1.

Ako su A i B dva elementarna događaja, tada u općem slučaju vjerojatnost njihove unije:
-manja je od zbira pojedinačnih vjerojatnosti ta dva događaja
-nije veća od zbira pojedinačnih vjerojatnosti ta dva događaja
-jednaka je zbiru pojedinačnih vjerojatnosti

2. Uzajamna informacija dvije slučajne varijable jednaka je bezuvjetnoj entropiji jedne od njih:
-ako su one međusobno nezavisne
-ako su statistički zavisne, ali ne i funkcionalno povezane
-ako su one funkcionalno povezane

3. Uzajamna informacija dvije slučajne varijable jednaka je nuli:

-ako su one međusobno nezavisne
-ako su statički zavisne, ali ne i funkcionalno povezane
-ako su one funkcionalno povezane

4. Optičko vlakno kao prijenosni medij ponaša se kao:

-filter propusnik niskih frekvencija
-filtar propusnik visokih frekvencija
-filtar propusnik opsega frekvencija ?
ne znam

5. Širenje impulsa u optičkom vlaknu zbog zavisnosti indeksa loma od frekvencija jest:
-međumodalna disperzija
-materijalna disperzija
-valovodna disperzija
ne znam

6. Širenje impulsa u optičkom vlaknu zbog zavisnosti grupne brzine od frekvencije jest:
-međumodalna disperzija
-materijalna disperzija
-valovodna disperzija
ne znam

7. Prijenosna funkcija slobodnog prostora:

-uvijek je kompleksna
-može biti kompleksna
-nikad nije kompleksna
ne znam

8. Prijenosna funkcija optičkog vlakna:

-uvijek je kompleksna ? I ja mislim da jest
-može biti kompleksna
-nikad nije kompleksna
ne znam
9. Kanalni kod [N, K] u općem slučaju:
-ima prvih K-informacijskih simbola, a zatim N-K kontrolnih
-ima prvih N-K kontrolnih simbola, a zatim K informacijskih simbola
-ima prvih K informacijskih i N-K kontrolnih simbola, proizvoljno raspoređenih
ne znam

10. Kanalni kod [8,7] u pravilu:

-može otkloniti svaku grešku
-može uočiti svaku grešku, ali samo neke može otkloniti
-ne može uočiti svaku grešku
ne znam

11. Kanalni kod [8,7] u pravilu:

-otkriva bilo koji broj grešaka u kodnoj riječi
-otkriva paran broj grešaka u kodnoj riječi
-otkriva neparan broj grešaka u kodnoj riječi
ne znam

12. Generatorska matrica kanalnog koda [7, 3] je formata:

-4x7
-3x7
-7x4
ne znam

13. Kontrolna matrica kanalnog koda je7, [3] je formata:

-4x7
-3x7
-7x3
ne znam

14. Širina osnovnog loba spektralne gustoće snage nekog linijskog koda:
-jednaka je u sistemu bez povratka na nuli i sistemu s povratkom na nulu
-veća je u sistemu bez povratka na nulu u odnosu na sistem sa povratkom na nulu
-veća je u sistemu s povratkom na nulu u odnosu na sistem bez povratka na nulu
ne znam

15. Prijenosnički organi u suvremenim komutacijskim sistemima zauzimaju se kod:

-uvijek
-lokalnih veza
-tranzitnih veza
ne znam

16. U sistemu masovnog posluživanja (M|M|c) od brojnosti populacije:

-zavise vremena dolaska, a ne zavise vremena posluživanja
-ne zavise vremena dolaska, a zavise vremena posluživanja
-ne zavise ni vremena dolaska ni vremena posluživanja
ne znam
17. IP protokol ima:
-tri sloja
-četiri sloja
-sedam slojeva
ne znam

18. Ako su A i B dva slučajna događaja, tada u općem slučaju vjerojatnost njihove unije:
-manja je od zbira pojedinačnih vjerojatnosti ta dva događaja
-nije veća od zbira pojedinačnih vjerojatnosti ta dva događaja
-jednaka je zbiru pojedinačnih vjerojatnosti ta dva događaja
ne znam

19. Bakarna parica kao prijenosni medij ponaša se kao:

-filtar propusnik niskih frekvencija
-filtar propusnik visokih frekvencija
-filtar propusnik opsega frekvencija
ne znam

20. Statistički pristup teoriji vjerovatnosti nije moguć:

-za kontinualne slučajne varijable
-za diskretne slučajne varijable s beskonačnim rangom
-za diskretne slučajne varijable s konačnim rangom
ne zna

21. Klasični pristup teoriji vjerojatnosti moguć je:

-za kontinualne slučajne varijable
-za diskretne slučajne varijable s beskonačnim rangom
-za diskretne slučajne varijable s konačnim rangom
ne znam

22. Valna impedancija optičkog vlakna:

-jednaka je valnoj impedanciji slobodnog prostora
-približno je jednaka valnoj impedanciji slobodnog porstora
-razlikuje se od valne impedancije slobodnog prostora unutar jednog reda veličine ? S tim da
prva 2 nemaju smisla valjda je ovo XD
ne znam

23. Da bi neki izvorni kod bio prefiksni:

-potrebno je da bude zadovoljena Kraftova nejednakost
-dovoljno je da bude zadovoljena Kraftova nejednakost
-potrebno je i dovoljno da bude zadovoljena Kraftova nejednakost
ne znam
24. Spojni organi u komutacijskom sistemu zauzimaju se prilikom uspostave:
-lokalne veze
-odlazne veze
-dolazne veze
ne znam

25. Ako u LAN želimo poslati identičnu poruku istovremeno svim terminalima, koristimo:
-adresnu mrežu,
-mrežnu masku
-završnu (broadcast) adresu
ne znam

26. Između združene i marginalnih entropija dvije slučajne varijable općenito vrijedi:
-0≤H(ε,η)<H(ε)+H(η)
-0≤H(ε,η)=H(ε)+H(η)
-0≤H(ε,η)≤H(ε)+H(η) TAČNO
ne znam

