Stranica 78 ~ Broj 4 50. ‘Na temelju Gana 30. at 1, 4.15. ane 49. stava 2. Zako- ‘na o standardizacji (,Slu2beni lst SFRI", be. 38/77 i 11/80), 1 suglamnost s predsjednikom Saveznog Komiteta za energeti- ku i industri, predsjednikom Saveznog komiteta za rad, ‘2dravswo i socijalnu zattt i saveznim seKretarom za unutrat- je poslove, direktor Savernog zavoda za standardizaciju pro- isuje PRAVILNIK (© TEHNICKIM NORMATIVIMA ZA POVRSINSKU EK- SPLOATACUU LEZISTA MINERALNIH SIROVINA. 1 OSNOVNE ODREDBE tan 1. ‘Ovim se pravilnitom propisuju tebnigki normativi za po- vitinsku eksploataciju ledlta mineralnihsirovina (uglen, me- talne i nemetalne mineralne sirovine i bituminozai tkifjev) i tom: ‘) otvaranje, pripremu i povitineku eksplotacju leitta: ») pomosne radove; ©) osmovne i pomosne strojeve i postrojenja Kofi ve koris- te pri povelinako) eksplostaci Chan 2, Pod povilinskom eksploatacijom, prema ovom pravilni- ‘cu, razumijevaju se butenje, kopanie (jane), utovar (droble- ‘je, transport i odlaganje sijenskih masa, Clon 3. ‘Ako se podnutje porrinskog ops nalazi iad meta sare podem esplonaje, cme bie mogl wor sgu- ‘at radnika i postrojena na povrtinskom op, povrtinska se ‘eksplostacja mote trvodit samo uz uvjet da su poduzete mje- re 2a otkrivanje mjesta stare elsploatacje | 2a otklanjanje opasnost za normalan rad na povrinskom Kopu, kao Ho 5% predvriavanje, geofizi¢ke metode 2a utvrdivanje buplih prosto- 1, zapunjavanje tuplhprostora i druge, prema speciénim avjetina, Chan 4, Pi istovremeno} podzemna} i povrtinsko} eksploataciji istog etita minealni ovina moraj se predvidjet mere 2a spretavanje opasnosti od zarutavanja | sijeganja trena, Cuan 5. Sva udublenj na povitiskom kopu, dub od 1,25 mis osinama od 50°1 vite, oastalasijeganjem masa ill ridarskin radovima, mocaju biti zatrpana ili ogradena i obiljedena plota- ‘ma s Gihivim i trajnim natpisima upozorenja, Chan 6, Na dovotnoj udafenort od gong rubs povrtinskog ko- pi od donjeg ube vanjskog odiegalita u radu mora tei ‘adit sigumosne prepreke (ograda, jak, zemijani nasip) | Postavitplote s upozorenjem i zabrasom prilaza povitinskom Kopu odnosno vanskom odlagalit. Putori to ih presijeca povrtinski kop moray bit zatvore- igumosnom preprekom (branik,nasip i dt), na sigurnoj _udajenosti od gornjeg rub povsinskog Kops. SLUZBENI LIST SFRI Clan 7, [Na prilazima objektima rudaika i na postrojenjima mor {use postavit ples eivoisisaim tekstom 0 zarani pri Clan 8, ‘Strojevima i uredajima na povttinskim kopovima smiju rukovati samo za to osposobljene osobe. HL. BUSENJE MINSKIH BUSOTINA Gian 9, Za minerske radove na povriinskim kopovima koriste se sminske busotine, ‘Minske buiotine mogu biti vertikalne, Kose (paraleine na- aibu eta) horizontalne aizvode se bulacim éekicima ii gat- Aiturama za budenje. Clan 10, Garniture za bubenje v procesu izrade minskih bukc” ‘morgju biti pomavfjene na ofiiéenu povrina w horizontat@rt stabilan polodaj. Ako prema tehnickim karakterstikama garni- ture za bulenje mogu radii pod nagibom, one se moraju posta- ‘iti u stabilan polotaj. ‘Ako je nagib terena vei od nagiba koji osigurava stbil- ‘ost garniture za bufenje, mora se primijeniti odgovarajudi na- in za osiguranje potrebne stabilnosti. Clan 11, ‘Ako je pri butenju prvog reda minskih bulotina garitura +21 bulenje postavjena okomito na rub etafe, uredaj za tran- ‘sport mora se postavt utakav polotaj dase garnituraw sluéa- Ju samoukfjubenjakrece od ruba etaze, lan 12. ‘Ako gamitura za butenje ne radi, mora se ‘sumo miesto koje nije podloino Klizanju i koje (od obrulavanj stijena. Cuan 13, Garnitura a butenje s pogonom na komprimirani zak za éenje bufotina mora imati uredaj za skuphanje pratine. Clan 14, ‘Alate(pribor) 2a bulene pk, poe dr.) mora bit slotene na odgovarjuca postoe koja onemogueije dod s atom {praliaom | Hoje te mopu pst ri tastajaja SpA sole! se moray podmazvaiof- sm alae plo Lolo onaew mink bal Pl evlaenj ph lo Kolone Koj ona w minskoj bu sini mora se pridrtava specialnim slatom, Chan 15, Dok garnitura za bulenje radii 2a vrjeme spustanja i di- ‘anja katarke judima je zabranjeno kretanje u zoni djelovanja ‘gamiture, osim rukovatebu i njegovim pomoénicima koji se ‘Dora naz ivan domabsjakatarke odnosno sa strane ka- Chan 16, Prije potetka rada mora se: provjeiti ispraynostsvih vie talnih uredaja, moraju se podmazati sva mjesta za koja je 10 dredeno upuiom o odréavanju garniture za busenje te osigu- ‘ai potrebne alatke za bubenje.Petak, 31. sijeénia 1986. Za hladna vremena, iz ratnog sistema garniture mora se povremeno ispustati Kondenzirana voda, Clan 17. Gamiturn za bubenje &ji sv granitai uredaji i uredaji za kotenje neispravai ne smiju se upotrebljavati. Cian 18. ‘Ako se za bulenje i 2a manipulaciu i transport garniture za bulenje koristi elektcitna energija, kabel za napajanje elek- {rignom energijom mora se zaitti od obteéenja. Clan 19. Za rad pri emanjenoj vidlivost (not, magla iL.) garnitu- +a mora biti opremfjena odgovarajucim rasyjtnim uredajem. Clan 20. ‘Ako se but u blzini ruba etade (caittna Siina) ii na ste- ‘aenicama u Kosini etade, garnitua ili dekié 2a bulenje morajy ‘oxigurati od pads. IIl, ODVODNJAVANJE LEZISTA I KOPA. Can 21. ‘Uletistima mineralnih sirovina prikladnim za povssinsku cksplostaciju mora se prije potetka radova we otvaranju pro- ‘esti istraivanje podzemnih voda. Chan 22. 