Izvori opasnosti od električne

struje
Mladen Šverko, mag.ing.el.

...električni udar

...zaštita
Djelovanje električne struje na ljudsko tijelo
 Električni udar je patofiziološki efekt koji nastaje prilikom prolaska
struje kroz ljudsko tijelo.
 Električna struja, prolazeći kroz ljudski organizam, djeluje na sljedeće
načine:
 toplinski – pri čemu se tijelo zagrijava, nastaju teške vanjske i unutarnje
opekline
 mehanički – dolazi do grčenja mišića
 kemijski – rastvaranje krvne plazme
 biološki – grčenje mišićnog tkiva, paraliza disanja, utjecaj na živčani sustav
 Posljedice:
 lakše ili teže ozljede
 smrt
 Djelovanje električnih struja različitih jakosti na ljudski organizam:

ruke se teško odvajaju od elektroda, snažni bolovi u

12 – 15 mA
prstima i rukama, bol se može trpjeti 5-10 sekundi
20 – 25 mA paraliza ruku, veoma jaki bolovi, otežano disanje
50 – 80 mA paraliza disanja, početak treperenja srčanih klijetki
80 – 100 mA paraliza disanja, paraliza rada srca
paraliza disanja i rada srca pri djelovanju duljem od 0.1
iznad 3000 mA
sekunde, razaranje tkiva toplinskim djelovanjem struje

 Ovi podaci odnose se na izmjeničnu struju frekvencije 50 Hz od jedne

ruke k drugoj ruci ili od ruke prema nozi.

 Na težinu ozljeđivanja električnom strujom utječu istodobno, jakost

električne struje, trajanje prolaza struje, frekvenciji struje, svojstvima
čovjeka i putanja prolaza struje.
Utjecaj električne struje na ljudski organizam

 Dijagram se odnosi na izmjeničnu struju frekvencije 15 – 100 Hz te za put

struje od lijeve ruke prema objema nogama. Prema IEC TS 60479-1.
 Označena područja:
 AC-1: područje gdje nema reakcije (prag osjetljivosti je 0.5 mA)
 AC-2: nema fiziološki opasnog djelovanja
 AC-3: povećanje krvnog tlaka, opasnost fibrilacije srca postoji, ali je vrlo mala
 AC-4: opasnost fibrilacije srca je vrlo vjerojatna i to:
 AC-4.1: opasnost fibrilacije srca je ispod 5 % vjerojatnosti
 AC-4.2: opasnost fibrilacije srca je ispod 50 % vjerojatnosti
 AC-4.3: opasnost fibrilacije srca je iznad 50 % vjerojatnosti

 Krivulja AC-4.1 predstavlja osnovu za izbor zaštitnih mjera od strujnog

udara. Na osnovi toga možemo zaključiti da je 30 mA najveća struja koja
neće ugroziti čovjeka bez obzira na vrijeme njezina protjecanja
 Struja od 10 mA naziva se otpuštajuća struja jer se kod te jakosti čovjek još
može snagom svojih mišića osloboditi iz strujnog kruga
 Može se reći da su najopasnije struje frekvencije 50-60 Hz. Struje vrlo
visokih frekvencija su praktički bezopasne. Istosmjerna struja je manje
opasna (npr. prag osjetljivosti je 2 mA)
Pružanje prve pomoći
Napon dodira
 Predočavanje granice opasnosti od električne struje pomoću krivulje AC-
4.1 nije najprikladnije za praksu
 Primjereniji kriterij za izvedbu zaštitinih mjera je postavljanje granice
dozvoljenog napona dodira u ovisnosti o dopuštenom vremenu trajanja
dodira
 Poznavajući graničnu jakost struje i impedanciju ljudskog tijela možemo
odrediti dozvoljene napone dodira kao funkciju vremena

 Napon dodira je napon između istodobno dostupnih vodljivih dijelova,

odnosno napon koji čovjek može premostiti svojim tijelom

 Odnos između dozvoljene struje kroz ljudsko tijelo i dozvoljenog napona

dodira nije linearan jer je impedanija ljudskog tijela promjenjiva (sastoji
se od radnih i kapacitivnih otpora)
 Impedancija ljudskog tijela Zt ovisi o:
 vlažnosti kože
 debljini kože
 naponu koji djeluje na ljudsko tijelo
 duljini trajanja prolaza struje kroz tijelo
 jakosti struje
 površini dodira
 Ako kapacitivni dio impedancije zanemarimo slijedi:

