal. fresco — svje2) v. I, str. 20. friz (njem. Fries) — dio preda'izmedu arhitrava j zavrinog vijenca frontatnost (lat. frons — éelo, prote- jo) v. T, str. 60. Frottage (Srotai, fr trljanje) — slikar- ska tehnika’trijania grafitom po Papiru koji se poluze na neku mate riju_(drvo, lisée) da bi se na papi- ru fiksirala njezina struktura fumage (fiat, fr.) — dimljenje futurizam (lat. futurus — buduéi) v. I, str. 254, galerija (tal. galleria) v. I, str. 84. farguille (garguj, ft. — kraj 2lijeba) v. I, str, 115. | ema (lat, gemma — dragi kamen) v. 1, str. 55. genre (Zanr, fr. nagin) — tema iz svaki dainjeg Zivota, najéesée likovi uen- imam (are i weka gimnasium (gré. gymnasion — rva Skola) — vjeibaliste gradacija (lat. gradus — korak, stu: anj) — stupnjevanje srafika (gre. graphein — pisati) v. 1, granit (lat. granum — zrno) — kamen zmaste strukture groteskno (tal. grottesco) — smijeSan, tke (ih got i gotika (tal. gotico — gotski, barbarski} ve i ati : oe gisant (isan, fr, onaj koji le2i ispru- fen). — leteda figura na’ grobno} plogi hhamam (tur. — kupaliste) Har gosto, Sra) lappening (engl. hepning dogada- mje) vel, str, 271 — A884 hijerarhija (gre. hieros —~ svet, arche — wviadam) — poredak po: vals _ rang Hestvicd hipostit (gr®. hypo — ispod, stylos — stup) STi, ae 31 horor vacui (lat. horror — strah, vacu- ‘om praenina) we, 78. idealizam (gré, eidos — lik, oblik) — nagin izraéavanja odnosa prema stvarnosti Koji obiljezava uopéava- nje sa svrhom da se postigne Ije- pota i savréenstvo idol (gré, eidolon—slika, prilika, sje- na, utvara) — kip koji prikazuje neki lik u vezi s kultom ikona (gré, cikon— slika) v. IT, str. 86, Scanned with CamScannerikonografija (gré. eikon — sti hein — pisati) ~ L-znanetng, EP plina koja se bavi opisivanjem sc, stavanjem i interpretiranjem tema Hkownih prikaza; _— svi likoyni prikazi vezani za temu, religiju, razdobie (see _,_ kricanska i, Bizantska 1. i) ikonoklazam (ikonoborstvo) “ pokret protiv poitivanja svetackih” slike __ kona) u Bizantu (726-~842.) ikonostas,(gré. eikon —slika, stazis — “ stajanje, stajaliste) v. Il, str. 86 ituzionizam (lat. illusio — obmana) Karakteristika ikovnih djla'u koje ma se tei postizanju pot is ami, Szuaine realnosth oe Prt imaginacija (lat. imaginare—umislja- Ty atta, sposoonost zamislia ja impasto (tal, impastare — mijeSati ti imfesto) v. I, str, 10. ee impresiontzam’ (Er." impression—uth vveak) v. Thy str, 246.0 infittracija (ér. infiltration) — ulijeva- nje, propustanje, prodiranje, uvira inigijat (lat initium — poéetak) v. Ltr. inkrustacija (lat. incrustatio — umeta- nje) v.T, str. 95. intérieur (enterijer, fr. unutraénj integracija (lat. integro — postavit srijainje mjesto, obnoviti) ucjelov- __ lienje interkolumnij (lat. inter—izmedu, me- du, columna — stup) prostor lame stupova istam (arap. predanost) v. II, str. 168. ivan (arap. niga) v. II, str. 169. karavan seraj (tur.) v. II, str. 202 kadar (fr. cadre — okvir) v. 1, str. 11, Kalota (tal. calotta — kkapica). v. I, str. kanai (tur. kanet — krilo od prozora) netifa’ (ir, cannelure) — vertkala ia tir, cannelure) — vertikalan wang GR brazda. polukrezna Pre sjeka na stupovima. ail farap) naslov duhovnog posla- Me imant Kanon (gre, kanon — pravilo, propis) ¥- apéla (ua capella) — mania zgrada pela al Peeaktera koja st0it 2 febno ie dio eke dru xe = Sevine (crkva, burg, palaca anthvine Come grad Ranopogy PO- kraj -ksandrije) v. II, str. : kapitel (lat. capitulum — glavica) v. 1, fr 15. ee farijatide (gré. grad Kariay) v. IT, str. karikatura (tal. caricare—pretjerivati) "elo. nastalo deformacijom radi 1s: ticanja smijesnog, grotesknog. & hu zrugivanja karton (tal, cartone — &F Dprediozak pri, oslikavansu povesina (treks, feradi tapiserij - kazeta (tal. casseta — ketija) ¥- 1. 51% 37 : . kata ~ dolje, arakorba (i pijenie) ¥- Hee 6. katedrala (gré. kat .tathedra — 5 Lil. a de — ee (gré, keramos — glina, ilova- ed ees vje8tina, svi pred- nernerite gre WSbtenao — upra sistant tomar) id (njer. Kitsch, vjerojatno od verkit- shor sana Vane ne Oana skeet BB Si kinetika ‘inein — te Minin — as iosk (tur, sk — mala vrina \da) ~ pavilion, sjenica oivoreaa ae sata ark tn — others (al. ear a tamno) v. I, str. 9. a Masia Cat, lation) — w prenese pea eo begrd oe 42; 2 zrelo razdoblje jednog Klaustar (lat. claustrum — ograden. rostor) v. II, str. 95. leks (lat. codex — drvena ploéa) v. rs kolge (fr. collage — lijepljenje) v. I, str. ve, Kolonada (fr. colonnade) — red stupo- olumna (lat. columna — stup) v. TT, str, 61. Kompiementarnost (at complere — it ‘paniti, napuniti) — svojstvo upot- Punjenja, nadopunjenja omponicia (la, componere — slags ti) v. I, str A Kondotjer’ (tai. condottierey’ — voda ‘najamnih druzina vojnika u Taiji uw XIV-—XVI. st. Konstrukcija (lat. constructio—sklop, ‘sastavijanje, gradenje) : konkavno’ (lat. concavus — Supalj, ‘uleknut, udublien) ; onvekaro (a, convenus — tpungen, ast, izbogen) 2 xorednctonaino. (it. conventio — do igovor) utvrdeno, wobigajeno kontrafor (fr. contrefort) v. I, str. 77 Kohtrapost (lal. contraposto.— suprot ‘nost), ravnotela suprotnih pokret Tudskog tijela, obiéno izradena is- Korakom a Kontura (fr. contour) — obrisna linija Konzola (fr, console — podupiraé) — "Etak, izbotenje na zidu s ulogom hosaéa ili podupiraéa vijenca (pod- grednjaka) copija (lat, coppia —mnostvo) — prvot- Korie Ceti umnogentprimjerak Kas. i ikavanje tudeg djela nije tocno prestikavanje tudeg kor tard, ehoros— skup, 2bor pjevata) ort are Kore — ajevoska) v. Th, ste ) — sveta’ knjixa ®. sora (grap, Koran usliman ms mae ig (fr. correspondany orespomdene le Soiudarnost oomgs tare, hoamos = red, raspored edu avert, gna (pre) ¥. Uy SE. 98, drepider Eryptcin = sakritl) — Po Peentd prostor a eran (gre, chroma — rome (ore) ve I, Sth Ys 299 Scanned with CamScannerkubizam (lat. cubus — kocka) v. I, kupola (tal, cupola) v. 1, ste 78, wupola (tal. cupola) v. I, str. 78. ee quadra — éetvorina) v. I, str, 73. kvadrifora (lat. quadriforis) — sa ée- ‘ini otvora labilan (lat, labilis) — nestalan, labav, nepostojan labirint (gré. labryis — dvosjekla sjeki- ra) 1. zgrada sa zamrSenim, zaple- Skras na’ podoviing “eG are tira! ne podna eGo ee drala lanterna (lat, laterna — svj mali tornjié na vrhu ku lavra (srednjovj. gré. lat. ca) v. II, str. 75. lazura (lat.)' — razrijedena, veoma pro- zima boja legenda (lat. — ono 8to treba éitati) — Zivot svetaca i mugenika limb (lat. limbus — rub, okrajak) — i. stili8te, pretpakao linearno (lat. linea — lanena nit, crta) |. — linijsko titografija (gre. lithos — kamen, grafein spisati) — Kamenotisak, v. I, str. loggia (loda, tal.) v. I, str, 80. Tongitudinalan (lat. Tongitudo — duii- na) — uzduzan luneta (lat. luna — mjesec) — polukrud- no polje izmedu ravnog nadvraini- ka ili natprozornika i luka iznad njega, koje mode biti otvoreno ili zatvoreno laura — uli- maisonette (mezonet fr. — kucica) v. TL, str. 230. ji magija (gré. mageia —tarobnjastvo) v. I, str. 6. maketa (fr. maquette) — trodimenzio- nalna skica, model makrofotografija (gre. makros — ve lik, phos — svjetlost, graphein — sati) — fotografija ‘predmeta s po- Yecanjem ‘hoje Je sliéno poveéanju uz pomos lupe pool ‘mandorla (tal. ‘badem) — elipsoidno Oblikovan okvir oko Krista ili Bo- gorodice : ‘manastir (gré, monazein — osamljeno ivjeti) — isto sto i samostan manirizam (tal. maniera — naein) v. I, str. 136. a mansarda (po fr, graditelju Mansar- du) v. I str. 147. markirati (fF. marquer — oznatiti, obt- Weziti) maska (Srednjovj. lat. masca) v. 11, str. 13, mastaba (arap, klupa) v. Il, str. 30. ‘mauzolej (po kraljy Mauzolu) — mo- mmumentaina groban meant =. naziv po vijugavu tol ijeke Meandar uw" Malo} Az ke koja se pravokutno lomi medatjon. ({r.. medailion) —_ukras Kruina oblika s reljefnim prikazom medresa (arap. madrasa—utiliste) ¥. If, str. 170, 300 megaron (gré.) v. IL, str. 19. mmcbubranst (ak) kotica, opna ‘memorijaina (lat, memorija — pamée- nie) — sakraina gradevina dignuta ekome u spomen (apr. memorijal- na Kapela) menhir (kelt. veliki kamen) v. II, str. 10. metamorfoca (gré, meta — preko, iza, ‘morphe —oblik) — promjena obli- ka, preobrazba . . metoda (gré. methodos — natin, pris- tup) i metopa (gré.metopon —prednja stra- na) val str 98 ; metropola (gré. metropolis — matigni grad) — glavni grad neke zemlje mihrab (arap. niSta.) v. II, str. 172. nieces (arap. svjetionik) v. II, str. minijatura (lat. minium — crvena bo- ja) v. I, str. 28. mit (gré. mythos — rijet, govor) — pre- danja o porijeklu svijeta, 0 pri nim pojavama, bogovima i heroji- ma : ‘mobil (lat. mobilis—pomiéan) v. I, str. model (tal. modello — predlotak) modelacija — oblikovan — ‘modul (lat. modulus — mjera) — jedi ca mjere za odredivanje proporc nekog djela monolit (gré. monos — jedan, lithos — kamen) — iz jednog komada ‘monogram (gré. monos — jedan, gram- ‘ma — slovo) — pofetna slova ‘imena moksia (arap. mesgid—mjesto.edje se Klanja) — isto Sto i déamija mozaik (gré. mosaike) v. I, str. 20. naiynost (ft. naif —bezazlen, prostodu- nv fir 38 naractla’ (at. narrare—prigati, pripo- jedati) —'priea, pripovijest narteks (gre. marten) oe Pete 88, naturalizam (lat. natura —- priroda) — ‘hatin leratavanja tija je posebsoat detaljno.prikazivanje u pono) wer host vizuelno} realmost netrapoi art ekropa a neolit (gré. neos — novi, lithos — ka- men) v. II, str. 9. nijansa (ft. nuance — pri iivasle bole) niSa (fr. niche) — udubina u zidu nome (gré.) — pasnjak nomad (gr. nome patnjak) — pri Dadnik naroda bez btaltog barat ie az, prelije- nurag (praindoevropska jeziéna, tradi ‘aja = nuraghe, nuraxk nuraki, mic rag-— pramo, gomila) Theat. 1 obelisk. (gré. obeliskos — mali razanj) — visoki éetverostrani kameni stup, Fi koji se suzava gornjem dijelu i zavrSava piramidal. ho otar (at alta, ara — visoki Zetvenik) — mfesto iskazivanja poéasti, pri- nofenja 2rive, zazivanja bozanstva Scanned with CamScanneropistodom i: ‘str. 66, i se) v. IT, orks (a reese), wdjeniah Beg eel mle bo po odredenom redu jementa) paleolit (gré. palaios — star, ti amet 1, Hithos — ndantiv (fr. tit — priv PONT, sth Be — Priviesak) pastei (tal. pastello) v. I, str, 18, patina (tal. patina) v.i, str. 36, anteizam (gre. pan’ — sve, theos — bog) — poistovjeéenje boga spriro panteon (gré. pan — sve, theos — ‘bog) —hram posveéen svim bogo- vima pantokrator (gré. pantos—sav, kreteo Jpetdam) — svedrtitelj, sveviada- partenon (gré. parthenos — djevica) v. 1, str. 98. pardvan (fr. paravent — vjetrobran) — pokretni zasion paraskenij (gré. para — pred, skene — nica) v. I, str. 78. pejeai (fr. paysage) — krajobraz, kra- jolik perforacija (lat. — probijanie, buSenje peristil (gré. peri—naokolo, stylos — stup) v. IT, str. 45. perimetar (gré. peri — naokolo, metron jera) — obujam a = 2id koji obujmljuje erikopa (gré. perikope —okresivanje, “ijastrenje) — knjiga s izvacima iz tekstova evandelja foro — probusiti) periblepta (gré. okolo gleda) — tip Prikaza Bogorodice ‘u bizantsko} Eimjetmostt perspektiva (lat. perspicere —skroz vi djeti) v. I, str. 1B. personifikacija (lat. persona — osoba, facere —uéiniti) prikazivanje poja- va i ideja u Zivotinjskom ili jud- __ skom obliku Pigment (lat. pigmentum—boja) tvar _ Koja boji pilastar (tal. pilastro) v. 1, str. 90 Pilon (gré. pylon — velika ‘vrata) arhitektonski okvir ulaza u eaipal ske hramove u obliku krnje pirami- de; 2. stup velikih razmjera lan (fr.) — nacrt, tlocrt Plastika’(gré. plasso— tvorim, obliku- jem) —'1. isto Sto i skulptura; 2: Umjetni materijali koji se dobivaju od'organskih. tvari, §_ primjesama (lina, sadra, pijesak, strugotine 0: diveta) i Koji imaju sposobnost da Primaju i zadrzavaju dani oblik Plastignost (od gré. plasso — tvorim, ‘oblikujem) v. 1, str. 42. plutej (lat, pluteus — zaklon) — ploé= jollame pregrade oliptih (gré. poliptychos — Hoy" (eiPeaifelna, najeesce,oltar- tarska slika (visekrilni oltar) Portal (tal. portale — vrata) mnogostru- Pop art (skra¢enica engl. jet- nost) v. II, str. me eee Portret (fr. portrait) — likovna tema, prikaz odredene liénosti Es Profil (tal. Brofilo) = 