7 U lctittioa minerainih sirovina aa Kojima je pri ite ‘rainom bubenju utvrdeno postojanje podzemne vode moraju te obaviti hidrogeolofkiradovi Kojima Ge se definiati: atraktu- ‘a, prostirane, izdadnost i hidrauligne veze vodonosnih sloje- ‘Ya. vodonosaim tokovima i Kolektorima izvan ograni¢enoga eksplostacijskog podrudia. Can 23, Drie otvaranja povitinskog kopa moraju se utvrditi pods io wisn, intenziteta, razdobiju (zimi, Get) trajanju atmosfer- “ih oborina. Clan 24, [Nad letitem mineralnih sirovina koje ée se eksploatirati poviliaskim kopom moraju se prije pocetka radova reguliatt ‘eda tokov i isuBiti alumulacije ako postoje. Clan 25, Otvaranje povetinskog kopa je je letite zavodnjeno mote poset tek nakon Ho se stianjirazina podzemne vode u Zoni otvaranja i osigura Koeficijent sigurnost (1,3) kosine w ‘toeki otvaranja. Clan 26, Leitta mineralnih sirovina &ije podzemne vode imaju ‘hidrauliénu veru s podzemnim ii povetinskim vodama koje su ivan graniea povrtinskog kopa moraju biti zatigena tako da ine postaji moguénost prodora th voda w kop. Gian 27. Odvodnjavanje povrtinskog kopa mora prethoditi radovi- na eksploatac, da bi se osigural uyjeti za normalan rad, SLUZBENI LIST SFR Broj 4 - Stranica 79 Cian 28. Efekti odvodnjavanja letiéta mineral sirovina moraju se neprekidno pratiti promatranjem i snimanjem razine vode. Chan 29. Podzemne vode koje se crpe iz letitta mineralnihsirovina morajy se odgovarajuéim Kanslima ili cjevovodima odvoditi ivan povitinskog kopa ili u glavni vodosebirik. Can 30: Povilinski kop mora bit zaftiéen kanalima od prodora ‘Yoda atmosferskihoborina na slivnim podratjima koje graviti- ‘ain preme kopo. Vode iz zattnih kanala mora biti odvedena ievan radaog podrutja Lops. Clan 31. Atmosferske se oborine s radnog podrutja kopa moraju, kontolitano odvoditi do euiath vodosabimika i do vodosabirnika. Led Potodaj i raspored te ‘vi kanala, jaraka i jevovoda za odvod vode moraju biti prora- unati prema najvetem moguéem dotoku voda nastalih 2bog bujica i obilni Kida u podrugju kopa. Clan 33. Svi vodozatitn objekt i objelti za odvod voda i na po- (oko kopa) iu kopu, moraju bil ispravni. ‘Crpno postrojenje | odvodae cijevi na povrlinskom kopa smoraju biti zasticeni od mraza. Clan 34, USGa okana, potkops, niskope, istratnih objekata, bube- nih buaara i drogih podzemnih objekata a odvodnjavanje mo- ‘aju biti zaltiena od prodoca povtfinskih voda, a prolaz i pri- {azi erpnim postrojenjima moraju biti siguri i redovito se pro- vietravati. Chan 35, Glavni vodosabirnik mora biti takvih dimenzia da je ne- moguée potapanye radilista povrtinskog kopa. Prljey povetinskih voda sa slivnih povrtina koje grav raju prema otkopnom prostoru racuna se najmanje prema pe- ‘desetogoditnjem protetlom razdobiju. Privremenim vodotabirnikom mote se smatrati najnisi prostor povrtinskog kop ako se u tom prostoru ne nalazi te Xo pokretna oprema i druge vaine instalacije i ako se na vit ‘tatama nalaze dovoline rezerve otkrivene mineralne sirovine Koje omoguéavaju normalnu porizvodnju i za vijeme formira- sia privremenog vodosabirnika, Pri odredivanju dimenzija vodosabirnika mora se uzeli cobzir osmosatni prijev vode. Chan 36, Glavno erpno postrojenje mora imati najmanje jedan re- zervni erpni agregat. ‘Ako se glavno erpno postrojenje sastoji od vedeg broja ‘agregata, Kapactet rezervnih agregata mora biti najmanje 30% ‘od najvegega potrebnog kapaciteta postrojenja. Clan 37, Zavodsjeno tlo koje je predvieno za odtagalitte mora te pre podetka odlaganja ocjedii.Stranica 80 ~ Broj 4 Razina podzemne vode na th odlagalitta mora biti ispod azine Kontakta najnite etate odlagalita itl. Clan 38. Odiagaltte mora biti zattdeno od prodora povrtinskih ‘Yoda i atmosferskih oborina koje se slijevaju s podrutja izvan, odiagaltta, ‘Odagalitte se mora odvodnjavati, Cian 39, Svi tehnigki objetti koji pripadaju povitinskom kopu ‘moraju bit zakiéeni od prodora povrdinakih voda, Clan 40, ‘Vode koje se odstranjuju iz glavnog vodosabirnia ili iz ‘okna za odvodnjavanje moraju se prethodno ispitati da bi se ustanovilo sadrée Ii Setne primjese, IV. PROVIETRAVANJE KOPA Cha 41. ‘Na svim mjestima na kojima se zadrdavaju ii protaze ju- i mora bith takvo provjetravanje da udio ksika i araku ne bude manji od 20 obujmaih postotaka, Clan 42, Pri icgradnji objekata na eksplostacijskom poju povriin- skog kopa (objekti za drobligna postrojenja, separacije, aglo- ‘meracj,toplane isl. koji emitira w atmosferu pratin i Seine plinove mora se voditi raguna o tome da oni budu postavfjeni ‘suprotno previadavajucem smjeru vjetra u tom podrugju. Chan 43. Da bi se omogueilo nsjvece prirodno provjetravanje po- vilinskih kopova i sprijdilo stvaranje zone zastoja vjetra, ra2- vo) i eksplomtacija etada povrlinskih Kopova moraju biti rav- nomjerni. Cian 44, ‘Na povrlinskim kopovima s izvorima Ketnih plinova (au- tomobilski transport, minerski radovi, potar i sl) moraju se, ‘adi odredivanja udjela ketal plinova najmanje dva puta go- dlitnje (zim i et), ai nakon svake promjene tehnolotkog pro- ‘esa, uzimati uzorei zraka. ‘Uzorei zaka uzimaju se na mjestima na Kojima se judi zadrtavaju ii kredu, Clan 45, [Na povrtinskim kopovima s izvorima pratine, na svim radnim mjestima moraju se najmanje va puta goditnje usime- 1 uzorei zraka da bi se utvedila prisutnost prafine. Clan 46, Ako se ispitivanjem utvrdi da je koncentracija etn ‘ova i agresivne praline veéa od najvece doputtene koncentra- sie, rad na povrtinskom kop mora se obustavti dok se kon- ‘centraija ne svede w doputtene granice. Can 47, Na povrlinskim kopovima na kojima je utvrdeno da je koncentracijaitenih plinova i pratine veta od najvese dopus. {ene Koncentracije moraju se na mjestima na kojima se oni emitiraju w atmosferu povrlinskog kopa upotrebljvati sred- stva 20 njihovo suzbijane . ‘Ako se primjenom tih sredstava ne smanji koncentraci Stetnih plinova i praline do najvese dopustene koncentracije, SLUZBENI LIST SFRI LLL iene hhh ao hone Peta, 31. sijetnja 1986, kabine bagera, tovarnih strojeva, kamiona, garnitura za bute- ‘je { druge mehanizacije moraju se izotiati iu njih se mora do- ‘esti protitéeni 