R1 Nadomjesni otpori tijela:

R1 - za šake i ruke
R2 - za trup tijela
R2 Rt
R3 – za noge i stopala
Rt – unutrašnji otpor tijela
R3
 Vrlo velik utjecaj na impedanciju tijela imaju vanjski utjecaji, posebice
vlaga i otpor tla. Vanjski utjecaji mogu se svrstati u tri grupe:
 Suhi i vlažni prostori (normalni uvjeti) – stambeni i poslovni prostori
 Mokri prostori (loši uvjeti) – instalacije na otvorenom, gradilišta itd.
 Uvjeti kod potapanja (naročito loši uvjeti) – npr. bazeni

Normalni uvjeti Loši uvjeti

Očekivani napon dodira
UC (V) Zt (Ω) I (mA) t(s) Zt (Ω) I (mA) t(s)

25 - - - 1075 23 ≥5
50 1725 29 ≥5 925 54 0.47
75 1625 46 0.60 825 91 0.30
90 1600 56 0.45 780 115 0.25
110 1535 72 0.36 730 151 0.18
150 1475 102 0.27 660 227 0.10
220 1375 160 0.17 575 383 0.035
280 1370 204 0.12 570 491 0.020
350 1365 256 0.08 565 620 -
 Vrijednosti u tablici odnose se na odrasle osobe i na put struje ruka –
ruka ili ruka – noga, i dodirnu površinu 50 – 100 cm2 te AC struju 50 Hz.
 Grafički prikaz napona dodira (L1-normalni uvjeti, L2-loši uvjeti):

25 𝑉 50 𝑉
 Očekivani napon dodira UC je najviši napon dodira koji se očekuje u
slučaju kvara zanemarive impedancije

 Dozvoljeni napon dodira UL je najveća vrijednost napona dodira koja se

može izdržati neograničeno vrijeme bez štetnih posljedica

 Na osnovi tablice i grafa:

 U normalnim uvjetima je granica opasnog dodirnog napona 50V~
(120V DC)
 U lošim uvjetima je granica opasnog dodirnog napona 25V~ (60V DC)
 Najčešći izvori opasnosti u električnim instalacijama nastaju kao
posljedica previsokog napona dodira uslijed izravnog (direktnog) dodira
vodljivih dijelova električnih instalacija, uređaja, opreme, koji su pod
naponom, ili neizravnog (indirektnog) dodira.

 Vrste opasnosti na električnim instalacijama:

 izravni (direktni) dodir dijelova pod naponom
 neizravni (indirektni) dodir
 previsoki napon dodira ili koraka kao posljedica struje kroz uzemljivač
 opasnost od električnog luka
 inducirani napon
 zaostali naboj
 opasnost zbog približavanja vodičima visokog napona
 opasnost od kratkog spoja
 prijenos potencijala iz mreže visokog napona u mrežu niskog napona
 opasnost od atmosferskih i sklopnih prenapona
 utjecaj električnih i magnetskih polja
Izravni dodir faznog vodiča u TN i TT sustavima
 Dodir faznog vodiča pri uzemljenom zvijezdištu transformatora:

L1
L2
RV
L3
N
(PEN)
Rt

RB Rp
It
 RV - otpor faznog vodiča
 Rt - otpor tijela
 Rp - prijelazni otpor na mjestu stajanja
 RB - otpor pogonskog (radnog) uzemljenja
 I - struja kroz čovjeka
 U električnim instalacijama niskog napona računamo s linijskim
naponom UL = 400 V i faznim naponom Uf = 230 V.
 Otpori RV i RB se, u odnosu na ostale otpore mogu zanemariti pa je
struja kroz čovjeka: 𝑈𝑓
𝐼 𝑡=
𝑅𝑡+ 𝑅𝑝
 Pretpostavimo li za otpor tijela vrijednost otpora od 1000 Ω i za
prijelazni otpor tla Rp = 0, slijedi da je:

