Matematika 3.

godina
- zadaci za razredni ispit -

PRIZMA:
1. Izračunati površinu i zapreminu pravilne četvorostrane prizme, ako je dužina dijagonale osnove 𝑑 = 9√2 cm,
a dužina visine prizme je H = 41 cm.

2. Izračunati površinu i zapreminu pravilne trostrane prizme, ako je dužina visine osnove prizme ℎ = 6√3 cm, a
visina prizme je H = 35 dm.

3. Izračunati površinu i zapreminu pravilne šestostrane prizme, ako je dužina osnovne ivice prizme a = 9 cm, a
dužina dijagonale bočne strane dbs = 41 cm.

4. Izračunati površinu i zapreminu pravilne četvorostrane prizme, ako je površina omotača prizme M = 1680 m2,
a površina baze prizme je B = 144 m2.

5. Izračunati površinu i zapreminu pravilne trostrane prizme, ako je visina baze prizme h = 12√3 cm, a dužina
dijagonale bočne strane je dbs = 25 cm.

6. Izračunati površinu i zapreminu pravilne šestostrane prizme, ako je dužina kraće dijagonale osnove
𝑑𝑚 = 15√3 m, dijagonala bočne strane je dbs =39 m.

PIRAMIDA:
7. Izračunati zapreminu pravilne šestostrane piramide, ako je površina baze piramide 𝐵 = 288√3 m2, a površina
čitave piramide je 𝑃 = 600√3 m2.

8. Izračunati površinu i zapreminu pravilne četvorostrane piramide, ako je dužina apoteme (bočne visine)
piramide ha = 24 cm, a površina omotača piramide je M = 480 cm2.

9. Izračunati površinu i zapreminu pravilne trostrane piramide, ako je dužina poluprečnika upisane kružnice u
osnovu piramide ru = 6 m, a visina piramide je H = 8 m.

10. Izračunati zapreminu pravilne šestostrane piramide, ako je dužina poluprečnika opisane kružnice oko
osnove piramide ro = 4√3 cm2, a površina piramide je P = 192√3 cm2.

11. Izračunati površinu i zapreminu pravilne trostrane piramide, ako je visina bočne strane ha = 25 dm, a visina
piramide je H = 7 dm.

12. Izračunati površinu i zapreminu pravilne četvorostrane piramide,ako je dužina visine piramide H = 16 m, a
poluprečnik opisane kružnice oko osnove piramide ro = 6√2 m.

VALJAK:
13. Izračunati površinu i zapreminu pravog valjka, ako je poluprečnik osnove valjka r = 4 cm, a dužina visine
valjka je H = 10 cm.

14. Izračunati površinu i zapreminu pravog valjka, ako je površina osnog preseka valjka Pop = 56 cm2, a površina
baze valjka je B = 497 cm2.

15. Izračunati površinu i zapreminu pravog valjka, ako je dijagonala osnog preseka valjka D = 17 cm, a visina
valjka je H = 15 cm.

16. Izračunati površinu i zapreminu valjka, ako je površina omotača valjka M = 680 cm2, a površina baze
valjka je B = 289 cm2.

17. Pravougaonik dužina stranica a = 4 cm i b = 5 cm rotira oko kraće stranice. Izračunati površinu i zapreminu
tako dobijenog tela.

18. Izračunati površinu valjka, ako je obim osnove valjka OB = 18 cm, a zapremina tog valjka je V = 324 cm3.
 Matematika 3. godina
- zadaci za razredni ispit -

KUPA:
19. Izračunati površinu i zapreminu kupe, ako je dužina izvodnice kupe s = 34 m, a površina omotača kupe je
M = 544 cm2.

20. Izračunati zapreminu kupe, ako je površina baze kupe B= 196 m2, s površina čitave kupe je P = 896 m2.

21. Pravougli trougao sa dužinama kateta a = 16 dm i b = 12 dm rotira oko duže katete. Izračunati površinu i
zapreminu tako dobijenog tela.

22. Izračunati površinu kupe čija je zapremina V = 2420 cm3, a površina osnove te kupe je B = 121 cm2.

23. Izračunati površinu i zapreminu kupe, ako je dužina izvodnice kupe s = 24 dm, a dužina visine kupe je
H = 18 dm.

24. Izračunati površinu i zapreminu kupe, ako je dužina visine kupe H = 112 m, a površina baze kupe je
B = 225 m2.

VEKTORI:
25. Dati su vektori 𝑎⃗ = (1,2, −1), 𝑏⃗⃗ = (0,1,3) i 𝑐⃗ = (2, −1,4). Izračunati:
a) Dužine vektora, npr. |𝑎⃗|
b) 2𝑎⃗ + 3𝑐⃗, –𝑏⃗⃗ + 2𝑐⃗ – 3𝑎⃗, |𝑏⃗⃗ − 2𝑎⃗|
c) Ugao između vektora, npr. (𝑎⃗, 𝑏⃗⃗) (i ostale uglove da izračunate)
d) Površinu trougla određenog ovim vektorima,
e) Površinu paralelograma određenog vektorima 𝑎⃗ i 𝑏⃗⃗.
f) Skalarni proizvod vektora 𝑎⃗ i 𝑐⃗, tj. 𝑎⃗ · 𝑐⃗ (i ostale kombinacije skalarnih proizvoda)
g) Mešoviti proizvod ovih vektora, tj. [𝑏⃗⃗, 𝑐⃗, 𝑎⃗]
h) Vektorski proizvod vektora, npr. 𝑏⃗⃗  𝑎⃗. (i ostale kombinacije vektorskih proizvoda)

ANALITIČKA GEOMETRIJA:
26. Ako su date tačke A(1,2), B(–2, –3), C(–3, 4), izračunati:
a) Dužinu duži AB, AC i BC
b) Površinu trougla određenog tačkama A, B i C.
c) Jednačinu prave koja prolazi kroz tačke A i C ( A i B, B i C)
d) Koordinate težišta trougla određenog ovim tačkama,
e) Koordinate središta duži AB, AC i BC
f) Jednačinu visine iz temena A na stranicu BC
g) Ugao između stranice a:(B, C) i b:(A, C)
h) Dužinu težišne duži |ta| = |AA1|
i) Obim trougla ABC.

27. U jednačini l: 3y – 5x + 4p – 3 = 0, odredi vrednost parametra p tako da prava sadrži koordinatni početak.

28. Odredi jednačinu prave koja sadrži tačku A(1,2) i normalna je na pravu p: 2x + 3y – 1 = 0.

29. Odredi tačku R simetričnu sa tačkom P(–5, 13) u odnosu na pravu p: 2x – 3y – 3 = 0.

30. Odredi koordinate presečne tačke pravih p: x + 7y – 12 = 0 i q: 2x – y + 6 = 0.