MODELIRANJE PODATAKA

2.1 Modeliranje entiteta i veza

Bavimo se pitanjem: kako oblikovati shemu za bazu podataka, usklađenu s pravilima relacijskog
modela. U stvamim situacijama dosta je teško direktno pogoditi relacijsku shemu. Zato se služimo
jednom pomoĆnom fazom koja se zove modeliranje entiteta i veza (Entity-Relationship Modelling).
Riječ je o oblikovanju jedne manje precizne, konceptualne sheme, koja predstavlja apstrakciju realnog
svijeta. Ta tzv. ER-shema se dalje, više-manje automatski, pretvara u relacijsku. Modeliranje entiteta
i veza zahtijeva da se svijet promatra preko tri kategorije:
entiteti: objekti ili događaji koji su nam od interesa;
veze: odnosi medu entitetima koji su nam od interesa;
atributi: svojstva entiteta i veza koja su nam od interesa.

2.1.1 Entiteti i atributi

Entitet je nešto o čemu želimo spremati podatke, nešto što je u stanju postojati ili ne postojati, te se
može identificirati. Entitet može biti objekt ili biće (na primjer kuća, student, auto), odnosno događaj
ili pojava (na primjer nogometna utakmica, praznik, servisiranje auta).
Entitet je opisan atributima (na primjer atributi kuće su: adresa, broj katova, boja fasade, ... ).
Ukoliko neki atribut i sam zahtijeva svoje atribute, tada ga radije treba smatrati novim entitetom (na
primjer model auta). Isto pravilo vrijedi i ako atribut može istovremeno imati više vrijednosti (na
primjer kvar koji je popravljen pri servisiranju auta).
Ime entiteta, zajedno sa pripadnim atributima, zapravo određuje tip entiteta. Može postojati mnogo
primjeraka (pojava) entiteta zadanog tipa (na primjer STUDENT je tip čiji primjerci su Petrović Petar,
Marković Marko,
Kandidat za ključ je atribut, ili skup atributa, čije vrijednosti jednoznačno određuju primjerak
entiteta zadanog tipa. Dakle, ne mogu postojati (Iva različita primjerka entiteta istog tipa. s istim
vrijednostima kandidata za ključ. (Na primjer za tip entiteta AUTO, kandidat za ključ je atribut
REG_BROJ). Ukoliko jedan tip entiteta ima više kandidata za ključ, tada biramo jednog od njih i
proglašavamo ga primamim ključem. (Na primjer primami ključ za tip entiteta STUDENT mogao bi
biti atribut BROJ_INDEKSA.

2.1.2 Veze
Veze se uspostavljaju između clva ili više tipova entiteta (na primjer veza IGRA_ZA između tipova
entiteta IGRAČ i TIM). Zapravo je riječ o imenovanoj binarnoj ili k-narnoj relaciji između primjeraka
entiteta zadanih tipova. Za sada ćemo se ograničiti na veze između točno dva tipa entiteta.
Funkcionalnost veze može biti:
Jedan-naprama-jedan (1 : 1). Jedan primjerak prvog tipa entiteta može biti u vezi s najviše jednim
primjerkom drugog tipa entiteta, te takoder jedan primjerak drugog tipa može biti u vezi s
najviše jednim primjerkom prvog tipa. Na primjer veza JE_PROČELNIK između tipova entiteta
NASTAVNIK i ZAVOD (na fakultetu)

Jedan-naprama-mnogo (1 : N). Jedan primjerak prvog tipa entiteta može biti u vezi s 0, 1 ili više
primjeraka drugog tipa entiteta, no jedan primjerak drugog tipa može biti u vezi s najviše jednim
primjerkog pwog tipa. Na primjer veza PREDAJE između tipova entiteta NASTAVNIK i
KOLEGIJ.
Mnogo-naprama-mnogo (M : N). Jedan primjerak prvog tipa entiteta može biti u vezi s 0, 1 ili više
primjeraka drugog tipa entiteta, te također jedan primjerak drugog tipa može biti u vezi s 0, 1 ili
više primjeraka prvog tipa. Na primjer veza UPISAO između tipova entiteta STUDENT i
KOLEGIJ.
Veza može imati i svoje atribute koje ne možemo pripisati ni jednom od tipova entiteta (na primjer
veza UPISAO može imati atribut DATUM_UPISA).
Ako svaki primjerak entiteta nekog tipa mora sudjelovati u zadanoj vezi, tada kažemo da tip
entiteta ima obavezno članstvo u toj vezi. Inače tip entiteta ima neobavezno članstvo. (Na primjer
između tipova entiteta ISPIT i KOLEGIJ zadana je veza IZ, koja ima funkcionalnost (N : 1). ISPIT
ima obavezno članstvo u vezi IZ, jer svaki ispit mora biti iz nekog kolegija.) Odluka. da li je članstvo
obavezno ili neobavezno koji put je stvar dogovora odnosno projektantove odluke (na primjer
članstvo za KOLEGIJ u vezi PREDAJE)