230
𝐼 𝑡= =0.230 𝐴=230 𝑚𝐴
1000

 Prijelazni otpor na mjestu stajališta prvenstveno ovisi o izolacijskom

prijelaznom otporu stajališta i vrsti obuće te se kreće u vrlo širokom
rasponu.
Dodir faznog vodiča u IT sustavu
 Kod dodira faznog vodiča u IT sustavu se na prvi pogled čini da strujni
krug nije zatvoren te da kroz čovjeka ne teče struja.
 Vodiči nemaju savršenu izolaciju prema zemlji, R0
 Postoji kapacitet vodiča prema zemlji, C0

L1
L2
RV L3

C0 R0 Rt

RB Rp
It
 Ako pretpostavimo da je izolacijski otpor R0 = ∞, odnosno da uzmemo u
obzir samo kapacitet vodiča, onda se struja može izračunati prema:

√3 ∙ 𝑈𝐿∙ 𝜔 ∙ 𝐶
𝐼 𝑡= [ 𝐴]
√1+ 9∙ 𝜔2 2
∙𝐶 ∙ 𝑅2
𝑡

 gdje je:
 UL – linijski napon [V]
 C – kapacitet vodiča prema zemlji [F]
 Rt – otpor ljudskog tijela [Ω]
 ω – kružna frekvencija [rad/s],
Izravni dodir dvaju aktivnih vodiča
 Kod izravnog dodira dvaju aktivnih vodiča opasnost za čovjeka je znatno
veća i to bez obzira radi li se o uzemljenoj ili izoliranoj mreži

L1
L2
UL
L3
Uf
N
(PEN)

 U oba slučaja struja kroz čovjeka je smrtonosna i iznosi:

𝑈𝑓 230 𝑈 𝐿 400
𝐼 𝑡 1= = =230 𝑚𝐴 𝐼 𝑡2= = =435 𝑚𝐴
𝑅 𝑡 1 1000 𝑅 𝑡 2 920
 Otpor čovjeka je uzet prema preporuci norme IEC479-1
Dodir naprave u kvaru na izolaciji
 Uslijed oštećenja i starenja izolacije metalni dijelovi uređaja mogu doći
pod napon.
 Ako dodirnemo takve dijelove  neizravni dodir
 Napon kvara Ukv je napon između kučišta uređaja i zemlje. Dio tog
napona koji čovjek premosti svojim tijelom zovemo dodirni napon Ud

L1
L2
L3
N
(PEN)
Rt
Ukv
Ud
It
RB Rp
 Ako pretpostavimo najnepovoljniju situaciju ( ), te ako zanemarimo otpore
faznog i neutralnog vodiča, možemo struju kroz čovjeka izračunati prema:

𝑈𝑓
𝐼 𝑡= [ 𝐴]
𝑅 𝑖𝑧 + 𝑅𝑡 + 𝑅𝑝 + 𝑅 𝐵
 gdje je:
 - fazni napon
 - otpor izolacije na mjestu proboja
 - otpor ljudskog tijela
 - prijelazni otpor na mjestu stajališta
 - otpor pogonskog uzemljenja

 Kod trošila na kojima nije izvedena

zaštita od neizravnog dodira, a kučišta
su im došla pod napon, nema nikakve
indikacije o toj pojavi!
Napon dodira i koraka kao posljedica struje kroz
uzemljivač
 U normalnom pogonu kroz uzemljivač ne teče električna struja
 Ako uslijed kvara (ili atmosferskog pražnjenja) kroz uzemljivač poteče
električna struja na njemu će se pojaviti pad napona UZ

𝑈 𝑍 =𝐼 𝑍 ∙ 𝑅 𝐴 [𝑉 ]

 gdje je:
 - napon između uzemljivača i referentne zemlje (napon uzemljivača)
 - struja kroz uzemljivač
 - otpor uzemljivača (otpor uzemljenja)
 Struja kroz uzemljivač teće radijalno u svim smjerovima  oko uzemljivača
se stvara tzv. naponski lijevak.
 Kako takva situacija predstavlja opasnost za čovjeka, definirani su:
 Napon dodira UC je razlika potencijala između dijelova koje čovjek može
premostiti svojim tijelom, s time da udaljenost mora iznositi 1 m.
 Napon koraka UK je razlika potencijala koje čovjek može premostiti svojim
 Najjednostavnija mjera za zaštitu od napona dodira i koraka je
smanjenje otpora uzemljenja.
 Opasnosti previsokih napona dodira i koraka postoje i kod gromobranskih
instalacija ako se za vrijeme prolaska struje groma dodiruju dijelovi
gromobranskih instalacija i ako se stoji u neposrednoj blizini
gromobranskih uzemljivača, jer struje groma podižu potencijal tih
uzemljivača na vrlo visoke iznose.