27. Najveći nedostatak simetričnih bakarnih parica kao prijenosnog medija je:
-osjetljivost na vanjske utjecaje
-osjetljivost na utjecaje susjednih parica iz istog kabela
-nemogućnost prijenosa signala velikim brzinama na velike udaljenosti
ne znam

28. Korisničke linije u suvremenim komutacijskim sistemima:

-uvijek su digitalne
-mogu biti digitalne ili analogne
-uvijek su analogne
ne znam;

29. Prijenosnički vodovi u suvremenim komutacijskim sistemima:

-uvijek su digitalni
-mogu biti digitalni ili analogni
-uvijek su analogni
ne znam

30. TCP protokol ne podržava:

-FTP
-SMTP
-RIP
ne znam

31. Prijenosna funkcija bakarne parice:

-uvijek je kompleksna // ne znam je li ovo
-može biti kompleksna
-nikad nije kompleksna
ne znam
32. Najveći nedostatak slobodnog prostora kao prijenosnog medija je:
-osjetljivost na vanjske utjecaje
-osjetljivost na utjecaje susjednih komunikacijskih sistema
-nemogućnost prijenosa signala većim brzinama zbog velike udaljenosti
ne znam

33. Kanalni kod [8, 7] u pravilu:

-ne otklanja greške u kodnoj riječi
-otklanja paran broj grešaka u kodnoj riječi
-otklanja neparan broj grešaka u kodnoj riječi
ne znam

TEST 1:

1. Ako su A i B neka dva nezajednička događaja iz istog vjerojatnosnog prostora, tada oni:
Uvijek su nezavisni
Mogu biti nezavisni
Nikad nisu nezavisni
Ne znam

2. Neka su ξ i η dvije nekolinearne norminarne slučajne varijable. Tada varijanca njihove razlike ξ - η
iznosi:
0
1
2
Ne znam

3. Za neku Gaußovu slučajnu varijablu vrijedi velika je vjerojatnost da će njezine vrijednosti niti unutar
razmaka:
Tri srednje vrijednosti
Tri varijance
Tri standardne devijacije
Ne znam

TEST 2:
1. Elementi kanalne matrice nekog diskretnog komunikacijskog kanala su:
Uvjetne vjerojatnosti poslanih simbola
Uvjetne vjerojatosti primljenih simbola
Združene vjerojanosti poslanih i primljenih simobola
Ne znam
2. Među svim kontinualnim slučajnim varijablama ranga unutar nekog konačnog razmaka (a, b)
najveću entropiju ima varijabla sa:
Jednolikom (uniformnom) razdiobom
Normalnom (Gaußovom) razdiobom
Eksponencijalnom razdiobom
3. Kapacitet kontinualnog kanala u prisustvu bijelog šuma, kada širina propusnog opsega postane
dovoljno velika:
Neograničeno raste (teoretski teži u beskonačnost)
Ima konačnu vrijednost određenu količnikom snage signala i snage šuma
Ima konačnu vrijednost određenu količnikom snage signala i spektralne gustoće snage šuma
Ne znam

TEST 3:
1. Linijski kodovi koji imaju osobinu da ni jedna kodna riječ nije početak i završetak bilo koje druge
kodne riječi jest:
Prefiksni kod
Sufiksni kod
Bifiksni kod
Ne znam

2. Broj kontrolnih simbola kanalnog koda [7, 4] jest:

Tri
Četiri
Sedam
Ne znam

3. Duljina kodne riječi kanalnog koda [7,4] jest:

tri
četiri
sedam
ne znam

4. Linijski kod koji se formira tako da logičkoj nuli odgovara nulto naponsko stanje, a logičkoj jedinici
naponsko stanje +U naziva se:
Unipolarni kod
Polarni kod
Bipolarni kod
Ne znam

TEST 4:
1. TK mreža kod koje postoji hijerarhijski čvor nadređen drugim čvorovima ima topologiju:
kaskade

2. Digitalno komunikacijsko polje u kojem se sadržaj nekog vremenskog odsječka dolaznog

multipleksa premješta u isti vremenski odsječak nekog drugog odlaznog multipleksa je tipa:
S
3. Neprekidni period od jednog sata unutar jednog dana u kojem je ponuđeni promet ili broj zahtjeva za
posluživanje poziva najveći naziva se:
prometni sat

POPRAVNI TEST 1:
1. Ako su A, B i C neka tri događaja iz istog vjerojatnosnog prostora, tada je vjerojatnost njihovog
presjeka jednaka umnošku pojedinačnih vjerojatnosti:
Uvijek
Kada su oni uzajamno nezavisni
Kada su oni ukupno nezavisni
Ne znam

2. Vrijednosti gustoće vjerojatnosti neke slučajne varijable, u općem slučaju:

Uvijek su pozitivne
Nikad nisu negativne
Mogu imati bilo kakav predznak
Ne znam

3. Neka su ξ i η dvije nezavisne centrirane i normirane slučajne varijable. Tada njihov zbir ξ + η je
slučajna varijabla koja:
Jest centrirana i normirana
Jest centrirana ali nije normirana
Nije centrirana ali jest normirana
Ne znam

POPRAVNI TEST 2:
1. Elementi na glavnoj dijagonali kanalne matrice nekog diskretnog komunikacijskog kanala su:
vjerojatnosti primljenih simbola
uvjetne vjerojatnosti ispravno primljenih simbola
uvjetne vjerojatnosti pogrešno primljenih simbola
ne znam

2. Među svim kontinualnim slučajnim varijablama ranga unutar nekog konačnog razmaka (a,b) najveću
entropiju ima varijabla sa:
jednolikom (uniformnom) razdiobom
normalnom (Gauβovom) razdiobom
eksponencijalnom razdiobom
ne znam

