IS

Sretan Božić i Nova godina



sa skladateljem i gitaristom Jasenkom Hourom, dobitnikom Nagrade Milivoj Körbler Hrvatskog društva skladatelja

DS JE KAO OLIMPIJSKI ODBOR

Ana Kuštrak

J asenko Houra osnivač je

Prljavo kazalište koji ov
ne slavi trideset godina pos
Osim što spada među na
vječnije bendove na hrv
estradnom nebu, Prljavci su
đer jedan od rijetkih domać
dova čiji hitovi preživljavaju
nu generacija, ali i bend k
problema može napuniti g
trgove i sportske dvorane. U
nam je razgovoru, između
ga, ispričao kako je sve kre
čemu leži tajna njihova us
kako je kao član Hrvatsko
tva skladatelja zadovoljan
HDS–ZAMP–a.
Ove je godine Prljavo kazali
slavilo trideset godina pos
Kako se osjećate i kako biste ih
Iz ove perspektive mogu
postoje razdoblja kad ne
šljam o tome koliko radim,
dim i koliko sam dugo na s
jedne je strane dobro da mi
ba omogućila da se ne prop
Dubravi i da ne postanem r
Danas postoji određena sta
našeg društva što je posljed
dovoljne komunikacije sa s
oko sebe. Glazba je ta koja
priliku da puno putuješ i pu
vidiš. Tako si omogućuješ o
ni odmak koji je potreban
najljepše što sam izvukao i
be, da mogu raditi i putov
u Kazalištu smo freelanceri,
njaci. Na neki smo način lju
pripadaju nekom drukčijem
života, pomalo boemskom
što je nekad bio slučaj sa ž
slikara. Ne znamo za drug
života, ali nikada nismo ži
tuđih dotacija i tu smo prav
zetnici. Koliko smo zaradil
smo imali, a i danas je tako.
Je li Vam tih trideset godin
kao nešto prirodno i očekivan
se iznenadili kada ste shvati
sve traje?
To ovisi od situacije do si
Nikada nisam razmišljao
stanku bavljenja glazbom.
 e glazbe na hrvatskim pozornicama i u prote- dijskom leksikonu za koji je obradio više od
je rad bio doista bogat i razgranat, tijekom
enim događanjima iznimno bogatom razdoblju. četiri tisuće natuknica. Nekoliko godina bio
kojega je Andrija Tomašek, uz temeljnu
je organizator i voditelj Umjetničko sociološke

TRIBINE
roj novina podsjećamo vas na neke od uspješnih vokaciju pisanje i istraživački rad, obavljao
festivalskih izdanja što su održani ili objavlje- tribine u Opatiji te iznimno aktivan u brojnim
i niz drugih djelatnosti.
i i početkom zime. Nadamo se da ćete uživa- udrugama kao što su Zajednica muzičkih ško-
nešto novo kroz razgovore s našim cijenjenim Nakon diplome na Historijsko–teoret- la Hrvatske, Hrvatski sabor kulture, Matica
a — instrumentalistima i skladateljima. Nismo skom odjelu Muzičke akademije u Za- hrvatska, Hrvatsko društvo glazbenih i ple- Andrija Tomašek
i praizvedbe, uspješne nastupe hrvatskih glaz- grebu te usavršavanja na Sveučilištu u snih pedagoga i slično. U Hrvatskom društvu

TRIBINE
ozemstvu, kao ni one koji su svoje stvaralaštvo Oxfordu (bizantska glazba, razvoj nota-
na tribinama ili autorskim koncertima HDS–a. cije, renesansna glazba), Andrija Tomašek
su prisustvovali 46. Glazbenoj tribini Pula in- razvio je intenzivnu i dugotrajnu suradnju
o svim događanjima održanima od 5. do 8. stu- u brojnim dnevnim novinama, kao i peri-
arskom narodnom kazalištu, Circolu, Katedra- odici javljajući se godinama kao glazbeni
skladatelja bio je predsjednik 1985./’86. godi- se ističe nekoliko knjižnih
ne. Kao glazbenik istaknuo se vođenjem više Markovac — čovjek i djelo, S
amaterskih zborova (Slovenski dom, Kamensko, nika života i rada, Vu plave
Ivan Goran Kovačić, Vinko Jeđut) i tu djelatnost djelovanje Gjure Prejca te L
smatra vrlo važnom u svom djelovanju, kao što povijest o hrvatskoj himni. Up

TRIBINE
Blažene Djevice Marije, Crkvi Svetog Franje, kritičar i kroničar glazbenih događanja.
a, Kazališnoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Posebno se pamte njegovi komentari u
elu Paladnjaki kod Žminja. I ne zaboravite — dnevniku Vjesnik te eseji i studije u časo-
e glazbi! Neka vas ona vodi u životu! pisima 15 dana, Muzika, Zvuk, Muzička
kultura i drugima.
urednik
Djelovao je kao stručnjak u Ministarstvu
prosvjete, u Hrvatskom glazbenom za-
vodu, bio je profesor i direktor Glazbene
HDS–a u "ast 65. ro#endana Lade Kos
Praizvedba 2. guda"kog kvarteta Dubravka
vot uz šansonu
je i dugogodišnjim organizatorskim i publici- nja uvrstila među najvrednij
stičkim radom uvijek podupirao amaterizam izdanja suvremene hrvatsk
kao nezaobilaznu granu našega glazbenog ži- cistike otkrivši, zahvaljujuć
vota. Danas je Andrija Tomašek počasni član živačkom radu Andrije T
Hrvatskoga glazbenoga zavoda i Hrvatskog nepoznanice o hrvatskoj him
društva glazbenih i plesnih pedagoga.
I ovom prigodom našem jam
Osim brojnih članaka, studija i eseja, u spi- članu srdačno čestitamo č
sateljskom radu Andrije Tomašeka osobito života.
Skladatelj Ivan Bo&i"

MEĐUNARODNI USPJESI
PRAIZVEDBE

Palanovi%a na jesenskom koncertu Kvarteta

Rucner
u SAD–u
nja Požgaj
U taktu Z ahvaljujući nagradi CEC Artslink Fellowship Award z

ljetnog ritma
namijenjenoj istaknutim umjetnicima s područja s
Europe, hrvatskom skladatelju i orguljašu Ivanu Božiče
je šestotjedni studijski boravak u SAD–u. Božičević je t
PRAIZVEDBE

Piše: Bojana Plećaš Kalebota i studenoga bio gost umjetničke udruge Sonic Crossroad

C iklus Četiri godišnja doba koji Gudački kvartet Ruc-
ner već sedmu sezonu održava srijedom u Hrvatskom
glazbenom zavodu (HGZ), posljednje se dvije godine odr-
žava u koprodukciji sa Zagrebačkom filharmonijom, ali se
i dalje oslanja na koncepciju usklađenosti cikličke izmjene
MEĐUNARODNI USPJESI
godišnjih doba s koncertima, gostovanjima uglednih glaz-
PRAIZVEDBE
Sveučilištâ u College Stationu i u Houstonu. Uz preda
susrete sa skladateljima i umjetnicima, skladatelj je 6. st
autorsku večer u Bryan/College Stationu. U praizvedbi s
za alt flautu i orgulje sudjelovali su Mariana Gariazzo i
dok se u drugoj praizvedbi, I’m still working on it za klavir
pridružila Kathryn Woodard. Izvedena je i skladba Pet h

benika, izvedbama skladbi obljetničara te sustavno pro- koncert je zaključen prvim američkim izvedbama sklada
micanje djela hrvatskih skladatelja. Na posljednjem kon- nja Pebbles za flautu, klarinet, kontrabas i klavir (Mariana
DAVOR HRVOJ

certu, Jesen, održanom u HGZ–u 7. listopada ove godine,
violinistice Sidonija Lebar i Ana Paula Knapić Franković,
violist Dragan Rucner i violončelistica Snježana Rucner,
etić i Lada Kos na tribini
ugostili su našu uspješnu pijanisticu Martinu Filjak, čiji je
posljednji međunarodni uspjeh pobjeda na Međunarod-
PRAIZVEDBE
Carney, Michael Flemming, Ivan Božičević) te Marittim
i gudački orkestar (Bethany Lawrence, Alexa Hlavink
String Orchestra i dirigent Paul Sikes). Skladba Marit
i 10. studenog u okviru koncerta Composer’s Forum u D
Houstonu, uz Gudački orkestar Sveučilišta u Houstonu

na hrvatska šansonjerka i kantautorica Lada Kos pro-
la je 65. rođendan 19. studenoga u okviru Glazbene
ne HDS–a. Bila je to iznimna večer sjećanja na bogatu
mjetnice koja se u potpunosti posvetila šansoni. Ladin
mercijalne, ali svakako najkvalitetnije zabavne glazbene
e logičan s obzirom na kulturno ozračje u njezinoj obitelji.
karstvo u životima djeda, oca, majke i sestre očekivano
nom pijanističkom natjecanju u Clevelandu. Njihovoj svje-
žoj suradnji u Dvořakovu Klavirskom kvintetu u A–duru,
ispunjenom romantičarskim melodijama i natruhama
folklora te izvedenom u drugome dijelu koncertne večeri,
prethodio je prvi dio u potpunosti ispunjen muziciranjem
članova Gudačkog kvarteta Rucner. Gudačkom kvartetu
MEĐUNARODNI USPJESI
djelo Pastir dobri izveo na hrvatskom jeziku Ženski zbor S
A&M (dirigent Jess Wade) u San Antoniu 24. listopa
nastupio i kao skladatelj elektronske glazbe u Rudder Th
ge Stationu u okviru LaTex festivala, uz ansambl Lapte
Jeffa Morrisa. Američka pijanistica i skladateljica Kat
umjetnička voditeljica udruge Sonic Crossroads, objavila

Ladin glazbeni talent u pravom smjeru. Sve te značajke skladbu Sotto voce na CD–u Journeys. Isto djelo umjetnic
jedinstvenu umjetnost koja ne zna za ustupke. Birala je u F–duru Mitrofana Beljajeva, sastavljenom od stavaka N.
PRAIZVEDBE

Rimski–Korsakova, A. Ljadova, A. Borodina i A. Gla- u Hrvatskoj, na ICMS konferenciji u Zagrebu te na Hva

ije tekstove ili ih je sama pisala te uglazbila, po uzoru na
šansonu, ali s vrlo osobnim pečatom i izrazitim osjećajem zunova, prethodila je uvodna skladba večeri, praizvedba skom kulturnom ljetu u srpnju ove godine. U planu je nas
rgiju. Gudačkog kvarteta br. 2 suvremenog hrvatskog skladatelja američke suradnje u svibnju 2010., kada će Kathryn Wo
i kontrabasista Dubravka Pala- splitskog društva za novu glazbu Splithesis.
bogomdanim tamnim baršunastim glasom toplih vibracija
da Kos interpretira svoje pjesme nadasve emotivno i su- novića, utemeljitelja ansambla
težištem na razumljivosti svake riječi. Najčešće se sama Acoustic project. Nadahnut upe-
ari ili klaviru, svira i harmoniku, a završila je studij violine na čatljivim ritmom koji mu se ti-
PRAIZVEDBE

kademiji u Zagrebu. Vješta je u harmonizaciji te sama piše jekom ljeta nametnuo i ostao
za svoja djela. Oko sedamdeset skladbi na vlastite tek- zacrtan u mislima, skladatelj
u prevedeni na pet stranih jezika i još stotinu šansona na
gih pjesnika, uz scensku glazbu, tvore impozantan opus
ga je upotrijebio kao okosnicu
obila brojne nagrade i priznanja u zemlji i inozemstvu. skladbe i neprekidno nazočna
pokretača glazbene radnje.
državala je koncerte šansona u svim gradovima bivše Ju- Djelo počinje pulsirajućim
ODNI USPJESI

SSSR–a, u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Španjol-

rskoj. S Lelom Margitić, dramskom umjetnicom kompati-
ritmom u dionici violončela s
AIZVEDBE

i senzibiliteta, Lada Kos surađuje još od studentskih dana kojim se stapaju ostala glaz-
m glazbeno–poetskim projektima poput Igračke vjetrova bala, postepeno se razvija-
4. objavljen na CD–u. U razgovoru s voditeljicom Tribine jući i rastući. Kao protuteža
Martinčević, kojoj se pridružio i Pero Gotovac, evociran tome pulsu slijedio je mirniji
umjetnički put te hrabre slobodne umjetnice jedinstvene Dubravko Palanović odjeljak, simbolizirajući su-
 tka usavršavanja na University praizvedbom dva soneta na Zakona o autorskim i srodnim pravim

NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI NATJEČAJI

nia u Los Angelesu, Kalifor-
a njegov životni izbor. Tamo je
dirigent i pedagog, osnovao je i
y Hills Chamber Orchestra, kao
Accompanied Recitals Interna-
mociju mladih glazbenika. Bio je
San Francisco Chamber Orche-
ester String Symphony, nastupao
inu europskih orkestara, osobito
egova rana domovinska karijera
a uz zagrebačku Komediju, Sim-
star Radio Zagreba, Operu Hr-
dnog kazališta u Splitu i Hvarske
be (djelovao je kao direktor glaz-
ma).
utorskoj večeri, održanoj u povo-
dana i 50. obljetnice umjetničkog
a neposredan i spontan način,
ahvalio Hrvatskom društvu skla-
šavajući da nigdje nije naišao na
tekst Ljube Wisnera pod 79/07).
nazivom Violina za sopran,
violinu, violončelo i glasovir, II. Cilj je Natječaja poduprijeti i promov
stvaralaštvo i izvodilaštvo u područ
kao i opusima Pjesme rastan-
narodne glazbe te poduprijeti festival
ka i Duettino za violinu i tjecanja ili koncerte navedenih vrsti gl
glasovir. Uz to je dodao tri kojim se stimulira kvaliteta i izvrsnost.
slobodne teme za glasovir i
III. Ukupan fond potpora putem Na
gudače koje je imenovao kao
281.170,76 kn, odnosno onoliko koliko
galantne epizode ih njegova štite autorskih muzičkih prava (ZAMP
života. U izvedbama su su- izvedbe tradicijske glazbe u 2008. go
djelovali Hrvatski komorni članku 8., stavku 3. Zakona o autors
orkestar kojim je autor rav- pravima (NN 167/03, 79/07).
nao, rumunjski violinist Eu- IV. Sredstva iz ovoga Natječaja pred
gene Sarbu, pijanist Berislav projekte koji će se ostvariti tijekom 20
Arlavi i sopranistica Mira
Vlahović. Skladbe su pove- V. Cilj iz članka II. ostvarit će se:
zane izrazitom i pozitivnom sufinanciranjem postojećih, umjetnič
sažetosti opsega, obilježava festivala, smotri i natjecanja koji prom
ih određeni postromanti- koja je predmet ovoga Natječaja
zam, ali one iz ranijih raz- — sufinanciranjem znanstvenih i zn
doblja pokazuju naklonost

da matično društvo ili sredina
vno organiziraju koncert nekome
nvencionalan, razgovorljiv, emo-
n, svojim živopisnim nastupom
ncertne kanone.
inović predstavio se vlastitom
hove Air iz Treće suite (D–dur,
te skladbama za gudački orke-
baroknim strukturama,
gustom formatu fugalnog
oblika, kao i kromatskim Sandro Zaninović
idiomima kojima je skla-
datelj izbjegavao tonalitetne osnove (Concertino,
Passacaglia i stavak iz Četiri sola i tutti). Budući
da glazbu doživljava kao zadnju nevinu religiju, u
obraćanju publici na kraju koncerta i pokazujući
DAVOR HRVOJ
pularnih projekata (istraživanja, teren
kacije, objave knjiških izdanja ili nosač
i slično)
— organizacijom smotri ili natjecanj
nagrada i/ili objavom nosača zvuka z
raširenim rukama na umjetnike, soliste i orkestar,
benike, posebice u glazbenim podru
izrekao je da ga veseli i tješi saznanje da se glazbena
kva natjecanja ne postoje.
umjetnost prenosi na nove generacije i stalno ob-
VI. Prilikom odlučivanja o sufinanciran
navlja novom mladom energijom.
računa o stilskoj raznolikosti i ravnom
pisnoj zastupljenosti natjecatelja. Natje
raju pridržavati propisa o zaštiti autor

aizvedbe $eljka Brkanovi%a, Olje Jelaske

prava.
VII. Natjecatelji su dužni podnijeti HD

avora Bobi%a
umjetnički, organizacijski i financijski
za koji traže sufinanciranje, najkasnije
2010. na urudžbeni zapisnik HDS–a
adresu, Berislavićeva 9, Zagreb, s n
idić Natječaj tradicional«.
VIII. HDS može uvjetovati dodjelu po
%ev Klavirski slim da nije. Energična izvedba puna nani trag intuicije i ploveći nim izmjenama u projektu, suradnjom
kontrasta, ne samo između dionica, beskrajem pokušava izma- predstavljanju, sudjelovanjem svojih p
žiriranju, dodjeli nagrade i slično.
om koncertu u no- već i između stavaka, Moderato riso- knuti poljima koja su usmje-
zoni Zagrebačkog luto i Andante ma non troppo, unatoč rena drugačije. Suradnja IX. HDS pridržava pravo da ne raspod
Hrvatskom glaz- krajnjem smiraju, dala je naslutiti da solista, orkestra, dirigenta predviđen za sufinanciranje projekata
postoji mogućnost nastavka Brka- i skladateljice rezultirala dobitnika potpore tražiti financijsku
odu, 29. rujna ove dokumentaciju o utrošku dobivenih s
o djelo predstavio novićeva Klavirskog kvinteta. je iznimno uspjelim pr-
, pijanist, dirigent, vim predstavljanjem djela, X. Odluku o dobitnicima potpore do
oducent i pedagog Jelaskin koncert za flautu o čemu najbolje govori sjedništvo HDS–a na prijedlog Struč
Pjesma o valovima oduševljeno i dugotrajno stva sastavljena od istaknutih sklad
anović (1937.). Ri- stručnjaka odgovarajućeg područja,

N
avirskom kvintetu, astavljajući tradiciju suradnje s odobravanje publike u va-
12. veljače 2010., o čemu će se pisa
om je, kako je sam uglednim hrvatskim glazbeni- raždinskome HNK, kao sudionici Natječaja i javnost putem o
on dugo vremena cima, Varaždinski komorni orkestar očigledno ostvarenje auto- nom tisku i na internetu.
a žanra upotpunio otvorio je 16. koncertnu sezonu 25. ričine težnje da upravo ta
ni opus: Bogatstvo listopada pod ravnanjem Berislava skladba bude poziv na još
čkog kvarteta potpo- Šipuša, uz solista, flautista Danija jedno zajedničko putovanje Davor Bobić

Koncert
minantnom ulogom Bošnjaka. Na programu se naš- prostorom zvuka i pokušaj
ekidno je bilo prisut- lo novo djelo splitske skladateljice otvaranja onim dimenzija-
velike istine zapisane u tome. Robu-
ansambla
ljanju i oblikovanju Olje Jelaske (1967.), Pjesma o valo- ma iz kojih ljudski duh crpi
ono najbolje. stan ritam, virtuozne dionice svih
mnom je defilirala vima za alt flautu i gudače. Riječ je triju instrumenata, njihova izrazita
Acoustic proj
ačajnih kompozitora o uratku koje pripada njezinoj sada napetost i zvučnost, svjedoče o skla-
azbeni oblik na naj- Bobi%ev klavirski trio Glas
PRAIZVEDBE

već drugoj stvaralačkoj fazi, ujedno dateljevu dubokom proživljavanju

izrazili. Na početku prvome pisanom za Varaždinski Jeremije
riječi koje je prorok Jeremija zapisao
da nema više mjesta
vo ili staro, a opet
komorni orkestar. Može se reći da
je to bila središnja točka programa D avor Bobić (1968.), skladatelj,
pedagog i ravnatelj Varaž-
i koje su našle svojevrsno utjelovlje-
nje u skladbi: Dođe mi riječ Jahvina:

U
Unatoč tim razmi- u kojoj je solistička dionica pružila dinskih baroknih večeri, također Prije nego što te oblikovah u majčinoj Nacionalnoj i sveučilišnoj
počeo sam pisati i po- Daniju Bošnjaku dovoljno prostora je imao praizvedbu novoga djela utrobi, ja te znadoh; prije nego što iz Zagrebu, 28. listopada nas
o otkrivati nove sfere za iskazivanje poznate okretnosti, u koncertnoj sezoni Zagrebačkog krila majčina izađe, ja te posvetih, za sambl Acoustic project, sastavlje
i. U izvedbi je, uz tim dojmljivija jer je riječ o alt flauti, kvarteta. No, 27. listopada u Hr-
ZVEDBE

proroka svim narodima postavih te. va Zagrebačke filharmonije. Na

grebačkog kvarteta, instrumentu koji se i nema baš prili- vatskom glazbenom zavodu na- Evo dolaze dani — riječ je Jahvina temeljenom na prožimanju utj
pijanist Bruno Vla- ke često čuti. Zanimljiv, zvučno vrlo stupio je gostujući ansambl Trio — evo stavljam pred vas put života i zapada, našao se Mozaik za ja
se odazvavši svojom topao spoj flaute i gudačkog orke- Amadeus u sastavu Leonid Soro-
m nazočnošću uveličao jubilarne 15.
Milka Kelemena. Taj međunarodni
festival čiji su gosti mnogi poznati
ci iz Hrvatske i inozemstva, a koji
telj osnovao uz podršku direktori-
nke Srdoč, odmah je prihvaćen kao
rika kulturnog života te male sredine
sni smo što je danas u ovoj svečanoj
odi naš počasni građanin, Slatinčanin,
esor Milko Kelemen ponovno u svojoj
la je Jadranka Srdoč, direktorica festi-
Bareze. Uz dvije Simfonije Josepha Haydna (br. koju ljudi često uopće ne razumiju ili su protiv takve
vitici s velikim uspjehom, kao jed
30 u C–duru, Alleluia i br. 45 u fis–molu, Opro- vrste glazbe? Ali, morate me razumjeti, ja moram uvi- programa izvan grada domaćina
štajna) izveden je i Kelemenov Koncert za violon- jek ići naprijed, jer umjetnici moraju uvijek ići najmanje Slatini na zatvaranju festivala.
čelo i orkestar Drammatico sa pedeset godina unaprijed ili ostanu stajati na mjestu.
solistom Guennadijem An-
— 85.–godišnji slavljenik u rodnoj Slatini. Kelemenovi trago
tonovim. To je rekvijem za razmišljanja
Sarajevo inspiriran jednom U okviru 15. Dana u
od brojnih sarajevskih trage- zeju je predstavljena
dija za vrijeme opsade grada Majstori europske glaz
kada su Srbi pucali na skupi- Žmegača, još jednoga
nu od četrdeset ljudi koji su nina kojemu je tom p
išli po vodu. Svi su stradali, Zlatna plaketa Grada
što je skladatelja duboko predstavio Nedjeljko