2rak. Cian 48, Ispravnost i efikasnost sredstava i opreme ze su ‘Metnih plinova i praline moraju se redovito Kontroliat ianje Cian 49, Da bi se smanjilotelotenje pratine na etaznim putovima, ‘usuinom se razdobfu transportai putovi moraju polijevati vo: dom ili drugim sredstvima za vezivanje pratine. Clan 50, (Oprema za rad pri &ijoj se upotrebi stvara i izdvaja etna, ‘PraSina mora biti opskrbljenja uredajem za odstranjivanje te Praline, ‘dsisne kape | uredaji za odtranivanje pratine (1pa vali) ne smij otetavati upotebu opreme za rad | moray bik Inveden ako dae mog kat rad ej, podmervanal PoPsGitem 2 otpaivae u slopaopreme a rad mora Clan 51, Uérobitanama, na utovarno-istovarnim mjestima, mjest ‘ma presipanja iskopane mase iz transportera u transporte, u zatvorenoj prostorj i pri klasiraju, punjenju ii nekome sic. ‘nom tretiranju mineralne sirovine i otkrivke, mjestaizdvajanja prafine moraju biti izolirna od atmosfere odsisnim kapama. tan 52. Pri ruénom odabiranju mineralne sirovine na transporte- ima, za sufnoga se razdovia ta sirovina moze orokavati vo- dom, & mogu se primjenjva {droga sedsva ox surijane “ Chan 53, ‘Ako je pri skladittenju rastresiih materijala na otvorenut prostoru Koncentracija tetne prabine veéa od najvese dopulte- ‘be koncentracie, moraju se poduzei mjere 2a smanjenje prati- ne ~ prskanje vodom ili nekim drugim sredstvom. Chan 54, U dubinskim dijelovima povctinskih kopova, mehaniza- iia s motorima s unutarnjim izgaranjem mote se primjenjivati samo ako je opremijena protistagem tetnih plinova, Chan 55, ‘Ako se na povetinkom kopu utvedi da je koncentracija ‘etaih plinova veéa od doputene koncentracje i dase ona ne ‘mote smanjtiprirodnim putem (provjetravanjem), mora se ‘uvesti umjetno provjetravanje kopa. \V. RASVIETA Chan 56. ‘Sva mjesta rada na povitinskom kopu i mehanizacija mo- raju biti rasvijetjen,Petak, 31. sijeénja 1986. Iakosti rasvete, ovisno o podruéj i visti rads, navedene ‘su tablici 1. Tabi [Najmanje] Povrsina pre- pedal owjedje-| ma eal | Paci vata ada” | Koj ae nor osietienie 1 2 3 4 Miesto rada strojeva 5 | horizontalna (osvjetienje mora biti | 10 | vertikalna a cijelom djelokrugy radastroja 2, | Miesta rutnog rada | horizontalna 10 | vertikaina Miesta istovara iskopa- | 3 | horizontalna ne mase iz Kamiona (0% Wijetienle se osigurava na razini osvijetiene po- © | vine) 4, | Mjestarada buldotera | 10 | razina povrti- ne gusjenica ili Kotaea 5, | Podrutie butenjaimini- | 10 | vertikalna anja hhorizontalna 6. | Kabina strojeva 30 | orizontalna (aa visini 08 m od poda) 7, | Jalovitte, na podrugjw | $ | horizontaina iavodenja radova 8, | Pjeiadke staze iemedu | 1 | horizontalna tata i pjetacki putovi Stanica za optkrbu gori- | 2 | horizontalna | yom 10 | vertikalna 10, | Mjesta deponiranja mu- | 5 | horizontalna dei koncentrata 11, | Transporteri na mest | $0} transportera ma rutnog odabiranja rude 2, | Lestve 2a prielaz s | 3. clade na etabu SLU2BENI LIST SFRI VL STABILNOST KOSINA POVRSINSKOG KOPA. TODLAGALISTA lan $7. Letista mineralnih sirovina Koja ée se eksploatirati po- vilinskim kopom moraju biti 30 istrazena s obzirom ‘na geomehanieke u hidrogeolotKe karakterstke sujenskih ma- 4 t Koriane sirovine. Clan 58 Prije otvaranja povrtinskog kopa moraju se provjeritige- ‘omehanitka stabilnost za kosine usjeka otvaranja kopa, radne izavrine Kosine kopa, radne | zavrine kosine odlagalisia i no- sivosti podloge odlagalitta, ‘Broj proila na Kojima se mora provjeriti stabilnost mora biti uskladen s promjenama strukture materijala, nagiba sloje- va i zavodnjenosti te s bitnijim promjenama geomehanieiih Chan 59. Uzdut projektirane osi prostorje otvaranja kopa tio mo- +a iti ptangeispitano primjenom odgovarajucih geomehanié ih istradivanja. Broj 4 - Stranica 81 Stupanj pouzdanosti pojedinih perametara mora biti naj- smanje 75% (Evrsto¢a smicanja). lan 60. Pri ekonstrukeiji povitinskog kopa ili izmjenitehnologi- je otkopavanja mora se prije otvaranja kopa ponovno provjeri- ti geomehanicka stabilnost za sve promjene. Chan 61. Sui proratuni stabilnosti i nosivos kopa i odlagalista rmoraju se izvoditi s ragunskim parametrima proisteklima iz potanje analize prisodaih wvjeta radne okoline. Procjena faktora sigumosti mora se temefiti na stupnju {stradenosti, stupaju pouzdanosti ratunskih parametara { ka- rakterstiama tehnoloSkog process eksploatacije (kontinual- skontinualne ii Kombinirane metode otkopavanje, ran sportiranja i odlaganja). : PH tom se procjenjuju i usvajaju parijani i opéi koefii- {Jem sigunosti F, prema tablcama 2,3, 4.15. Za proratun nosivosti, oma podloge, opteretenja i stabil nost radnih j zavrinih Kosina u mekim stijenama uzimaju se ‘rijednosti parcijalaih koeficijenatasigurmosti, prema tabli Tablica 2. Koeficijent Pokazatelj signmoet Trenje (tg 0 12 do 18 Koheziia (eo) 20.4030 “Trenje i kohezija 1,5 4025 Priisak zemi 1,0 do 15 Statigko opteresenje 10 do 1,05, Dinamigki efekt tenja (ig @ dyn) | 1.2-do 14 Za proraéun stabilnesti pojedinagnih Kosina, sistema ko- sina i zavednih kosina w mekim stijenama na kopu uzimaju se ‘ijedaostikoeficjenta F prema tablici 3. Tablica 3 Koefiijent Pokazatelj sigurnosti F Rade kosine koje se mijenjaju maj- ‘manje jedanput mjesetno 19 do 1 Radne Kosine na kojima se krege me- hhanizacija i transport 11 do 1,15 Sistem radaih Kosina kada radi me- hanizacij i kad se odvija transport | 1,15 do 1,20 ‘Kosine koje imaju dui vijek tajanja, botne i zavrine Kosine 130 Usieci otvaranja, ovisno 0 slotenosti geolofkih uvjeta i tehnologiji otkop vanja 11 do 15 ‘Radne etate, pri prijelazu preko zona starih radova i drugih podzemnih prostorija 1,20 do 1,50Stranica 82 ~ Broj 4 2a proratun stabilnosti pojedinagnih kosina, sistema ko- sina i zavrinih kosina za