3. Kapacitet diskretnog kanala bez prisutnog šuma, između ostalog, zavisi od:
broja simbola izvora
razdiobe vjerojatnosti simbola izvora
broja i razdiobe vjerojatnosti simbola izvora
ne znam
POPRAVNI TEST 3:
1. Linijski kodovi koji imaju osobinu da ni jedna kodna riječ nije ni početak ni završetak bilo koje druge
kodne riječi jest:
prefiksni kod
sufiksni kod
bifiksni kod
2. Duljina kodne riječi kanalnog koda [7,4] jest:
tri
četiri
sedam
ne znam

3. Linijski kod koji se formira tako da logičkoj nuli odgovara nulto naponsko stanje, a logičkoj jedinici
naponsko stanje +U naziva se:
unipolarni kod
polarni
bipolarni kod
ne znam

POPRAVNI TEST 4:
1. TK mreža kod koje ne postoji čvor hijerarhijski nadređen drugim čvorovima ima topologiju:
Zvijezde
Prstena
Kaskade
Ne znam

2. Koji softver u komunikacijskim sistemima mora biti dizajniran tako da osigura pouzdan rad u
realnom vremenu
Programi obrade poziva
Programi održavanja
Programi administracije
Ne znam

3. Neprekidni period od jednog sata unutar tri dana u kojem je ponuđeni promet ili broj zahtjeva za
poluživanje poziva najveći naziva se:
Prometni sat
Glavni prometni sat
Konzistentni prometni sat
Ne znam

TEST 2_A:
1. Ime utemeljitelja klasične teorije informacija je:
Maxwell Boltzmann
Claude Shannon
Channel Coder
Ne znam
2. Izraz H=∑_(i=1)^N p_i I(E_i)=-∑_(i=1)^N p_i ldp_i=∑_(i=1) p_i ld 1/p_i predstavlja izraz za:

Entropiju ???
Količinu informacija
Združenu entropiju
Ne znam

3. Osnovna namjena uvrtanja ( upredanja) simetrične bakarne parice je:

Postizanje veće čvrstoće parice
Smanjivanje elektromagnetskih sprega vodiča
Smanjivanje slabljenja parice
Ne znam

TEST 2_B:

1. Element u blok šemi komunikacijskog sistema koji pretvara signal iz oblika pogodnog za slanje u
izvornu poruku naziva se:
Prijemnik
Predajnik
Komunikacijski kanal
Ne znam

2. Izraz H(ξ)=∑_i P(x〖_i〗)ld 1/(P(x〖_i〗)) predstavlja izraz za:

Entropiju prijemnika
Entropiju izvora
Uvjetnu entropiju izvora
Ne znam

3. Izraz H(η|ξ)=∑_i ∑_j P(x〖_i〗,y〖_j〗)ld 1/(P(y〖_j〗| x〖_i〗)) predstavlja izraz za:

Entropiju prijemnika
Uvjetnu entropiju prijemnika
Uvjetnu entropiju izvora
Ne znam

TEST 2_C:

1. Element u blok šemi komunikacijskog sistema koji pretvara poruku u signal oblika pogodnog za
prijenos raspoloživom kanalu naziva se:
Predajnik
Prijemnik
 Komunikacijski kanal
Ne znam

2. Izraz H(η|ξ)=∑_i ∑_j P(x〖_i〗,y〖_j〗)ld 1/(P(y〖_j〗| x〖_i〗)) predstavlja izraz za:

Entropiju prijemnika
Uvjetnu entropiju izvora
Uvjetnu entropiju prijemnika
Ne znam

3. Sistem od dva međusobno izolirana vodiča, velike dužine i promjera puno manjeg od njihove dužine
naziva se:
Optičko vlakno
Simetrična parica
Slobodni prostor
Ne znam

TEST 2_D:

1. Izraz I(E)= -log〖_2〗P(E) = -ld P(E) predstavlja izraz za:

Entropiju
Količinu informacija
Združenu entropiju
Ne znam

2. Izraz H(η)=∑_i P(y〖_i〗) ld 1/(P(y〖_i〗)) predstavlja izraz za:

Entropiju prijemnika
Uvjetnu entropiju prijemnika
Uvjetnu entropiju izvora
Ne znam

3. Osnovna namjena upredanja (uvrtanja) simetrične bakarne parnice je:

Postizanje veće čvrstoće parice
Smanjivanje elektromagnetskih sprega vodiča
Smanjivanje slabljenja parice
Ne znam

TEST 1_A:

1. Ono što se razmjenjuje u procesu komuniciranja naziva se:

Porukom
Signalom
Informacijom
Ne znam
2. Matematička disciplina izučava zakonitosti nastalih slučajnih događaja naziva se:
Teorijom vjerovatnosti
Furierovim redovima
Statistikom
Ne znam

3. Kvantitativna veličina koja može primati razne vrijednosti sa raznim vjerovatnoćama naziva se:
Slučajnom varijalbom
Srednjom vrijednošću slučajne varijable
Razdiobom vjerovatnosti
Ne znam

TEST 1_B:
1. Ono što utječe na primatelja u vrlo širokom smislu naziva se :
Porukom
Informacijom
Signalom
Ne znam

2. Ako pojava jednog događaja ne isključuje pojavu drugog događaja, za takve događaje kažemo da
su:
Nezajednički
Zajednički
Skupina događaja
Ne znam

3. Za vjerovatnost sigurnog događaja vrijedi:

P(S)=1
0<=P(A)<=1
Ne znam

TEST 1_C:
1. Fizički nosilac sadržaja koje se razmjenjuje u procesu komuniciranja naziva se:
Informacijom
Signalom
Porukom
Ne znam

2. Skup svih elementarnih događaja koji mogu biti ishod nekog pokusa naziva se:
Prostorom elementarnih događaja
Sigurnim događajem
Složenim događajem
Ne znam

3. Sljedećim izrazom za vjerovatnost definišemo P(A)=(lim)┬(N→+∞) N_A/N

Aksiomski pristup
Klasični pristup vjerovatnosti
 Statistički pristup vjerojatnosti
Ne znam