1. krajnji rub £ : grins Predmeta; 2. lice gledamo sa Profilacija — obrada elemenat: ji slude raltlanjenju povitine ada reciozno (fr. precieux — katiperan) Prevbiterij (gré, presbyteros — stariji) eames, u krS¢anskim bazilikama aadredeno 2a svecenike projektiranje (od lat. projicere— ti) ~ nadiniti plan, nacrt ronaos (gré. pro — ispred) — pred. vorje an (v.) u grékom hramu propi ‘. propylaia — predvorje) rth str ag — Predvorie) proporcije (lat. proportio — razmjer osianovit dine diiora psalam (gré. psalmos — udaranje u Zi ce, svirka) — jedna od ¢uvenih pje- ‘sama starodidovskog kralja Davida psaltir (gré. psalterion) — kn; Jama rampa (fr. rampe) — uzdignut prilaz raster (lat, raster — gable) — mreta (ulica, toéaka, erta { sl rayogramme (fr. rayon — zraka, gre. amma — slovo) — deformirajuéi fotografski postupak realizam (lat. res —stvar) — naéin iz. Tazavanja tija je posebnost »objek- tivnie odnos prema vizualnoj real nosti ready—made (redimejd, engl. gotov, ‘unaprijed pripravijen) v. Il, str. 254. rekonstrukcija (lat. reconstruere — 0 graditi) — uspostava necega fo je. prije postojalo.stvarno ili ertefom, maketom itd. reljef (fx. relief — ispuptenost) v. I, ‘str. 42. renesansa (fr. rennaisance — prepo- rod) II, str: 120. reprodukcija (lat, reproducere — pono Pro praviti) — Kopija pravijena teh- Mekim postupkom. umnodavanja, | sie Totogratija umjetnickog djela entacija (lat, repraesentare Terr pa 08, pokaratt) — dostoja Geno drZanje, ponasanje dosto}- no ugledu ne _- mskest rezidencija (lat. residere — jes ect (Bk rt ritam (gre, thytmos) — ravnomjerno tart (ertivanje elemenata forme rokoko (fr. rcaille— Skoljka) v. 1, 160. str. romanika (lat. romanus —rimski) ¥. 11, str. 93. , romantizam (fr, romantisme) v. I, str. 160. t. krudid) v. I, str. 28. atu (ar pusticus —Se0skl, grub) ¥- (iste 1. 301 Scanned with CamScannersarkofag (gré, sarx — meso, phagein — Jesti) — lijes. od kamena, metal drva ili pegene gline sakralan (lat. sacer, sacra, sacrum — svet) — odnosi ‘se na’ sve kultne objekte sakramentarij (lat. sacramentum — tajna) rukom pisana knjiga s litur: gijskim molitvama secesija (lat. secessio — odrutivanje, iz- lazak) v. IT, str. 226 Segment (lat. secare — sjedi, odsje¢i) — isietak seko (tal. secco — suho) v. II, str. 72. sfera (gré. sphaira — lopta) sfinga (gré. sphinks) — lik s tijelom Tava i ijudskom glavom = ° sfumato (tal. fumo — dim) v. 11, ste. shema (gré. schema — lik, oblik, dréa- nje) — 1. apstrahiran,” pojednosta- vnjen prikaz; 2, uzorak, ‘predlozak simbol (gré. simbolon — ‘znak raspo- znavanja) — znak Koji sluli kao kratica negeg Sto nije prikazano | na Sto svojim sazetim oblikom sa- __ mo podsje simetrija (gré. symmetria —pravi raz- mier, sklad, mjera) — podudamost dijelova, raéunajuéi od jedne tocke, ravnine ‘ili osi simetrije simultan (lat. isto doba) — istodoban, istovremen sinesteia (gr. syn asthanomal — ss, rimjecujem) — spajanje. pojava Er radicitih osjetnih podnagio aye Tina situla (lat.) metalna posuda s poklop- ‘com skena (gré. pozornica) v. II, str. 48. skica (tal. schizzo) v. I, str. 17 skulptura (lat. sculpere— rezati, tesati, sjeci) v. I, str. 40, slam (eng. slum) v. 11, str. 212. solarij (lat. solarium — sunéanik) solarizacija (fr. solarisation — obasja- vanje) — deformirajuéi fotografski postupak spolia (lat, spolium—oderana koza) v. 1, str. 75. a statua (gré. statos — postavljen, stoje- i) wv. I, str. 40. : statika (gré. statos — postavljen, sto- jeci) — mimnoca, nepokretnost stadion (gré. igraliste, trkali8te) stalaktiti (gré. stalagma — kap) stela (gré. stele — stup) — nadgrobna ploga suit (at. ia) — natin iz s ‘odhosno’” cjetokupnost Posebnosth jednog umjcinika, koe, raadoblja one zhata}ke Po Kojima se rarlikuje og ostait suiltgacija (lat stilus — pialjka) ¥- T, fa (gre trilem, hodnlk) . T, st. 42 stoa (gré. trijem, hodnik) v. 1, str. Struktura (at. siructura — sklop, od ae dium) v, 1, ste. 17 studija (lat. stadium) «, 1, str 17. Sukcesivnost (lat, succedere ~sifediti) red, urastopnost sumaran (lat, summa — Pbr0}) — sve- ‘ikupan, sazct superponivanje (lat. super — tznad, ponere = mein) 302 Saman (tur, Zarobnjak) Stuko (tal. stucco) smjesa vapna, ze- mije i sadre Stukatura — izradevina od sadre taktilan (lat. tangere — doticati, dodi nuti) — dodiran taktilizam (lat. tangere — doticati, do- dimnuti) — umjetnost dodira tambur (fr. tambour —bubanj) v. I, str. 88. tapiserija (fr. tapisserie —vez) v. I, str. tehnika (gré. techne — vjeStina) v. I, str. 16. tektonika (gré. techtonike — graditelj- stvo) — gradevnost tema (gré, thema—stavak, tvrdnja) v. 1, str. 56, tempera lat. temperare — mijeSati) v. 1, str. 19. terakota (tal. terracotta) v. I, str, 56. ferme (gr. thermos —toplo) v. If, str. impan (gré tynpanon —_ bubnjié, okrugla ploéa) v. I, str. 98. ton (gré. tonos — glas) v. I, sir. 9. torzo (tal. torso — trup) — 1. izraz koji se’upotrebljava za ofteceni kip Kome nedostaje glava; 2. likovna tema Ijudskog tijela bez glave i udova transept (srednjovj, lat.) v. I, str. 84. travej (fr. travée od lat. trabs— greda) v. I, sir. 76. triglif (gre. trygliphos — trorez) v. I, str. 98 ‘ transponirati (lat. transponere) — pre- _nijeti, premjestit triptih (are. teyptichos — trostruk) v. I, ‘str. 29. trikonhos (ers. tris — tri, konhe — 8koljka) ¥. IT, str. 206 frompa (fr. trompe — varka) v. I, str. fordirani (od tat. torquere — v. IT, str. 187. tufo (tal.) — kamen préinac tumulus (lat. brefuljak) v. IT, str. 20. turbe (arap. turbeh — grobnica) v. i, str. 170 urbanizam (lat. urbs — grad) v. I, str. 115, ura (lat. posuda) valer (fr. valeur — vrijednost) — svjet- logna j dinamidia vrjednost boje vestibul (lat.) — predvorje : vitraj (fr. vitrail — prozor od obojena stakla) v. I, str. 21 volumen (lat. savitak) v. I, str, 43. voluta (lat. volvere—okretati, savija- ti) v. 1, str. 90. votivan (lat, votivus — zavjetan) zodijak (grt. zodion — Zivotinjica) dvotinjski rug. ssuncopase: zich a uzduz ekliptike, personiticirana Kao’ Ovan, ‘Bik, Blizanel, Rak, Lav, Scanned with CamScanner