1.

UVOD
 2. Uvodni dio o energiji obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Život na Zemlji nastao je i opstao milijunima godina zahvaljujući povoljnim klimatskim

prilikama. Klima se može promatrati kao obnovljivi resurs kojemu je energetska komponenta
energija sunca, a materijalna komponenta su oceani kao rezervoari za vodu. Energija sunca
potiče kruženje vode na Zemlji i time omogućava život. Tamo gdje nema vode nema ni
kvalitetnog života, npr. u pustinjama. Klimatske promjene na zemlji dostigle su takav nivo da
možemo govoriti o klimatskoj krizi. Vizija izlaska iz te krize je vrlo jasna i to je povratak na
manje štetne izvore energije. Međutim, lobiji koji zagovaraju daljnju upotrebu fosilnih goriva
i nuklearne energije daleko su premoćni na tržištu
energije i trenutno nema nikakvih naznaka
usporavanja potrošnje "prljavih" izvora energije.
Takav pristup mogao bi u budućnosti znatno
promijeniti klimu, a time bi život klimatski
osjetljivih biljaka i životinja bio ugrožen. Budući da
sve vrste žive u prirodnoj ravnoteži to bi utjecalo na
cijeli biološki sustav Zemlje. Da bi se izbjegla
takva budućnost Zemlje, neke države počele su
poticati programe štednje energije i prelazak na
"čiste" izvore energije. Globalno gledano za sada
nema velikog napretka u tome jer je količina
energije dobivena na taj način zanemariva prema
energiji dobivenoj od fosilnih goriva i nuklearnih
elektrana.

Na slici 1 prikazana je svjetska potrošnja energije Slika 1. Na slici je prikazana svjetska

od 1900. do 1997. godine. Na slici se primjećuje da potrošnja energije od 1900 - 2000.
se u prvoj polovici 20. stoljeća potrošnja energije Vidljivo je da se potrošnja energije
udvostručila, a nakon toga dolazi do znatnog povećala deset puta.
povećanja potrošnje energije u drugoj polovici
stoljeća. Ukupno se potrošnja energije povećala
deset puta u odnosu na početak stoljeća. Glavni izvori energije u dvadesetom stoljeću su
neobnovljivi izvori energije. To su:

 ugljen
 nafta
 prirodni plin
 nuklearna energija

Ugljen, nafta i prirodni plin nazivaju se još i fosilna goriva. Dva osnovna problema kod
neobnovljivih izvora energije su da ih ima u ograničenim količinama i da onečišćuju okoliš.
Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina CO2 koji je staklenični plin.
Najvjerojatnije je zbog toga došlo do globalnog porasta temperature na Zemlji. Nuklearna
goriva nisu opasna za atmosferu, ali tvari nastale kod nuklearne reakcije ostaju radioaktivne
još godinama i trebaju biti uskladištene u posebnim prostorijama. Kod obnovljivih izvora
energije nema takvih problema. Najznačajniji obnovljivi izvori energije su:

 energija vjetra
 energija sunca
 bioenergija
  energija vode

Obnovljivi izvori energije ne zagađuju okoliš u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, ali nisu ni oni
svi potpuno čisti. To se poglavito odnosi na energiju dobivenu iz biomase koja kao i fosilna
goriva prilikom sagorijevanja ispušta CO2. Ako izuzmemo energiju vode glavni problemi kod
obnovljivih izvora su cijena i mala količina dobivene energije. Potencijali obnovljivih izvora
energije su golemi, ali trenutna tehnološka razvijenost ne dopušta nam oslanjanje samo na
njih.

2. 1. Efekt staklenika (Greenhouse Effect)