PETAR ŽARKOVIĆ
ečanosti otvaranja 15. Dana Milka Ke-
apominjući da je festival posvećen 85. pogodilo i nadahnulo da je i Arheološka izložb
u slavnog skladatelja. Ugledne goste po- napiše djelo. U uvodnoj ri- vor o Kelemenovoj do
i gradonačelnik Ivan Roštaš, uz poseb- ječi Srećko Šestan, izaslanik gradu, a u Hrvatskom
u svima koji su pridonijeli da se jubilarni
ministra kulture, istaknuo je njegova spomen plo
rži na visokoj razini. U ime Ministarstva
ao pokrovitelja, Dane je otvorio Srećko je osobno zadovoljstvo či-
njenicom da je stvaralaštvo

aslanik ministra kulture, koji je podsjetio
ni uspjeh hrvatskog izaslanstva na čelu
m Božom Biškupićem u Ujedinjenim
Emiratima kada je sedam nematerijalnih
publike Hrvatske upisano na UNESCO–
zentativnu listu nematerijalne kulturne
vijeta. Čestitajući umjetniku rođendan,
je poručio da je jedan od fenomena
Hrvatska sigurno može podičiti, i diči se,
elovanje našeg dragog maestra, želeći
enu još mnogo stvaralačkog rada na
vo hrvatske i europske kulture, ali i nje-
rađana. Grad Slatina pokazao je ovom
cijom kako se njeguje i razvija kulturni
m kroz formu međunarodnog festivala
vne izvedbe klasičnih glazbenih djela te
uvremenih skladatelja.
ajedno s festivalom, rasla iz godine
. Publika se odgajala na vrijednim
svjetske glazbene literature svih
azdoblja, uključujući i Kelemenova
ko je do ove godine u Slatini orga-
više od stotinu kulturnih programa,
certima su izvedena 54 skladateljeva
73 izvedbe, od toga i pet praizvedbi.
zadovoljan kako se festival razvio. Ako
uvažena Slatinčanina pro-
glašeno jednim od kulturnih
dobara Hrvatske.
Kontrapunktske etide
Drugi koncert u Crkvi sv.
Josipa priredio je puhački
kvintet Cantus Ansambla u
sastavu Dani Bošnjak, flau-
Skladatelj Milko Kelemen na otvorenju festivala
od rijetkih izvedbi, na-
pomenuo je autor.
Pijanisti Renata i Ivan
Karša na poslijepod-
nevnom nastupu u Hr-
vatskom domu izveli su
djela W. A. Mozarta,
F. Chopina i Keleme-
novu Temu s varijacija-
ma o kojoj autor kaže:
Tema s varijacijama je
moja školska kompozi-
cija. Napisao sam je kad
PETAR ŽARKOVIĆ
S
redišnje događanje svečan
Dana bio je koncert Sim
HRT–a pod ravnanjem Nikš
ostalih, na programu je bio Kelem
koncert za violončelo i orkestar sa
dijem Antonovim, inače članom Or
magistrirao na moskovskom konz
kovski). Izvodeći nadasve zahtjevn
kakve jesu skladateljeve partiture,
svog instrumenta izvukao maksimu
publika nagradila toplim aplauzom
je čestitao mladom glazbeniku.
Pozdravljajući svoju slatinsku p
svečanom otvorenju festivala, sk
da je neobično doživjeti 85 god
đendanske čestitke, jer se čovjek
vio mnogo godina, iako je s jedn
Ali ja se ne bojim smrti, veselim se
komponirati i raditi, jer to je zado
prigodom zamijetio je da je od
vijesti glazbe upravo on, s 85
skladatelj koji i dalje stvara: Nit
komponira. Richard Strauss je s 82
posljednju kompoziciju, ali inače, s
Nekada nije bilo ovakvih mogućno
nas. I ja sam nekoliko puta bio na

sam imao 21 godinu. pet bypassa, ali još uvijek radim.

ac ili Francuz, imate iza sebe veliku
sve je lakše. Mala Hrvatska uvijek je
jest bila nesretna, uvijek je nešto teško
ala je veliku kulturu i ljude, značajnije
h država. Slatina se i kao grad razvi-
me privlačilo. Drago mi je što baš u
ojemu sam proživio svoju prvu mladost
kav festival kao u velikim središtima.
ustrije gdje postoji Haydnov festival. I
no da je prve večeri ovogodišnjeg festi-
rogramu Simfonijskog orkestra HRT–a
n. Bila je to, dakle, večer hrvatskih
ora, Haydna i Kelemena, jer je Haydn
ćanski Hrvat i zvao se Hajdin, rekao
in Milko Kelemen.
Simfonijski orkestar HRT–a I Nikša Bareza
ta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović,
klarinet, Bánk Harkay, rog i Richardo Luque Per-
domo, fagot. Program se sastojao od skladbi Be-
rislava Šipuša, Stanka Horvata, G. Rossinija, G.
Verdija i G. Bizeta te Kelemenovih Etudes contra-
puntieques, punktualne glazbe koja je bila početak
prave avangarde i koja se ne izvodi često. S njom
sam probio led, a ove se godine u Slatini dogodila jedna
Začudio sam se kako je
Renata Karša svladala Njegova najnovija skladba pisa
cijeli taj kompleks nota, Heinricha Heinea o tridesetogo
što je užasno teško, i još smislenih borbi i o ženama koj
je sve naučila napamet. ke i bile im na usluzi u svakom
Bio je to veliki trud. Moj su mi sadržaji važni, skoro svaka
pristup glazbi i način skladanja promijenio se od onoga ima erotsku pozadinu. Uz to, uvi
vremena, ali kad se malo bolje pogleda, nakon toliko sredine i ljudi u teškoj situaciji, ob
godina razlika i nije tako velika. Kad sam slušao kom- Sada me jako zanima povijest, pre
poziciju, pomislio sam, pa to i nije loša stvar. sam morao učiti, nisam volio. Dub
čovječanstvom, ljudi se od prapov
Humanistička i kozmopolitska not
Sedam pošasti
nija crta.
Ugledna mezzosopranistica Dunja Vejzović nastu-
pila je u suradnji s pijanistom Đorđem Stanettijem.

ovigrad —
su godine kao posebni gosti izvan konkurencije HDS–a (rad keramičarke Ljerke Njerš,
nastupila tri pjevačka zbora, Ženski pjevački zbor akademske slikarice) Hrvatskom pjevač-
Novigrad — Cittanova, Cittanova Vocalensemble kom društvu Kalnik Križevci za najbolje

ttanova te Primorski akademski zbor Vinko Vodopivec iz

Slovenije.
izvedenu skladbu hrvatskog skladatelja.
Nagradu su primili za izvedbu Pesma z
drugoga brega Emila Cossetta na tekst

ostio 600
Programski, Susretom su se obilježile godišnjice Frana Galovića. Uz dirigenticu Branku
hrvatskih skladatelja Adalberta Markovića, Albe Špoljar u izvedbi je solistički sudjelovala
Vidakovića, Dinka Fija, Franje Dugana st. i ml.,

eva"a
Ana Majdak.
Vatroslava Lisinskoga, Franje Lučića, Ivana pl.
Zajca te Matka Brajše Rašana. Zborove je slušalo U povodu 50. obljetnice djelovanja Josipa

in nagovijestio skoru obljetnicu
života i učvrstio festivalsko do-
sku, a ono bi trebalo dobiti svoj
sljedeće godine. Dane je ponovo
Dom kulture Kristalna kocka ve-
aj puta sa značajnim pomakom
dno višoj glazbenoj vrijednosti
ok u organizacijskim poslovima
tora za učinkovitija rješenja: fe-
vjeti punom snagom kada okupi
iviranije slušateljstvo. Orkestral-
održan u ne baš primjerenoj veli-
Doma kulture (sa stručno postav-
enjem, jer dvorana nema dobru
i zbog tonskog zapisa koji će se
ču zvuka), a komorni i solistički
dvorani Glazbene škole Frana
se je sjajna akustika i izvrstan
inway). Festival je pratila jedno-
mska knjižica te pojedinačni let-
ncert, s podacima o umjetnicima
kako i priliči jednom glazbenom
jega podržava Ministarstvo kul-
d s onoliko sredstava koliko ih je
urati u sadašnjim prilikama.
ke filharmonije pod vodstvom dirigentice Nade
Matošević i violist Francesco Squarcia. Sljedeći je i Ravela. One su bile zani-
koncert pripao Zagrebačkim solistima i klarine- mljivo izvedene u cjelovitu
tistici Mariji Župić, dok je treći ostvario pijanist dramaturškom luku, ali
Darko Žuk pod naslovom Noć Erosa. Oba an- na priličnoj programskoj
sambla i svi solisti ispunili su očekivanja izvodeći udaljenosti od festivala,
programe nadahnuto i s punom ozbiljnošću, čemu prepoznatljiva po njego-
smo tek povremeno svjedočili proteklih godina. vanju suvremenije glazbe.
Festival je od početka, zahvaljujući brizi samoga Iako Dani glazbe Miro-
Miletića, isticao važnost stvaralaštva hrvatskih au- slava Miletića nikada nisu
tora, pa je ponekad takvih opusa bilo u zamjetnom bili ograničeni tematski ili
broju. Ove je godine u nekoj mjeri uzmanjkalo stilski, što je dobro jer sam
domaće glazbe, što je rezultat ranije pripremljenih skladatelj ne postavlja glaz-
programa koji, nažalost, nisu na vrijeme dogova- bi baš nikakva ograničenja,
rani za sisački festival (to će biti zadatak organi- nedostajao je ove godine
zatoru za 10. Dane glazbe Miroslava Miletića). Iz program učenika i studena-
bogate ostavštine hrvatske glazbe izvedena su tek ta glazbe u kojemu se uvijek
dva Miletićeva opusa (Concerto grosso za violu i na izvrstan način promovi-
gudače, Glas iz Dubrovnika za klarinet i gudače), ralo hrvatsko stvaralaštvo, Miroslav Miletić na otvorenju festivala u Domu kulture
zatim tegobna Seletkovićeva Lacrimae za gudač- pa je taj program već postao
ki orkestar i Paraćev virtuozni Ples barunice. Ova zaštitnim znakom festivala,
vrhunska djela naših skladatelja, izvrsno primljena kako bi trebalo i ostati. Deveti po redu Dani, poput festival kojega je inicirao i godinama
od slušateljstva (klarinetistica je s radošću ponovi- predaha na putu prema obljetnici, dodatno su pro- veo je glazbenike i ansamble koje bis
la finale Glasa iz Dubrovnika!) i koja su obilježila dubili put prema Miletićevoj glazbi i miletićevskom iščekivali. Mnoštvo glazbenih opusa
ovogodišnji festival u Sisku, nisu se »utopila« u po- izričaju u hrvatskoj i europskoj glazbi. On odavno u sisačke koncertne prostore što je s
pularnosti Mozartove Male noćne muzike, Griego- i ustrajno dolazi u Sisak s glazbenim darovima: uz građa za pripremu nadolazeće obljetn

o na moru Olje Jelaska u raskošnim Uz obljetnice Livadi%a i

ama Samoborske glazbene jeseni Mendelssohna
a Plećaš Kalebota OBLJETNICE Piše: Davor Schopf
išnji festival, uz
niji i sadržajno ra-
Dubravka Deto-
nija, uz klavirsku N ekoiko obljetnica vezanih uz skladatelje Ferdu Wiesnera Livadića (17
Felixa Mendelssohna (1809.–1847.) potaklo je koncert što su ga odr
sopranistica Katja Markotić, pijanist Ljubomir Gašparović i Hrvatsko dru
ogram, na samome pratnju Renate
OBLJETNICE

zdvojio 6. međuna- Hil. nih umjetnika u ciklusu Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici u Muze
canje mladih glaz- Valja primijetiti da je izbor programa sa skladbama obojice autora činio li
tnika Ferdo Livadić Prepoznatljiv zaokruženu cjelinu. Prije početka ukratko ga je prokomentirala muzik
rujna). Zadržavši Jelaskin stil sc. Vjera Katalinić, nalazeći, iako ne u izravnoj usporedbi, sličnosti među
večerašnjih recitala Mendelssohna one proizlaze iz formiranja njegova glazbenog izričaja pod u
Nagrade su mla- chove polifone tehnike, Mozartove jasnoće i odmjerenosti te Beethovenove drama
kog karaktera u tra-
dim glazbenici- možda najpoznatija Livadićeva skladba Notturno u fis–molu, može slobo
minuta, uz obvezu
OBLJETNICE

ma dodijeljene na skladbom prijelaza u kojoj se potpuno na tradiciji notturna irskog pijanista i skla
arem jednog djela
prigodnom sve- Fielda (a prije Chopinovih, i za razliku od njih) očituju značajke klasicizma i r
skladatelja u pro-
čanom koncertu Cantus Ansambl, Dunja Bontek i Berislav Šipuš
canje je namijenjeno Ljubomir Gašparović još jednom je svježe i nadahnuto izveo taj biser hrv
u Franjevačkoj
m glazbenicima do
crkvi 24. rujna gdje je uz Cantus dateljice Olje Jelaske, festivalska (nastao tijekom Livadićeva školovanja u Grazu, 1822.), uz nekoliko stava
Prosudbena komisi-
Ansambl i Berislava Šipuša nastu- narudžba za prošlogodišnju po- delssohnovih Pjesama bez riječi. K. Markotić i Lj. Gašparović poznati su
skladatelj i dirigent
pila prošlogodišnja pobjednica, vi- bjednicu. Skladajući prepoznatljivo Livadićeve glazbe. Prije deset godina objavili su CD s njegovim skladbam
rbuk, predsjednik,
olinistica Dunja Bontek. Koncert slikovitim stilom, Olja Jelaska stvo- guran je li se od tada s hrvatskih koncertnih podija ikada čula neka Livadić
OBLJETNICE

rčep, saksofonist i
Cantus Ansambla bio je ujedno i rila je vrlo pregledno i uravnoteženo Zato je više nego dobrodošao ponovni susret sa sjetom prošaranim pjesm
ravnatelj festivala,
dio projekta RE:NEW MUSIC ostvarenje programnoga karaktera i vatske stihove Kamena djeva, Prelja, Udaljenoj ljubi i Ružice, kao i onima n
ritičari Ivana Ko-
čija je zadaća promicanje suvremene jasne trodijelnosti, u kojemu je so- tekstove Odricanje, Dorina pjesma, Prohujalo i Uspavanka koja je, zahvaljuju
Madžar, Branimir
glazbe diljem Europe, uz predstav- listička dionica, iako melodijski iz- interpretacije, bila jedan od vrhunaca recitala.
gent Ivan Repušić i dvojena od ostalih glazbala, skladno
rešimir Seletković, uklopljena u harmonijsko suzvučje. Katja Markotić ljepotom je glasa i pjevačkom suverenošću donijela Men
h 27 prijava odabra- More, vječno nadahnuće kojemu je pjesme Na krilima pjesme, Čujem ptičicu, Jesenja pjesma, Cvijetni vijenčić i Pr
OBLJETNICE

F
andidata za ovogo- estival koji sustavno obogaćuje
canje. Svoje su svi- jesensku koncertnu ponudu,
će pokazali gitarist Samoborska glazbena jesen,
t, pijanisti Marijan svojom svježom i kvalitetnom koncep-
cijom iz godine u godinu privlači sve
atea Leko, saksofo-
veći broj ljubitelja glazbe. Od 18. rujna
d Homan, trubač do 10. listopada, Samobor je ugostio
gaš, violinist Marin brojne poznate hrvatske i inozemne
u povijesti glazbe vjerojatno najveći
obol dao Claude Debussy, Olji Jela-
ski je iznimno blisko i poznato, sto-
ga je njezinu skladbu moguće pro-
matrati kao reminiscenciju na prizor
idiličnog ljetnog ugođaja. Upravo to
ozračje izvrsno je iznijela solistica
OBLJETNICE
Stekli smo uvid kako hrvatska glazba onoga doba nije bila daleko od gla
europske glazbe i cvatućeg romatizma, naprotiv. Pored toga, koncert je uk
losnu činjenicu iščezlih vokalnih recitala u Zagrebu. Mlađi pjevači koji se
opernu karijeru uopće ne njeguju solo popijevku, a nekolicina koncertno s
nih, poput Katje Markotić, usamljeni su svjetionici u maglovitome moru
nog područja koje pamti daleko bolje dane od onih koji se ukazuju na hor

iton Matija Meić, glazbenike, poput Zbora Romeo i
Mimica i flautistica Julija, kontratenora Maxa Emanuela
r. Cencića, pijanistice Pavice Gvozdić i
gitarista Zorana Dukića, a održani su i
enju ocjenjivačkoga atraktivni popratni programi: majstor-
mpletnijim glazbe- ske radionice za udaraljkaše i gitariste,
azao se 23.–godišnji koncerti jazz glazbe, otvorenje izložbe
fotografija Romana Grozića Face za-
arist Srđan Bulat,
Dunja Bontek, vješto koristeći ši-
roki spektar boja vlastitoga instru-
menta i pronalazeći u članovima
Cantus Ansambla vrlo pouzdane i
inventivne suradnike. Zanimljiva
glazbena večer privedena je kraju
još jednim djelom iz hrvatskoga
E
a od tantijema skladatelja Rudolfa Matza i
jest istina o čudesnom duha i čudesnom u čovje- Oliviera Messiaena, Jackson je u zanosnoj igri svijeta, u uspostavi njezinih ne

PLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESIS *SPLITHESI
ijanistice Margite Matz. Predsjedništvo HDS–
e 6. listopada 2009. godine odluku da se ku samom. Iza svih svojih simbola to nam žele kontrapunktičkih sklopova okarakterizirao San- odnosa. Plesovi upućuju na t
a sredstva utroše u obliku stimulacija, nagrada reći prave bajke. (Vjazma gvinika talnosti i intelekta. Dok izmje