TEST 3_C:
1. Postupak koji omogućava prilagodbu signala (u transponiranom opsegu) osobinama raspoloživog
medija:
Izvorno kodiranje
Kanalno kodiranje
Modulacija
Ne znam

2. Topologija TK mreže sa najboljom pouzdanošću naziva se:

Topologija prstena
Topologija zvijezde
Topologija kaskade
Ne znam

3. U Evropskom sistemu za prenos govora u PCM baziranom multipleksu broj vremenskih odječaka
namijenjenih za prenos korisničkih informacija je:
30
32
28
Ne znam

TEST 3_A:

1. Skup pravila po kojim se izvorna poruka transformira iz jednog skupa simbola u drugi naziva se:
Dekodiranje
Multipleksiranje
Kodiranje
Ne znam

2. Tehnike višestrukog pristupa omogućavaju:

Dijeljenje resursa između dva čvorišta u mreži
Komutiranje poruka
Pristup terminala čvorovima u mreži
Ne znam

3. Topologija TK mreže u kojoj su čvorovi vezani jedan za drugim u nizu, naziva se:
Topologija prstena
Topologija zvijezde
Topologija kaskade
Ne znam

Pitanja za odgovoriti:

1. Skicirati grafikon kumulativne razdiobe jednolike slučajne varijable na skupu (1, 3].
2. Objasniti ulogu statističkog odlučivanja u modelu komunikacijskog sistema.
Statistički odlučivač donosi odluku koji je signal poslan od strane predajnika. Zbog nesavršenosti
linije veze i utjecaja šuma signal pristigao u prijemnik u većoj ili manjoj mjeri se razlikuje od signala
kojeg je poslao predajnik. Primljeni signal se analizira, te se na temelju poznavanja nesavršenosti
linije i statističkih osobina šuma procjenjuje s odgovarajućim vjerojatnostima šta je uistinu predajnik
poslao po liniji veze.

3. Pobrojati načine upredanja/sukanja vodiča u bakarnim kabelima.

DM četvorka
Zvijezda četvorka

4. Objasniti koje elektromagnetske valove nazivamo TM valovima.

Transverzalni magnetski valovi (TM valovi) ili električni valovi (E valovi) jesu valovi koji u smjeru
prostiranja imaju komponentu električnog, a nemaju komponentu magnetskog polja.

5. Definisati karakterističnu impedanciju bakarne parice.

Karakteristicna impedancija bakarne parice je sekundarni parametar (zavise od primarnih

parametara i od frekfencije).

6. Definisati pojmove: a) singularni kod, b) jednoznačno dekodabilni kod.

Singularan kod kada 2 razlicita originalna simbola se preslikavaju u istu kodnu rijec tj kodna rijec je
slika dva ili vise originalnih slika
Jednoznačno dekodabilni kodovi su kodovi bilo koja dva različita niza originalnih simbola koji se
preslikavaju u dva različita niza simbola kodirajućeg alfabeta, dakle ne postoji niz kodnih riječi koji
se može protumačiti kao dva i vise različitih nizova originalnih simbola.

7. Objasniti čemu služi u PCM sistemu vremenski odsječak TS16 i zašto je on potreban.
Vremenski odsječak TS16 služi za signalizaciju. Signalizacija je neophodna da bi se kodne riječi iz
vremenskih odsječaka okvira usmjerili kamo doista i trebaju.

8. Pobrojati osnovne funkcije upravljanja u komutacijskom sistemu

funkcije obrade poziva,
funkcije održavanja
funkcije administracije.
9. Objasniti razliku između glavnog prometnog sata i konzistentnog glavnog prometnog sata.
Glavni prometni sat (Peak Busy Hour - PBH) jest prometni sat promatran u periodu od jednog
dana, pri čemu glavni prometni sat varira u različitim danima.
Konzistentni prometni sat (Time Consistent Busy Hour - TCBH) jest prometni sat koji počinje
svakog dana u isto vrijeme, a u kojem je ponuđeni promet ili broj zahtjeva za posluživanje poziva
najveći tijekom duljeg vremenskog razdoblja (reda veličine dana ili većeg).
Razlika je što glavni prometni sat varira, dok konzistentni počinje svakog dana u isto vrijeme.

10. Pobrojati osnovne funkcije mrežnog sloja u ISO OSI RM.

To su: rutiranje (proces pronalaženja putanje koju paketi moraju slijediti), dodavanje jedinstvene
adrese mreže od izvornog do odredišnog terminala, briga o transparentnom prijenosu podataka
između prijenosnih slojeva krajnih terminala, određivanje prijenosne putanje, obavljanje funkcije
komutiranja, tj. uspostavlja, održava i raskida veze. Nastoji odabrati put od izvora ka odredištu koji
će minimizirati ukupnu ,,cijenu” prenosa, sto uključuje duljinu, brzinu prijenosa, kašnjenje u
propagaciji, kašnjenje u čvorovima, itd.

11. Pobrojati aspekte problema komuniciranja.

sintaktički
semantički
pragmatički

12. Skicirati blok-shemu prijenosnika u modelu komunikacijskog sistema.

13. Definisati (opisno) diskretni komunikacijski kanal.

To je komunikacijski kanal sposoban prihvatiti, obraditi i prenijeti simbole, odnosno poruke kao
skupove simbola, emitirane od strane diskretnog izvora

14. Navesti izraz za izračun karakteristične impedancije simetrične bakarne parice u općem
slučaju.
15. Navesti tri tipične vrste polarizacije u optičkom vlaknu.
eliptična
linearna
kružna polarizacija.

16. Pobrojati korake u formiranju PCM digitalnog signala.

uzorkovanje ili odabiranje - diskretizacija po vremenu
kvantizacija - diskretizacija po amplitudi
kodiranje

17. Skicirati signal binarne sekvence 1100000110010001 ako je korišten HDB3 linijski kod.
----.............--------------.--.-.-.---------------..............-------------.............--.-.-.----.-.-.