Na slici desno prikazan je

efekt staklenika. Dio
reflektiranog sunčeva
zračenja se apsorbira u
stakleničnim plinovima
(CO2, N2O, CH4, HFC, PFC,
SF6) i taj efekt osigurava da
temperatura na Zemlji bude
takva kakva je. Da nema
efekta staklenika
temperatura na Zemlji bila
bi 30 °C niža. Budući da se
koncentracija ugljičnog
dioksida povećala tijekom
zadnjeg stoljeća efekt
staklenika je sve izraženiji. Slika 2. Budući da ljudi u atmosferu otpuštaju velike količine
Posljedica toga je globalno ugljičnog dioksida efekt staklenika na Zemlji sve je izraženiji.
povećanje prosječne Mnogi znanstvenici vjeruju da je to uzrok globalnog
temperature. Posljedice povećanja temperature.
globalnog zatopljenja su
topljenje polarnih kapa, dizanje razine mora, utjecaj na poljoprivredu i slično. Glavni izvori
CO2 su sagorijevanje drva i biomase, deforestacija i sagorijevanje fosilnih goriva. Da bi se
smanjila emisija CO2 u atmosferu 1997. godine donesen je Kyoto protokol. Tim protokolom
se zemlje potpisnice obvezuju sudjelovati u smanjenju emisije CO 2 u atmosferu. Za svaku
zemlju je zadan postotak smanjenja emisije CO2, a odnosi se na smanjenje do 2012. u odnosu
na 1990. godinu. Prosječno planirano smanjenje do 2012. godine je 5.2%. Do sada je 97
zemalja ratificiralo Kyoto protokol, koje sudjeluju u samo 37% ukupno planiranog smanjenja
emisija. Glavni problemi kod Kyoto protokola su da nije opće prihvaćen (SAD) i veliki
troškovi zamjene trenutnih "prljavih" izvora energije "čistim" izvorima energije. Pod "prljavi"
izvori energije misli se na spaljivanje biomase i na fosilna goriva, dok su "čisti" izvori
energije nuklearne elektrane i obnovljivi izvori bez biomase. Hrvatska je potpisala Kyoto
protokol 1999. godine, ali ga nije još ratificirala u saboru. Po Kyoto protokolu Hrvatska bi
trebala smanjiti emisiju CO2 u atmosferu za 5% do 2012. godine.
 2. 2. Trenutni odnos izvora energije

Glavni izvor energije za pokrivanje trenutnih potreba čovječanstva su fosilna goriva koja daju
85-90% energije. Nafta je najznačajnija sa 35%, a ugljen i prirodni plin su podjednako
zastupljeni. Gotovo 8% energije dobiva se iz nuklearnih elektrana, a tek 3.3% energije dolazi
od obnovljivih izvora. Ogromna većina energije dobivene iz obnovljivih resursa odnosi se na
energiju vode. Ostali obnovljivi izvori energije su trenutno energetski zanemarivi. Budući da
ćemo u budućnosti morati podmiriti sve svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora
energije, moramo izmisliti neki način kako pretvoriti obnovljive resurse u korisnu energiju.
Glavno ograničenje u tome su skupa i dugotrajna istraživanja, a većina primjena svodi se na
proizvodnju električne energije. Cijenu istraživanja povećava i raznolikost obnovljivih izvora
energije.

3. Šta su to i koji su to obnovljivi izvori energije?

Obnovljivi izvori energije, ne uključujući hidroenergiju, daju manje od 1% ukupno potrebne

energije. Taj udio u budućnosti treba znatno povećati jer neobnovljivih izvora energije ima
sve manje, a i njihov štetni utjecaj sve je izraženiji u zadnjih nekoliko desetljeća. Sunce
isporučuje Zemlji 15 tisuća puta više energije nego što čovječanstvo u sadašnjoj fazi uspijeva
potrošiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi
izvori mogu i moraju početi bolje iskorištavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon
fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase)
važan je zbog nekoliko razloga:

 obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije

ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO 2 u atmosferu je
politika Europske unije, pa se može očekivati da će i Hrvatska morati prihvatiti
tu politiku.
 povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku održivost
sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način
da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije.
 očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju.

Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i

sunčeva energija, su ekonomski konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potražnji na
tržištu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasične izvore energije. Proces
prihvaćanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmiče za malo. Glavni
problem za instalaciju novih postrojenja je početna cijena. To diže cijenu dobivene energije u
prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno
dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je
ekološke osviještenosti stanovništva, koje usprkos početnoj ekonomskoj neisplativosti
instalira postrojenja za proizvodnju "čiste" energije. Europska zajednica ima strategiju
udvostručavanja upotrebe obnovljivih izvora energije od 2003. do 2010. godine. To znači da
bi se ukupni udio obnovljivih izvora energije povećao sa sadašnjih 6% na 12% 2010. godine.
Taj plan sadrži niz mjera kojima bi se potaknule privatne investicije u objekte za pretvorbu
obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju (najvećim djelom u električnu energiju).
Zbog trenutne financijske krize u kojoj su se našle najveće države u Europskoj uniji,
vjerojatno je da plan neće biti proveden u potpunosti.