D
za mlade skladatelje. Marčić) osad je u projektu*SPLITHESIS kao bez- ostaje konstanta, mijenjaju s
brižnog, ovisno o duhovnoj svijesti i
Natječajem podupire školovanje, profesionalni Predstavljajući dosadaš- praizvedeno ukupno 26 skladbi spon- Osvijestiti ritmove u sebi i va
etnička postignuća mladih hrvatskih skladatelja nja nastojanja Splitskog
nih izraza koji na dan 31. 12. 2009. nisu stariji suvremenih splitskih autora, objavljen tanog i poziv na ples.
društva za suvremenu je dvostruki CD sa snimkama koncerata
na. pouzda-
glazbu i njegova važnog Skladateljskom svježinom i m
S dušom u kontrastima i Prostranstvo nog, Me-
čaja poduprijeti i promovirati glazbeno stvara- projekta*SPLITHESIS ga se puta istakao Gordan Tud
mlađe generacije, odnosno pomoći mladim auto- varijanti održanih u prošloj godini (u lankoli-
istaknuli smo sve za- Mai!, počevši s vrlo seriozno
biru poziva profesionalnog skladatelja. ka kao
pripremi je i dvostruki DVD) te je tiskano t užnog
originalnom obliku donosi vio
n iznos sredstava koja će se dodijeliti ovim Na- 11 partitura praizvedenih skladbi. lo ga je koliko »trpi« jedna ta
i depre-
akademskoj godini 2009./2010. iznosi 112.500 pritom na rješenja koja se mož
s pojedinačne stimulacije, odnosno stipendije, siv nog,
u suvremenoj ozbiljnoj glazbi,
ovi isplate bit će određeni individualno temeljem no ipak poetičnog i umjetnički darovitog,
njegovome) uhu dojmljiva. Ka
valitete, radnog i poreznog statusa dobitnika. Flegmatika kao popularnog, ali odviše
skladba Serio?Mai! svojevrsna
opuštenog, lijenog i samozadovoljnog, a
j se mogu prijaviti učenici, studenti i diplomirani ali ne za izvođače i njihovu vj
kao i ostali mladi autori koji se bave skladanjem Kolerika kao strasnog i energičnog, sklona
stitu skladateljsku kreativnost
ostati profesionalni glazbenici. Natječaju se provalama ljutnje i nekontrolirana bijesa.
prijevodnim korelatom Ozbilj
ćemo i uvodni moto skladbe
Minimalizam Ivana Bo&i%evi%a
s s težištem na vlastitom glazbenom iskustvu gnuo autor referirajući se na ču
elokupnog autorskog opusa s naznakama o
Na radost sve brojnijih poklonika suvre- misao In the end, everything is a
anka i trajanju skladbe mene glazbene umjetnosti (barem ako
si, snimke, demo snimke i ostalo) je suditi po posjećenosti ovih koncera- Skladbe Mirka Krsti"evi%
ta), splitskim autorima ni ovoga puta nije
e jedna preporuka učitelja, mentora ili profesi- Elementarna snaga ritma, bo
manjkalo kreativnosti u oblikovanju vla-
ladatelja, člana HDS–a koji poznaje kandidata acije te opća zrelost i produh
stitih skladbi. Dosljedno skladateljskoj
d s naznakama izraza minimal
imaginaciji kakvu je predstavio u mnogim
osvrti, kritike, potvrde o izvedbama ili snimanji- su koje skladateljski stil Mirk
ranijim djelima, Ivan Božičević ponovno
kih radova i slično sasvim osobitim. Na četvrtom
je posegnuo za oslobađanjem glazbenog
vio se dvjema skladbama — S
molbe koji uključuje: viziju vlastitog razvoja, prostora od suvišnih detalja koristeći se
Metla! Prema autorovoj bilješc
rojekata kojima bi se kandidat bavio u periodu reduciranim, minimalističkim izražajnim
Mirko Krstičević suradnji s malom pticom kos
mulacije, obrazloženje vlastitog imovnog stanja i sredstvima. U skladbi Tisuću borova, jedan
e stimulacije za dalji razvoj skladateljev dlan i otpjevala d
mjesec za komorni ansambl, on traga za logički
na kojima se temelji cijela sklad
lučivanja o stimulaciji, vodit će se računa o paženije rezultate u izgrađivanju vrlo čistom i pregledno strukturiranom formom koja
nolikosti glazbenih izraza kandidata, o imovnom prepoznatljive vlastitosti, kako u pogledu dopušta da su-
osno o važnosti sredstava stimulacije na njihov profiliranja visoke razine estetskih kriterija bjektivne, lirske
oj, rad i karijeru. značajke izraza
(produktivnih i reproduktivnih), tako i u
su dužni podnijeti svu dokumentaciju HDS–u, pogledu ostvarivanja radno–spekulativnih slobodno zazvu-
do 23. prosinca 2009. na urudžbeni zapisnik ili hipoteza što ih je entuzijastički oblikovao če. U sredini pr-
adresu, Berislavićeva 9, Zagreb, s naznakom tim darovitih glazbenika predvođenih skla- vog stavka — cia-
Matz«. dateljem Mirkom Krstičevićem, idejnim conna — ističe se
ava pravo da ne dodijeli maksimalno predviđen začetnikom projekta i predsjednikom Split- lirska dionica solo
ulacija. Dobitnici stimulacija pristaju na sudje- skog društva za suvremenu glazbu. Naime, violončela koja
medijskoj promociji prema traženju HDS–a, a od svibnja prošle godine kada je održan prvi ispovijeda unu-
ska prava također moraju zaštititi kroz sustav promotivni koncert projekta*SPLITHESIS tarnji skladateljev
zaštite. svijet, a koju je
do posljednjega, četvrtog (6. listopada
obitnicima stimulacija donijet će Predsjedništvo 2009., Gradsko kazalište lutaka Split), pra- izvanredno izveo
prijedlog Stručnog povjerenstva sastavljena od izvedeno je ukupno 26 skladbi suvremenih Mihovil Karuza.
skladatelja i drugih stručnjaka, najkasnije do 22. splitskih autora, objavljen je dvostruki CD Podlogu drugog
10., o čemu će se pisano obavijestiti sudionici stavka čini ri- Ansambl projekta Splithesis
sa snimkama koncerata S dušom u kon-
javnost putem objava u dnevnom tisku i na
trastima i Prostranstvo varijanti održanih tmičko–harmonij-
čuje »priču o vještici Rogulji
u prošloj godini (u pripremi je i dvostruki ska figura u dionici klavira, nad kojom izrasta
Prevelike važnosti skretala ka Z
DVD) te je tiskano 11 partitura praizvede- cjelokupni polifono–koloristički naboj glazbe-
ka, pri čemu je došlo do kvara
nih skladbi. nog tijeka. To je prva skladba koju je Božičević
sustavu njezine metle »big ego
napisao imajući u vidu cjeloviti sastav ansambla
vješticom Droonguljom koja je
'etiri temperamenta projekta*SPLITHESIS.
»pari hotter xxl« metli iz smjera
ŽANA VRLO USPJEŠNA Dobar glas koji prati ovaj projekt došao je Recepcijski izuzetno dojmljiva skladba Vlade zadnji čas, izbjegnut...« Ludič
ONICA ZAMP-A O i do Engleske, pa je nakon Paola Rosata
(Italija), Matthiasa Kranebittera (Austrija)
Sunka pod naslovom Modus vivendi za komorni
ansambl Splithesis predstavlja suživot triju razli-
glazbena deskriptivnost Krsti
pronašle su prave interprete u a
ORSKOM PRAVU i Thierryja Huilleta (Francuska) na netom
održanom koncertu gostovao skladatelj, or-
čitih glazbenih vrsta, žanrova, koji svaki za sebe,
ali i zajedno nastoje korespondirati. Do koje se
HESIS–a kojemu je, predvođ
Harijem Zlodrom, izvanredno
nica o autorskom pravu za rock autore održana guljaš i čembalist međunarodnog ugleda, Sir mjere mogu premostiti međusobne razlike, od- život praizvedenim skladbam
1. listopada u dvorani HDS-a u Berislavićevoj 9.
je treća i dosad daleko najuspješnija radionica, a
Nicholas Jackson iz Londona. Pored njegove nosno biti usklađeni, ideja je vodilja kojom se hov doživljajni intenzitet.
u održane u Varaždinu i Zaboku. Naime, na radi- zapažene glazbeničke karijere, zanimljivo je skladatelj bavi. Disonantni A dio odražava jedan
Konačno, umjesto pohvale »l
upilo pedesetak autora koji su na jednom mjestu spomenuti da je on unuk viktorijanskog ar- aspekt avangardne glazbe predstavljen istodob-
projekt*SPLITHESIS do da
sata otvorenog razgovora dobili odgovore na sva hitekta Thomasa Grahama Jacksona koji je nim i rastavljenim klasterima. B dio inspiriran je
gatstvom glazbenih ideja i vi
ava autora glazbenih djela, načini njihova korište- u 19. stoljeću u više navrata posjećivao našu narodnim motivom (molski trikord u tipičnom
HDS ZAMP i kako ostvaruje autorska prava te što mnogo optimizma najaviti slje
obalu i crtao spomenike od Raba i Krka do pokretu u šesnaestinkama, kasnije augmentiran)
od trenutka korištenja djela do isplate tantijema da čak i jednu veću »ludost«
Splita i Dubrovnika, a čija je izložba lje- što se provlači kroz instrumentalne grupe koje se
vodeći položaj HDS ZAMP-a u regiji, izdavački ničku afirmaciju znatiželjno
tos postavljena u zagrebačkom Muzeju za nadopunjuju stvarajući nove orkestralne boje. C
 o jazza, već i filmske glazbe. Naj-
a su mu: Davor’s Blues, Digression,
Eftertanke, Arnold’s Orbit, Collision,
naments i Boogie Balkanique.
odlučili završiti studij glazbe kad ste
ani glazbenik — pijanist i skladatelj?
studij počeo je zapravo odmah iza
. No, da se vratimo u djetinjstvo.
rati harmoniku kao šestogodišnjak
a nastavio s klavirom. Prijemni ispit
ulićevoj 6 (današnja Akademija) i to
muzičkog školovanja koje je, u naj-
vršavalo preko Srednje škole i onda
lazbenom zavodu/Konzervatoriju.
dana ustanovili su da imam apsolut-
ki smatraju posebnim talentom, što
dlučujući dio glazbene nadarenosti.
ipak neobično važan i pridonio je
n mature primljen na dirigiranje u
Zlatića. Iz raznoraznih razloga, a i
oniranog zanimanja za jazz, prešao
Teoretski odjel i zatim prekinuo ina-
udij i doslovce uronio u svijet jazza
rao. Počela je karijera jazza i inten-
nalne djelatnosti pijanista Plesnog
–a, s vremenom i Zagrebačkog jazz
lancing« — skladanje i aranžiranje,
a i glazbe za crtane filmove Zagreb
io jedan od zanimljivijih i zaista u
du privlačnih »poslova«. Budući da
mo godinu dana do diplome na Te-
lu, vratio sam se u školske klupe i
tirao studij. Moj diplomski rad bio
jski prikaz jazza, prvi put predstav-
vativnom Konzervatoriju. Moram
eh.
irano zanimanje za glazbu u naj-
opet me je dovelo u školske klupe
m na Sveučilištu u Uppsali završio
glazbene psihologije.
ema klasi"noj glazbi
zba značila za vašu karijeru jazz pi-
izatora?
onzervatoriju imala je veliko zna-
jazzističkoj karijeri. Na dirigent-
vladanje instrumentom, u prvom
, važna je sastavnica kompleksnog
sam u klasu Darka Lukića, što je
usporedbi s dotadašnjom Srednjom
olom. On je tada počeo karijeru pro-
mbiciozan i predan tako da je svoj
renosio i na studente. Dobio sam
koji je pripomogao fleksibilnosti u
svladavanju jazz idioma. Naravno,
samo sopran i tenor saksofon i bas klarinet.
Nekoliko puta proglašavan najboljim svjet-
skim bariton saksofonistom, Carter je poka-
rova sve su manje uočljive. Mnogo sam puta raspravljao
s Johnom Lewisom (pijanist i skladatelj, vođa kultnog
sastava Modern Jazz Quartet i Kajfešov šogor, op.p.)
o, primjerice, kvaliteti swinga, jednoj od zaista značaj-
nih komponenata jazza. Složili smo se da mnogobrojni
vrhunski interpretatori »klasične« glazbe posjeduju tu
kvalitetu i da im izvedbe klasičnog repertoara, da tako
kažemo, swingaju. Radi se, naime, o istančanom osje-
ćaju za ritam ili tajming, veoma izbalansiranom odnosu
između protoka vremena i plasiranja tonova u odnosu
na puls, te istodobno projiciranja toga balansa na sluša-
telja. Najbolje se to vidi u izvedbama glazbe J. S. Bacha
koja u sebi ima sve odlike swing interpretacije jer je
njegova glazba usko vezana za plesne forme onoga vre-
mena. U vrijeme moje mladosti jazzu me najviše pri-
vlačila sloboda stvaranja glazbe u trenutku nadahnuća,
mogućnost neprekidne transformacije glazbenog ma-
terijala, kao i forme, za razliku od striktnog izvođenja
repertoara klasične glazbe koja ne dopušta odstupanja
od napisana notnog teksta. Danas, kad je improvizacija
opet zauzela značajno mjesto u »klasičnoj« suvremenoj
glazbi, postojeće apstraktne granice između žanrova
postaju nezanimljive.
Osjeća se to i u vašoj skladbi Arnold’s Orbit nadahnutoj
Schönbergom. Kako je nastala?
Skladba se zove Arnold’s Orbit jer u prvim taktovima
citiram tematski materijal iz Schönbergovih Fünf Kla-
vierstücke op. 23. Ti prvi taktovi najčešće sadrže glaz-
beni potencijal koji skladatelj razvija u daljnjem tijeku
skladbe, što je i ovdje slučaj. Slično tome, ta tema i meni
služi kao nosiva osnova vlastite jazz verzije. Za razliku
od Schönberga koji se služio dodekafonijom, drugim
riječima nizom od dvanaest ravnopravnih tonova, ja u
Arnold’s Orbit upotrebljavam tradicionalni harmonijski
sustav.
Isprobati napisano
U čemu je posebnost skladbi koje ste pisali za Zagrebač-
ki jazz kvartet, ali i Plesni orkestar RTZ–a, primjerice
Digression, Ornaments, Eftertanke, Mrtve magle,
Collision?
U razdoblju rada s Kvartetom bio sam motiviran za
skladanje materijala koji će se, neposredno nakon što
je ostvaren, naći na našem repertoaru. Slično je bilo i s
djelima koje sam napisao ili aranžirao za ondašnji Ple-
sni orkestar RTZ–a. Velika je prednost sjediti u sastavu
za koji pišeš, biti u mogućnosti isprobati napisano, po
potrebi korigirati ili poboljšati neke dijelove, biti otvo-
ren za pozitivne primjedbe i kritike članova ansambla.
Ornaments i Collision bili su tipični pokušaji približava-
nja folkloru našega područja, posebice što se tiče me-
trike i ritmike. Bilo je to u skladu s nastojanjem pota-
knutim od Lewisa da, kao što je rekao, potražimo ideje
in your own backyard, u vlastitom dvorištu, da bismo na
taj način izgradili vlastiti profil, što je s vremenom dalo
željeni rezultat.
sedamdeset i petoj godišnjici rođenja
pijanista i skladatelja Davora Kajfeša i
pedesetoj obljetnici utemeljenja Zagre-
Kao i ranije spomenute
skladbe, ona sadrži dva
elementa. Pratnja lijeve
ruke tipičan je boogie wo-
ogie ostinato, ponavljajuća
bas figura, a desna ruka
ima melodijsku liniju u
U vrijeme moje mladosti jazzu
me najviše privlačila sloboda
stvaranja glazbe u trenutku
nadahnuća, mogućnost neprekidne
transformacije glazbenog materijala,
kao i forme, za razliku od striktnog
izvođenja repertoara klasične glazbe
koja ne dopušta odstupanja od
napisana notnog teksta.
gornjem glasu. Takt od 5/4 i melodija na neki način
asociraju na balkansku glazbenu tradiciju. Danas je ta
vrsta fuzije različitih etničkih sredina vrlo uobičajena
— world music, fusion i slično — no, u doba kada smo
mi počeli unositi folklorne značajke u naš repertoar,
»pravi« jazzisti su nas ismijavali, jer to po njihovu mi-
šljenju nije imalo veze s jazzom. Ima i danas kritičara
koji smatraju da je »pravi i iskonski« jazz umro s be-
bopom 1950.–ih. Glazba, kao i umjetnost općenito,
nije statična nego dinamična, sa stalnim promjenama
i razvojem u različitim smjerovima, što je čini bogati-
jom i stilski svestranijom. Postoje, naravno, neki za jazz
karakteristični elementi čija prisutnost čini da mnoge
varijante fusion glazbe doživljavamo kao jazz, ukoliko
već unaprijed nismo opterećeni utvrđenim normama
koje određuju ili sužuju okvire toga glazbenog idioma.
Trenuta"no stvaranje glazbe
Kako su se glazbena iskustva što ste ih usvajali tijekom ži-
vota u Švedskoj odrazila na vaše stvaralaštvo?
Preseljenje u novu, nepoznatu sredinu nikad nije bez-
bolno. Život i stvaralaštvo podvrgnuti su promjenama
i novim izazovima. Problemi egzistencije i ponovne
afirmacije u novim uvjetima zahtijevaju gomilu ener-
gije koja nesumnjivo u pozitivnom smislu rezultira u
osvježavanju i rađanju novih ideja i obnovljena natje-
cateljskog instinkta. Stjecajem okolnosti u stanovitom
sam smislu promijenio svoje profesionalno usmjerenje i
počeo surađivati s plesačima i koreografima, najprije na
Koreografskom institutu koji je s vremenom postao vi-
soka škola University College of Dance u Stockholmu.
Novo usmjerenje bilo je stimulativno u svakom pogle-
du, jer je svojim vizualnim i fizičkim izražajem davalo
nove i drukčije impulse za trenutačno stvaranje glazbe,
na licu mjesta, što je odgovaralo mom temperamentu
Davor Kajfeš
i načinu mišljenja. U zrelijim godinam
da je najjača dimenzija moga glazbenog
sposobnost slobodnog improviziranja. K
bodnog, moram nadodati da tu uključu
zaciju sa zadanim vremenskim i metrič
Godine provedene u suradnji s plesači
fima suvremenog plesa i jazza ostavile
gove na moj način improvizacije, s jedn
a s druge, na spomenute »free improvi
dimenzija forme, harmonije i melodije
nutku izvedbe.
Zauvijek iš"ezla glazba
CD Imposition, koji u nazivu sadrži kom
improvisation i composition, a koji sam s
nji s renomiranim švedskim violončel
Schubackom, najbolji je dokaz utjecaja
bliskosti s drugom umjetničkom formom
vremenim plesom, na moje stvaralaštv
plesa i glazbe desilo se isključivo na kultu
ju Zapada. U mnogim drugim dijelov
uvijek su glazba i ples sjedinjena vrsta u
zajedničkim nazivom; primjerice, afričk
i glazbu je ngoma.
Moje zanimanje za tradicionalniji pristu
nije splasnuo, dapače, dugogodišnja sur
tom Clemendorom, fenomenalnim m
raljki s Trinidada, također je ostavila tr
glazbeno stvaralaštvo i pripomogla odr
jazz izvedbi.
Preseljenjem u Švedsku i gubitkom surad
grupom ili orkestrom moje je skladateljs
velikoj mjeri bilo u okvirima improvizac
egzistencije, improvizacija je prolaznog
rojatno je zbog toga mnogi smatraju m
od pisane tradicije skladanja. Mnogo je
glazbe tako zauvijek iščezlo, no ista sud
i čuvene improvizacije Bacha, Chopina,
manna, kao i jedinstvene improvizacij
koje do danas žive samo u sjećanjima suv
ćom, suvremena tehnologija omogućila
dio mojega stvaralaštva na taj način dok

unarodni zao zašto je jedan od najcjenjenih glazbenika

na današnjoj jazz sceni. Uvjerljivo, maštovito
bačkog jazz kvarteta (ZJK), najznačajni-
jeg sastava u povijesti hrvatskog jazza. U

jazza u
i iznimno uzbudljivo u izvedbama objedinjuje prvom dijelu nastupio je Kajfeš, solo ili u
cjelokupnu tradiciju jazza, od bluesa i gos- duu s bas gitaristom Mariom Mavrinom.
pela, preko swinga i bebopa do free jazza. U Uz tek dva standarda: On Green Dolphin

skom nekim se improvizacijama, posebice onima

što ih je ostvario bez pratnje, doimalo kao da
sviraju trojica glazbenika.
ncertom obilje&ene Najviše pažnje, ali i oduševljenja izazvao je
bljetnice Davora
koncert trija jamajčanskog pijanista Montyja
agreba"kog jazz Alexandera. Iako nije pjevao, što ponekad
čini, njegove su izvedbe vlastitih, ali i sklad-
bi autora raznih stilova, među njima i Boba
rvoj Marleya, bile raspjevane, razigrane, atraktiv-
Street i Afternoon In Paris Johna Lewi-
sa, slavljenikova mentora, ali i mentora
Zagrebačkog jazz kvarteta, sastava ko-
jemu je Kajfeš bio umjetničkim liderom,
75. godišnji pijanist predstavio je Intimu,
najpoznatiji hrvatski jazz standard Mi-
ljenka Prohaske, nekada kontrabasista
ZJK–a. Uz njih je izveo vlastite skladbe
Arnold’s Orbit (nadahnut opusom Arno-
lda Schönberga) i Fairy Tale For Goran
 Glazbena tribina Pula,
a je od 5. do 8. studenoga
. godište, a budući da se
Opatije (gdje je osnovana
ada još kao jugoslavensko
je) od 1999. godine odr-
istarskom središtu, bilo
jubilarno deseto pulsko
ljanje pretežno hrvatskog
og stvaralaštva. Prvo mje-
benoga slavlja bilo je Istar-
dno kazalište, a otvorenju
prethodio je program u
u koji su, kao produkciju
e voli i u školi, pripremi-
ci pulske Glazbene škole
atetića–Ronjgova. Obilje-
tupima 60. obljetnicu po-
te ustanove, na istarskim
kim glazbalima nastupili
a vokalna skupina Nešpula
o i Danijel Vitasović, Ma-
ković, Sara Erman, Hana
Fajtović i Valter Bašić.
karakteristična istarskog
bogate baštine koja se od
kao zaštićeno nemate-
kulturno dobro nalazi na
CO–voj listi, zaokupili su
st nazočnih. Nakon toga,
i gosti HDS–a pristigli
eba prešli su u kazališno
e gdje ih je pozdravila
ljica i pedagoginja Sanja
ć, voditeljica Tribine, a
nik HDS–a Hrvoje He-
tom je prigodom uručio i
Društva. Nagrada Boris
pulo dodijeljena je skla-
Alfiju Kabilju za Koncert
u i orkestar (praizveden
Valja spomenuti da je i
a Renata Penezić, koja je
iracija pri nastanku djela i
predstavila javnosti, ovjen-
gradom Milka Trnina Hr-
društva glazbenih umjet-
oista se ne događa često da
dba, kao kreativni čin i in-
skladatelja Brune Bjelinskog, 80. se-
zonu postojanja Simfonijskog orkestra
HRT–a i 50 godina javnog nastupanja
pijanistice Pavice Gvozdić. Tako su se u
okviru jednog koncerta okupile počasti
koje su i odredile njegov program. Na
početku praizvedena skladba Rakatač
(po istrijanski ribež) Đ. Dekleva–Ra-
daković, profesorice na studiju Glaz-
bene kulture Sveučilišta Jurja Dobrile
u Puli, djelo je koje, prema autoričinim
riječima, zvučnošću najavljuje unutrašnji
ritam kompozicije, dok značenjem asocira
i na sam proces njezinog nastajanja. U uz-
bibanom protoku kombinacija zvučnih
boja, instrumentalne naslage različitih
gustoća svojim tematskim materijalom
asociraju glazbenu baštinu Istre.
Skladba Concert Piece za gitaru, guda-
če i udaraljke Adalberta Markovića,
umjetnički izuzetno plodna doajena
hrvatske glazbe, još od praizvedbe
2004. potvrđuje vitalnost glazbenoga
sloga neopterećena u protoku nadahnu-
te muzikalnosti. Gitarist István Römer
izvanrednom je pronicljivošću umio
O
sobitu je pozornost
potakla praizvedba
audio–vizualnog djela
Pljačka banke Vjekoslava
Nježića u kojoj je autor,
koristeći trominutnu
snimku pljačke Reiffeisen
banke u Sesvetama,
snimljenu mobitelom od
slučajnog prolaznika, na
osnovi vizualnoga polazišta
postigao uzbudljivu
akustičku nadopunu.
podatno naglasiti razigranost solističke
dionice, pa je izvedba protekla u živom
izričaju kao pravi poklon skladatelju
i violist Milan Čunko; već je iz njiho-
va predanog muziciranja bilo moguće
zaključiti da uživaju u bravuri brzoga
dijela, kao i u polaganom nastavku me-
lodijske ekspresivnosti. Osmominutni
Koncert u dva dijela, tek s rudimen-
tarnom naznakom trećega, zapravo
ponovljenom tonalitetnom građom
brzoga početka, možda je Paraćev od-
govor na zahuktalost današnjega doba
u kojemu se nema vremena ni za što.
Tko to zna?!
Kraj koncerta pripao je primadoni hr-
vatskoga pijanizma, Pavici Gvozdić
koja u ovoj godini, s više koncertnih
nastupa, podsjeća na 50 godina dugu
i nadasve uspješnu karijeru. Njezina
životna povezanost, privatna i profesi-
onalna, s akademikom Stankom Hor-
vatom nedvojbeno je bila
u osnovi odabira njegova
Koncerta za klavir i orke-
star iz 1966./’67., karak-
teristična primjera načina
na koji je Horvat odgova-
rao na poticaje svjetskih
kretanja Nove glazbe.
Bliskost s njegovom glaz-
bom podaje muziciranju
Pavice Gvozdić suverenu
vjerodostojnost i krajnje
koncentriranu angaži-
ranost, čemu je orkestar
vrsno odgovarao kvalite-
tom zvuka i disciplinom
u ostvarenju svih dioni-
ca, potvrđujući svoju 80
MARIO DROPULIĆ
godina dugu tradiciju
uspješnog nastupanja.
Sam svoj majstor
Oduševljenost i otkriva-
nje beskrajnih mogućno-
sti zvučnih evokacija koje pruža današ-
nji stupanj razvoja elektronske tehnike,
poticaji su za ostvarivanje brojnih djela
elektroničke glazbe, a ona se javlja kao
samostalni umjetnički proizvod. Veliku
zastupljenost nalazi i kao primijenjena
umjetnost u susretu s drugim umjet-
ničkim vrstama (posebice film, scenska
glazba, audio–vizualni projekti i dru-
go). U okviru koncerta 5. studenoga u
Hotelu Histria, nazvana Sam svoj maj-
stor, bilo je uključeno jedanaest skladbi
i svi zainteresirani, okupljeni u kasnim
noćnim satima, s pozornošću su pratili
ostvarenja nastala osobnim manipu-
bom Intrada marinaresca Massi-
ma Brajkovića. Za skladatelja koji
djeluje izvan središta s orkestrima,
upravo je elektronička glazba po-
sebni izazov jer mu omogućava
ozvučenje glazbenih vizija. Nai-
me, za njega je elektronička glaz-
ba velika prednost i bezgranični
izvor zvukovlja te je i svoje balete
ostvario upravo u tom vrlo praktič-
nom mediju. I skladatelju Dalibo-
ru Bukviću elektronička je glazba
mogućnost za stvaranje niza djela
scenske glazbe, kao i samostalnih
skladbi poput predstavljene Spatial
— danse des apparitions (Prostor —
pokreti priviđenja). Koristeći razne Sanja Drakulić na otvorenju G
R
epertoar pijanistice Autor je, koristeći tro
pljačke Reiffeisen ba
Katarine Krpan
obogaćen je skladbom snimljenu mobitelom
laznika, na osnovi viz
Kate’s Kiss (Katin poljubac) postigao uzbudljivu a
Mladena Tarbuka, djelom nu koja svojom zvuk
koje do te mjere obiluje vencijama i interpola
ma u studiju dokazuje
cjelovima da je u toj navali
poljubaca skladatelj očito upotrebljivost elektron
zaboravio čak i na neka Pjesni"ki pjev viol
pravila uviđavnosti. glasovira
Izvrsni mladi glazben
Petra Kušan i pijani
ni već u biografijama
kompjutorske programe udubljuje se osvojene nagrade te
Bukvić u sasvim određene spekulativ- pe s uglednim orkes
ne tehničke procese čija protežnost u brojnim gostovanjima
akustičkom izričaju oblikuje trajanje od koncert u pulskoj d
šumova sve do zvučnih valova različitih Talijana Circolo 6. st
intonacija. osobitu pozornost.
Odabir šest skladbi s
Osobitu kompleksnost zbivanja ostva-
rio je Davorin Kempf u fantazmagorič- skim asocijacijama, iz
noj glazbenoj fresci Fiat lux ostvarenoj tehnički superiorno i
promišljeno i impresi
u Berlinu 1994. godine. To sklada-
osigurale su umjetnic
teljsko ostvarenje zavidne opsežnosti
nakon svakog djela. T
obrazovanja, predstavlja nedvojbeno
šan i Danijel Detoni,
nezaobilazno djelo na području hrvat-
i razigrano u gesti, pr
ske elektroničke glazbe.
violončelo i klavir ak
U predstavljenom nizu zanimljivih ka Klobučara skladan
ostvarenja bile su prve javne izvedbe poticaj Sanje Drakul
RPR49 Frana Đurovića, Misije 6 Ane rasporedom stavaka
Horvat, Red, White And Mirele Iviče-
zi Klobučareva Sona
vić, Burning Chrome Igora Karača, Dro- intervala sekunde–kv
plets...Josipa Magdića, Supernova Kre- motiva dviju seksta u
šimira Seletkovića i Bionic Soundscape što, dakako, djeluje
Zlatka Tanodija. Osobitu je pozornost majstorskom oblikova
potakla praizvedba audio–vizualnog otkriva glazbenost ve
djela Pljačka banke Vjekoslava Nježića.
 enost i djelo će obiluje cjelovima da je u toj navali dručju suvremene glazbe. U tome
Piše: Ana Kuštrak
Klasi"na
glazba nem
m ugođaja ned- poljubaca skladatelj očito zaboravio se invencijom osobito ističe Igrecov

46.
glazbenike da ga čak i na neka pravila uviđavnosti u Agnus Dei. Za svoj kvartet Forelock Glazbena tribina Pula i ove
programe. Lirski, opisu djela, a ne samo na suosjećanje (praizvedba) S. Glojnarić ističe da
za violončelo solo
a Dedića, također
sa slušateljem kada je riječ o traja-
nju tog prekomjernog ljubljenja.
je djelo crossover podrijetla izvora
te nastavlja definicijom beyond–
je godine u četiri kratka dana
predstavila raznoliki program, a uz »glav-
ne« večernje koncerte, sačinjavali su ga i
alternative
vljani repertoar jer Pet uglazbljenih cjelova, Majčin, Avant–garde, kao tumačenjem o oni podnevni. Trio Solenza koji je trebao Piše: dr. sc. Zdenka Weber
ra obzore inspiri- Očev, Ljubavnikov, Djetetov i Cjelov izvorištima različitih glazbenih idi-
U
nastupati drugoga dana Tribine, nepla- okviru 46. Glazbene
ih postupaka koji smrti nižu se ogromnom sklada- oma ukoričenih u ostvarenje čija nas nirano se prometnuo u duo zbog bolesti
diciju i inovaciju. teljevom upornošću da prolaznost zvukovnost asocijativnim tijekom Pula održana su i dva s
pijanista Marija Čopora. No, dvadese- predstavnicima nakladničkih
nih osminki za kla- jedinke pretoči u vremenitost glazbe odvodi u prepoznatljiva ishodišta. tominutni program ipak je održan i na
ubena Radice bila same. Katarina Krpan još nije vre- Uhlikova inspiracija ovaj put izvire su tako javnosti predstavljena
posljetku je oduševio publiku. Zbog ne- knjiška i diskografska izdanj
ah, kratka inven- dostatka glasovira, izvedene su
ćena muzikologi- ljena u razdoblju »od Pule d
svega dvije kompozicije, Con- Glazbeno nakladništvo —
ovodu njezina 70. certo abbreviato za klarinet solo
godno djelce sam knjiška izdanja — zastupali s
Petra Bergama (izvrsni Bruno kolozi Nada Bezić (HGZ),
načuje kao »490 Philipp) te Versus za klarinet i
t«. Davidović (urednik dvaju
glas Marka Ruždjaka (Bruno loških izdanja), Ivan Živanov
čajnijih predstav- Philipp i sopranistica Davorka zički informativni centar Ko
azbene avangarde Horvat). Bergamov Concerto direkcije Zagreb) i skladatelj K
adatelj, pijanist i pokazao je raskoš klarineta, Seletković (Cantus d.o.o.), dok
Detoni trajno je kao zasebna glasa, sposobna nu vodila muzikologinja Jana
rilagoditi svojim za izvedbe visokih tehničkih HGZ je u proteklom razdoblju
ima u iznalaženju prohtjeva. Ruždjakov Versus dva izdanja, Plavu konjicu i D
odnosa. Na takvu jedna je od ponajboljih kom- orkestar HGZ–a autorice Nade
a području novog pozicija na Tribini, čemu su MIC–ova izdavačka djelatnost
virtuoziteta pod- zasigurno pomogli izvrsno pri- rala je sa čak 19 izdanja. Obja
ladba Assonance I premljeni i usklađeni umjetnici.