18. Pobrojati tipične topologije telekomunikacijskih mreža.

zvijezde
prstena
kaskade.

19. U sistemu masovnog posluživanja definisati glavni prometni sat.

Glavni prometni sat (Peak Busy Hour - PBH) jest prometni sat promatran u periodu od jednog dana,
pri čemu glavni prometni sat varira u različitim danima.

20. Pobrojati slojeve Internet protokola.

sloj pristupa mreži (Network Access Layer)
mrežni sloj (Internet Layer)
prijenosni sloj (Transport Layer)
aplikacijski sloj (Application Layer).

21. Objasniti ulogu pretvornika izvora u modelu komunikacijskog sistema.

Pretvornik izvorišta pretvara poruke iz izvorišta u električne signale. Ovo je neophodno jer većina
izvorišta emitira poruke koje nisu električna struja. Pretvorba poruke u signal obavlja se tako što se
sadržaj poruke jednoznačno preslika u neki parametar signala (amplituda, frekvencija, početna
faza). Tipični pretvornici izvorišta su mikrofon i objektiv kamere, te razni senzori i detektori
(temperature, položaja, pokreta, tlaka).

22. Pobrojati osnovne konstruktivne elemente bakarnih kabela.

jezgro
pojasna izolacija
plašt
armatura.

23. Objasniti koje elektromagnetske valove nazivamo TE valovima.

Transverzalni električni valovi (TE valovi) ili magnetski valovi (H valovi) jesu valovi koji u smjeru
prostiranja nemaju komponentu električnog, a imaju komponentu magnetskog polja.
24. Definisati valnu impedanciju slobodnog prostora

25. Skicirati grafikon kumulativne funkcije razdiobe jednolike slučajne varijeble na skupu {1,3}

26. Definisati pojmove: a) sufiksni kod, b) optimalan kod.

Sufiksni kodovi su kodovi kod kojih ni jedna kodna riječ nije završetak (sufiks) bilo koje druge kodne
riječi, dakle moguće je prepoznati gdje završava jedna a počinje druga kodna riječ.
Kod koji ima najmanju srednju dužinu kodne riječi naziva se optimalni kod. Osnovni princip
dobivanja optimalnog koda: poruke koje se češće pojavljuju (odnosno koje imaju veću vjerojatnost)
kodiraju se kraćim kodnim riječima, a manje vjerojatne poruke duljim kodnim riječima.

27. Objasniti čemu služi u PCM sistemu TS0 i zašto je potreban.

Prvi vremenski odsječak (TS0) svakog okvira služi za sinhronizaciju. Sinhronizacija je potrebna da bi
prijemnik znao kada počinju kodne riječi nekog okvira.

28. Pobrojati osnovne funkcije upravljanja u komutacijskom sistemu.

funkcije obrade poziva,
funkcije održavanja
funkcije administracije.

29. Skicirati grafikon gustoće vjerojatnosti jednolike slučajne varijeble na skupu [1, 3)

30. Objasniti ulogu kodera kanala u modelu komutacijskog sistema.

Koder kanala modificira jedan ili više parametara signala na način koji omogućava ispravku ili barem
prepoznavanje potencijalnih grešaka nastalih u njegovom prijenosu.

31. Skicirati u linearnoj razmjeni grafikon ovisnosti kapaciteta kanala od vjerojatnosti greške u BSC.
Linearna razmjera
32. Objasniti koje elektromagnetske valove nazivamo TEM valovima.
Transverzalni elektromagnetski valovi (TEM valovi) jesu valovi koji u smjeru prostiranja nemaju ni
komponentu električnog ni komponentu magnetskog polja.

33. Definisati numeričku aperturu u optičkim vlaknima.

Numerička apertura definira se izrazom:

gdje je Φ0m maksimalni kut pod kojim upadna zraka ulazi u jezgru vlakna, pri kojoj još uvijek
dolazi do totalne refleksije u jezgri, odnosno pri kojoj nema lomljenja zrake u omotač.

34. Definisati pojmove: a) prefiksni kod, b) ravnomjerni kod

Prefiksni kodovi su kodovi kod kojih ni jedna kodna riječ nije početak (prefiks) bilo koje druge kodne
riječi, dakle moguće je prepoznati gdje završava jedna a počinje druga kodna riječ.
Ravnomjerni kodovi ili blok kodovi su kodovi čije su sve kodne riječi jednake duljine.

35. Pobrojati osnovne tehnike multipleksiranja

prostorno
Vremensko (sinkrono vremensko, asinkrono vremensko)
frekvencijsko
spektralno
kodno multipleksiranje
tehnike višestrukog pristupa.

36. Pobrojati osnovne funkcije komutacijskog sistema

funkcije komutacije
funkcije signalizacije
funkcije upravljanja.

37. U sistemu masovnog posluživanja pobrojati načine ponašanja korisnika u redu čekanja
odustajanje - korisnik odustaje od čekanja ako je red predugačak
preskakanje - korisnici se preraspoređuju u redu čekanja ako smatraju da će tako biti brže posluženi
i
napuštanje - korisnik napušta red čekanja ako predugo čeka na posluživanje.

38. Pobrojati osnovne funkcije Internet protokola

definiranje sheme Internet adresiranja
definiranje paketa
prosljeđivanje podataka između razine pristupa mreži i prenosne razine
podjela (fragmentacija) i sastavljanje paketa.
39. Definirati (opisno) kontinualni komunikacijski kanal.
to je komunikacijski kanal sposoban prihvatiti, obraditi i prenijeti simbole, odnosno poruke kao
skupove simbola, emitirane od strane kontinualnog izvora.

40. Objasniti šta je „fading“ i navesti u kakvim kanalima se on javlja.

Pojava varijacije snage (ili slabljenja) signala naziva se fading (iščezavanje). Ako je ova pojava
dugotrajna, a uz to i manjeg intenziteta, onda je to dugotrajni fading, a ako se radi o kratkotrajnoj
pojavi većeg intenziteta, onda je to kratkotrajni fading.