meke sijene na odlagalista uzimaju se vrjednost Koeficijentasigurnotti F, prema tablici 4. ‘Tabliea 4, Koeficjent Pokazatej sigunosti F 4) Radne Kosinej sistemi kosina U nevezanim i mjefovitim mekim sti- Jenama sa statidkim optereéenjem 'U mjetovitim mekim stijenama sa ‘statckim opterecenjem i uzimajudi w ‘obzir koheziju U nevezanim stijenama s dinamickim gpeeenem cima bag edyn 10 do 1,05, 1,05 do 1,10 110 ‘U nevezanim i mjetovitim mekim jenama pri dinamigkom optereéenju i urimajudiu obzit ig @ 1s U mjetovitim vezanim mekim stjena- ‘ma pri dinamitkom optereéenju i uzi- majudi uobzir wo 'b) Zaveine Kosine Pojedinatne k 1,20 do 1,25, 108 Pojedinatne kosine, ako se vite ne odlaze jalovina ‘Sistemi kosina i zaviine kosine ako Je powttinski kop izvan pogona, Zavrine kosine ako je podloga pod ‘agibom vecim od 6°, 120 130 150 Za proraéun stabilnosti pojedinatnih radnih kosina,sis- {tema kosina i zavrénih Kosina 2a évrste stijene na povrtinskim Kopovima i odlagalittima uzimaju se vijednosti koeficijenta sigurnosti F prema tabilia 5. Tablica 8. Koeficijent Pokazatel sieumost 4) Za kop Radne kosine parcijanih etata 10 do 1,95, Radne Kosine sistema etada 1,05 do 1,10 Sistem radaih etata ¢ transportnim utovima . 1,15 do 1,20 Zavrine kosine kopa 1,30 do 1,50 ) Za odlagatitte Radne kosine parcijalnh etata 1,05 do 1,10 Radne kosine pareijalnih etata i sis tema kosina 110 do 1,15 Zavrine kosine odlegaitta 1,30 do 1,50 Lom podloge i klizanje po podtoxi | 1,50 do 2,00 SLUZBENI LIST SFRI ee Petak, 31, sjetaja 1986, ‘Stabilnostreduih i zaveiath kosins etade Radne kosine etata moraju biti iradene » nagibima koji osiguravaju kratkorotnu stabilnost. Koeficijent siguraosti Ge ‘one ili bone radne kosine odreduje se prema kriterjima Ut. vedenima za takvu vrstu kosine, prema tablicams 2.13. ovog pravilnika Clan 63, ‘Ako se otkopnom mehanizacijom ne mote izradivati ko- sina s nagibom koji udovojava zahtjevima koefiljenatasigur- ‘ost, mora se smanjti vsina eta2e, tako da otkopna mehani 2acija radi s ogranigenim kutom nagiba ils nagibom koji udo- voljava zabtjevima utvedenog koeficijenta sigumost. Clan 64, Otkopna mehanizacija kojom se otkopave pri dubinskom ‘radu, radi sigurnosti mora biti odmakauta od gornjeg ruba ko- Udatjenost otkopne mehanizacije od gomieg rubs eta ‘mora se prorafunati na temefju geomehanitkih karekterstim ‘aterijala, etade i dinamitkog optereéenja mehanizacije i mo- ‘se nalazitiievan zone moguéeg obrusavanja, « potrebaim ‘kocficijentom sigumosti prema tabilic 2. ovog pravinika. Cian 65, ‘Transportna sredstva i putovi 2a pokretna transportna sredstva i pomoéau mehanizaciu na etatnoj ravaini morajy bit lociraniizvan zone zarutavanja etaine kosine. tan 66, Zavrina kosina etaze iaraduje se na botnim granicama (Gtranama) povrtinskog kopa i predstavja 6eonu Kosinu pri ra- du u bloku odnosno bocau kosina pri radu u frontu, ‘Ako se ctadnim ravninama zavréne kosine transportia ot- kkopana masa ili mehanizacija, koeficijent sigumaost zavrine ‘adne kosine mora biti izratunat prema tablic 2. ovog pravil- ka. ‘Stabilaostradalh | ravrdalh Rosina hope Clan 67, Radna kosina nalazi se na radnoj povrKini kopa. Nagi ‘ove kosine mjeri se nagibom zamisiene ravnine (linije) povue ene od podnotja najnite etate do gomieg rubs najvise etaze, Koeficijent stabilnost ove kosine mora bil uskladu pos acim iz tablice 3. ovog pravilnika. Nagib radne kosine posebno se provierava za mineralnu sirovinu, a posebno 2a otkrivku, a sve promjene u struttur i geomehanigkim karakteris- tikama materjala moraju se odrediti odgovarajudi nagibi rad al kosina, Chan 68, ‘Ako je neka od etalnih ravnina znatno Sira od ostalih, stabilnost parcjalne radne kosine etaze more se provjeravatl {anad i ispod te ravnine. Koeficijent stabilnost ih parcijalaih radnih kosina mora iznositi najmanje 1,3 Gavan izratunatih arametara). Cian 69, [Nagib radne kosine mora se kontrolirati svakih dest mje- sed, ‘Na povrsinskim kopovima die tlo ima male vrijednosti kutova unutrainjeg trenja i kohezij, nagibi radaih Kosina mo- ‘aja se kontrolirati jedanput u wi mjeseca.Petak, 31. sijednja 1986. Cian 70. Zavréne Kosine nalaze se na stranama povrtinskog kopa na kojima se ne izvode radovi. “Nagi tih kosina mjer se nagibor zamisjene ravaine(li- aij porutene od podnoie nie cate do gore bs a ‘Kad je rjed 0 povrSinskim kopovima na kojima se ek- sploatira mineralana sirovina Gije se geomehanike karakteri- {ike znatno raztikuju od jalovinskih naslaga, nagib kosine mje- tise samo od podaodja najnize tate u jalovinskim naslagama, {to samo ako se mineralne sirovine prufaju w pravcu zavrine osine. "Ako u zavrinoj kosiniostaje znatno oslabjeni dio otkopa eraine sirovine ili se otkopavanjeizvodi od podinskih seri- je su geomehaniske karakteriatike sliéne povrtinskim, na- {Bb zavtine kosine meri se od podnotja najnifeetafe u kopu. ‘Koeficijent stabilnosti zavrine kosine mora biti v skladu # viijednostime iz tablice 4, ovog pravinika, Gan 71. U tots cksplostacie,prijeformiranja zavrine kosine, d punskim se istaznim radovima na otvorenim etazama mora ‘povetati pouzdanoat geotehnitkih parametara na 90% i provje- rit stabilnost zaveine kosine. Chan 72. [Nagibi zavrine Kosine kopa moraju se provjravati naj- smanje jedanput u toku Sest mjeseci. tan 73, Sve zavtine kosine moraj se na odgovarajudi natin (npr. analima) zaltiiti od povesinskih i podzemnih voda radi spre- avanja njhova djelovanja na stabilnost kosina. Clan 74, Za proraéun stabilnostietade u Evrstoj stijeni moraju se obaviti potrebna geomebanitka ispitivanj. ‘Na wzorcima za geomehanitkoispitivanje potrebno je ut- dit iikalna, mehanitka | tehnitka svojstva sjenske maye i ‘jihovih diskontinuteta. Za dimenzioniranje kosine uzimaju se parametr tvstoce + gtijene, uzimajuéi u obrir stupayjispucalonti, diskontinuitet i amici efekt uslijed tan 75. Za praviinu ocjenu stabilnosti mora ve uti struktura sijenke mate. "Ako su srukture ipucale moraja se isptatipravei puko- tina i jhova zavodajenost. ‘Ato su srulture slojevite moraju ae uv polota,na- 150 i geomehanicka svojstasloeva, Chan 76, Koeficijentisigurnottietadne kosine, sistema kosina i ‘yinih kosina u évrstojstijenskoj masi moraju odgovarai vri- Jednostima u tablici 5. ovog pravilnika. tan 77. (04 trenutka pojave deform ‘matrati golim okém i instumentima. Za svaku konkreinu stuaciju mora se sastavi program organiziranog promatranja pojave deformacija kosina. kosine se moraju pro SLU2BENI LIST SFRU Boj 4 ~ Stranice £3 ‘Stabilnost odlagalita Clan 78. Visina, dubina i nagib odlagalista moraju biti u skladu 3 parametrima koji su odredeni geomehanickim proragunom stabilnosti. Cnn 79. [Na temefju geomehanickih i hidrogeolotkih karaktzristi- ka podloge na koju ée se odlagatliskopane jalovinske mase i Karakterstita tih masa, mora se provjeriti lam podloge pod jem odlozenih masa, natiniti geosttiki proratun ‘tabilnostl Kosina projektiranog odlegaitt, proratunati do- pulteno optereéenje za mehanizaciju i odrediti minimalna {dafjenott odlagaliine mehanizacie od ruba kosine odlagalis- a Clan 80. Koeficijenti sigumosti radnih kosina etate odlagaltta i sistema radnih | zavelaih Kosina odlagalitta moraju odgovarati ‘ijednostima u tablici 4. ovog prav Chan 81 ‘Ako je nudno odlotiti iskopane mase na tlo s vetim opte- reéenjem od proracunatog do loma podloge, moraju se obavit radovi radi poveéanja nosivosti podloge do potrebne velitine (Goan ie poem ode odor pou eas Clan 82. ‘Ako je to na kojem se odlatu mase zavodnjeno i pod- dzemna ¢ voda nalazi pod tlakom, prije potetka odlaganja ‘nora so snizititlak podzemne vode do velitine koje spretava prodiranje vode u odlotene mase. ‘Radi stabilnosti Korina najaite etade odlagalifta,razina podzemne vode mora biti ispod Kontakta odlodenih ‘masa i podloge. Clan 83. ‘Notica odlagalitta mora biti zatiGena od povrtinskih vo- a, Planumi odlagalifta moraju se redovito odvodnjavati od ‘yoda atmosferskih oborina. Clan 84, ‘Nagib radne kosine odlagalita mora se provjera -manje dva puta godine. Chan 85. U slutaju fznimaog optereéenja etatne ravnine, kao i u sludaju deformacija, mora se kontroiratistabilnost te ravnine. Chan 86. ‘Ako se w podnotiu potencijalnog utjecaja deformactja ‘nalaze vatniji objekti, moraju se poduzeti posebne sigurnos fmjere, organizrati virualna { instrumentalna promatranj poduzeti sanacijrke mjere. Clan 87. Za saniranje Kizfta nutno je utveit 1) geolotke profile, s podjeiom na slojeve: 2) optereenja koja djeluju u trenutku obrutavanj itraja- tie ti opteretenja: ’3) Konstrakedje povrtine loma i eventualnu njezinu podje- tu na slobodne i determinirane dijelove: 4) otpornost tla na smicanje uzdut povrtine loma i odgo- ‘varajuch slojeva iza te povrtine;Stranica £4 ~ Broj 4 5) druge faktore koji bi mogliutjecati na promjenu opte- ‘etenja i obrulavanja, kao Bio su sufozije, termigki faktor, ‘borine itd, VIL. OTKOPAVANJE, UTOVAR I ODLAGANJE, Otisivka se mode otkopavati samo po tehnolotkoj shemi ‘koja mora sadrdati ove elemente: 1) visinu (dubinw) etaze; 2) Kirina bloka: 3) polotaj bagera (1 utovarnh strojeva) u bloky prema. \wansportnom sredstva i radnoj Kosi; {2 tenoloin irae béne | See kos 5) tehnologiju utovara u transportno sredstvo; 9) radni polotajtransportnog sredstva; 7) niveletuetade, Cian 8, ‘Visinaetate mora bt pritagodena tehnickim karateris- tame sojeva wjetina rane skoline. Can 90, ‘Ato se botne i teoneradne kosine ete ne mogu potpa- 10 pilagodit ujetima radne okoline,fehnoloka se shea ‘ora plagodt denim uvjetima ~ amanjvagjem sine | dub. te eta i firne bloka, Cin 9. Sirina eutne vane ovis o geomehantkim svojsvina material agibu cade | primjeni mehanizadje za otvarane, tkopavane,wovarf Clan 92, Etade se ne smiju potkopavati. ‘Utorar otkrivkew transportna sredstva 4) Ulovar w kamione Chan 93. Za utovar u kamione mora se iraditi tehnoloska shema ‘koja mora sadrtati ove element 1) trasu za dolazak kamiona 2a utovar 2) natin maneviranja i izmjene kamiona na mjeste uto- 3) polotaj kamiona odnosno utovasivata prema bageru, pri utovaru; 4) putanju okzetanja kamiona i katarke bagera s punom i ‘Praznom kafikom: 5) visinu pradnjenja katike. Cran 94, Za utovar uw kamione mora se osigurati signaiizacje za ‘ad utovarnih strojeva i kamiona, Cian 95, Pri mehaniziranom utovaru u kamione udalenost izmedu amiona i vtovarih sredstava mora bit takva da se osigura raynonjemi ulovar mateijala, ‘Kamioni se moraju utovarivatis bone ili ta strane stra- ne, Cian 96. Kamion se ne smije preopteretiti iznad dopuitene granice nosivosti. SLU2BENI LIST SFRI Petak, 31, sljetnja 1986, ) Utovar w vagone Clan 97, Za wtovar u vagone mora se izraditi tehnolotka shema ‘Koja mora sadréati ove elemente: 1) najmanje odstupanje osi kolosijeka od rubs kosine 2) sajmanju i navetsudaenoe os koloieka od utovar sredsv 3) redoslied i natin utovara vagona; 4) Vsiou pratajenja Chan 98. Za utovar w ju se lat! upute koje mora} vagone mora spute koje moraja 1) signalizaciju i signale 2a postavianje, pokretanje pri ‘vary i zavrtetakutovara vagona odnotne vaka; 2) natin i raspored utovara vegona; vata?) Putstiv Kzetana utovarnog stroja prema lokomotivi staid) Poletal Kontatnog voda prema utovaroom szoje > ©) Utovar na transporters takora Cian 99, ‘Za viovar bagerima s kontinuiranim radom, na transpor- {ere s trakom mora se ugraditi uredaj za primanje, usmjerava- ‘je kretana i spretavanje rasipanja materijala, Cian 100, Za viovar strojevima s diskontinuiranim radom na tran sportere strakom mora se ugraditi uredaj za