MARIO DROPULIĆ
note s djelima J. Bajamontija, B
ovir, djelo nastalo Temelji se na načelu imitacije B. Bjelinskog, V. Čop, D. Det
Poetske asocijacije ili, kako i samo ime sugerira, Dešpalja, S. Drakulić, J. Ha
autor opisuje kao suprotstavljanju glasa i klari- Kempfa, B. Papandopula, I. Š
tpunih glazbenih Elizabeta Zalović neta, ali do takvih razmjera nina, B. Širole, a nastavljen je
što se svojom nesin- da su, radi tehničkog tretiranja nuirani projekt izdavanja cjelo
menita, a cjelivanje u svim etapama iz glazbe Astora Piazzole nadogra- oba »instrumenta«, granice između njih
m nadopunjuju. opusa D. Pejačević. Dalibor D
njezina života vremenski je ipak đene istarskim plesnim motivima i gotovo nepostojeće. Koliko glas zvuči
dba skladbe Can- bilo preobilno (skladba traje više to će djelo biti zanimljivo doživjeti predstavio se kao samostalni
kao klarinet, toliko i klarinet pjeva poput upozorio je na knjigu Metode
ga (Pjev ptice gra- od sat vremena). Pijanistica je vid- uz sudjelovanje plesača, kako je ono ljudskog glasa.
čelo i klavir Ivana nim (napinjanje da dosegne žice u i inicijalno zamišljeno. Jer, valja na- glazbe Leona Stefanije (u izda
datelja, orguljaša glasoviru) i čujnim angažmanom pomenuti, predstavljena praizvedba Petak u podne bio je rezerviran za orgulj- vatskog muzikološkog društv
anjem za španjol- izvodila navedene opsežne stavke nije pogodila švung tanga. I na kraju ski repertoar, odnosno koncert Elizabetin izazvalo reakciju njegove član
idiomom u stav- čija programnost ipak ostaje tek u sedam krokija Vanje Lisjaka, sedam svijet. Elizabeta Zalović bila je solistica u nje Majer Bobetko, s napome
Fandango otkriva skladateljevoj mašti. Ono što smo transkontinentalnih razglednica, od skladbama Sedmo nebo Sanje Drakulić, je Društvo objavilo i druga izd
vremene glazbe s kao slušatelji doživjeli, cjeline su u Polarnog svjetla do Međuzvjezda- Triptihu za orgulje Dona nobis pacem Stje- kontinuirano objavljivanje mu
eća (djelo nastalo kojima prevladavaju guste akordič- nih razglednica, karakterističnim je pana Šuleka, Cithari Željka Brkanovića, kih časopisa IRASM i Arti M
oja instinktivno i ke progresije i ozvučena promišlja- dojmovima predstavila svoje izvan- 7 preludija za orgulje Branka Lazarina i Davidović je još istakao i Zbo
onalazi susret sa nja s inverzijama, kojima se u po- glazbene inspiracije, a Gudačkom djelu Lichtenstein Pop–Art Ive Josipovi- svećen Evi Sedak u povodu 7
sljednjem stavku Cjelovu smrti (nije kvartetu Sebastian pružilo zaključ- ća, dok joj se u Litaniji i aklamaciji Ante nice života (uz akademika Ni
li za takve spekulacije još prerano?) nu uvjerljivost, potičući slušatelje na Knešaureka pridružila violončelistica gu i Nadu Bezić, također u
ubrzano unatrag, dakle u rakovu po- dugotrajan pljesak odobravanja. Neva Begović. Orgulje i violončelo dva Cantus d.o.o. objavio je mon
raj
maku, rekapitulira prva četiri cjelova. su instrumenta nevjerojatno srodnih zvu- Tragom glazbe posvećenu Vl
ećenost skladanju kova, no iako su se polifono ispreplitali u Ruždjaku autorice Erike Krpan
Kao poklon pijanistici, Tarbukovo Ðelo Jusi% pozdravljen s
rala je djelima koja Knešaurekovoj kompoziciji, autor je, po- izdanja skladbi D. Bukvića, B
je dugotrajno pijanističko bavljenje velikim simpatijama
ne stilske mijene, kazujući se poznavateljem orgulja, glaz- T. Uhlika, P. Dešpalja i O. J
njezinim životom zacijelo u intenciji
postoje otvorena Koncert pod primjerenim nazi- zbirku Djeca nose svjetove na dl
pohvala njezina umijeća. Pijanistica bala tretirao na način da ni jednome od
autorska sučelja- vom Dubrovački kantuni, održan 7. tribini o diskografiji govorili su
je doista dokazala svoju izdržljivost njih nije oduzeo zvukovnu samostalnost.
kladba Makapaka studenoga u Istarskom narodnom Matić, direktorica Cantusa d.o
i veliku koncentriranost, kao i teh-
elo koje je naruči- kazalištu u povodu 70. rođendana Posljednji podnevni koncert održan je u tun Tomislav Šaban, skladatel
ničku suverenost. Međutim, nakon
irsko natjecanje u skladatelja, aranžera, dirigenta i Poreču na završni dan Tribine. Nastupili tajnik Hrvatskog društva skl
odslušana pijanističkog romana rije-
koju je 7. studeno- gitarista Đele Jusića bio je dosto- su pobjednici međunarodnih natjecanja u Tomislav Škulić, direktor A
ke ostaje u zraku moguće, doista ne
rodnom kazalištu janstveno slavlje na kojemu se u 2008. i 2009. godini, redom mladi i ta- Music Publishing d.o.o. i čla
i izraženo pitanje, nije li Cjelov smrti
pijanist Vladimir većem broju okupila i pulska publi- lentirani umjetnici. Na početku je odmah sjedništva HDS–a te Mladen
mogao biti zamijenjen uglazbljenim
atjecateljsko nad- ka. Bile su izvedene skladbe s oz- oduševio četrnaestogodišnji pijanist Kri- skladatelj, dirigent i producen
pozivom Kiss me Kate?
standardni reper- biljno–glazbenim ugođajima, Suita stian Keil iz Pule koji klavir svira nepunih teljica Jana Haluza). U obja
ne konotacije koje za Zagrebački akademski kvartet pet godina. Izveo je tehnički vrlo zahtjev- CD–ova, Cantus je bio najplo
Guda"ki kvarteti kao gitara, Samo za dvoje za violončelo nu »natjecateljsku« kompoziciju Dalibora
ni lik iz bajkovite su izašli autorski albumi K. Od
šarolike razglednice i glasovir i Koncert za fagot i or- Bukvića Pour le concours. Uslijedile su vi-
riraju ustrajnost u Magdalenića, Z. Juranića, Ž.
i, kao što upućuje Svečarski koncert u povodu 20. kestar (gudački kvartet) u čijim su olinske skladbe A u daljini vrt pun cvijeća vića i D. Bukvića, kao i M. Br
čeći nepoznanicu obljetnice djelovanja održao je Gu- izvedbama sudjelovali mladi zagre- Ivane Stefanović, Reflekset Akila Marka L. Fidrija, Hrvatska orguljsk
, predstavljat će za dački kvartet Sebastian 7. studeno- bački gitaristi, violončelistica Neva Kocija i virtuozni Guslački hir br. 1 Pavla autorice Lj. Očić, I. Brešana
usret s duhovitim ga u Crkvi svetog Franje i u cijelosti Begović, pijanistica Elizabeta Za- Dešpalja, sve u izvedbi mlade Đane Ka- nose svjetove na dlanu. Dok je
zbenim izričajem potvrdio vrsnost koja se osobito lović, fagotist Matija Novaković i hriman. Gitarist Juraj Majstorović vrlo je subvencionirani neprofitabilni
šku namjeru svla- ističe u pristupu i ostvarenju vrlo Gudački kvartet Sebastian. Jusićeva sigurno i muzikalno izveo Tri trubadurske Aquarius Records tržišno je
zahtjeva.Sloven- različitih djela. Na programu su bili melodijska invencija prevladava u za gitaru Stjepana Šuleka, a nakon njega, ran, a zbog nevelike prodaje C
uplja mašinerija i koji u kojekakvim
Kao vođa jednoga od najvećih hrvatskih rock
tjecanjima nastoje pronaći glazbeni
bendova mislite li da su upravo disciplina i real-
nost tajna dugoročnog
su uspjeha?
Glazbeni uzori su apsolutno bili Rolling Sto-
nesi, The Clash i kasnije Sex Pistolsi, U2 i
Bruce Springsteen. Budući da sam još kao ti-
nejdžer ušao u sve to, tražio sam, i još uvijek
Tako su me naučili. Trudim se i radim naj
što mogu. U to sam siguran. Moraš znat
ti je mana, a što vrlina i na tome moraš
ti. Naravno, zadnjih nekoliko godina doš
nova garnitura bendova, što je super. Bil

M
akve tražim ono što volim i što mi je srodno. To je
i smo u godinama kada Ima tu jedna stvar koja je smiješno da uvijek na svim glazbenim
već upravo glazba na koju se »vozim« i koju nosim
nikome od nas, ni Oliveru, muči mladu generaci- gradama po njih izlazi nas nekoliko. Ak
bjaš- kroz život. Okosnicu ljudi koji su mi pomogli
ni Gibonniju, ni nama ne ju bendova, a koju vrlo se sve svoditi na tri imena koja si međuso
vako na početku karijere čine Sven Semičić i Vlatko
dobro shvaćam jer sam dijele priznanja, to nema smisla. Već je do
voju treba nagrada jer tada industrija Fras, s tim de je on bio onaj faktor koji nam
i sam prošao kroz to. no svima. Mi smo u godinama kada nik
nikuda neće otići. One su naravno
potrebne Vatri, Ramirezu i sličnim
bendovima jer na taj način skreću
pozornost na sebe.