41. Pobrojiti osnovne parametre standardnog evropskog PCM sistema.

frekvencija uzorkovanja je 8kHz, period uzimanja uzoraka je 125 µs
broj razina kvantizacije je 256, jedna razina kvantizacije kodirana je s osam bita ravnomjernog
binarnog koda
broj vremenskih odsječaka je 32, svaki traje po 3.9 µs
trajanje svakog bita je 488 ns
brzina prijenosa svakog vremenskog odsječka je 64 kbit/s
brzina prijenosa cijele strukture 2 Mbit/s.

42. Pobrojiti vrste veza u komutacijskom sistemu.

lokalna veza
odlazna veza
dolazna veza
tranzitna veza.

TEST 1:

1. Pobrojiti načine razdiobe vjerojatnosti slučajnih varijabli i navesti za koje tipove slučajnih
varijabli ih možemo ili moramo koristiti.
pomoću funkcije vjerojatnosti (diskretne slučajne varijable)
pomoću funkcije gustoće vjerojatnosti (neprekidne slučajne varijable)
pomoću kumulativne funkcije razdiobe (za diskretne i kontinualne slučajne varijable)

2. Objasniti što su to Bernoullijevi pokusi navesti koliko iznosi varijanca varijable ξ=Bi(80, 1/2).
Bernulijevi pokusi su nizovi pokusa gdje ishodi pokusa ne utječu na ishod sljedećeg pokusa

TEST 2:
1. Pobrojiti primarne parametre simetrične parice i objasniti zašto baš njih nazivamo primarnim.
〖^〗R^'=R/l L^'=L/l G^'=G/l C^'=C/l
nazivamo ih primarnim jer su povezani sa osnovnim procesima izmjene električne energije u parici

2. Objasniti šta je to disperzija u optičkim vlaknima i prebroijti njezine vrste.

Disperzija je limitirajući faktor prijenosnog kapaciteta optičkog vlakna .
Ona određuje prijenosni kapacitet zato što širenje impulsa može dovesti do interferencije simbola
što uzrokuje grešku pri prijemu.
Međumodalna
 Materijalna
Valovodna
Totalna/kromatska

TEST 3:

1. Objasniti za kakve signale kažemo da su diskretni i po vremenu i po amplitudi.

oni kod kojih su promjene vrijednosti amplitude moguće samo u jasno i precizno unaprijed
definisanim vremenskim trenucima i kod kojih signal unutar razmaka može uzeti konačan ili
najviše prebrojiv br. diskretnih vrijednosti.

2. Objasniti kakve modulacijske postupke nazivamo digitalnim.

one kod kojih se digitalni niz mapira u signale pogodne za prenos preko raspoloživog medija

TEST 4
:
1. Objasniti za kakvu TK mrežu kažemo da je potpuno povezana.
Za TK mrežu kažemo da je potpuno povezana kada su svi njeni subjekti komunikacije (terminali)
povezani međusobno nezavisnim strujnim krugovima.

2. Objasniti šta znači disciplina FCFS posluživanja.

FCFS disciplina gdje prvenstvo posluživanja imaju oni korisnici sa najdužim vremenom čekanja.

PONOVLJENI TEST 1:

1. Navesti potreban i dovoljan uvjet nezavisnosti neke dvije slučajne varijable.

Da pojavljivanje, odnosno nepojavljivanje ne utječe na vjerovatnoću pojavljivanja, odnosno
nepojavljivanja druge

2. Navesti koliko iznose srednja vrijednost, varijanca i srednja kvadratna vrijednost slučajne
varijable ξ = Bi=(80, ½).

PONOVLJENI TEST 2:

1. Objasniti kakvu simetričnu paricu nazivamo homogenom.

To je parica kod koje su svi parametri konstantni:
〖^〗R^'=R/l L^'=L/l G^'=G/l C^'=C/l

2. Objasniti šta je to fading i kako se on eliminira.

Fading je pojava varijacije, tj. slabljenja signala.
Eliminiše se povećanjem snage predajnika

PONOVLJENI TEST 3:

1. Objasniti šta je to greška kvantizacije ili šum kvantizacije u PCM sistemima.

 To je razlika između kvantiziranog i originalnog signala
eq(t) = sq(t) - s(t) - greška kvantizacije

2. Objasniti osnovne sličnosti i razlike između linijskog kodiranja i modulacije.

Sličnost je što se oboje koristi za prilagodbu signala mediju prenosa.

PONOVLJENI TEST 4:

1. Pobrojiti vrste veza u komunikacijskom sistemu.

Lokalna
Odlazna
Dolazna
Tranzitna

2. Objasniti kakav sistem masovnog posluživanja označavamo sa (M|M|4).

To je sistem masovnog posluživanja sa 4 kanala posluživanja

TEST 2_A:

1. Napišite kako se zovu karakteristične veličine komunikacionog kanala predstavljenog na slici

H(ξ,η)-uvjetna entropija izvora,ekvivokacija
H(η,ξ)-uvjetna entropija odredišta,irelevancija
I(η,ξ)-uzajamna informacija,transinformacija

2. Nacrtajte najednostavniju blok šemu komunikacijskog sistema

TEST 2_C:

1. Napišite puni izraz za transformaciju i napišite nazive svakog od četiri člana

H(ξ)-entropija izvorišta
H(η)-entropija odredišta
H(ξ|η)-uvjetna entropija izvorišta
H(ξ,η)-združena entropija

2. Definisati diskretni komunikacijski kanal

Diskretni komunikacioni kanal je komunikacioni kanal sposoban primiti, obraditi i prenijeti
simbole, tj. poruke koje emituje diskretni izvor.

TEST 2_D:

1. Definisati diskretni komunikacijski kanal

Diskretni komunikacioni kanal je komunikacioni kanal sposoban primiti, obraditi i prenijeti
simbole, tj. poruke koje emituje diskretni izvor.