sigurno i ravag- ‘mijerno dodavanje materjala na traku, spretavanje rasiparja, ‘matcrijala na mjestu utovara te dodavanje na traku komada ‘vecin dimenzija od doputtenih. tan 101. Za utovar na transportere s trakom mora se predvidjeti ‘odgovarajué signalizactj | era uputa © potupka pet rx 08 Clan 102. Satni kapacitet transportera i bagera mora biti uskladen, Uoovarna konzolne odlagae, samokretne transportere i wansportne mostove Cian 103. Material se tovari na konzolne odlagate, samokretne Hangporcs{ wansponne mosove iskutvo mebanizaciom s tan 104, Setni kapacitet mehanizacije 28 odlaganje materjala mo- * Dit uskladen s kapacittom otkopne mehanizacije- Clan 105, a wtovar na konzolne odlagaée, samokretne tzansporte- re transportne mostove mora se predvidjei odgovarajca sa. ‘spalizacia i ixadii uputa 0 postupka pri radu, (Odtagane jalovine Cian 106, Jalovina se mora odtagati na odlagalite koe je za to pri- renijeno. Jalovina se mote odlagati kemionima, vagonima, tran- sporterima, odlagatima i izravnim prebacivanjem.,Petak, 31. sijetnja 1986. 4) Odlaganje jalovine kamionima Cian 107. a odtaganje jalovine kamionima mora se izradit vputa i tehnolodia shema, koja mora sadréati ove elemente: rubu odlagalitta 2) nadin manevriranja i praznjenja kamiona: 3) graniéau linjy prilaza kamiona rubu odiagalilta; ‘4 potanju za kretanje kamiona nakon pradnjenja sandu- kay 5) natin i mehanizaciju 2a planiranje odlagalista. 1) Oataganiejatovne agonima wz primjnu buldotere,bage- iu kaitar,bageradrelajna i odlegate Clan 108, Za odlagaieulovine vagonima mora se ira uputa | tehnolotta shema, Koja mora sata ov elemeate: 1) polotaj ost Kolosijeka prema srou za odlegane; 2) dimenzije i nadin izrade kanala za pradnjenje vagons 3) natin pradjena vagona, ehnologi pradnjena kanala jalovine; ‘ osnowne geometrijske elemente etaZe odlagalita: '5) poloda, vstu i tebnicke karakzeristikestrojeva za odla- sanje. 2) Odlaganje jalovine primjenom odlagata s transpor- ‘mom trakom, mostova i transporter s trakom Clan 108. Za odiaganje jalovine primjenom odlagaéa s transpor- ‘nom trakom i mostova mora se izaditi uputs i tehnolotka shema, koja mora sadrdati ove clemente: 1) trasu i niveletutransportera i odlagaéa s transportnon trakom: 2) tehnologiju rada na odlagalittu; 3) osmome geometrjske elemente etate odlagaliit pri vi- sinskom i dubinskom radu; 4) dimenzie | prijemnu sposobnost odlegalitta: $3) polota)-odlagaéa prema transporte j rubu planuma tate odlagalitta, koji mora biti uskladen s geomehanickim ka- ‘akteristikama radne sredine i provjerenu stabilnost prema ge- ‘omeheniGkim karakteristikama odlagalita. Clan 110. ‘Ako se jalovios prevori transporterima s trakom izravno so mjesta odlaganja, n8 odlagalistu se mora izraditi poscbna ‘nosive konstrukeija 2a transporter na kojoj ve mora nalaziti i posebna staza za nadzor i regulianje odlaganje. ) Odlaganje jalovine izravnim prebacivanjem iskopane mase ‘v otkopan! prostor Clan 111. COdtaganje jalovine izravnim prebacivanjem mase primje- siuje se pe otkopavarju jalovine na ctati koja se nalazi nepos- Tedno iznad Krovine mineralne sirovine. U tom se slutaju ‘Upotrebjavaju bageri kalari, bagesidrelajl, konzolniodla- ‘508 i mostovi. tan 112. ‘Ako se 22 rad na otkopavanju, izramnom prebacivanju i ‘odlaganju jalovine upotrebjava bager kalikar more se izraditi {tebnolodis shema, koja mora sadrdati ove elemente: 1) trasu Kretanja bagera i niveleto etutne ravnine: 2) polodajtrase prema bloku elade otkopavania i odlaga- sia: 4) natin rada pri mimoilaZenju bagera Koji radi na izav- ‘nom prebacivanju i bagera koji radi na otkopavanju korisne ‘supstancie. SLUZBENI LIST SFRI Broj 4 - Stranica 85 Chan 113. ‘Ako se upotrebljava bager dreglajn za izravno prebaciva- je pri dubinskome odnosno dubinskome i visinskom radu, ‘mora se izraditi odgovarajuéa tehnolotka shema, tan 114. Jalovina se mote odlagati cevovodima ~ pneumatski ili ‘idrauliéno. Pri odlaganju jalovine materijal iz cjevovoda ne smije prodrijetu okolic, ‘Pri pneuatskom odlaganju jalovine redovito se mora kontrolirai temperatura cjevovoda. Pr hidrauliénom odlaganju jalovine, odlagalitte se mora ‘posebno pripremiti, moraju se ispitati njegova stabitnost i sta- Dilnostterena te osigurat!uvjeti da jalovine ili mul iz odlaga- lifta ne produ v okolicu ili vodotoke. ‘Otkoparanje korisne supetancijo Chan 115. Za rad na otkopavanju Korisne supstancije mora postojati otgon arajuéa tehnoloika shema i radovi se moraju izvoditi w skladu s njom. Chan 116. ‘Visina i irina otkopne etaze moraju se prilagoditi tebnio- kim karakteristikama strojeva i uyjetima radne okoline. Cian 117. ‘Ako se botne i one radne kosine etate ne mogu potpu- no prilagoditi uvjetima radne okoline, tehnoloika se shema ‘mora prlagoditi danim uvjetima - umanjivanjem visine i dubi- ne etade i lrine bloke, Liksidaclja etude | porrtnskog kopa Chan 118, Pri likvidacii etafe i povitinskog kopa na otkopaim tatama izraduje se radna kosina prema tehnolofkoj shemi ko- Ja je za to posebno izradena. ‘Ostavijene ete ravnine odnosno njihove Birine, moraju biti dovoljne da se: 1) osigure stabilna zavrina kosina; 2) omogudi odstupanje bagera; 3) omoguéi demontaza transportnih sredstava: 4 omogudi pristup pomotne mehanizacie i slobodao scetanje Huei. VIII, STROJEVI ZA POVRSINSKU EKSPLOATACHU [Noniva Kousrakelfa | oprema Cian 119. ‘Nosiva konstrukcija strojeva za povrtinsku eksploataciju ‘mora biti staticki odredena. ‘Strojev | oprema 2a povrSinsku eksploataciju moraju od- sgovarati propisima o jogoslavenskim standardima. Chan 120, Kada je rjed 0 strojevima 2a povetinsku eksploataciju tragnigkim uredajem za kretane, srednje opteretenje kotaée ‘pod jedne od glavaih totaka oslonca mora biti w granicame ‘Gopultenog optereéenja 28 normalan rad, ito: ') 2a Kolonijeke iz traénica $49 najvite 18 000 Ny ) za kolosieke iz trataica $65 najvide 28 O00 N. ii tome naprezanje na savijanje ne smije premabiti vi- Jednost 15:10 N/a,86 — Broj 4 Clan 121. Kada je rij 0 strojevima 22 povrtineku eksploatacju 5 {gusjeniéaim uredajem za kretanje,srednji specific pritisak na to ispod vornog postofa glavne toéke oslonca mors biti u gra- nicama doputtene nosivorti ta, "Rabel prlacl mon Bd pune spi mt- teil ‘Sigurnosn! uredajt tan 123. Strojevi za povatinsku eksploataciju moraju biti oprem- lieni ovim uredajima: graniénim prekidatima, Stitnicima od ‘Preoptereéenja, Kotnicama i signalaim uredajima (uredajima. 