Osobno, primjerice, nikada nisam mogao do- od nas, ni Oliveru, ni Gibonniju, ni nama
ave, a u šoubiznisu je to očigled- je davao pokretačku snagu i koji nas je uvijek
bro odigrati velike i važne utakmice, jer bih u treba nagrada jer tada industrija neće niku
Japanci su najdalje otišli u objaš- navodio na različite stvari. Darko Glavan i Ve-
danom trenutku, kada se očekuje da dovršiš otići. Naravno da su te nagrade potrebne V
filozofije slave koja glasi: koliko selko Tenžera također su bili tu. Vrlo je bitan tri, Ramirezu i sličnim bendovima jer na
posao, uvijek zabrljao. Tu je teško izdržati pri-
toliko do dolje. Kod nas je ipak bio i Milan Škrnjug, naš prvi menadžer te Piko
tisak i očekivanja i u tom se trenutku dogodi način skreću pozornost na sebe. Mi se tam
nego vani. Kada usporediš naj- Stančić koji nam je usadio mehanizam radne
kataklizma. S godinama prerasteš takve stvari, odlazimo dobro provesti i popiti piće s ko
der u Americi i kod nas, jasni su odgovornosti, iako smo mi ionako bili prgavi
pogotovo na koncertima. Danas nisam nervo- gama. Ja to tako doživljavam.
»do gore i do dolje« ovdje i vani. i spremni vježbati danonoćno. Ta radna etika
zan bilo da u publici vidim petsto ili pet tisuća
a su to kod nas kvazi–mašinerije ostala nam je do danas.
ljudi. Svjestan sam da su ljudi došli i da moram Nagrada nikad dosta
rt i rock’n’roll za bogata, a ne siro-
 To je nešto kao Olimpijski odbor. Nije bitno
igra li netko hokej na travi ili nogomet, sve je
ta? dio iste organizacije. Imao sam u životu sreću
ve
P
an
m rodaja nosača zvuka se
ke strmoglavila i mi živimo od
pe ZAMP–a. Ne znam shvaćaju
u- li naši skladatelji da su u Kini
je
skladatelji još uvijek gladni jer žive
o-
ga u zemlji gdje su takve stvari opće
ca dobro i za to ne dobivaju ništa.
i je dobila najviše po prstima. Ni vani naravno
eć
e-
oje surađivati s pokojnim Igorom Kuljerićem. Iz-
mi među nas dvojice je nebo i zemlja po shvaćanju
glazbe, no gledati na koji način taj čovjek radi i
ne-
am biti član istoga društva ono je što te čini dijelom
ile kluba »velikih«. Moraš to uzimati s velikim po-
aše štovanjem, jer iako neki od nas pripadaju nekoj
ke drugoj glazbi, Društvo okuplja ljude koji se bave
uk- jazzom i ozbiljnom glazbom, a koji su isto tako
sa- svoj život posvetili glazbi. Nemamo ništa osim
ih HDS–a što nas brani od okoline. Zato mora-
nja mo paziti i truditi se da ga dignemo na još veću
su razinu. Hrvatsko društvo je sklono da uvijek iz
privatnih interesa razori nešto što je dobro. Svi
smo mi kao članovi u globalu nezadovoljni svo-
um jim statusima, ali postojanje HDS–a ne bi tre-
je balo biti upitno. Bit će naravno ljudi u HDS–u
ika koji će raditi bolje, neki će raditi lošije, ali to ne
om smije narušavati Društvo skladatelja kao takvo.
be- Kod ZAMP–a je glavno pitanje oko kojeg su se
ma lomila koplja bilo plaćanje određenih postotaka
n-
za funkcioniranje takvog sistema. Uvijek je bilo
to
akcija protiv servisa jer on autorima puno uzi-
ma. Ali to je ujedno i sustav u kojem radi veliki
ab broj ljudi i mislim da je bolje platiti više kako bi
nju se sustav polagano podizao, do čega je danas i
mi došlo. Prodaja nosača zvuka strmoglavila se i
jer mi živimo od ZAMP–a. Ne znam shvaćaju li
am naši skladatelji da su u Kini skladatelji još uvi-
n- jek gladni jer žive u zemlji gdje su takve stvari
no opće dobro i za to ne dobivaju ništa. Sustav tre-
ba i dalje graditi, jer je očito da je to jedini pravi
gu
novac koji održava šoubiznis.
U elektroničkih, informatičkih i telekomunikacijskih proizvoda (HUVEL), Age
la-
Postoji li vidljiv napredak u radu HDS–ZAMP–
n-
a i kako ga ocjenjujete?
ali
no Napredak je vidljiv i on unatrag petnaest godi-
da na iznosi petnaest puta. Smatram da je naplata
o išla petnaest puta prema gore. Pitanje koje vje-
bu- rojatno i dalje opterećuje obje strane u Druš-
an tvu jest podjela na zabavnu i ozbiljnu glazbu
av, i koristi koje obje strane ubiru. No opet, to je
m ja stvar unutar Društva koja se tamo treba riješiti.
Takve stvari ne bi trebale »veseliti« sav puk i
medije.
Mislite li da su hrvatska javnost i korisnici dovolj-
no osviješteni o zaštiti autorskih muzičkih prava?
Ne, mislim da nisu. Zbog toga i postoji tolika
mistifikacija oko cijele stvari i rijetko je kome
jasno što se tu dešava. Ljudi ne znaju taj dio
jer je vrlo teško nekome objasniti način funk-
cioniranja sustava zaštite prava i naplate. HDS
je taj koji polaže prava, drugi dio su diskografi
i HUZIP koji je jedini uletio u cijelu priču i
izazvao pomutnju. Kada govorimo o velikim
netko misli da ima pravo na moje vlasništvo,
VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJESTI VIJES
onda ja imam pravo i na njegovo. To je vrlo skladatelja najavljuje da će u 2010. godini hrvatsku glazbe
jednostavno. Svaka akcija ima i reakciju. Mi financirati s gotovo 900.000 kuna prikupljenih od službe Z
smo društvo u formiranju i mislim da to neće
dugo potrajati jer će zakonske odredbe biti Prisutnima se na početku obratila državna tajnica Nina Obuljen, pozdravljajući akt
vrlo teške i rigorozne. Neka si nitko ne misli koji je počeo financijski podržavati nezavisne projekte, pa je tako putem natječa
da će takve stvari prolaziti kao do sada. Volim pomognut 21 projekt s pola milijuna kuna. Naglasila je uspješnost prošlogodišn
poslovicu Božji mlinovi su spori, ali sitno melju. podsjetila na važnost pune primjene Zakona o autorskom pravu i srodnim prav
Diskografija je već platila stravičan danak pi- kojega se 30% sredstava, prikupljenih u sustavu privatnog kopiranja, izdvaja u p
za poticanje raznolikosti kulturnog stvaralaštva. Nakon implementacije tog sust
ratstvu. Pogledajte danas naklade iz devede- nom i filmskom području, Ministarstvo kulture očekuje i reguliranje prava na pos
setih. To su bile strašne brojke, a tih je godina
2010. godine. Izražavajući zadovoljstvo kvalitetnim zakonskim rješenjem, Nina Ob
Hrvatska gubila oko deset milijuna maraka je HDS i ZAMP koji su veliki dio tih sredstava usmjerili na nezavisne projekte iz c
godišnje zbog piratstva. U tom trenutku nisi što se vrlo pozitivno odražava na kulturnu scenu. Poštivanje intelektualnog vlas
mogao takve stvari kontrolirati i diskografija skih prava glavni je poticaj svakome stvaralaštvu, pa je državna tajnica istaknula
udrugama za kolektivno ostvarivanje prava i njihovu radu na ostvarivanju pravičn
ne cvjetaju ruže, zato su danas svi na turneja- autore, izražavajući ujedno nadu da će ovako prikupljena sredstva u budućnos
svakako ovisiti o urednosti plaćanja naknada za privatno kopiranje.
ma, sve ide jedno s drugim. Vrijeme ide i nema
vremena za nostalgiju. Moramo se prilagoditi Nenad Marčec je objasnio da se radi o sredstvima prikupljenima od naknade za p
novim trendovima. uređaje za snimanje (naknada koju uvoznici elektroničke opreme plaćaju ZAMP–u
dani uređaj s memorijom za, primjerice, CD–R — 0,08 kuna, memorijske kartice
, tvrdi diskovi — 2 kune, HI–FI CD–R — 20 kuna i slično), od kojih se, temeljem
Upornost najva&nija torskom i srodnom pravu, 30% mora koristiti za poticanje umjetničkog i kulturnog
Koji vam je koncert bio draži: Trg ‘89. ili Arena Također je pojasnio kako su ovakvi natječaji rezultat napredna sustava autorsko–
koji, osim što štite nositelje prava, doprinose i kulturnom razvoju društva.
‘09.?
Antun Tomislav Šaban najavio je za iduću godinu tri različita natječaja koja se
Trg je nešto što se događa. Trg više doživljavam
studenoga, podsjetivši da HDS organizira niz vlastitih glazbenih projekata kojim
kao mjesto gdje sam bio i ja. To je bila krasna hrvatski kulturni život. Natječaj sa sredstvima od naknade za prazne medije u visi
večer koja se desila tako kako se desila i tu se ni kuna, kakav je već proveden ove godine, namijenjen je projektima zabavne glaz
malo ne dižem iznad publike. Kod otvaranja natječaj za projekte tradicijske glazbe vrijedan 281.170,76 kuna koji je omoguće
Arene drago mi je jer smo bili puno manje u dopunama Zakona o autorskom i srodnom pravu. Time je preusmjeren tok novca
grču, puno smo se više zafrkavali, dok na Trgu plja ZAMP za izvedbe i emitiranja tradicijske glazbe (izvorne narodne i ostale glaz
od onolikog pritiska, naprosto nismo toliko autora), tako da se sredstva više ne uplaćuju u državni proračun, nego ih ZAMP
mogli. Ali ne mogu staviti na vagu. Ono što proslijediti umjetnicima i udrugama koje se bave takvom vrstom glazbe.
se 1989. desilo na Trgu, događa se jednom u Mirko Kovačević izrazio je zadovoljstvo u ime 750 kulturno–umjetničkih društav
životu. hovih članova okupljenih u udruzi Hrvatski sabor kulture, naglasivši da će izdvo
značajno pomoći tom obliku glazbene kulture u očuvanju tradicijskih vrijednosti.
Natječaj Fonda »Rudolf i Margita Matz« namijenjen je skladateljima do 30 godina
jekte i stipendiranje izdvojeno 112.000 kuna. Nada Bezić je pojasnila da su su
Koliko ulažete u produkciju? Jeste li tek sada u
oporukom ostavili HDS–u svoja autorska prava, uz obvezu da se sredstva kori
financijskoj mogućnosti napraviti kvalitetnu pro- hrvatskim skladateljima.
dukciju i održavati tu kvalitetu?
Sva tri natječaja mogu se naći na web stranici HDS–a www.hds.hr ili u Tajniš
Naša je industrija premala da bi se napravio Zagrebu, Berislavićeva 9. (HDS)
revolucionarni korak u produkciji. Rock’n’roll
je, kao što sam već rekao, za bogata društva.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECA
ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP ZAMP
Kad sam bio u Münchenu pokušao sam se sje-
titi što Bavarci imaju od sporta. Imaju Bayern.
Mi imamo četiri nogometna prvoligaša, četiri UKINULA POPUSTE HDS ZAMP-a NA NAKN
košarkaška kluba, hokejaše rukometaše, vater-
poliste i kako da ta industrija uopće sve spon-
ZA PRIVATNO KOPIRANJE
U
zorski pokrije? Kako bismo mi mogli protiv službenom postupku pokrenutom od strane Hrvatske udruge uvoznika
jednog Bayerna kojega gura cijeli München i
tu tržišnog natjecanja ukinula je HDS ZAMP-ov model količinskih popusta
cijela Bavarska? To je teško i to naprosto spada predviđene naknade za privatno kopiranje, uz zaključak da model pojedine tvrt
u naše umijeće snalaženja. Mi smo nevjerojatni dovodi u neravnopravni tržišni položaj.
improvizatori i čudesno je kako uspijevamo sve Model količinskih popusta HDS ZAMP–a razrađen je 2007. u skladu s odredbama
financijski zatvoriti. Mi smo mađioničari i to Hrvatskom gospodarskom komorom. U njemu je, pored ostalog, a na traženje sa
je velika stvar. praznih medija, predviđena i mogućnost popusta za uredno plaćanje te doda
ukoliko se tvrtke organiziraju, udruže i tako pojednostave provedbu sustava i sm
Što je za vas najveći gušt bavljenja glazbom? Temeljem sporazuma s tada jedinom postojećom udrugom HUDNT, Hrvatskom
tributera novih tehnologija, dogovoren je Model količinskih popusta koji je predviđ
Ne znam točno. Nedugo smo, primjerice, bili
rasponu od 15% do 35%, ovisno o godišnjem iznosu naknada.
na turneji gotovo godinu dana i uvijek smo pri-
je koncerta imali isti obred. Ja malo odspavam, Godinu kasnije osnovana je nova udruga HUVEL kojoj je HDS ZAMP ponudio
dečki me probude, krene neka zafrkancija, Agencija je zaključila u svojemu postupku da model pojedine tvrtke dovodi u
tržišni položaj budući da same ili udružene ne mogu ostvariti potreban godišnji pro
počnemo navlačiti jedni druge i nabrijavati se
rivanje količinskih popusta. Stoga je Agencija zatražila od HDS ZAMP–a ukidanje
na koncert i onda shvatimo kako je sve to dio
modela.
naših života. Kada toga navečer nema, izgu-
Kako je, uslijed spleta okolnosti, u ovome slučaju očito dobra namjera za uvođe
bljen sam. Jednostavno nastane neka rupa. U rezultirala neželjenom posljedicom, tako će HDS ZAMP na vlastitu inicijativu tv
ovom trenutku, kada mirujemo i čekamo da se proteklom razdoblju nisu ostvarile količinske popuste, ponovo obračunati naknad
turneja nastavi, vidim da mi nedostaje taj dio. najvećega količinskog popusta i osigurati povrat razlike. Prema prvim procjena
povratu naknada u ukupnom iznosu od 700.000,00 kuna za period od četiri g
Koji su planovi benda? 2006. do prosinca 2009. godine), a odnosi se na 53 tvrtke kojima ovim putem
ZAMP
javnu ispriku.
Prije nekoliko dana izašao je CD i DVD s kon-
certom u Areni, a čeka nas turneja koja će se Budući da je od početka uvođenja Sustava za privatno kopiranje namjera HDS Z
u suradnji s uvoznicima osmisli sustav popusta koji bi im olakšao prilagodbu i po
produžiti do travnja sljedeće godine, možda i
nutku uvođenja nove naknade, HDS ZAMP, u suradnji s Agencijom, istražit će nov
denoga 2009. u Koncertnoj dvorani
Petrović, umjetnički ravnatelj festivala, već ne-
FESTIVALI FESTIVALI FES
a Lisinskog. Pa, iako je glazbeni
set godina nakon prvog gostovanja) koliko godina jednu koncertnu večer prepušta
vrsna koncertna promocija najnovi- mladim jazzistima, polaznicima Ljetne jazz
ovog albuma Kadenca, glazbenik je škole koja se u organizaciji Hrvatske glazbene
proširio omiljenim ranijim pjesma- mladeži svake godine održava u Grožnjanu.
i dolaskom svojih prijatelja po pje-
U stilski raznolikim nastupima, od bluesa,
e »Šufit«, Zorice Kondže i Tamare
preko swinga do suvremenog jazza predstavili
su se već znani glazbenici i sastavi, ali i neki
koji tek nastoje ostvariti proboj na jazz scenu.
Damir Kukuruzović Gypsy Swing Quartet
uvjerljivo je svirao standarde gypsy swinga,
David Gazarov ponovno je oduševio vrhun-
skom tehnikom i maštovitošću, Greenhouse
Blues Band pokrenuo je publiku atraktivnim
FESTIVALI
aranžmanima blues standarda, a Miro Kado-
ić predstavio je za tu prigodu novoutemeljeni
hrvatsko–slovenski sastav. Iznenadio je Elvis
Stanić koji je za nastup na Saboru osnovao
novu postavu s bubnjarom Markom Laza-
rićem, bas gitaristom Mariom Mavrinom i
JOŠKO BAJIĆ
posebice raspoloženim, sjajnim pijanistom
Nevenom Frangešom kojega bi češće voljeli
čuti u toj ulozi. Posebnu pažnju publike privu-
oseban ugođaj koji svojim muzici-
ostiže Tedi Spalato i, prepustimo
odvede nas u neke prozračne, ete- Hommage hrvatskih glazbenika Vici Vukovu — 24. rujna 2009.
Vici s ljubavlju
ofinjene sfere Mediterana, ostvario
SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA
punosti. Tim više raduje što tako
u ponudu još uvijek prepoznaje, ci-
ržava dovoljno publike da se Velika
Lisinskog solidno popuni. Vrijedi- Piše: dr. sc. Dalibor Paulik
te zagrebačke noći tamo, obnoviti
ispuniti dušu — radovati se što i
U
toje takvi kao On. (Maja Sabolić) povodu prve godišnjice
smrti Vice Vukova, velika-
na hrvatske glazbene sce-
CERTI U ČAST ne, u Košarkaškoj dvorani Dražen
Petrović održan je koncert pod
INIKANCIMA nazivom Vici s ljubavlju na kojem
su nastupili Đani Stipaničev, Va-
et 800. obljetnici reda dominika- nna, Kvartet Gubec, klapa Sveti
, u Dominikanskom samostanu Juraj HRM, Jacques Houdek i Iva-
v. Krunice od 15. studenoga 2009. na Vukov, uz Revijski i Tamburaški
orkestar HRT–a pod ravnanjem
nja 2010. održat će se niz koncera-
Siniše Leopolda.
kih glazbenika. Prvi je održao 15.
a Zagrebački gitaristički kvartet u
voj dvorani, uvrstivši u program i
atskog autora, Varijacije na dalma-
mu Vlade Sunka. U ožujku naredne
U pravo u sposobnosti da
svojom interpretacijom,
kreativnošću i talentom donese
udački kvartet Sebastian praizvest notni zapis skladatelja, ali i ugo-
kladbu Anđelka Klobučara posve- đaj teksta, od rane je mladosti
slavi 800. obljetnice potvrde Reda do najzrelijeg životnog razdoblja
dnika.(B.P.K.) prednjačio taj sjajni Šibenčanin,
kojemu je 28. rujna ove godine
njegov rodni grad posmrtno do-
dijelio nagradu za životno djelo.
PROJEKT Vice Vukov počeo je glazbenu
REBAČKOG karijeru još 1959. izvedbom po-
RTETA bjedničke skladbe Mirno teku
rijeke na Opatijskom festivalu,
ru proslave 90. obljetnice posto- da bi desetak godina potom
a, Zagrebački kvartet započeo je postao najtrofejnijim pjevačem
SJEĆANJA
pod nazivom Zagreb — kolijevka tadašnje države. Slijede uspješni
glazbe. Projekt se sastoji od nekoli- nastupi na međunarodnoj sceni
tih dijelova: Iz riznice Zagrebačkog (dva puta na Festivalu Eurovi-
ciklus koncerata s odabranim dje- zije, dva Festivala Intervizije,
rvatske glazbene baštine), Poslije-
nog skladatelja (uz koncert, razgo-
ladateljem koji je skladbu posvetio
ZAVRŠENI NATJE'AJI HRVATSKOG SABORA KULT
EČAJI
kom kvartetu), Zagrebački kvartet i
koncerti s prijateljima i za prijate-
te Kanađana Herba Marshala,
posebnog gosta skupine B. P.
Club All Stars Boška Petrovića.
Neki od glazbenika predstavili
su se, barem u dijelu programa,
autorskim djelima. The Satellite
Trio neke je izvedbe ostvario
uz goste, vibrafonista Boška
Petrovića, trombonista Luku
Žužića i alt saksofonista Denisa
Razumovića. Osim standarda
i skladbi gitarista trija Elvisa Jazziana Croatica
Penave koji je iskazao sklonost
klavirist Zvjezdan Ružić i kont
prema suvremenim jazz trendo-
Hojsak svoj glazbeni iskaz zasniv
vima, što je značajno oblikovalo i zvuk ansambla,
viđenju hrvatskog glazbenog nas
izvodili su i skladbe svojih gostiju: Razumovića,
hrvatskih tradicijskih napjeva, ka
Petrovića i Toma Urbića. Bas gitarist i pjevač Du-
sastava, najviše Šercara, ali i Hojs
bravko Vorih, sa svojom skupinom New Tribe u
i u jazziranje opusa Blagoja Berse
većem je dijelu nastupa izvodio vlastite skladbe u
Publiku su zaintrigirali i izvedbo
stilu fusion i smooth jazza, mekše i mirnije nego na
pjesme Boj na Čavoglave dokazav
albumu Two Faces of Jazz and Soul.
uvjerljiva i zanimljivo improvizira
Jazziana Croatica, u sastavu bubnjar Borna Šercar, važan predložak već način promiš
gitarist Ante Gelo, tenor saksofonist Vojkan Jocić, svećenost jazz idomu.
Cannes, Rio de Janeiro, Tokio...). dao glazbi i pjesmi, okupilo se te uz-
U to vrijeme njegova karizmatična budljive koncertne večeri probrano
osobnost kojom je osvajao i djelo- glazbeno društvo. Slušali smo tako
vao u okviru naše popularne glazbe, nisku njegovih evergreena u novim
veže se uz Hrvatsko proljeće, što
umjetnika iznenada i zadugo odva-
izvedbama, a najveći teret preuzeo je
Đani Stipaničev, prvak zagrebačkog
ja od domaće glazbene pozornice. Kazališta Komedija koji je, nakon
koncerta: Pismo ćal
Upravo nevjerojatno zvuči da mu je niza godina djelovanja na kazališ-
ppe, Neka cijeli ova
osamnaest godina bilo zabranjeno nim daskama i koncertnim podiji-
i Grgića iz mjuzik
javno djelovanje, a vratit će se albu- ma postao miljenikom festivalske
Zvona moga grada
mom talijanskih pjesama Bella Italia publike. I dok su gosti podsjetili na
ća. Izvedbe napolit
koji mu donosi zlatnu i platinastu neke od popevki, na primjer Kvar-
Santa Lucia (zaniml
ploču. O želji publike za njegovim tet Gubec na Dobro mi došel prijatel
uz Ivanu Vukov) i
interpretacijama ponajbolje govori Čakleca i Glowaztkog i Vužgi Sta-
trinaest koncerata u nizu, održanih
u prepunome Lisinskom. Tijekom
maća i Kanižaja, Jacques Houdek
na Mirno teku rijeke Biroa i Britvića
mio osvojile su posj
i vječno uzbudljiva,
zemlja Kabilja i Brit
godina, pjevačka karijera ga je vodi- i Leopoldovu Tko joj ljubi uplakano
pjevača koji su god
la po svim kontinentima, a u mno- lice, Vicina kći Ivana na Bokeljsku
Vicine pjesme, ti su
gim zemalja snimao je za inozemne noć Hegedušića i Perfiljeve, Vanna
Stipaničeva kao idea
nakladnike. Nagrade na festivalima na tradicionalnu Vehni, vehni fijolica
ne samo zbog pjeva
u Splitu, Zagrebu, Krapini, Opatiji i kultnu Suzu za zagorske brege Špi-
stojanstvenog scensk
potvrdile su Vicinu neizmjernu po- šića i Bešenićeve, znakovite pjesme
pularnost, dok mu je struka zahva- legendarnog pjevača otpjevao je Sti- I na kraju nešto po
lila nagradama za životni doprinos
(Splitski festival, Zagrebački festi-
paničev. Počelo je Hrvatskim krajem
Bogliunija i Kanižaja, slijedile su
me veže uz Vicu.
udahnuo život svoj
val, diskografska nagrada Porin...) Finili su Mare bali Gotovca i Zu- glasom u nekoliko
Kao vrsni intelektualac i publicist, ppe, Pjevat će Slavonija Mihaljevića već smo rado u njeg
u posljednjem razdoblju života po- i Mađera, Stavi svjetiljku u prozor govarali o glazbi,
svetio se političkom radu (Sabor Čakleca i Britvića, Špišićeva i Ben- litici, životu... Bio
Republike Hrvatske), potvrđujući zonova Dalmatinska elegija, Bašiće- jednostavan i muda
svoju humanost i zanimanje za opće va i Benzonova Bodulska balada... Te su ovi redci u duh
dobro. široko raspjevane pjesme odzvanjale ljubavlju.
su Dvoranom na oduševljenje publi-
U znak sjećanja na sve što je Vice
ke, koje je kulminiralo završetkom
Vukov svojim ponosnim životom
 a djela kvalitetne glazbe i stiho-
na i interpretacije. Osvrnemo li se
e protekle godine Chansonfesta
i da je festival uspio dobiti takvu
načaj, ali da i današnja šansona
bliku, pokazalo se i ovaj put. Je li
a publika koja voli šansonu, mož-
no, no dvoranu kazališta Kome-
je do posljednjeg mjesta, zdušno
on svake izvedbe. Ove se godine
vanaest izvođača od kojih su neki
estivalu. I ove godine festival je
n u dva dijela. Prvi je obećavaju-
m otvorio markantni Dalmatinac
a nakon njega izredali su se po-
–pjevači: Kostadinka Velkovska i
ek, zatim Dražen Žanko, Boris
ni Janković, Stjepan Križan, Bo-
arko Matičević, Ksenija Štropin
žinović, da bi, duhovitim i na-
stupom, sve zaokružio Mladen
a.
ma, što treba svakako napome-
se ovaj put Maja Perfiljeva i Jakša
Kada bi trebali ocijeniti kvalitetu
esama, ne bi nam bilo lako, ali
m kako su pjesme koje smo slu-
. Zagrebfest
ma do pobjede
Urlić
dbi skladbe Sama Ante Pecotića
ariji festival lakih nota Zagreb-
žan je 26. studenoga u zagrebač-
skom centru, prostoru u kojemu
desetih i početkom sedamdese-
ao neke od svojih najblistavijih
ko se i kod 56. Zagrebfesta, kao
og festivala pozivamo na prošla
na, današnji Zagrebfest nema
zajedničko s onim nekadašnjim.
orimo li o sadašnjim festivalima
agorski
krajeva u kojima se govori kajkavski, što
potvrđuju i odrednice umjetničkog ravna-
telja Siniše Leopolda. On naglašava da
val Krijesnica promovira nove pjesme nastale
na tragu tradicije kajkavskog glazbenog
snica
idioma, čime se želi održati postojanost
zagorske popevke i društvenih pjesama
pjevanih po kletima i hižama. Zadatak je
putem radio postaja (i CD–ova) uvesti
izvođači ipak tre-
P Đeli stihove za songo
GLAZBENA KOMEDI
bali naći vodilju u istovremeno je učinila ada
novijim uradcima, Prežigalova teksta, režiral
na primjer Mi- predstavu te glumi i pjeva
chela Delpecha, ulogu — mamu Štefaniju.
Catherine Lara ili
Patricije Kaas.
DRAŽEN ŽUPIĆ
Vrijeme, kao i
S
vako novo glazbeno–scensko
glazba, ide napri-
autora pohvalan je poduhvat za
jed i treba prizna- kulturnu ustanovu, udrugu, pa
ti da ni današnji zanimanje i za glazbenu komediju Ud
snimci i pjesme Branko Bulić i Arsen Dedić bačkom kazalištu Vidra 18. rujna ove
GLAZBENA KOMEDIJA
Dylana ili Cohena su libretist Ladislav Prežigalo i sklada
Sergiu Endrigu. Izvodeći Endrigove pjesme u hr- ml., a stihove songova napisala je Pau
ne zvuče baš kao prije trideset i više godina. Ipak
vatskom prepjevu, uz pratnju pijanista Branka Bu- tjedan dana ranije na ovogodišnjem
treba zapljeskati svima njima, kao što je to učinila
lića, poput Prva ljubav, Bijela ruža ili Golubica, ali festivalu isti trojac ubire snažan pljesa
publika u Komediji, jer riječ je o jedinstvenom fe-
i prisjećajući se zajedničkih trenutaka i druženja, Predragi kaj).
stivalu, glazbi koja na žalost ne privlači medije, ni
Arsen nas je još jednom podsjetio na tog velikog Ovaj umjetnički tim već niz godina sur
širu pozornost publike, a ipak je još uvijek prisutna
talijanskog kantautora. Bio je to istinski vrhunac jektima kojima je u fokusu prožimanje
i ne da se. I ovaj je put izvođače pratio festivalski
večeri koji nas je uvjerio u veličinu, glazbenu i izvo- be, dok je sada riječ ponajprije o kaza
orkestar pod ravnanjem Tomislava Uhlika, što daje
đačku moć te šarm velikog i jedinstvenog Arsena Inače, Ladislav Prežigalo, pročelnik za
veću dimenziju samom festivalu. u Gradu Zagrebu, niz godina se oku
Dedića.
snik štokavskih i kajkavskih stihova, p
Najbolji dio ovogodišnjeg Chansonfesta dogodio
Chansonfest će, nadamo se, ići i dalje. Voljeli bi da gov glazbeno–poetski projekt s Jus
se u drugom dijelu i prava je šteta što se nakon pau-
to bude sigurnijim i čvršćim korakom u ipak nešto Kako da ti snenoj kažem zbogom, a
ze veći dio publike nije vratio u dvoranu. Preostali zbirki (Sjena moga sna, Lutanja kroz v
modernijim cipelama.
GLAZBENA KOMEDIJA
dio istinski je mogao uživati u sjajnom nastupu u naručju, Sjećanje na zaborav). Prežig
legendarnog Arsena Dedića i njegovu hommageu prinos su stihovi za songove mjuzikla R
skladatelja Darka Hajseka i libretista
ha, praizvedena u listopadu 2007. u
Gradskom kazalištu Komedija.
Đelo Jusić ml. godinama piše uspje
skladbe, nastupa na festivalima i aranž
projekt mu je i predstava Sudbine za
leptirima. U većini projekata, kao i na
podiju s njim je supruga Paula Jusić,
moramo ih gledati u kon- nastupa, a publika je s jednakim žarom pratila sve pjesama sa festivala u Krapini, Zagor
tekstu vremena u kojemu izvođače i nagrađivala ih velikim pljeskom. Pjesmi Mediterana... No, u zadnje vri
živimo i prihvatiti činje- teži nastupima u glazbeno–poetskim
I ovogodišnji Zagrebfest bio je izdašan po broju projektima gdje koristi dugogodišnje
nicu da nemaju značenje
GLAZBENA KOMEDIJA
nagrada, a nakon kratkog, ali slatkog nastupa zbo- estradnim pozornicama.
koje su nekada imali i da
ra »Klinci s Ribnjaka«, dodijeljene su u čak sedam
za njih ne postoji zanima-
kategorija. Kao što se po reakcijama prisutnih u Zabava za gledatelje
nje poznatih izvođača, ni
dvorani moglo i naslutiti, nagradu publike dobi-
publike. U monodrami Udovica, zapravo glazb
la je skladba Zagrebačka puca Tomislava Barana i Paula Jusić se poduhvatila višestruke
Ovogodišnji je festival ši- Rajka Suhodolčana u izvedbi Kvarteta Gubec. Za je Đeli stihove za songove, ali istovrem
rom otvorio vrata mladim istu pjesmu nagradu je dobio i aranžer Josip Cvi- adaptaciju Prežigalova teksta, režirala
izvođačima i autorima, a tanović. Luka Bulić je za pjesmu Konobar također te glumi i pjeva jedinu ulogu — mam
koliko su uspjeli iskoristi- zaslužio dva priznanja — Stručni ocjenjivački sud čemu govori Udovica? Ispovijest je to
zovu Štefa, ona nema škole, ali ju je živo
ti priliku koju im je dalo njegov je tekst proglasio najboljim, a skladbi je tri je muža poslala na onaj svijet, a jedn
vodstvo festivala s umjet- dodijelio drugu nagradu. Na prošlogodišnjem fe- Jedan je bil doktor, jedan političar, je
DAVOR HRVOJ
ničkim direktorom Hrvo- stivalu, mlada Splićanka Lidija Bačić, nositeljica piše u pozivnici predstave. Naivna je
jem Hegedušićem na čelu, grand prixa, tada je oduševila žiri i publiku. Iako gična priča o životnoj borbi Štefe, nj
GLAZBENA KOMEDIJA
pokazat će vrijeme. Hoće ove godine nije osvojila prvo, nego treće mjesto mudrosti, bez velikih zahtjeva — glav
li se koja od izvedenih žirija za pjesmu Pogled Marka Tomasovića i Ma- zabaviti gledatelja. U tom kontekstu su
pjesama naći na top ljestvi- rija Vukelića, Lidija je ponovo oduševila interpre- letnim ritmovima i pijevnim melodijama
zločestu snahu, na unuke, svoje muže
cama ili slušati na radijskim postajama, znat ćemo tacijom i velikim glasovnim mogućnostima te joj posvećuje po jednu pjesmu, pjeva, p
uskoro. Nastupilo je sedamnaest izvođača koje je je zasluženo pripala i nagrada za najbolju izvedbu. vrijeme stavlja u dvorištu sušiti rublje
pratio izvrsni revijski orkestar pod ravnanjem Josi- Prva nagrada žirija za djelo u cjelini otišla je u ruke kojima živi. Vrijedi istaknuti trud Paule
pa Cvitanovića. I dalje se pjevalo u živo i svatko je u Ante Pecotića, posljednjih godina jednog od naših vorenog teksta, songova i istodobno
ravnopravnim uvjetima mogao pokazati što može i najplodonosnijih i najpopularnijih autora. I oda- ka, a sve u trajanju od preko jednog sa
zna. Na ovakvoj smotri odavno nismo vidjeli toliko bir izvođača bio je pogođen jer je njegovu pjesmu proširiti krug publike koja će predstavu
debitanata, od kojih su neki iskoristili svoju priliku, Sama dobro izvela mlada i, kako su je najavili, bu- stovanjima, često se miješaju jezični id
i štokavski, što ponekad zbunjuje, ali u
dok su neki drugi zalutali na ovakvo događanje. duća zvijezda Sabrina. noj komediji najvažnije je zabaviti sebe
Bilo je dobrih pjesmama te dobrih i iznenađujućih i gledatelje. Treba spomenuti potešk
AZBENA KOMEDIJA
glumca od redatelja i dramaturga, pa s
kih godina. Dan kasnije, 17. listopada od objedinjavanja svih funkcija. No to i
održana je večer pod nazivom Kajkavski jer ovdje je ipak riječ o pučkom kazališ
venček u kojoj su nastupali brojni poznati
i manje popularni, ali talentirani umjetnici
koji izvode nove kajkavske popevke, te
sastavi i ansambli kajkavskog govornog
područja. Nakon pozdravne Kaj je život
bez pajdaša redalo se devetnaest novih
popevki raznorodna ugođaja i tema koje
 prvenstveno odlučim za skladateljski poziv.
ATSKI SKLADATELJI Da nisam odabrao sebi tuđu profesiju, novi