TEST 1_A:
1. Navesti izraz za klasičnu definiciju vjerovatnosti i navesti bar dvije osobine iste
P(A)=N_A/N
-vjerovatnoća sigurnog događaja P(S)=1
-vjerovatnoća nemogućeg događaja P(⊘)=0
-vjerovatnoća slučajnog događaja je 0 < P(A) < 1
-vjerovatnoća proizvoljnog događaja je 0 <= P(A) <= 1
-ako su A i B nezajednički događaji, onda je P(A∪B)=P(A)+P(B)

2. Izvršiti klasifikaciju slučajnih varijabli prema rangu - skupu mogućih varijabli.

-diskretne
-neprekidne/kontinualne
-hibridne/miješane

TEST 1_B:

1. Definisati pojam slučajne varijable

Slučajna varijabla je kvantitativna veličina koja može primati različite vrijednosti različitih
vjerovatnoća.
Jednodimenzionalna slučajna varijabla je definisana kada se svim ishodima pokusa pridruži
realan broj.

2. Napisati izraz za statističku definiciju vjerovatnosti i navesti kada se ista koristi

Statistička definicija vjerovatnosti se koristi kada imamo prostor elementarnih događaja sa
beskonačno, ali prebrojivo mnogo elemenata.

TEST 1_C:

1. Navesti tri načina raspodjele (razdiobe) vjerojatnosti:

Pomoću funkcije vjerovatnoće
Pomoću funkcije gustoće vjerovatnoće
Pomoću kumulativne funkcije razdiobe

TEST 3_C

1. Nacrtati principijelnu šemu postupaka multipleksiranja.

2. Navesti kakve vrste TK mreža imamo po njihovoj namjeni.
Mreže za prenos govora,mreže za prenos podataka, multimedijske mreže, hibridne mreže

Zadaci:

1. U jednoj kutiji su dvije crvene i tri bijele kuglice, a u drugoj su četiri crvene i tri bijele kuglice. Ako se
slučajno bira jedna kutija i iz nje izvlači jedna kuglica, naći vjerovatnost ja se izvuče crvena kuglica.
Vjerojatnosti odabira prve ili druge kutije odnose se kao 3:1.

2. Po binarnom kanalu prenose se dvije struje I1 i I2. Apriorne vrijednosti struja na ulazu u kanal
jednake su. Zbog smetnji moguće je da ne bude primljena struja koja je poslana. Uvjetne
vjerojatnosti ispravnih prijelaza su P(I1|I1) = q i P(I2|I2) = p. Ako je η slučajna varijabla čija vrijednost
označava primljenu struju na izlazu iz kanala: a) izračunati njezine kumulativne funkcije razdiobe i
gustoće vjerojatnosti, b) skicirati grafikone funkcija

3. Diskretni izvor bez memorije generiše simbole iz sluma {x0, x1, x2}. Za njihove apriorne vjrojatnosti
vrijedi P(x0) = P(x1) = P(x2). SImboli se šalju kroz diskretni kanal za koji su vjerojatnosti pogrešnih
prijelaza P(yj|xi) = q = ¼, za i, j = 0, 1, 2, a vjerojatnosti ispravnih prijelaza su međusobno jendake.
Potrebno je: a) skicirati kanalni dijagram, b) napisati kanalnu matricu,c) izračunati matricu združenih
prijelaza, d) izračunati uvjetne vjerojatnosti P(xi|yj), i to za i, j = 0, 1, 2, e) vjerojatnost greške, f)
uzajamnu količinu informacije.
(Ima još koji nisu napisani, ali slike imate u folderu)

TEST 1:
Istovremeno se bacaju tri kockice. Potrebno je izračunati vjerojatnost da se dobije zbir ne veći od
šest.
Promatramo dvije kutije. Prva kutija sadrži tri bijele i dvije crne kuglice, a druga tri bijele i četiri crne
kuglice. Izvlači se jedna kuglica iz jedne slučajno odabrane kutije. Vjerojatnosti odabira prve i druge
kutije odnose se kao 1:2. Potrebno je izračunati vjerojatnost da je izvučena bijela kuglica.
TEST 2:

1. Diskretna slučajna varijabla ξ može uzeti tri vrijednosti -1, 0 ili 1 s vjerojatnostima koji se odnose kao
1:2:1, respektivno. Potrebno je :
Izračunati srednju vrijednost,
Odrediti modalnu tačku
Skicirati grafikon kumulativne funkcije razdiobe

2. Kontunualna slučajna varijabla ξ ima jednoliku (uniformnu) razdiobu vjerojatnosti na (-1, 3]. Potrebno
je :
Skicirati grafikon gustoće vjerojatnosti
Izračunati srednju vrijednost
Izačunati srednju kvadratnu vrijednost
Izračunati varijancu

TEST 3:

1. Diskretni izvor emitira simbole iz skupa od četiri elementa. Vjeroatnosti emitiranja simbola odnose
se kao 1:2:3:4. Potrebno je:
Izračunati entropiju izvore
Navesti pod kojim uvjetima nastupa maksimalna entropija
Izračunati maksimalnu entropiju

2. Diskretni izvor iz prethodnog zadatka emitirane simbole šalje prema odredištu preko simetričnog
kanala. Vjerojatnosti ispravnih prijelaza u kanalu je 0,7. Potrebno je:
Skicirati kanalni dijagram
Ispisati kanalnu matricu
Ispisati matricu združenih vjerojatnosti

TEST 4:
1. Diskretni izvor bez memorije emitira simbole iz skupa S={s0, s1, s2, s3, s4, s5} s vjerojatnostima
koje se odnose kao 1:1:2:2:3:3, respektivno. Potrebno je: a) izračunati entropiju zadanog izvora; b)
kodirati zadani izvor binarnim kodom koristeći Shanon-Fanov algoritam.