1m

RA

UK
UZ

UC
Ostali izvori opasnosti – inducirani naponi

 Opasnost od induciranih napona postoji kod rada u blizini

visokonaponskih postrojenja, a posebno kod radova na paralelnim
vodovima visokog napona, kao i u postrojenjima gdje teku električne
struje iznimno velike jakosti.
 Inducirani naponi mogu biti izazvani:
a) elektrostatskim utjecajima
 kapacitivna veza dva elementa
 inducirani napon ovisi o visini napona i međusobnom razmaku
b) elektromagnetskim utjecajima
 oko vodiča protjecanog strujama velikog iznosa formira se
promjenjivo magnetsko polje koje u paralelnom vodiču nekog
drugog strujnog kruga inducira napon
 inducirani napon ovisi o iznosu struje i međusobnom razmaku
 Pojava ovako induciranih napona uočava se na vozilima, cisternama,
dugačkim metalnim ljestvama i dizalicama u blizini postrojenja
visokog napona. Pražnjenje ovih napona preko čovjeka može biti
bolno, te izazvati ozljede.
 Slična opasnost prijeti i kod razvlačenja metalnih užeta i žica u
blizini vosokonaponskog postrojenja ili nadzemnih vodova
 Uklanjanje opasnosti uslijed induciranih napona postižemo
odgovarajućim uzemljivanjem vodiča na mjestu rada.
Ostali izvori opasnosti – zaostali naboj

 Poznato je da će svaki kondenzator, koji je bio priključen na neki napon,

ostati nabijen nakon isključenja napona. Ako je kondenzator bio
priključen na istosmjerni napon, on zadržava približno jednaku vrijednost
napona na koji je bio priključen.
 Kod izmjeničnih napona, zadržani napon na kondenzatoru može imati i
vrijednost veću od efektivne vrijednosti izmjeničnog napona, koji je bio
priključen na kondenzator, ovisno o tome u kojem je trenutku trenutne
vrijednosti izmjeničnog napona nastupilo isključenje.
 Pri pražnjenju kondenzatora ne dolazi do potpunog izbijanja naboja, već
jedan dio čestica dielektrika ostaje i nadalje naelektriziran. Preostali
napon, nakon izbijanja, može iznositi do 10% od iznosa napona prije
izbijanja.
 Prigodom radova na visokonaponskim kabelima, koji su u izvjesnoj mjeri
također kondenzatori, potrebno je uzimati u obzir i ovu pojavu.
 Svaki će se kabel, ako ga nakon izbijanja ostavimo otvorenim,
ponovno nabiti, doduše, na neki manji ali još uvijek opasan napon
koji može prouzročiti ozljeđivanje ljudi.
 Slična pojava događa se i na energetskim transformatorima. Svaki će
transformator nakon isključenja i odvajanja od napona, zadržati neki
napon na svojim stezaljkama. Uzrok tome je što namoti
transformatora međusobno, tvore kondenzator koji ostaje nabijen.
Zbog toga je nužno prije rada provesti izbijanje zaostalog naboja iz
namota.
 Preporučena energija koja, nakon izbijanja ne bi bila opasna za
čovjeka je 350 mJ.
 Eliminiranje opasnosti od zaostalog naboja je relativno jednostavno,
tj. uzemljenje aktivnih vodiča da se električni naboj odvede u
zemlju.
Ostali izvori opasnosti – preskok visokog napona na
postrojenja niskog napona
 U elektroenergetskim postrojenjima postoji i opasnost uslijed prelaska
visokog napona na postrojenja niskog napona.
 Međusobni proboj između visokonaponskog i niskonaponskog namota
transformatora koji napaja niskonaponsku mrežu:

L1
20 kV L2
0.4 kV
L3
N
TS 20/0.4kV (PEN)