PANOPTICUM DETONICU
su dokazi i poticaji bili susreti s Lutosławski-
ONCERTIMA U KUTINI jevom antologijskom, Bartókovom smrću
pobuđenom, Žalobnom glazbom (1958.), s
PREŠIĆU njegovim fantastično, gotovo enigmatski
umjetnice, aktivne u promicanju hrvatskog osmišljenim ali i duboko snažnim Veneci-
stvaralaštva u svijetu, mezzosopranistica Na- janskim igrama (1961.), a i zagrebačka bie-
niazzo i pijanistica Martina Cukrov udružile su nnalska praizvedba Lutosławskijevih Triju
ojanja te su program, posvećen domaćem vo- poema Henrija Michauxa (1963.), pisanih na
rskom izričaju, predstavile 6. listopada u Kutini
tekstove velikoga i meni osobito bliskoga
oga u Zaprešiću. Povod za nastup u Kutini bila
nica tamošnjeg Pučkog otvorenog učilišta gdje
francuskog pjesnika i slikara.
koncert na kojemu je publika mogla čuti popi-
hotka–Kalinskog (Kaj je ono mjesečina i Roža), Nedodirljivi skladatelj
PANOPTICUM DETONICUM Tom sam prigodom imao čast Witolda Lu- Witold Lutowławski
tosławskoga i izbliza promatrati, čak i pri-
sluškivati njegov uvijek pristojan i elegantan, drugom, otmjenom dijelu Varšave sagraditi vilu ih — vjerojatno se činilo da ih
no odsječan i energičan način govora, a na za 9 milijardi ondašnjih złota.) prisluškujem, no ja tada nisam
sličan je način i ravnao tom svojom sklad- riječi poljskog jezika — proma
bom za dva dirigenta (drugi je bio samoza- Neplanirani susret jalo čitavu vječnost. I tada, kao
tajni i s pravom preplašeni Slavko Zlatić). Skladateljev glas iz slušalice mi je kazao da toga Musorgskijeva nezaboravnog
Tada, još skromni student u Šulekovom ra- dana, u pet poslijepodne, imam doći... i tada je bogatog i siromašnog Židova
zredu na zagre- slijedila meni nedostižna kao da je već odavno bio svje
bačkoj Muzič- matematička formula, jer sustva, ali je iz nepoznata razl
koj akademiji, »Hja«, odgovorio je, »zaista te je Lutoslawski bio i di- priznanjem, nenadano, brzo i h
nisam imao prema meni i, nekako bijesno
nikada prije nisam vidio. No meni plomirani matematičar.
prigode ni hra- Otprilike: kad se prijeđe na engleskom: »A mi se vidim
ukrov i Nataša Antoniazzo se, kada slušam ili čitam glazbu zaprepašten. Činilo mi se da sa
brosti prići Lu- most i još vozi desetak
koja mi se dopada, često ukaže mogući, ludi san. I paraliziran
PANOPTICUM DETONICUM

zea (Suzi i Majka), Ivana Brkanovića (Bez nane i

tosławskome i tramvajskih postaja, valja
predstaviti mu lice njezina autora. To mi se izići i onda propješačiti sam uspio ništa odgovoriti, sam
) te Jakova Gotovca (Mornareva ljuba, S dragim
se. (Kao što se dogodilo i kada sam prelistavao sedam lijevih ulica iza nom poslušnošću gluhonijemo
alba na zemlju), kao i skladbe za klavir solo —
to uvijek dešava Druga je sada priča kako sam
aslavena i Međimurska pjesma Josipa Štolcera tvoje mladenačke partiture, pa sam devet desnih, pa odmah
g, Ljubica Dore Pejačević, Mazurka Vatroslava s velikanima, uzbrdo i po nekakvim bez pomoći taksija i bez da i
Scherzo fantastico Borisa Papandopula i Igra
zapamtio tvoj lik.« toga poslijepodneva uspio pron
oko njega je stubama nizbrdo, a kuću
erli Ive Josipovića.
nepremostivo ću nakon triju parkova kuljeno–zamumuljenu periferi
o, hrvatsku vokalnu liriku Nataša Antoniazzo s plesalo krdo bezveznika i netalenata.) Po i četvrtoga ugla lako prepoznati jer pred njom adresu. U tome su mi svakako
je u zadnje vrijeme izvodila na nekoliko konce- završetku zagrebačkoga studija kompozicije stoji njegov veličanstveni automobil takve i takve ljivim me rukama vodile neke
mačkoj i Španjolskoj, dok je za Martinu Cukrov, (1965.), za služenja vojnog roka u tadašnjoj marke i boje — ja nisam nikad imao kola i za nepoznate nebeske sile. Tek na
koja trenutno djeluje u New Yorku kao umjet- JNA u pulskoj sam vojnoj bolnici (zdrav čitava sam života naučio raspoznati samo fiću kad me veliki majstor već zvao
dnica Mannes Collega te Sveučilišta Montclair
zdravcat) na skrivenom tranzistoru odne- — pa onda treba pozvoniti triput kratko i dva- mi, usudio sam ga se nakon
seyu — znakovito da je našu klavirsku glazbu, mom na poljskom zapitati kakv
lim, predstavila na nastupima u Kini. Suradnju kud slušao prijenos koncerta Lutosławski- put dugo na tablicu koja nosi neko drugo, nepo-
jevih djela i definitivno se zaželio upoznati stojeće, izmišljeno i prebrzo izgovoreno šuškavo mene, anonimnog provincijsk
e i u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u
prepoznati na prepunoj velegra
PANOPTICUM DETONICUM

izvodeći isti program, izuzev skladbi Dore Peja-
oslava Lisinskog. (A.V.)
A NAZVANA PO
NU SCHLESINGERU,
ATSKOM GLAZBENIKU
izraelskoj luci Ashdod, 10. je studenog svečano
lica koja nosi ime hrvatskog glazbenika Ervina
ra. Svečanosti su bili nazočni predsjednik aš-
Okruga, predstavnici izraelskog Kneseta i glav-
ata, kao i mnoge druge ugledne zvanice. Bariton
PANOPTICUM DETONICUM
s njime. No svi su mi poznanici (pa čak i prezime koje sam, naravno, odmah zaboravio.
sam Slavko Zlatić) poslije u Zagrebu tvr- Telefonsku je slušalicu spustio tako brzo kao da odgovorio je, »zaista te nikada
dili da je to nemoguće ostvariti: čovjek je ga je netko s druge strane žice upravo toga časa No meni se, kada slušam ili čita
svjetski slavan i sada nebrojeni mladi ljudi ubio udarcem malja u glavu. Sasvim siguran da se dopada, često ukaže lice njez
se dogodilo i kada sam prelist
iz svih krajeva svijeta žele učiti kod njega. ga u tom golemom gradu u koji sam netom stigao
(Poslije sam se i osobno uvjerio da on zaista nikada neću znati pronaći, a sasvim prestravljen načke partiture pa sam zapamt
svakodnevno prima pregršt takvih zamolbi od mogućnosti da ga pokušam još jedanput na-
i ponuda, od kojih su neke i financijski izni- zvati i barem djelomice razjasniti stvar — i inače
mno privlačne, no nakon uvida u partiture u se slabo snalazim u velikim gradovima; da nije
99 ih posto slučajeva odlučno odbija. A od bilo (ovo bilježim sa žaljenjem i trajnom, neuga-
onih malobrojnih kandidata za skladatelje, sivom nevjericom: danas pokojnoga, jer vjerujem
koje bi primio na privatnu poduku, nikad u ono što govore stari ljudi, naime, da je smrt
nije uzimao novac.) samo neprovjerena glasina, dakle, navodno po-
kojnoga) Freda Došeka, ja bih nakon svih onih

esinger (1904.–1965.) bio je zvijezda u usponu

K, dok taj uspon nisu prekinule strahote Dru-
kog rata. Čudom ih preživjevši, nakon što mu je
a cjelokupna imovina, 1949. prelazi u Izrael gdje
titi glazbeni Konzervatorij. Prerana smrt prekinu-
karijeru. U počast Ervinu Schlesingeru u Izraelu
oliko godina održava ciklus komornih koncerata
e dosad predstavljeno desetak hrvatskih inter-
datelja. U svakom izraelskom gradu postoje ulice
elskih načelnika Generalštaba, Davida Eliezera
ma Bar Leva koji su značajan dio života prije
Svetu Zemlju proveli u Zagrebu. Koliko nam je
vo je prvi puta da neka izraelska ulica nosi ime
tskog glazbenika, rođena u Zagrebu.
nalazi se i upravna zgrada Ashdod Bonded, vo-
u ovoj luci, čiji je vlasnik sin Ervina Schlesingera,
ICUM
Posrednik–redatelj kasnijih svjetskih turneja s ACEZANTEZ–om
Odlučio je slučaj, moj česti životni prijatelj: još i danas, zapravo doživotno, lutao izgubljen
izvrsni poljski glumac i redatelj Aleksandar po nekome od njih — od očaja sam odustao od
Bardini, nekadašnji violinski virtuoz kojemu doručka i ručka, odnosno eventualnog odmora i
je ratni pilotski posao na kanadskome bom- koncentracije uoči susreta sa slavnim majstorom
barderu nanio trajnu ozljedu ruke, ujedno i te, nemiran i nestrpljiv, odlučio prvi put malo
blizak Lutosławskijev prijatelj i kolega, po- prošetati divovski zagonetnom Varšavom. I tako
stavljao je u Zagrebačkoj operi Saint–Saën- sam hodao i hodao, čudeći se zapuštenosti i još
sova Samsona i Dalilu. Kućni prijatelj moje djelomičnoj urušenosti osebujnoga velegrada te
obitelji, poznati tenor Noni Žunec čija se osluškujući čudesno šušketanje ali i sladunjavu
prva supruga prezivala Detoni, dao mu je pjevnost u govoru njegovih skromno no uredno
moje mladenačke partiture da ih pokaže obučenih stanovnik(c)a. Više gotovo i ne znajući
Lutosławskom. Odgovor je stigao odmah gdje sam — danas znam da je to bilo negdje u
po Bardinijevu povratku u Varšavu: stvari blizini u ratu potpuno srušena a nakon rata virtu- PROMOCIJA KN

n, počasni konzul Republike Hrvatske u Izraelu.

halek)
su u partiturama naskroz krivo postavljene, ozno, do u detalje vjerno obnovljena, živopisnog
Starogradskoga trga — naglo sam zastao jer mi ATLAS ŽIVOTA
m obliku izveo 14. studenoga u dvorani
sinskog. Još u vrijeme svojeg ravnatelj-
kom Operom, Bareza je nerijetko bio
i izvedbi hrvatskih
nih djela, bilo da se
čnima, poput Go-
onoga svijeta i Za-
Šubića Zrinskog ili,
z pera suvremenih
o je to Ivo Malec
beni plakat Jedan
Svjestan nužnosti
recepcije domaćeg
ertoara, Bareza je,
im aranžmanima,
o vremena za nova
partitura hrvat-
otimajući ih tako
i predstavljajući ih
profesionalizmom
bio povjerenje nove
i ovaj put kada se
uvremenu izvedbu Josip Hatze
ere u povodu 50. godišnjice autorove
z vokalnih solista, okupio je vrstan an-
tra i Zbora Hrvatske radiotelevizije i
oran Kovačić i ostvario visoko vrijednu
je u potpunosti predstavila značenje i
ere praizvedene prije 77 godina u Lju-
ože se reći da je djelo tijekom vremena
zanemareno. Kronike bilježe izvedbe
Rijeci, Osijeku, Splitu i Sarajevu, kao i
LP snimku, no kako to već biva s hrvat-
a, izuzev Ere i Zrinskoga, ono se nigdje
trajno. Utoliko je ova izvedba značaj-
jer ju je popratio lijep broj zadovoljne
je umjetnike, a i djelo ispratila dugim i
pljeskom.
a nacionalnog smjera
otreći razvoj hrvatske opere u vremenu
la i Mare, valja reći kako je to djelo prvo
azbeno–scenskih ostvarenja takozvana
smjera u hrvatskoj glazbi. Tek nakon
nastaju Dorica pleše Krste Odaka (1933.)
ro s onoga svijeta (1935.), kao tri najista-
u vremenu koje nasljeđuje modernu, a
m pokušajima suvremenijeg glazbenog
U odnosu na zbivanja u svijetu, nacio-
našoj glazbi u znatnom je kašnjenju jer je
nastala glavnina opusa, primjerice Leoša
icharda Straussa s njihovim osebujnim
zikom koji obilježava prvu polovicu 20.
to Branka Radice nastao prema pučko–romantičnom epu
Bijedna Mara Luke Botića i istoimenoj drami Nikše Bar-
tulovića, a isti je sadržaj osam godina kasnije inspirirao Ivu
Paraća za glazbenu dramu Adelova
pjesma. Nemoguća ljubav između kr-
šćanke Mare i Turčina Adela, opte-
rećena obiteljskim i vjerskim predra-
sudama, samo je inspirirala Hatzea
za glazbu široko raspjevanih lukova
i solističkih kantilena, kao i živopisni
orkestar s povremenim jakim zbor-
skim epizodama, a sve je to urodilo
partiturom koja se morala svidjeti
publici ma koliko anakrono djelova-
la u kontekstu vremena u kojemu je
djelo nastalo. Hatzeov glazbeni zanos
i toplina melodike, uz neprijeporno
odlično svladan zanat orkestracije,
iznjedrili su djelo čije vrijednosti do
danas nisu izblijedile, što više, upra-
vo danas kada su brojni različiti, pa
i anakroni glazbeni izričaji mogući
i prisutni, ono zadržava svježinu i
iskrenost autorske inspiracije.
Lijepa boja glasa Vedrane Šimi%
Namijenivši glavnim tumačima opere eksponirane dioni-
ce, Hatze je očito imao na umu vrsne pjevače belkantistič-
koga profila sa snažnim, moćnim i podatnim glasovima. U
ovoj izvedbi te je kvalitete imala prvenstveno mlada sopra-
nistica Vedrana Šimić u ulozi Mare, čija se izvedba odliko-
vala lijepom bojom glasa, finim nijansama piana i jasnom
artikulacijom. Uz nju, posebno su se istakli basovi Marko
Mimica i Ivica Čikeš, kao i tenor Domagoj Dorotić koje-
mu bi još i bolje pristajala uloga naslovnog junaka Adela.
Nju je pak korektno, ali ne i više od toga, otpjevao Davor
Lesić. Najslabijom karikom pokazao se bariton Milan
Mišo Kravar u vrlo lijepo pisanoj dionici pjesnika Frane
jer mu je nedostajalo tona i snage. U ostalim ulogama re-
dom dobri bili su Helena Lucić, Martina Gojčeta–Silić,
Cecilija Car, Klasja Modrušan i Branka Sekulić–Ćopo
te Stjepan Franetović, Ivo Gamulin i Miroslav Živković.
Zborove je odlično uvježbao Luka Vukšić, a korepetitori-
ca je bila Nina Cossetto.
Valja nam zaključiti da je koncertna izvedba opere Adel
i Mara Josipa Hatzea postigla cilj u vremenu koje, op-
terećeno financijskim i inim poteškoćama, nema osobita
smisla za redizajniranjem vlastite glazbene baštine. Svi-
jest o toj potrebi uvijek je pitanje pojedinca koji, poput
Nikše Bareze, marno ulaže svoje veliko znanje i iskustvo
u hvalevrijedne kulturološke projekte koji su ujedno i za-
log za budućnost.
pokazuju se osobito po-
godnima za nastupe čla-
nova ansambla Opere, što
je dokazao koncert održan
22. studenoga. Nastupili
su sopranistica Ivanka Bolj- Ruben Radica daruje bistu svojega djeda Josipa H
kovac, mezzosopranistica u Zagrebu
Diana Hilje i tenor Tvrtko
Stipić uz klavirsku pratnju je kod Hatzea, autora izuzet
Simona Dešpalja te Ženski zbor HNK, glazbeno–scenskih i vokalnih
pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera. glazbi s božanskim dodirom.
Koncert je bio posvećen stvaralaštvu Josipa vrijednosti Hatzeovih solo po
Hatzea u povodu 130. obljetnice rođenja i u noći i Večer na škoju (D. Hi
50. obljetnice smrti, a prije glazbenog dije- Serenada (T. Stipić) te Suza
la bila je održana osobita svečanost u koju (I. Boljkovac), kao i izuzetno
je uvela intendantica dr. sc. Ana Lederer. bljeni stihovi Rikarda Katali
Nakon mnogo godina pružila se prilika u zbirci Pjesni ljuvene (Smilje
da Hatzeov unuk, akademik Ruben Ra- ljetna pjesma, Nevin sanak, R
dica, središnjoj nacionalnoj kazališnoj kući Ljuven sanak), u autorovoj inač
pokloni brončanu bistu Josipa Hatzea, zbor, došle su doista do pun
rad splitskog kipara Ivana Bulimbašića Majstor bogomdane melodi
(1882.–1974.) koja je do sada bila u privat- cije i bogatih harmonijskih pr
nom posjedu obitelji Radica. Obraćajući se ove ostvaraje na području Lie
okupljenima, Radica je istakao veliku lju- literature svrstavaju u sam v
bav i poštovanje koje tijekom cijelog života vokalne glazbe romantične
gaji prema djedu čije su obje opere, Povra- zaslužuje trajniju zastupljeno
tak i Adel i Mara, kratko nakon nastanka, koncertnim podijima i opern
1911. i 1933. godine, bile izvedene upravo cama, a ne samo u obljetničk
na pozornici zagrebačke Opere. Kako bi ma. Jer, »zaboravljeni sin« hrv
svojim riječima dao veću snagu, citirao je prve polovice 20. stoljeća, ka
izjave A. G. Matoša i A. Dobronića čije nazvao Hatzea, svojim je st
su pohvale veličale pojavu skladatelja izu- u većoj mjeri zadužio hrvats
zetne melodijske inventivnosti, a svoj je kulturu nego što mu se naša
kratki govor završio konstatacijom kako pažnjom odužuje.
Sfumato plus i Nedjeljom u podne u Studiju Bajsi% 18. listopad
— uz izravni prijenos na HR3
JOSIP HATZE I NJEGOVO DOBA
U
nizu komornih koncerata Simfonijskog orkestra HRT–a koji se od
održavaju u Studiju Bajsić (na Prisavlju) uz izravni radijski prijenos, dr
bio je posvećen hrvatskom skladatelju Josipu Hatzeu i njegovoj 130. obljetn
odnosno 50. obljetnici smrti. Dirigent Tonči Bilić odabrao je tri vokalna op
nju gudačkog orkestra. Uz Tri pjesme za tenor i gudače (Kad mnidijah umr
Serenada) u tumačenju mladog pjevača Domagoja Dorotića, a u instrume
Dešpalja te Četiri meditacije (instrumentacija Ruben Radica) koje je otpjev
stica Valentina Fijačko, Gudačima Simfonijskog orkestra pridružio se i Ž
HRT–a. Oni su predstavili ciklus Pjesni ljuvene koji je Josip Hatze sam ins
za gudače. Mediteransko ozračje koncerta zaokružila je Suita starih plesova
Ottorina Respighija. (I.L.Š.)