22 upravijanje i uredajima za akustiéne signale). Clan 124, Na strojeve za povitinsku eksplostaciju odnosno skupine strojeva koje su medusobno povezane w tehnolotkom lancu (BTO sistem) moraju, na podesnim mjestima, biti postavijeni ‘opttki i akustign signali za indikaciju i sporazumijevanje. ‘Odredbe stava I. ovog dana ne odnose se na strojeve 8 iskontinuiranim radom koji moraju biti opremfeni akustic. ‘nom signalizaciom. Clan 125, Signalnim se uredajima upravija iz jednog centra, a ako. se utehnolotkom lancu opravia pojedinim pogonima, moguée ie vpravijati i pojedinim signatnim uredajima (odnosi se na BTO sistem). Chan 126. Strojevi s kontinuiranim radom moraju se opremitisigu ‘Rosnim uredajem za iskljueenjestroja ako se tetitte pomakne. Clan 127. Vorno postole strojeva za povrlinsku eksploataciju s {ratnitkim uredajem za kretanje po pomiénim Kolosjecima ‘mora omoguéiti promjenu razmaka izmedu krutoga i 2globnog oslonea, Promjena razmaka mora biti ogranigena sigumosnim uredajer. Clan 128. ‘Strojevi 2a povrtinsku eksploataciju i mehanizmi za kre- ‘tanje moraju se opremitisigumosnim Uredajima ii sigurnos. ‘im prekidagima kojima se sprecava neteljeno kretanje. Chan 129, Na kuGittima granitnih prekidata, tasters za premoich ne i tastera u slugaju opasnosti moraju funkedje biti cznagene edgovarajudom bojom, it ‘YVojni mehanizam stojt Lantenik s vedricama stoj:ro- Bijela s plavom po- {or stoj i katika stoj! preénom eriom SLUZBENI LIST SFRI Petak, 31. sijetnia 1986, Funkeija Boja ‘Transporters trakom stoj! | Bijela s venom po- pretnom ertom Zelena ‘2ua s oznakom ras- oreda Specijana funkeija [Lubitastas cznakom funkeije tan 130, Bageri s kontinuiranim radom i odlagadi za povrtinsku cksploataciju moraju biti opremieni uredajima za mjerenje ja- Kostivjetra i uredajima za mjerenje uzdutnoga i popretnog siba stroja prema horizontalnoj ravaini. Gan 131, Mehanizmi za podizanje konzola (nosaéa) srotorom i tra- kom 2a utovar moraju imati dvije kotnice i mehanizme koji se okreéu + upravijatkog stola, ‘Svaka se konica mora investi za kodenje pri maksimal- ‘nom opteresenju uz odgovarajudi koeficijent sigurnosti. Kotnice moraju djelovati u trenutku iskhusenja pogon- skog motora i mehanizam se mora zaustaviti bez ‘Mo kragim zaustavnim putom. Ubd Chan 132. Uzad koja se kretu preko valjaka ne smiju biti spojena. Na valjcima preko kojih se krege wad moraju se nalaziti uredaji za spretavanje Mlizanja wiadi. U krajnjem polodaju bubnjeva za namatanje utadi mora 4 osigurati prostor najmanje 2a jot dva namota wleta, Ont arta o Clan 133. ~ Fristpistojevin este, sabe, pola isl. ma stojev sma za powinskeckoplouacie mosis i sigur yade ‘Tebni&ka uputa 2a strojeve 28 porrlasku elsplontaciia Clan 134. a strojeve 28 povrfinsku eksploataciju mora se izraditi tehnitka uputa koja sadrti: 4) sheme ili pregledne ertete, uvjete za primjenu, kon- strukcijske erteze i statitke proratune, ) podatke o évrstoiistabinostistroja 2a propisane rad- ‘ne operacije, montazu | odrtavanje: ©) podatke o sigumosnim uredajima, sertedima (planovi- ) © njihovu rasporedu, vit i funkelj: 4) upute o montasi, rukovanju i nadzoru: ©) upute za odréavanjestrojeva i sigumosnih uredaja. tan 135, Za strojeve za povttinsku eksplostaciu, ppokretan, mora biti ragunski utvrden polos) Kontroi ie gor dio ti tedidta, Kofi se ispitivanjem i o demu se sastavfa ivjeta,Petak, 31. sjednja 1986. ‘Signalicaija tan 136, ‘Osnovni signalistrojeva za povelinsku eksploatacija je- su: dugi zvuk sirene, oko tri sekunde (-) i kratki zvuk sirene, ‘oko jedne sekunde (). Pauze izmedu zvakova siene traju ok0 Jedne sekunde, Za pojedine operacie daju se ovi signal: a) rad stroja 1) trake, rotor ili lancanik vedritara pokreéu se - ~ -3 ©) Youni mehanizmi pokreéu se—"; 4) vozilo je natovares ©) stro se zaustavija (| minutu). Pojedini uredaji kojima je signal namijenjen pokrecu se najmanje 20 sekundi nakon danog signal. lan 137. Signali za potarni alarm moraju se jasno razlikovati od ‘trogihsignala Clan 138, Plote sa signalima moraju Upotrebastrojera 22 portlaskn eksploatacju Clan 139. U uputi za rukovanje moraju se odrediti granigne tehni®- ‘ke vrjednosi strojeva u radu. Clan 140. Na stazama za kretanj, stubama i festvama strojeva za povitinsku eksploataciju ne smiju se drdati odnosno skladittii fikakvi predmet ili material. Clan 141. ‘vali stroj 8 povetinsku eksploatacija mora imati sigur- nogns rasyjetu ili dovolin rezervnih rugnih bateiskih set Ki, zn sfutaj prekida stryje ‘na vidfivom mesa. Clan 142, Svi strojevi 2a povrlinsku ekiploataciu moraju imati sastica rasyjeta. “—Rakorane strofvima zx porlinska eksplostacija Clan 143. Stroj za povrtinsku eksploatacju ili pojedini njegovi me- ‘hanizmi mogu se pustitiu pogon tek nakon davanja odredenog signal j protcka odredenog vremena. Clan 144 ‘Ako se strojzaustavi zbog prisilnog isktjuéenja, ponowno se smije puss v pogon tek nakon otklanjanja uzroka iskjute- ia. Clan 145. ‘Ako su sigurnosni i signalni uredaji na stroju za povstin- sku cksplostacij nelspravai,stroj se ne smije pustit u rad sve