 Ako nisu provedene određene zaštitne mjere, može doći do razaranja

postrojenja, požara i povreda osoblja koje u tom trenutku rukuje
električnim uređajima.
Ostali izvori opasnosti – opasnost od približavanja
vodičima visokog napona
 Kod približavanja čovjeka neizoliranim vodičima dijelova postrojenja i
uređaja visokog napona Un > 1 kV (10, 20, 35, 110, 220, 400 kV), na
određenoj kritičnoj udaljenosti jakost električnog polja poprima iznos
veći od probojne čvrstoće zraka kao izolatora, te dolazi do električnog
proboja zraka tj. električna iskra i/ili električni luk kroz vodljivi zrak
zatvore strujni krug vodič – čovjek – zemlja.
 Probojna čvrstoća zraka kao izolatora iznosi EZ = 30 kV/cm (za suhi zrak)
L1
Un > 1kV
L2
L3

RB

ZEMLJA
 Zaštita se zaniva na dopuštenim razmacima između čovjeka i vodiča, tj.
sprječavanju ulaska čovjeka u zonu opasnosti.
Ostali izvori opasnosti – preopterećenja i kratki spojevi
 Svi elementi električnih instalacija (kabeli, uređaji, naprave itd.)
dimenzionirani su tako da mogu trajno izdržati:
 nazivnu struju opterećenja In i nazivni (linijski, fazni) napon U n ,
 a samo kratkotrajno (t < 1 s) struju kratkog spoja I KS i prenapone UPRE (kV)
 Preopterećenje elementa nastaje kada je pogonska struja opterećenja
elementa veća od trajno dozvoljene nazivne struje opterećenja.
 Nastaje zbog:
 uporabe uređaja, naročito motora, preko nazivnih snaga
 opterećenje strujnih krugova s trošilima većih snaga od projektiranih
 Posljedice:
 zagrijavanje vodiča
 oštećenje ili smanjivanje vijeka
trajanja izolacije
 nastanak požara
 opasnost od opeklina
 smanjenje sigurnosti i pouzdanosti opreme
 Kratki spojevi nastaju u električnim instalacijama kada nastane električni
proboj izolacije između faznih vodiča ili između faznih vodiča i
uzemljenih dijelova opreme, a koji su u normalnom pogonu električki
izolirani.
 Smatramo ih jednim od najneugodnijih kvarova električnih instalacija
 Nastaje zbog:
 starenja izolacije
 mehaničko oštećenje izolacije
 djelovanje prenapona
 nepažnjom u radu
 Posljedice:
 velika dinamička i termička naprezanja
 požar
 Zaštita od preopterećenja i kratkih spojeva je ugradnja zaštitnih uređaja
s brzim isključenjem opreme:
 osigurači (rastalni, NH)
 prekidači (AIP)

Ostali izvori opasnosti – opasnost od električnog luka

 Električni luk samostalno je izbijanje u

plinovima i metalnim parama koje nastaje
između dvije elektrode, a odlikuje se vrlo
velikim gustoćama struje i malim naponom
potrebnim za održavanje luka.

 Električni luk nastaje:

 razdvajanjem kratko spojenih elektroda kad kroz njih teče struja (primjerice,
prekidanje strujnog kruga otvaranjem rastavljača ili nekvalitetnim
prekidačem)
 uslijed proboja zraka kao izolatora između vodiča pod naponom i ostalih
dijelova postrojenja, odnosno zemlje.
 Električni luk djeluje vrlo štetno na ljudski organizam zbog isijavanja
ultraljubičastih i infracrvenih zraka, kao i zbog svoje izvanredno visoke
temperature.
 Najčešće ozljede izazvane lukom su opekotine i oštećenja očiju.
Primjenom brojnih zaštitnih mjera, sprječava se nastajanje električnog
luka i njegovo štetno djelovanje.
 Zaštita od električnog luka pri radu sa električnom opremom,
uporabom zaštitnog radnog odjela otpornog na ele. luk:
Ostali izvori opasnosti – opasnost od atmosferskih i
sklopnih prenapona
 Prenapon se općenito definira kao kratkotrajno nastupajući napon
između dva vodiča, ili vodiča i zemlje, koji prelazi najviši dozvoljeni
iznos pogonskog napona.
 Negativni utjecaj prenapona:
 naprazanje izolacije
 može doći do proboja izolacije
 može nastati električni luk
 Prema načinu kako su nastali postoje tri vrste prenapona:
 atmosferski prenaponi (uzrokovani munjom)
 sklopni prenaponi (unutarnji prenaponi)
 prenaponi zbog međudjelovanja različitih instalacija