100. obljetnica ro#enja akademika Brune Bjelinskog

Veliki majstor glazbenih vrijednosti

Piše: dr. sc. Zdenka Weber

D
va sve- vrlo dobro posjećena dokazujući da zagrebačka publika Bjelinskog virtuozno ozvučio četverostavačni, neoklasič- nistički ozarena obzorja. Mezzosopranistica
čana trajno s velikim oduševljenjem prima glazbu jednog od no koncipirani Koncert za klarinet i gudače (1952.). Kraj je doživljajno dojmljivo ispunila solistički zad
kon- najznačajnijih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća. koncerta bio je u znaku Bjelinskijeva posljednjeg ostvare- dio svečane večeri Alan Bjelinski je odabrao
certa održa- nja Musik ist unser Trost za gudače (1992.), glazbe koja u ta Mačak u čizmama (1975.), iz »baletne sli
na u povodu Bruno Bjelinski želio je biti pokopan na Silbi, na otoku na jednostavačnom adagiu plijeni ugođajem utjehe na kraju dane na narudžbu bečkoga Theater an de
100. obljetnice kojemu je s obitelji provodio ljeta, na mjestu spokoja i sun- bogatog, skladateljskim iskustvom oplemenjoga života. se još živo sjećamo izvrsnih predstava u H
rođenja aka- cem obasjanoga okoliša, rekli bismo u ozračju koje istim Izvedbom je ravnao skladateljev sin Alan kojemu je to me- 2003. godine, kada je koreografkinja Ljil
demika Brune intenzitetom zrači mediteransko svjetlo, toplinu, nepomu- ditativno djelo i posvećeno. nović duhovito i nadasve primjerno uprizo
Bjelinskog ćeni optimizam i blagost kao što doživljavamo i slušajući zagrebačkim baletnim ansamblom i sopra
(Trst, 1. stu- njegovu glazbu. Koncert u Preporodnoj dvorani započeo Koncert na dar 27. studenoga dugo ćemo pamtiti jer je kom Boljkovac u ulozi šaljivoga Staroga ma
denoga 1909. je antologijskom skladbom Candomblé za sopran, gla- uz prelijepu glazbu bila i ostvarena potpuna korespon- samo požaliti da ta predstava ne živi trajno
sovir i udaraljke (1972.), ciklus skladan prema skicama dentnost visoke izvedbene razine. Dirigent Alan Bjelinski
e sajmu, a na promociji, uz
djelovali su dr. sc. Eva Sedak
Nedjeljko Fabrio.
struko nagrađivana znanstve-
elera Od Bacha do Bauhausa
e Viktor Žmegač ponudio sin-
sti njemačke kulture, Matica
bjavila je još jedno vrhunsko
o djelo, sustavni prikaz razvoja
glazbe od baroka do sredine
a.
i u prethodnom djelu, Žme-
i Majstori europske glazbe na
naran i interkulturalan način
nalizi djela velikih majstora te
ednica i glazbenih pravaca u
glazbi. Njegove muzikološke
nose prikaze društvenih teme-
e prakse, činjenice o kulturnoj
Europe, biografske činjenice
za pojedinačno stvaralaštvo i
a o međusobnim prožimanji-
književnosti, kazališne i likov-
osti. Iako izbor majstora poput
ozarta, Beethovena, Schuber-
a, Schumanna, Wagnera, Ver-
ovskog, Mahlera, Debussyja,
Schönberga, Bartóka, Stravin-
gih velikana europske glazbe
biti oslobođen subjektivnosti,
e u vlastitu izboru ponajprije
kanonska mjerila glazbene
osti stvaralačke ličnosti, njezi-
a za stilsku povijest i njezinu
svjetskoj glazbi. Autorovo spi-
majstorstvo kojim strogo struč-
približava svakomu iole obra-
čitatelju samo doprinosi tezi o
prilogu proučavanju europske
aštine.
i zbornik za Evu Sedak
EÐU SPOMENARA I ZNANSTVENOG RADA
e ArTresor naklada i Hrvatska radiotelevizija
nja Raca
ba prijelaza, svečani zbornik
Evu Sedak, promoviran je 25.
na u Hrvatskom glazbenom
ed probranom publikom prija-
vatelja uvažene muzikologinje.
večanoj svetkovini od riječi, ali
njigu su predstavili akademi-
Kos i Nikša Gligo, koji je, uz
ć i Dalibora Davidovića, jedan
zapravo onoga ponajboljeg od baroka do
sredine 20. stoljeća. Tako je knjiga pisana
za stručnjake, praktičare, znalce i strastvene
slušatelje. Nju će se čitati, kaže Eva Sedak,
kad se treba jer ona svjedoči i o europ-
skom glazbenom repertoaru kao funk-
ciji u europskom glazbenom kanonu,
koji međutim, Žmegačevim pristupom
odstupa od uhodanih predodžbi na
način da revidira recepcijski stereotip,
povezujući notni zapis i njegovu izvedbu
na glazbenim podijima i kazališnim po-
zornicama.
Nedjeljko Fabrio svoj je nastup usmje-
rio prema znanom eseju Hrvatskom
brandu je ime Viktor Žmegač (objav-
ljenom u Vjesniku) koji panegirički slavi
80–godišnjeg člana Saske akademije
i samo dopisna člana HAZU–a, člana
znanstvenog društva Academia Euro-
pea u Londonu i professora emeritusa
Sveučilišta u Zagrebu. Žmegač je mu-
zikologiju studirao u Göttingenu, a u nas
je, ne samo svojim predavanjima, nego i
knjigama Duh impresionizma i secesije,
Bečka moderna, Književnost i glazba,
Književni protusvjetovi (s Nikolom Batu-
šićem i Zoranom Kravarom) bio i ostao inte-
lektualnim Olimpom Hrvatske. Naravno da
su brojne nagrade poput Nagrade Vladimir
Nazor za životno djelo, Herderove i Hum-
boldtove nagrade samo potvrde ovih tvrdnji.
Fabrio, naime, posebno naglašava Žmega-
čevo poznavanje građe, stručnost (analiza
partiture), interdisciplinarnost (korištenje
znanja sociologije, psihologije, povijesti...)
što nadilazi književnike koji su prije njega s
velikim žarom pisali o glazbi (Šenoa, Matoš,
Krleža, Vojnović, Vjenceslav Novak). Isto
tako, on s uvjerenjem podržava prepletanje
strukovnog slušanja glazbe (Adorno) i snaž-
nih emocionalnih primatelja, sposobnosti
doživljaja i emocionalnog reagiranja na glaz-
bu. Žmegač zagovara recepcijsku funkciju
pojedinog autorskog opusa ili djela, razlog
zbog čega pojedina partitura stoljećima živi
na glazbenoj pozornici, ali istodobno i upo-
zorava da se (na primjer kod Mozarta) ne
treba zavaravati tonovima dojmljive vanjšti-
ne. Pri tome Fabrio ističe da Žmegač vjeruje
u kulturu kao vrhunsku duhovnu djelatnost,
a duh epohe vidi u međusobnoj dodirljivosti,
istodobnosti pojedinih umjetnosti, a ne u po-
vršnim sudovima umjetnika. Puno je takvih
primjera u knjizi, a Žmegač će svoju fasci-
naciju glazbenim fenomenom naglasiti već
u Predgovoru: Ova knjiga zaokupljala me je
duže nego ikoja moja druga publikacija. U
nacrtu pa i u pojedinim dijelovima nastala je
već prije desetak i više godina, dok u pristu-
pu predmetu ona spaja glazbene doživljaje
iz djetinjstva s uvidom u novu muzikološku
literaturu... Iako pomno analizira strukturu
je dočekala minijatura Za Evin rođendan za
dvije trombe Marka Ruždjaka (izvedba Da-
rio Teskera i Ivan Medi), a kasnije AVE EVA,
mala kanonada na ime Eva Auer Sedak za
gudački kvartet Silvija Foretića (Gudački
kvartet Porin) te Skica na koncertu za srednji
glas i klavir Lojzeta Lebiča (Martina Gojčeta–
Silić i Eva Kirchmayer–Bilić).
Taj komplicirani knjiški svezak, kako ga je
tradicijska očekivanja, društveni rituali, pro- srpskog skladatelja Draška Adžića (Dva priviđenja pod jasikom
je ravnao Berislav Šipuš, njegov umjetnički ravnatelj, nastupio je
US ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSAMBL CANTUS ANSA
stor koncertiranja u fizikalnom i društveno–
psihološkom pogledu — sve su to čimbenici sastavu: 17 muzičara — gudački kvintet, puhači kvintet prošire
kojima pripada ponekad odlučujuća uloga
bonom, pijanistica, gitarist, harmonikašica i dva udaraljkaša. K
u odnosima između glazbenoga teksta i
recepcije. Svjestan je autor knjige da je ne- u glavnom beogradskom koncertnom prostoru, Velikoj dvor
moguće biti oslobođen subjektivnosti, no dužbine, matičnoj dvorani Beogradske filharmonije koja broj
zaključuje: subjektivnoj sastavnici ostaje Događaj je bio iznimno dobro medijski popraćen, logotip Can
sve manje prostora ako se kanon utemelji je osnovnog vizualnog rješenja BEMUS–ovih plakata i svih ti
na trima mjerilima: na jedinstvenom pečatu a koncertu je prisustvovalo oko 400 ljudi. (N. Č.)
stvaralačke ličnosti, na njezinu značenju za
stilsku povijest i naposljetku na njezinoj život-
nosti u glazbenim zbivanjima svijeta. To su
kriteriji od kojih sam kretao. Nacionalni ili re-
gionalni obziri nisu mogli utjecati na osnovna
načela.
Višeslojna "itanja libreta
Posebno se ovdje osvrćem na područje
glazbene scene, odnosno na neke primje-
re u kojima do izražaja dolazi kompleksna
analiza, koja osim glazbene sastavnice, u
procjeni opernog stvaralaštva uključuje kao
važan segment i analizu libreta. Tako će (na
to upozorava i Fabrio), Žmegač kao pouz-
dani čitatelj libreta u tri Mozartove opere
(Otmica iz saraja, Titovo milosrđe i Figarov
pir) otkriti da je pobjeda milosrđa na zavr- Cantus Ansambl na Bemusu
šetku zapravo u svezi s prosvjetiteljskom
etikom tolerancije europskoga 18. stoljeća,
pa je pouka s glazbeno–scenske pozornice Cantus Ansambl u Be"u
C
to humanija. Žive su i poredbe Bartókove
glazbene priče o vitezu Modrobradom, u antus Ansambl nastupio je već tradicionalno u Centru i
dijaloškoj dramaturgiji s Debussyjevom ope- Schönberg u Beču 10. studenoga ove godine. U sklopu
rom o Peleasu i Melizandi, koja isključuje bečke istraživačko–kulturne institucije, hrvatski glazbenici nas
tradicionalne vokalne duete. Analiza Wa- uz austrijski Merlin ansambl, a od 2007. održavaju samostalne
gnerova glazbenog kazališta upravo je bri- dine koncert je održan pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Re
ljantna, od svih faza njegova stvaralaštva do u Beču i dr. sc. Zorana Jašića, veleposlanika. Cantus Ansam
ideje Gesamtkunstwerka, pri čemu će kaza-
lište postati točkom kristalizacije, iskazom
komornom sastavu (Ivan Novinc, violina, Tvrtko Pavlin, viola
društvenog zajedništva, a unutar dramske olončelo, Davorin Brozić, klarinet, Danijel Martinović, bas kl
Poljak, klavir) kojim je ravnao bugarski dirigent Dian Čobanov
scene vodeća uloga pripast će glazbenoj
drami koja će biti nositeljem sinteze zvuka, rila Srebrenka Poljak sa Sechs kleine Klavierstücke op. 19 Arnold
riječi, slike i pokreta. Istovremeno, Žmegač u već prvom točkom izazvala oduševljenje probrane znalačke pub
ciklusu o Nibelunzima otkriva filozofske utje- Sonate za violončelo i klavir hrvatskog skladatelja Bogdana G
caje Schopenhauera, naglašava izvorne na-
družio joj se Jasen Chelfi. Slijedilo je izvrsno djelo Isole za gudač
zive pojedinih Wagnerovih djela od kojih niti
jedno ne nosi naziv glazbena drama, iako se
skladatelja Giampaola Corala koji je i sam prisustvovao izvedb
za njih veže taj pojam. Autor knjige pomno osobno izrazio oduševljenje i čestitke. Koncert je završio s dva o
berna — Sechs Lieder nach Gedichten von Georg Trakl op. 14 i
prati i razvoj Verdijeva glazbenog kazališta
vežući uz stvaralačke i bitne političke, pro- lateinischen Texten op. 16 u kojima se, kao solistica, pridružila m
dukcijske i recepcijske odrednice pojedinih zagrebačka sopranistica Monika Cerovčec. (N. Č.)
remek–djela.
RE:NEW CANTUS u Studiju
I na kraju, na samome finalu promocije,
Žmegač iskreno zahvaljuje urednici Jeleni
Hekman čime potvrđuje da velikani pisane
riječi znaju cijeniti umijeće svojih suradnika. Piše: Bojana Plećaš Kalebota
V
Žmegačevo djelo podsjeća nas da imamo
odeći hrvatski ansambl specijaliziran za izvedbe suvreme
korifeje koji svojim enciklopedističkim zna-
njem odavno prelaze uske granice i postaju
Ansambl, utočište za svoj prvi ovosezonski koncert pron
nezaobilaznim uporištima naše i europske Bajsić Hrvatskoga radija, budući da su 12. listopada, kada je
kulture. Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog još bili u tijeku. Ko
u okviru kulturnog projekta RE:NEW MUSIC, utem
međunarodnih partnera i 22 ansambla iz 11 europskih zemalja
mu za preko 170 izvedbi godišnje i brojne skladateljske radionic
raju fondovi EU–a, a cilj mu je stvoriti mrežu skladatelja, ansam
nih centara i institucija u kulturi, glazbeno–obrazovnih institu
udruga skladatelja, izvođača i muzikologa kako bi se suvremen
široj publici, a suvremeni skladatelji izašli iz okvira vlastite dr
sambl i Hrvatsko društvo skladatelja predložili su osam skladbi
skladatelja koje ulaze u konkurenciju projekta, a do kraja list
brojnim sambl će ugostiti četiri skladatelja. Djela belgijskog skladatelja
prilozi- poljske skladateljice Lidie Zielinske izvedena su već na prvome
ma iz
nedavne Pod ravnanjem Berislava Šipuša, Cantus Ansambl je u akustičk
kulturne nom prostoru Studija Bajsić, uz svoju vjernu publiku, ugostio i
prošlosti Dunju Bontek, okupivši u jednoj večeri djela skladatelja iz ra
(K. Kos). rope. Uz skladbu Cardhu za 8 svirača spomenuta Luca Brewa
Akademkinja je istaknula da je riječ o ši-
glazbu za 12 solo instrumenata op. 24, br. 1 Paula Hindemitha,
rem kulturološkom dokumentu u kojemu
otoka za komorni ansambl i vrpcu, također spomenute Lidie
ju sustavni model monografskih
niza svojih istaknutih predstav-
o velikana).
uždjak (1922.–1987.) jedan je
va na hrvatskoj kulturnoj sceni
rsnošću zanimanja i još važnije,
oji u prvim redovima izvrsnosti.
sinonim je za rijetko duhovno
ože dati talent, struka, rad, isku-
Djelovao je na više područja, od
da najčešće spominjani operna i
zornica, međutim uz njih ravno-
naslovi skladatelja, opernog re-
goga i prevoditelja. Ruždjakova
ka rješenja za Rossinijeva Sevilj-
a Splitsko ljeto 1969., pokazuju
talentirana crtača (tada se, jedan
redstavio u četverostrukoj ulozi:
j, kostimograf, scenograf, kosti-
vao je naslovnu ulogu«). Izvan
n koliko samo može biti umjet-
rašću nosi svaku svoju »vanjsku«
io je »... vrlo rijetko upotreblja-
osao riječ umjetnički. To je samo
radi.« Takav stav može pojasniti
j prema nepotrebnosti stvaranja
ili na neki drugi način sustavno
sjećanja.
ja Erika Krpan, kako navodi u
rekonstrukciji umjetnikova ži-
nailazila je na mnoge prepreke
nedostatnosti podataka, osobito
enice kada se radilo o njegovu
opusu. »Nažalost njegova se
velike može upisati u hrvatsku
u. Popis... je sastavljen od krho-
o od podataka iz raznih izvora, a
om na temelju uvida u sačuvanu
inu, koja je nepotpuna i oskud-
tome, knjiga obiluje mnoštvom
katalog skladbi i obradba te koncerti i nastupi u s onoga svijeta. Obje zadnje za-
operi. Ogromna građa, sa svim sastavnicama koje bilježene su na gramofonskim
su predstavljale privatni i profesionalni život Vladi- pločama u izdanju Jugotona,
mira Ruždjaka sada je istraživački sređena i trajno prvom je ravnao Milan Sachs,
zabilježena, a njezina rekonstrukcija vjerojatno je a drugom autor, Jakov Goto-
bila najsloženiji dio u oblikovanju monografije. Na vac. Porin je odigran jedanaest
izvedbenu planu, umjetnikov tempo rada u poje- puta, Zrinski se zadržao na
dinim desetljećima ne da se preslikati na današnje repertoaru 11 godina uz 61
glazbene prilike: »Godišnje sam imao stotinu, sto- odigranu predstavu, dok je Ero
tinu i dvadeset nastupa — što koncerata, što ope- doživio 53 izvedbe.
ra...« Za karijeru koja je trajala od 1946. do 1987.
Paralelan svijet onome koji je
godine, to je za autoricu knjige u svakom pogledu
umjetnik vokalno iznosio na
bio jedan od većih izazova.
hrvatskim i svjetskim pozor-
nicama odvijao se i kroz stvara- kog odnosa pristupao takvoj vrsti »ar
Promocija novih djela i re&ije je skladatelj Igor Kuljerić.
laštvo. Autorica ga razvrstava na originalne sklad-
Ono što je pjevačku sudbinu Vladimira Ruždjaka be, obradbe narodnih pjesama, instrumentaciju,
činilo toliko različitom od drugih velikana opernih aranžmane i redakcije. »Temeljno je načelo (misli Kralj
kazališta i koncertnih podija bili su njegovi drugi se na samostalne radove) u pravilu sukladno ono- Vladimir Ruždjak, slojevita osoba,
neprikriveni talenti. Među ostalima, oni su se od- me interpretacijskom — horizontala, linija kojom više glazbenih razina, s karijerom
nosili i na promociju novih opusa suvremenika u se kreće glas. Ruždjak kao da misli glazbu ljudskim sku kulturu (bio je njezin čisti izdan
kojima je sudjelovao, Ivana Brkanovića (Zlato Za- glasom služeći se instrumentalnom dopunom kao uspjehom uznosila na našoj i svjets
dra), Adalberta Markovića (Snijeg na Mirogoju), okolišem, bazom s kojom može računati struktu- svakidašnji je primjer ustrajnosti i
Stjepana Šuleka (Oluja), Milka Kelemena (Opsadno rirajući cjelinu skladbe. To je i logično jer sasvim kontinuiteta. Knjiga koja ga otkriva
stanje i druga djela), Borisa Papandopula, Ive Lhot- instrumentalne skladbe u njegovu opusu gotovo ne kruženi dokument njegova ukupna
ke–Kalinskog, Krešimira Fribeca, Mila Cipre, Ru- postoje. Glas je u središtu pozornosti... sve ostalo Krpan znalački je sabrala mnoštvo
bena Radice, Marka Ruždjaka, Krešimira Šipuša, tu je da ga podupre... Najvećim dijelom taj je glas više izvora, tim vrjednijima jer je m
Lovre Županovića, Ive Tijardovića, Krste Odaka, bio njegov vlastiti, pa se i misao o prilagodbi zapisa zaustavila njihovo daljnje rasipanje
Silvija Bombadellija, Đure Arnolda i Natka Dev- kakvoći glasa i potencijalnoj interpretaciji odvijala natuknice dodatno su osvijetlile živ
čića. Iako se sve navedeno odnosi na praizvedbe, istodobno s nastajanjem skladbe.« Za obradbe i glazbenika čiji je debut u newyorško
Ruždjakova interpretacija ciklusa Z mojih bregov instrumentacije Erika Krpan navodi da je većina tanu 1962. (uloga Amonasra u Verdij
Krešimira Baranovića (koja nije bila praizvedba), »uz nekoliko iznimaka, nastala zahvaljujući nepo- tika opisala: Sinoć je na pozornicu stu
antologijskih razmjera, posebno je slavljena i do srednim zahtjevima izvedbene prakse, pa se... ras- mačio je osamdesetak opernih ulog
danas nije dosegnuta. Ciklus je prvi put predstavio poznaju i pojedine grupe obradbi.« Riječ je o prila- francuskog, njemačkog i ruskog repe
1946. pod ravnanjem B. Papandopula, uz Simfo- godbama najraznolikijih partitura za Zagrebačke hrvatskog, prevodio je, učio mlade,
nijski orkestar tadašnje Radio stanice, a na našim i soliste, obradbama starih majstora, prilagodbama rao glazbu. Koliko god se činio bliski
inozemnim koncertnim pozornicama tumačio ga nekog djela za veliki orkestar i slično. Spomen na suvremenikom, sve do ove monogra
je gotovo četiri desetljeća. Upravo za izvedbu Bara- tadašnju izvedbenu praksu i njezine »neposredne djelo po svemu bilo zasjenjeno manj
novićeva opusa primio je Vjesnikovu Nagradu Josip zahtjeve« zanimljiv je i zbog današnjeg iskustva. vanjem njegove istodobne opsežnost
Štolcer Slavenski (1981.). Takvoj skupini istaknutih Naime, praksa danas jedino poznaje instituciju glazbenu kulturu prošloga stoljeća.
djela iz korpusa nacionalne glazbe koje se iz povije- narudžbe, a posljednji koji je vješto i bez elitistič-

hlik: Etide — varijacije na temu

Djeca nose svjetove na dlanu
TIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI

tin

inos svladavanju na 16. Hrvatskom dje"jem festivalu, 22. studenoga, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

nisti"kog umije%a Piše: Dalibor Paulik

denka Weber H rvatski dječji festival Zagreb,

najmasovniji zborski skup djece
zovoljnu sestricu na Zemlju da je oraspoloži
za rođendan, u čemu pomažu zborovi novim
lopoči iz Zagreba, Varaždinski
Riječani, Morčići, Ljiljani, Tr

G
lazbena škola Pavla Markov- osnovnoškolske dobi, održan je pod po- dječjim pjesmama. Ona radosno zaključuje da Škurinje i Vežički tići iz Rijeke
ca iz Zagreba organizirala kroviteljstvom Ministarstva znanosti, su joj djeca donijela sretne trenutke za pam- iz Viškova, Mići boduli iz Krka
je 30. listopada u dvorani obrazovanja i športa. Festival su potpo- ćenje (Baletni studio Edite Cebalo, Uršula delice iz Splita, Cicibani i Zoric
Hrvatskog društva skladatelja pred- mogli Gradski ured za kulturu, obrazo- Tolj i Hrvoje Zalar, scenarij Zorica Klinžić). Klinci iz kraljevskog grada Kni
stavljanje novog djela Etida — Va-
rijacija na dobro poznatu temu za
vanje i šport Grada Zagreba i Zagrebač- Doprinoseći svježem i suvremenom zvuku Šibenika, Vukovarski golubići,
klavir skladatelja Tomislava Uhlika. ka županija. Umjetnik — pokrovitelj ove pjesama, ove su godine sudjelovali skladatelji nje Stubice i Tratinčice iz Kopri
On je skladao šest Etida za 16. me- je godine bio Ivica Bednjanec, istaknuti Dubravka Lemac, Doris Kovačić, Meri Tro-
Hrvatski dječji festival raste usp
đunarodno natjecanje Mladi virtuozi likovni umjetnik međunarodnog ugleda, šelj, Ivan Vanja Lisak, Toni Eterović, Mišo
com, otvara im neke nove putov
— Etide i skale koje će se održati u jedan od naših najvećih majstora stripa, Doležal, Zoran Jašek, Davor Jašek, Maja
spoznaji ili im naprosto ostavlja
Zagrebu od 17. do 21. veljače 2010., a njegova slika (dizajn i obrada Darko Rogić, Narcis Grabar, Suzana Matušan, Jovi-
a koje uključuje i obavezno djelo hr- sjećanja na jedno lijepo razdobl
Bednjanec) predstavljala je likovni iden- ca Škaro, Ratko Pogačić, Magdalena Tomić
vatskog autora, namjenski skladano susrete sa skladateljima, pjesnic
titet Festivala na programskoj knjižici, Mijatović, Ingrid Flesch, Ante Beno, Goran
za natjecanje. Nakladnici su Hr- zborovima u skladu s porukom
vatsko društvo skladatelja i Cantus Zborniku likovnih i literarnih radova, Topolovac, Dalibor Paulik i Natalija Banov, a
ravnatelja Dalibora Paulika: ».
d.o.o., a izdanje je predstavio ravna- CD–u i notnom izdanju u nakladi Can- stihove su spjevali Stanislav Femenić, Daniel
posvećena djeci i radosti život
telj Glazbene škole Pavla Markovca, tus (urednik Pero Gotovac). Zbornik Načinović, Danijela Tečić, Asja Kahle, Jasna
kao jednostavna poruka ljubavi
prof. Josip Vrbanec. je promoviran već u poslijepodnevnim Babić, Mišo Doležal, Meri Trošelj, Nedo Zu-
pruža ruku svima koji diljem n
Pavla Markovca organizira Međunarodno natjecanje za satima, dok su na okruglim stolovima, ban, Jakša Fiamengo, Marina Valković, Maja
kod najmlađih potiču maštu, p
ke od 1994. godine, naizmjenično za discipline violina i uz članove Prosudbenih povjerenstava, Rogić, Ljubica Kolarić Dumić, Ivan Kuliš,
iskrenosti.«
niz skladatelja »osiguralo« suvremenu glazbenu litera- sudjelovali učenici i njihovi nastavnici Ivanka Glogović Klarić, Zorica Klinžić i Ro-
Uhlik odlučio se za varijacije na dobro poznatu dječju (21 literarni i 16 likovnih radova). No, bert Kučinac. Aranžeri
c Martin koja se obično izvodi u kanonu, a koju je autor publici u dvorani, mališanima i njihovim su bili Ivan Benković,
ko društvo skladatelja (dalje: HDS)
m podupire aktivnosti hrvatskih

IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZL
a, glazbeno stvaralaštvo i glazbe- Jedinstvenost glazbe Kvarteta u po
festacije iz sredstava prikupljenih brafonistom Boškom Petrovićem,
rava na naknadu za reproduciranje Davorom Kajfešom, kontrabasistim
no ili drugo vlastito korištenje, su- kom Prohaskom ili Krešimirom R
lanku 167.a., stavku 3. Zakona o Edicija: Hrvatski suvremeni bubnjarem Silvijem Glojnarićem, n
m i srodnim pravima (NN 167/03, skladatelji CD–u predstavljena snimkama os
da bih morao biti poput čarobnjaka za iznaći izvedenim uživo. Ostvarene su u ra
Natječaja poduprijeti i promovirati
ZORAN JURANIĆ nešto što o njegovu stvaralaštvu nije već izre-
čeno.
storima, od koncertne dvorane u H
(11. veljače 1965.), preko Teatra Ku
glazbeno stvaralaštvo u područ- (Cantus / HDS / HRT) Arsen je imao sreću da je sve što je radio isto- ganu (31. kolovoza 1966.) i Dramsk
icionalne i suvremene zabavne ili šta Gavella u Zagrebu (20. listopad
D iskretni zvuk lijepog violinskog tona ga trenutka prepoznato kao iznimno. Nije
be, tradicionalne i alternativne rock bilo vremenske distance između objavljivanja bečkog Jazz Cluba Opus One (jese
ektroničke i urbane klupske glazbe, ubrzo zagrljen gitarskim skladom otvara
autorski album Zorana Juranića, fragmentarni radova i uživanja u njima, odnosno njiho- Na CD je uvrštena i najava Willisa
ponirane glazbe narodnog ili etno va priznavanja. Tako je bilo i kada je krajem
klape, tamburaši i slično) te podu- uvid u dio njegova opusa. Uz nasmiješeno lice arbitra dobrog ukusa za jazz glazbu
s ovitka, iz nevelikog skladateljeva opusa ovaj šezdesetih iz Zagreba dolazio u svoj Šibenik u prigodi obilježavanja 25. godišnjic
tivale, smotre, natjecanja ili kon- gdje sam pohađao Gimnaziju. Dio šibenskih
edenih vrsti glazbe na način kojim album nudi snimke pet skladbi koje nastan- u Dramskom kazalištu Gavella.
kom obuhvaćaju razdoblje od 1978. do 2003. studenata u Zagrebu, uvijek u žalu za Dalma-
ra kvaliteta i izvrsnost. cijom, ostrašćeno se poistovjećivala s pjesmom CD ne čini zanimljivim samo me
godine.
z članka II. ostvarit će se: »Vraćam se tu«. Mnogo godina kasnije, Gino šest autorskih skladbi (With Pain I
Dirigent i skladatelj Zoran Juranić nenamet- Paoli, za susreta u gužvi Teatra Ariston u San- Valse For Jazz Mama i Opus One B
anciranjem postojećih, umjetnički ljiva je a nezaobilazna osobnost naše glazbene remu, na spomen Arsena odmah me upitao za Petrovića, Arabesque i Digression D
ih festivala, smotri i natjecanja koji scene. Svoj istančani dirigentski ukus, muzi- njega i sav ozaren rekao da jedva čeka da ga feša i Intima Miljenka Prohaske), v
aju hrvatsku glazbu koja je predmet kološku radoznalost i istraživačku brižljivu ponovno vidi. se skriva iza tih melodija: varijaci
tječaja upornost podario je brojnim uspješnim tu- improvizacije iskazane kroz savrše
mačenjima hrvatske glazbene baštine. Poziti- Svatko je imao svoje razloge voljeti i poštivati swing, dramatiku i humor. Nadgra
ljivanjem novčanih nagrada auto- Arsena. Od Veselka Tenžere i Zorana Predi-
sudjeluju na određenim glazbe- van odnos prema tradiciji čuje se i u njegovu nekad osobne, a ponekad ih člano
skladateljskom proizvodu. Čvrsta Šulekova na, anonimnog ribara i težaka do takozvane donose u kolektivnim improvizac
nifestacijama, bilo odlukom žirija urbane publike.
em broja izvedbi prema podacima škola, uz bogato dirigentsko iskustvo, njego- isti osobni način pristupaju interp
a vu stvaralačku fantaziju nude kao »tradiciju u Arsen ima to umijeće da je bez problema to svjetskih standarda: Lonely Woman
tranziciji«, vrlo primljiv obrok modernističkih što jest na nekom od stotina festivala zabavne Colemana u obradi Davora Kajfeša
izacijom smotri ili natjecanja s do- odbljesaka unutar jasne koncepcije skladbi. I glazbe, od najniže razine do najmanje tako- ked Bud Theloniousa Monka u ob
agrada i/ili objavom nosača zvuka svaki će od pet ovdje ponuđenih naslova po- zvane provincijske ili elitne dvorane. Uvijek je Petrovića.
glazbenike, posebice u glazbenim tvrditi takvu tezu, bez obzira hoće li slušatelj jednostavno elitan i jednako tako dostupan i
ma gdje takva natjecanja ne postoje. uzeti u ruke pomno sastavljen tekst u knjižici obožavan kod najšire publike. Zbog toga i nije
CD izlog Vere Lončar
kom odlučivanja o sufinanciranju ili se tek prepustiti tijeku glazbe. čudno što svaki od četiri CD–a ovog boxa ima
se računa o stilskoj raznolikosti i Od violinsko–gitarskog dua Introversioni, pu- znakovit naziv: »Ljubavni komadi«, »Narodne
rnoj zemljopisnoj zastupljenosti tem prošlosti okrenutih Canti all’antica za vio- pjesme«, »Budnice« i »Pod razno«. Na ovome
ja. Natjecatelji se moraju pridržava- lončelo i gudače, do zanimljiva orkestralnoga posljednjem nalazi se i snimka na kojoj Johnny
o zaštiti autorskih i srodnih prava. govora Muza usred oružja u simfonijskom Štulić pjeva Arsenov »Moderato Cantabile«!
catelji su dužni podnijeti HDS–u torzu (Inter arma narrant Musae) te Sonate za »Dobrotvorov dom« još je jedno pozamaš-
mjetnički, organizacijski i financij- gitaru i pozdrava Buona sera za glasovir — ci- no djelo za uživanje, ne samo u dugim zim-
rojekta za koji traže sufinanciranje, jeli taj niz skladateljsko–uredničkom rukom skim danima što slijede. Umjesto bilo kakva
e do 29. siječnja 2010. na urudžbeni oblikovan u jedinstven luk donosi, ukupno- zaključka, priča koju mi je jednom zgodom
HDS–a ili poštom na adresu Beri- šću odmjerenosti protoka vremena i biranim osobno ispričao, a zbila se na »pruzi« Moskva
9, Zagreb, s naznakom »Za Natje- vrsnim izvedbama, vrijedan trag. Jer, Juranić — Perković — Šibenik: »Bio sam u Šibeniku.
. je u javnosti odlučnije prepoznat uz glazbenu Zazvonio je telefon. Javio mi se prometnik sa
pozornicu, bilo kao dirigent u operi, direktor željezničkog kolodvora u Perkoviću i rekao da
S može uvjetovati dodjelu potpore opere, skladatelj opere ili muzikološki istraži- me traži neki čudan čovjek koji priča na ne-
m izmjenama u projektu, surad- telj i obrađivač. Upravo je, stoga, ovaj njegov kom stranom jeziku i stalno spominje moje
edijskom predstavljanju, sudjelova- trag odabranih opusa potez koji osvaja svježi- ime i prezime. Bio je to moj prijatelj i kolega
ih predstavnika u žiriranju, dodjeli nom ideje u nepretencioznim okvirima forme. Bulat Okuđava, čuveni ruski kantautor koji je Dixieland band 'akovec
slično. Ako je opera Juranićeva ekstroverzija, onda je danima putovao iz Moskve da bi me posjetio
d Natječaja iznosi 500.000 kuna.
ovaj album prinos njegove introverzije, kamo
nas upućuje naslovom prve skladbe u nizu. Vr-
u Šibeniku! Doputovao je, naravno, s kuferom NO. 2
država pravo da ne raspodijeli cijeli punim knjiga koje je čitao vozeći se vlakom od
hunac napeta luka svakako je simfonijski torzo Moskve!« (Aulos Vara&din)
DS će od dobitnika potpore tražiti
S
Inter arma... koji, umjetnikovim angažmanom eptet, u čijoj su postavi trublj
u i programsku dokumentaciju o Za one koji možda ne znaju — Perković je
u ratnoj 1994., doživljava povijesnu aktual- Novak, trombonist Danijel Čo
obivenih sredstava. mjesto gdje vlakovi iz Zagreba skrenu ili u Ši-
nost. Ta ulančana skladba pažljivo nijansira- Davor Žerjav, gitarist Marko Že
luku o dobitnicima potpore donijet nih cjelina potpis je autora koji piše bogatim benik ili nastave put ka Splitu. Ferdinand Buhanec i bubnjar Fil
edništvo HDS na prijedlog Struč- rječnikom orkestralnog diskursa. Možda će uz lidera Lacija Vargu, klarinetista,
nas tekst Stanislava Tuksara na kraju knjižice
CD izlog Vere Lončar
erenstva sastavljena od istaknutih drugom kompakt disku prenosi ves
a i drugih umjetnika odgovaraju- povući u razmišljanje ili raspravu o Juranićevoj jednostavne dixieland glazbe. U č
skladateljskoj poetici, a možda ćemo s užit- Zagreb Jazz Quartet
učja, najkasnije do 26. veljače 2010., minuta četrnaest skladbi povezuju n
će se pisano obavijestiti sudionici
i javnost putem oglasa u dnevnom
kom još jednom preslušati CD.
LIVE! duh s kolektivnim improvizacijam
pokrivaju široki raspon od onih n
internetu. (Croatia Records) na baštinu međimurske tradicijske