You might also like

• Morski Plodovi

  

  Document2 pages

  Morski Plodovi

  cajger

  No ratings yet
• Zakon o Porezu Na Promet Nekretnina I Prava KS Nesluzbeni Precisceni Tekst

  

  Document6 pages

  Zakon o Porezu Na Promet Nekretnina I Prava KS Nesluzbeni Precisceni Tekst

  cajger

  No ratings yet
• Eos 1

  

  Document84 pages

  Eos 1

  cajger

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima Vrijednosti Za Izračunavanje Godišnje (Tekuće) Koncesione Naknade Za 2022. Godinu

  

  Document1 page

  Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima Vrijednosti Za Izračunavanje Godišnje (Tekuće) Koncesione Naknade Za 2022. Godinu

  cajger

  No ratings yet
• Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima Vrijednosti Za 2023.godinu

  

  Document2 pages

  Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima Vrijednosti Za 2023.godinu

  cajger

  No ratings yet
• Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima 2-16

  

  Document1 page

  Lista Mineralnih Sirovina Sa Koeficijentima 2-16

  cajger

  No ratings yet
• Zahtjev - Lot - 3 2022

  

  Document2 pages

  Zahtjev - Lot - 3 2022

  cajger

  No ratings yet
• Prijavni Obrazac Za Kulturu-Najnov

  

  Document4 pages

  Prijavni Obrazac Za Kulturu-Najnov

  cajger

  No ratings yet
• Zakon o Postupku Za Ukidanje Zajednickog Prava Vlasnistva Na Bivsim Kmetskim Selistima

  

  Document3 pages

  Zakon o Postupku Za Ukidanje Zajednickog Prava Vlasnistva Na Bivsim Kmetskim Selistima

  cajger

  No ratings yet
• Zahtjev Lot 2 2022

  

  Document3 pages

  Zahtjev Lot 2 2022

  cajger

  No ratings yet
• I Z J A V A I-3 - o Namjenskom Utrošku Sredstava

  

  Document1 page

  I Z J A V A I-3 - o Namjenskom Utrošku Sredstava

  cajger

  No ratings yet
• Zahtjev Za Posude Pod Tlakom

  

  Document1 page

  Zahtjev Za Posude Pod Tlakom

  cajger

  No ratings yet
• Analiza Stanja Privrede HNK - Zbirno - MP PDF

  

  Document11 pages

  Analiza Stanja Privrede HNK - Zbirno - MP PDF

  cajger

  No ratings yet