 Atmosferski prenaponi predstavljaju veliku opasnost kako za električna

postrojenja tako i za ljude koji rade na njima.
 Kod udara groma, golemi električni naboj razdvaja se na mjestu udara
groma u dva putujuća prenaponska vala, koji se velikom brzinom gibaju
duž nadzemnog voda, od mjesta udara groma prema krajevima
nadzemnog voda.
 Ukoliko takav prenaponski val naiđe na oslabljeno mjesto na izolaciji
voda ili postrojenja, izazvat će proboj izolacije.
 Jakost struje groma se kreće u granicama od 5 do 60 kA. U našim
krajevima možemo računati s jakostima od približno 10 kA.
 Od štetnog djelovanja atmosferskog prenapona postrojenja se štite
ispravnim postavljanjem odvodnika prenapona i iskrišta, te zaštitnim
gromobranskim užetima i gromobranskim uzemljenjem.
Ostali izvori opasnosti – utjecaj električnih i magnetskih
polja na čovjeka
 Danas se sve više primjenjuju vrlo visoki naponi, kao što su 380 kV, 500
kV, 750 kV, 1100 kV (UHVDC) za prijenos električne energije. Tako visoki
naponi stvaraju u električnim postrojenjima vrlo jaka električna polja.
 Čovjek u elektromagnetskom polju dalekovoda:

⃗
𝐸 ⃗
𝐻
 Električna polja ispod vodova visokih napona imaju sljedeće
vrijednosti:

Napon vodova (kV) 110 220 380 750

Jakost polja (kV/m) 1..2 3..6 6..8 10..13

 Kroz vodiče visokonaponskih nadzemnih vodova teku izmjenične struje

koje proizvode izmjenična magnetska polja jakosti do 0,2 mT

 Znanost do danas nije dala definitivan odgovor u

kojoj mjeri jaka električka polja i uz koje
vrijeme trajanja štetno djeluju na ljude.
 Što se tiče djelovanja magnetskih polja na
zdravlje ljudi, čovjek je kod kuće daleko više
izložen djelovanju tih polja nego elektromonter
pri radovima ispod nadzemnih vodova. Primjer:
električni štednjak stvara magnetsko polje
približne jakosti 1 mT, sušilo za kosu 2,5 mT, a
ispod visokonaponskih nadzemnih vodova rijetko
će jakost polja dosegnuti vrijednost 0,2 mT.
 Opći zaključak je da treba, prema mogućnostima, izbjegavati
nepotrebna izlaganja ovim poljima, te primjenjivati razumne mjere
zaštite.
 U cilju preventivne zaštite ljudi od eventualnog štetnog dugotrajnog
izlaganja električnim i magnetskim poljima Međunarodna udruga za
zaštitu od zračenja (IRPA/ICNIRP) u svojim preporukama predlaže
dopuštene granične vrijednosti jakosti električnih i magnetskih polja.
 Izvor: https
://www.icnirp.org/en/frequencies/low-frequency/index.html
Domaća zadaća
1. Koliko iznosi granica opasnog dodirnog napona u izmjeničnom i
istosmjernom sustavu (pri normalnim i lošim uvjetima) ?
2. Nabrojite vrste opasnosti koje nam prijete od električnih instalacija
te mreža niskog i visokog napona. Koje su opasnosti najčešće ?
3. Prikažite skicu izravnog dodira faznog vodiča u TT ili TN sustavu te
označite putanju struje kroz čovjeka. O čemu ovisi jakost struje kroz
čovjeka ?
4. Prikažite potencijal uzemljivača kroz koji teče električna struja.
Definirajte napon uzemljivača, dodira i koraka.
5. Potražite na Internet stranici međunarodne udruge za zaštitu od
zračenja ICNIRP, preporuke za dopuštene granične vrijednosti jakosti
električnih i magnetskih polja (za niske frekvencije).
Preporučena literatura:
1. Vladimir Rodeš, Električne instalacije, za 2.i 3. razred
srednjih škola 1. i 2. dio, Varaždin 2005.g.,
Elektrostrojarska škola Varaždin
2. Vjekoslav Srb, Električne instalacije i niskonaponske
mreže, Školska knjiga Zagreb
3. Egon Mileusnić, Ispitivanja električnih instalacija niskog
napona, ZIRS, Zagreb