V
CD izlog Ante Batinovića izualni identitet kompakt diska, cr-
no–bijela fotografija Zagrebačkog jazz
Arsen Dedi% kvarteta na bijeloj podlozi, rađa trenutačnu
asocijaciju na sliku Crni kvadrat na bijeloj pod-
dixie standarda. Tako je skladba G
nakon mnogobrojnih obrada (Cink
Singrlice...) odjenula i dixi ruho ara
Lacija Varge koji potpisuje i tri auto

azalište
GODINA LIVE
Records)
m stihovima skladbe Crno–bijeli svijet
og kazališta, Davorin Bogović upisao
rvatske pop–glazbe. Nakon 29 godina
jevao na istoimenom albumu i četvrt
on što je napustio band, pjesma i on
rlo dobro zvuče. U to smo se uvjerili
recentna izdanja — osim live posve-
alu 30 godina kasnije: sedmorica veli-
Bogović je zablistao i na live albumu
zališta kojim su također obilježili 30
jere i otvorili Arenu Zagreb. Ovo je
live album, ne računajući bespotrebnu
ciju kada su obilježavali dva desetlje-
imfonijski orkestar HRT–a u dvorani
g, očito je kako je posrijedi bolji dio
kografije otkad je glavni vokal Mla-
c. Kao i prijašnji album Best of Live
sniva na nizu velikih hitova. Drugi
njivo je snažniji i intenzivniji, što i nije
bog himničkih pjesama ostavljenih
certa, od Lupi petama do bisa s Radio
Subotom uvečer. Moglo bi se reći da
š neki veliki hit ili izvrsna pjesma, ali
tvori trademark Prljavog kazališta na-
, uključujući i potporu bivših članova
ogovića i Marijana Brkića (hm, zašto
arijeg hrvatskog živućeg basista« Nine
Nakon ne pretjerano upečatljiva stu-
ma Tajno ime, ovaj live album pravo je
o za sve fanove Prljavog kazališta.
SVIJET
Bear)
no ostvarenje pulskog kantautora
Rolla zvuči kao svježe ispečeni proi-
nika nekoga super–mega–zvjezdanog
ka. Korektnim glasom, s pjesmama
su ispale iz kajdanke Tonyja Cetin-
poliranoj produkciji Igora Ivanovića,
a diskografskom prvijencu ne skriva
put prema zvjezdanom statusu ipak
dnim skladateljskim zahvatima. I vidi
ako ostvariti tu lekciju. Album je pri-
an, unatoč nedostatku neke upečatlji-
, a potencijalni hitovi tek su reprinti
Razni izvo#a"i
KONGRES ROCK
MAJSTORA
(Croatia Records)
K P
ompilacijski album Kongres rock majstora
među diskofilima ima prilično veliku važ-
nost. Sjajna ideja Vladimira Mihaljeka da sredi-
nom sedamdesetih okupi četiri ponajbolja jugo-
slavenska gitarista — Gorana Bregovića (Bijelo
Dugme), Vedrana Božića (Time), Josipa Bočeka
(Korni grupa) i Miodraga Batu Kostića (Yu gru-
pa), ubrzala je karijere svih tih bandova, no dvo-
struki vinil nije imao veliku komercijalnu snagu,
iako danas postiže visoku cijenu u dućanima s
vinilima. Zanimljivo je da se na albumu nalazi
i jedina pjesma Bijelog dugmeta koja nije zabi-
lježena na nekim drugim izdanjima — Znam za
jedno tiho mjesto (dakako, Bijelo dugme je pratilo
Bregovića; kao singl s ovog albuma predstavlje-
ne su upravo Bregovićeve pjesme Ima neka tajna
veza te I kad prođe sve, pjevat ću i tad). Svi gitaristi
predstavili su se i kao autori, no najviše je profiti-
rao Bregović jer je album izašao dok je bio u vojsci
i tako privremeno zadovoljio potražnju za novim
izdanjem Bijelog dugmeta. Svi su gitaristi dubo-
ko uronjeni u tada prilično omiljeni blues, tako da
je njihovo sviračko umijeće istaknuto upravo u gi-
tarskim dionicama i solo–pasažima. Ipak, ovako
ujedinjeni gitaristi milozvučni su samo ljubitelji-
ma instrumentalnih vještina, autorska nadgrad-
nja tek povremeno nadilazi slušalački zamor.
Gustafi
CHUBACAPRA
(Menart)
S 30 GODINA KASNIJE:
edmi album Gustafa (ne računajući album
njihove prijašnje reinkarnacije: Gustapha y
njegovih dobrih duhova i kompilaciju The Gust
of) ostvaren je za treću diskografsku kuću. Na-
kon Adam Recordsa i Dancing Beara, album je
sada objavio Menart. Izgleda kao da pripadnost
određenoj diskografskoj kući na neki način utječe
i na njihov izraz. Od početka izvrsnog prvijen-
ca Tutofato do danas, to je jedinstvena mješavina
rock’n’rolla, tex–mexa, polki, istrijanskog melosa
i raznih drugih mirodija, što najbolje zvuči na
koncertima koje oni od milja nazivaju štalama.
No, na prva tri albuma njihov je izraz bio začu-
dan, drukčiji, na neki način soundtrack vilinske
Istre, mitova i legendi toga bajkovitog područja
gdje se miješaju legende i stvarnost. Nakon pre-
laska u Dancing Bear, izraz im je postao čvršći,
kao i skladbe. Dvojbu na koju stranu će otići —
onu populističku, s hitovima kao što su Kurijera
i Brkica ili onu žešću rockersku, riješili su na ma-
nje komercijalan, ali dugoročno isplativiji način.
Razni izvo#a"i
OPATIJA 1958.
(Croatia Records)
F estivali su na ovim prostorima oduvijek bili
dio opće kulture, bez obzira što se to iz da-
našnje perspektive čini besmislenim. Ipak, Split-
ski festival, Zagrebfest, Opatijski festival, pa čak
i Dora u svojim počecima, producirali su hitove i
evergreene kao na tekućoj vrpci. U tome je pred-
njačio Opatijski festival, a njegovo prvo izdanje iz
1958., diskografski je zabilježeno na 10–inčnom
LP–ju na kojemu se nalazi osam pjesama. Od
njih osam, četiri su evergreeni: Mala djevojčica
(Zdenka Vučković na svome prvom nastupu i
Ivo Robić), More, more (Dušan Jakšić), Kućica u
cvijeću (Zdenka Vučković) i Vozi me vlak (Betty
Jurković), tako da album zaista ima antologijsku
vrijednost. Reizdanju su priključene četiri bonus
pjesme Ive Robića iz tog razdoblja. Da bi sve bilo
u stilu, format ovitka CD–a vrsno je prilagodio
Nikša Martinac. Šteta je da nije replicirana uputa
s originalnog ovitka: »Ova se ploča može repro-
ducirati samo na aparatima od 33 1/3 okretaja u
minuti i ne smije se svirati zvučnicom koja je teža
od 10 grama i koja nema specijalnu iglu za mi-
kro–brazde.« Ovim izdanjem počela je, zapravo,
diskografska era u bivšoj Jugoslaviji, a svi izvođači
ostvarili su kasnije zapažene karijere (osim nave-
denih, pjesme su pod ravnanjem Ferda Pomykala
i uz pratnju njegova orkestra, izvodili još Anica
Zubović, Toni Kljaković i Duo s Kvarnera).
Razni izvo#a"i
SEDMORICA
VELIČANSTVENIH
(Dallas Records)
P
rije godinu dana u zagrebačkoj Tvornici
organiziran je nostalgični koncert kojim se
nastojalo okupiti istaknute bandove i izvođače iz
doba ranog novog vala. Nastupili su Pero Lovšin
i Španski borci (kao zamjena za Pankrte), Elek-
trični orgazam, Lačni Franz, Jura Stublić i Film,
Darko Rundek i Hakuna Matata (zamjena za
Haustor), Jasenko Houra i Davorin Bogović uz
Hakunu Matatu (alias rano Prljavo kazalište),
Vlada Divljan i Nevladina organizacija (u ulozi
Idola) te, kao predgrupa svima, nenadano oku-
pljene Zvijezde. Na koncertu se vidjelo koji su
izvođači u formi, a koji su se ad hoc okupili, pa
su briljirali Električni orgazam i Pero Lovšin s
Putokazi
MJESEC
(Dallas Records)
utokazi su albumom Andromeda n
drastičan zaokret u karijeri. Od in
pjevačkog zbora koji je kreirao seriju zani
albuma različitih stilskih usmjerenja, P
su postali gotovo eksperimentalni projekt
mu vokali, korišteni poput instrumenata,
u drugi plan. U prvom planu nalaze se a
ideje Iztoka Turka (ex–Videosex), naznače
četkom devedesetih u razmjerno neusp
projektu Rotor. Poput Andromede, i Mjese
kao glazbena nadgradnja kakve avangardn
lišne predstave, no za razliku od prethodn
ovomu su albumu ideje razrađenije, kao da
đualbum s remiksevima pjesama s Andro
kazao naznake pravca kojim se žele dalje k
što bi trebalo drukčije izvesti. Ono što nije
ljeno jest produkcija, pa su vokali i dalje
ravni s ritam–mašinom, a to odražava či
da su Putokazi i na ovom albumu deperso
rani projekt, s vrsnim mladim vokalistica
se glas daleko ne čuje. S druge strane, zbo
strukture, ovakav projekt može biti multi
onalan i primjenjiv uz razne vizualne artefa
se u tom smislu Putokazi mogu doživjeti i p
trendovski. Skladbe koje u sebi sadrže više
a: Spavači spavaju, Sreća, Grad, s druge stran
ili Tu sam predstavljaju zanimljiviji dio albu
izvrsnu završnu dodatnu temu PUTnik/Vo
sugeriraju putokaz koji bi Putokaze usmjer
ma izrazu koji bi mnogostruko više mogao
neprijeporne vokalne potencijale njegovih č
čak i po cijenu potmule produkcije.
Vava
POLJUBAC JE IZDAJA
(Dallas Records)
T reći solistički album Vlade Simčića V
stavlja se na instrumentalne razrade k
imao na prijašnjem CD–u Soundtrack. Do
nastupnom albumu ugostio svu silu pjeva
su izveli njegove standardne rock–skladbe
dtrack i Poljubac je izdaja zaista zvuče kao
ne kulise nekog filma. I dok je raniji alb
zapravo soundtrack za priču Lanterna isk
oka pridodanu albumu, Poljubac je izdaja,
prema naslovima, glazbeno crpi biblijske
No, uz instrumentale, u knjižici se nalazi i
Dozvolite mi da se predstavim (i to na neko
zika) kroz koju progovara Juda, tako da ov
album slušatelja vodi na putove introspekc
njih nije lako zakoračiti jer dvadeset pjesa
dva nenavedena bonusa, Njujork, Merika
 mjuzikl. Ne bi to bio prvi
glazbeno–scenskim formama, a godom sklonio u Vrsar od
najširu popularnost stekao je kao progona venecijanskih žbira neko djelo prerađuje kak
autor brojnih pjesama iz žanra za- i inkvizicije (Vrsar i Poreč, bolje.
bavne glazbe i šansona. Za to mu naime, nisu bili pod mletač-
je, pored neosporne nadarenosti kom jurisdikcijom). Ondje Dolenčića (scenograf
i sasvim izvjesne lakoće pisanja, već ostarjeli, pomalo onemoćali zavod- kostimografkinja Do
bila potrebna upornost. Upornost, nik postaje plijen i trofej lukave domaće no su zaigrali taj raz
ne samo u detaljiziranju pariture krčmarice Kate. Skladateljev, inicijalno venecijanskog karnev
kao što je ova Casanove u Istri s kraći libreto, proširio je i razvio Drago kazališne apoteoze na
virtuoznom orkestracijom, speci- Orlić. Jednostavan sadržaj upotpunjuju joj Casanova ostaje
fičnim odabirom instrumenata i dogodovštine putujuće porečke glu- Ivica Čikeš kao Casan
njihovih boja, već i upornost u sa- mačke družine Histri kojoj se pridru- gu po pravoj mjeri, b
vladavanju koliko brojnih, toliko žuju Casanova i njegov odani sluga Le Kolar u ulozi Kate
često puta nevidljivih prepreka u Duc. ulozi Le Duca, koliko
šić (Stefano), Vanja Zelčić (Dorina), Ivica Čikeš (Casanova), Ivanica Lovrić (Simonetta), okolnostima suvremenog trenut- i sugestivni. Kao lije
rcich (fra Angelo) Iako Kabiljo ima veliko iskustvo na
ka našega glazbenog i kulturnog području glazbenog kazališta, svaki zale su se dvije mlad
života. Upornost da prebrodi raz- novi projekt novi je izazov i postavlja Zelčić kao Dorina i I
l Zajčevi dani u Rijeci te manifestacije jer postoji još čitav niz u doblja kada su njegova djela bez neko- Simonetta, uz pouzd
o je prije petnaestak godi- novije doba neizvedenih Zajčevih opera ga naročito opravdana razloga skidana drukčije zahtjeve. U samo sat i pol čiste
glazbe unio je materijala koji bi, kada bi (porečki biskup Ra
jom revalorizacije i oživ- i opereta od kojih bi neke zasigurno mo- s repertoara i dočeka trenutak kada će Lešića (Stefano), Ro
do tada prilično zapuštena gle ugodno iznenaditi. se razradio, dostajao najmanje za dvije
ove sezone ponovo biti najizvođeniji opere. Htio je pokazati melodijsku in- sarski liječnik dr. Vale
–scenskog opusa Ivana pl. hrvatski autor u glazbenom kazalištu,
Alfi Kabiljo želio je napisati operu još ventivnost i zanimljivu ritmičnost, spo- Alfi Kabiljo može na
adnjih godina manifesta- jer su na vidiku nove izvedbe Jalte u
od vremena kada je kao osamnaestogo- sobnost da napiše teške vokalne dionice mjuziklu je majstor!
oširila na mnogo širi krug Zagrebu i Osijeku. Upornost da sklada
dišnjak gledao 1953. prvu reprizu, nakon s ukrasima u stilu Mozarta i Rossinija. nove trebao načiniti
h skladatelja. Ovogodišnji, operu i uspije za nju zainteresirati veliki
vi dani, posvećeni Lovri svjetske praizvedbe, Stravinskijeva Živo- kazališni mehanizam poput Hrvatsko- Prva dva čina vrve kratkim ulomcima, bio prvi slučaj da se ne
ta razvratnika u venecijanskom Teatro La arijama, duetima i zborovima od minu- kako bi postalo bolje.
čiću u povodu 110. obljet- ga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca,
enja, dosegli su brojku od Fenice. Više od pola stoljeća kasnije njego- mehanizam koji inače nije tome naro- tu–dvije. Svega je previše, teško se hvata ti najbolje glazbene za
va se želja ostvarila. Komična opera u če- nit iako ni tekst ni fabula nisu zahtjev- zraditi, ponešto odba
na programu (uz Casano- čito sklon. Zadnje riječke operne pra-
Alfija Kabilja, to su Pčelica tiri čina Casanova u Istri dugo je nastajala. izvedbe, prije Kabiljove, bile su Stari ni, pa prvi čin ima najmanje odjeka sniziti nekoliko tonov
Neke su njezine arije bile predstavljene na kod publike. U drugom činu ističe se songa aranžirati u pr
une Bjelinskog i Sunčanica mladić Tihomila Vidošića 1960., Pčelica
apandopula) te dva kon- prošlogodišnjim Danima Josipa Kašmana Maja Brune Bjelinskog 1963. i Pauči- basovski belkantistički duet Casanove zikalske hitove, voka
u Malom Lošinju. Zacijelo je san svakog i Biskupa Od kada se znamo, duhoviti očistiti od nepotrebn
oncerti za mlade pod rav- na Tome Proševa 1964.! I sve to uspije
Igora Vlajnića predstavit skladatelja napisati operu, ali se rijetki izvan udobne sigurnosti što je pruža je- prikaz Casanovinih osvajanja i finale recitativa i uglazbljen
u to upuštaju. Odvraća ih neizvjesnost Casanova Europejac. U trećem i četvr- u govoreni, jer je tek
hrvatskih skladatelja, dok dini hrvatski operni mecena današnjice
mfonijski koncert Riječke mogućnosti postavljanja i izvedbi djela — Muzički biennale Zagreb. tom napisao je najbolje stranice, lirski zapuštenosti dikcije
u nekoj od hrvatskih opernih kuća, ali i preludij i tri arije u stilu mjuzikalskog ansamblima, osim k
nije pod ravnanjem Nikše
a solistom Stefanom Mi- neizvjesnost odjeka kod publike. Doista songa (Katina Ljubav, što je to?, Dorinin možda još ponekog,
Komi"na opera za recesiju
em održati povodom 200. je naklonost suvremene publike, navikle i Stefanov dvopjev Ja svoju sretnu zvijez- mljiv. (Srećom, bili s
uglavnom na belkantistički repertoar, a u Za razliku od svojih kolega koji su se du slijedim, te Casanovina potresna tu- od opere sa zamjerk
e smrti Josepha Haydna.
turna javnost mogla je, zadnje vrijeme dodatno razmažene izrav- u bijenalskim operama, često ne suviše žaljka O fortuno). dan mjuzikl, možda
ahvaljujući Zajčevim dani- nim video prijenosima u HD tehnologiji nadahnuto, bavili tmurnim i teškim te- osnovi topla, jednosta
tavnim izvedbama riječke iz njujorškog Metropolitana na platnu mama, problemima suvremenog svijeta Casanova kao vrsarski zet o junaku koji je činio
dnjih godina upoznati niz Velike dvorane Lisinski, teško pridobiti. i crtali sliku bezizlazne današnjice, Alfi Svi umjetnici, odnosno ansambl riječke njegove slabosti i pri
atskih autora najrazličitijih No, Alfi Kabiljo se u nekim važnim zna- Kabiljo smatra kako su za teško vrije- Opere na čelu s dirigentom Ivom Lipa- sti izazivaju kod gled
drednica. Zato ne bi bilo čajkama razlikuje od svojih kolega čiji su me recesije najprikladniji — komična novićem, u maštovitoj režiji Krežimira razumijevanje.
emeno vratiti se i na izvor želja i cilj — opera. opera, smijeh i vedrina. A vedre teme
mjuzikl u zagreba"kom Gradskom kazalištu Komedija

u#e pjesme, moji snovi

. sc. Dalibor Paulik

čeri, 3. listopada, kada su praizved- predstavama u svijetu. Stoga je novi projekt, svoje- blem, neuspjeli brak s glumicom Emom, uz pomoć
omične opere Casanova u Istri Alfija vrsna mješavina tih nastojanja. Naime, novoosno- Filipa, glumca koji tek želi uspjeti na pozornici i
kladatelja najpopularnijeg hrvatskog vana umjetnička organizacija Aplauz Teatar želi mjuzikl–dive Veronike, za koju je Filip pisao veći-
Jalta, Jalta, u HNK Ivana pl. Zajca u promicati i predstaviti »vještinu kazališnog zana- nu uloga. Stvaranje novoga djela bit će i svojevrsna
vorena sezo- ta« te, birajući dramske pomirba Filipa s Emom, pa imamo klasični mju-
Zajčevi dani, i glazbene predloške, zikalski happyend u kojemu pobjeđuje ljubav (slič-

G
ko Gradsko postaviti sebi, odno- nost s Fredom Grahamom i Lilly Vanessi u Kiss
Komedija odinama je zagrebačko sno sudionicima — me Kate). Tu naivnu priču–poveznicu među glaz-
prizorilo sve Kazalište Komedija bilo glumcima, pjevačima, benim brojevima, piše i ujedno režira mladi Mar-
uspješnice) plesačima, redateljima ko Juraga koji je svoj prvi susret s mjuziklom imao Oni koji dolaze
rasadište autorskih projekata,
lo je novo uspješnica hrvatskih mjuzikala i — izazovan zadatak. u Ruži na asfaltu (postavljena u Komediji 2007.). Redatelju i autoru govornog tek
popularnog Umjetnička organi- No dok je tamo, uz novi libreto i tekstove songova, pridružuju se dirigent Krešimir B
g kazališta, rock–opera, ali se u novije vrijeme zacija želi predstaviti imao autorsku glazbu Darka Hajseka, ovdje je riječ kazališta), koreografkinja Morana
Tuđe pjesme, radije poseže za djelima koja su zagrebačkoj i hrvat- o petnaest poznatih pjesama iz pera svjetskih film- graf stepa Bojan Valentić, kostim
vi. Djelo je potvrdu našla na broadwayskim skoj publici »kazališno skih i kazališnih skladateljskih klasika (Sondheim, Ulip, aranžer glazbenih brojeva
o u kopro- pozornicama i postala hit u svijetu. umijeće« pogotovo u Porter, Kender–Ebb, Coleman–Fields, Leigh– scenografi Tomislav Ruszkowsk