2. Za izvor i kodiranje iz prethodnog zadatka, potrebno je: a) provjeriti valjanost Kraftove nejednakosti;
b) izračunati dužinu srednje kodne riječi; c) izračunati efikasnost kodiranja.

PONOVLJENI TEST 1:
1. Istovremeno se bacaju tri kockice. Potrebno je izračunati vjerojatnost da se dobije zbir veći od tri i ne
veći od sedam.
 Promatramo tri kutije. Prva kutija sadrži tri bijele i dvije crne kuglice, a druga tri crne i četiri plave
kuglice, a treća dvije plave i pet crvenih kuglica. Izvlači se jedna kuglica iz jedne slučajno odabrane
kutije. Vjerojatnosti odabira kutija su jednake. Potrebno je izračunati vjerojatnost da je izvučena
(???)BIJELA CRVENA(???).

PONOVLJENI TEST 2:
1. Diskretna slučajna varijabla ξ može uzeti dvije vrijednosti -1 ili 1, s vjerovatnostima koji se odnose
kao 1:3, respektivno. Potrebno je:
izračunati srednju vrijednost
izračunati srednju kvadratnu vrijednost
skicirati grafikon gustoće vjerojatnosti

2. Kontinualna slučajna varijabla ξ ima jednoliku (uniformnu) razdiobu vjerovatnosti na [-1, 1]. Potrebno
je:
skicirati grafikon gustoće vjerovatnosti
izračunati srednju vrijednost
izračunati srednju kvadratnu vrijednost
izračunati varijancu

PONOVLJENI TEST 3:
1. Diskretni izvor emitira simbole iz skupa od četiri elementa. Vjerovatnosti emitiranja simbola odnose
se kao 1:2:1:2. Potrebno je:
izračunati entropiju izvora
navesti pod kojim uvjetima nastupa maksimalna entropija
izračunati maksimalnu entropiju
2. Diskretni izvor iz prethodnog zadatka emitirane simbole šalje prema odredištu preko simetričnog
kanala. Vjerovatnost ispravnih prijelaza u kanalu je 0,7. Potrebno je:
skicirati kanalni dijagram
ispisati kanalnu matricu
ispisati matricu združenih vjerovatnosti

PONOVLJENI TEST 4:
1. Diskretni izvor bez memorije emitira simbole iz skupa S = {s0, s1,...,s5}, s vjerojatnostima koje se
odnose kao 1:1:2:2:1:1, respektivno. Potrebno je:
Izračunati entropiju zadanog izvora
Kodirati zadani izvor binarnim kodom koristeći Shannon-Fanov algoritam.

2. Za izvor i kodiranje iz prethodnog zadatka, potrebno je:

provjeriti valjanost Kraftove nejednakosti
izračunati srednju duljinu kodne riječi
izračunati efikasnost kodiranja

TEST 2_A:
1. U jednoj kutiji su dvije bijele i tri crne kuglice, a u drugoj četiri bijele i tri crne kuglice. Ako se slučajno
bira jedna kutija i iz nje izvlači jedna kuglica, naći vjerovatnoću da se izvuče crna kuglica. Smatra se
da su izbori kutija jednako vjerovatni događaji.
TEST 2_B:
Ako je poznato da pri izvlacenju jedne karte iz špila od 52 karte dobijamo kartu crvene boje, naći
vjerovatoću da je izvučena desetka
TEST 2_C:
Iz skupa S={1,2,.....,20}je slučajno izabran jedan broj. Ako je poznato da je izabran broj djeljiv sa 3,
kolika je vjerovatnoća da je izabran paran broj?

TEST 2_D:
U jednoj prodavnici je 95 ispravnih i 5 neispravnih sijalica. U želji da kupi dvije sijalice jedan
građanin je isprobavao jednu po jednu sijalicu. Ako je isprobao samo dvije sijalice, naći vjerovatnoću
da su obje ispravne.

TEST 1_A:
Neka je A⊆B. Uprostiti izraze A∩B, A∪B, A∩B∩C, A∪B∪C

U jednom preduzeću od 100 zaposlenika njih 40 poznaje njemački jezik (skup D), njih 30 poznaje
engleski jezik (skup E), i njih 15 zna oba jezika. Slučajno su izabrana dva zaposlenika iz tog
preduzeća. Kolika je vjerovatnoća da:
Poznaju samo njemački jezik
Poznaju samo engleski jezik
Ne poznaju nijedan jezik
Poznaju bar jedan jezik

TEST 1_B:
Neka su A, B, C tri događaja. Naći izraze za događaje koji se sastoje u tome da se od događaja A,
B, C:
Ostvari samo A
Ostvare se i A i B
Ostvare se sva 3 događaja
Ostvari se bar jedan od tih događaja

U eksperimentu bacanja 2 kockice kolika je vjerovatnoća da se nijednom neće pojaviti par petica?
Kolika je vjerovatnoća da se u 20 bacanja ne pojavi par petica?

S = 36 - prostor elementarnih događaja ima 36 elementarnih događaja

P(2x5)=1/36- vjerovatnoća da će se pojaviti {5, 5}

P(35)=35/36 - vjerovatnoća da se neće pojaviti {5, 5}

P^20=(35/36)^20- vjerovatnoća da se nijednom u 20 ponavljanja neće pojaviti {5, 5}

TEST 1_C:
Iz skupa jednocifrenih brojeva se bira jedan broj. Neka je događaj A “bira se broj djeljiv sa 2”, a
događaj B “bira se broj djeljiv sa 3”. Opisati događaje A i B. Dokazati da vrijedi (▁(A∪B))=▁A∩▁B

AUB={2,3,4,6,8,9} ▁A={1,3,5,7,9} ▁B={1,2,4,5,7,8}

▁((AUB))={1,5,7} ▁A∩▁B={1,5,7}

(▁(A∪B))=▁A∩▁B

TEST 3_C:
Slučajna varijabla ξ je uniformna na intervalu [-a, a]. Odredit varijansu slučajne varijable preko
momenata.

AMIdza©️ , All rights reserved, 2021.