Najzanimljiviji obnovljivi izvori energije (energija vjetra, energija Sunca, energija vode i
bioenergija) objašnjeni su na posebnim stranicama, a manje interesantne obnovljive izvore
opisat ću u nastavku. Sunčeva radijacija glavni je pokretač većine obnovljivih izvora energije,
ali ima i nekoliko izvora koji ne potječu od nje. To su geotermalna energija i energija koju
možemo dobiti od plime i oseke.

3. 1 Energija vjetra (Wind energy)

Iskorištavanje energije vjetra je najbrže

rastući segment proizvodnje energije iz
obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko
godina turbine na vjetar znatno su
poboljšane. Najbolji primjer je
njemačko tržište turbina na kojemu se
prosječna snaga od 470 kW 1995.
godine povećala na 1280 kW 2001.
godine. Ovo povećanje snage postiglo
se odgovarajućim povećavanjem
veličine turbina gonjenih vjetrom.
Trenutno su u razvoju turbine koje će
moći generirati snagu između 3 i 5
Slika 3. Trend rasta proizvodnje energije iz vjetra i MW. Neki proizvođači već su
usporedba s ciljem Europske unije do 2010. predstavili svoje prototipove u tom
godine. Zadani cilj će vjerojatno biti premašen za razredu snage (njemačka tvrtka Enercon
oko 100%. trebala bi proizvesti turbinu snage 4.5
MW). U nastavku teksta upotrebljavat
ću izraz vjetrenjača zbog raširenosti tog
izraza kod nas. Još se koriste izrazi vjetroelektrana, vjetrogenerator, električne turbine na
vjetar i slično. Na slici prikazana je usporedba plana Europske unije sa trenutnim stanjem
proizvodnje energije iz vjetra. Prema sadašnjim pokazateljima plan će biti ostvaren, čak će
biti premašen za pola. Vrijednosti na slici su u megavatima (MW) i iz toga se vidi da je
ukupna proizvedena energija zanemariva prema energiji dobivenoj iz neobnovljivih izvora
energije. Zbog početne ekonomske neisplativosti i nestalnosti vjetra, instalacija vjetrenjača je
privilegija koju si mogu priuštiti samo bogate zemlje. Trenutno je cijena vjetrenjače veća od
cijene termoelektrane po MW instalirane snage (vjetrenjača košta oko 1000 €/kW instalirane
snage, a termoelektrana 700 €/kW), ali razvojem tehnologije ta razlika sve je manja. Ukupna
potrošnja energije u svijetu procijenjena je na oko 410x10 15 (kvadrilijuna Btu) u 2000. godini,
što iznosi 1.2x1014 kWh godišnje. Ukupno instalirana snaga vjetroelektrana do konca 2000.
godine predviđena je na 17415 MW s prosječnim godišnjim radom elektrana od 2 500 sati, što
daje 0.044x109 kWh godišnje raspoložive količine energije. Dakle, udio energije vjerta u
ukupnoj potrošnji energije je vrlo mali.
 3.2 Energija vode (Hidropower, hydroelectric power)

Energija vode (hidroenergija) je

najznačajniji obnovljivi izvor energije, a
ujedno i jedini koji je ekonomski
konkurentan fosilnim gorivima i
nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak
godina proizvodnja energije u
hidroelektranama je utrostručena, ali je
time udio hidroenergije povećan za samo
50% (sa 2.2% na 3.3%). U nuklearnim
elektranama u istom je razdoblju
proizvodnja povećana gotovo sto puta, a
udio 80 puta. To je zbog toga jer
korištenje hidroenergije ima svoja
Slika 4. Hidroelektrana Itaipu. Da bi se poništio
ograničenja. Ne može se koristiti posvuda
utjecaj oscilacije protoka vode na rijekama se
jer podrazumijeva obilje brzo tekuće
grade ogromne brane. Zbog toga se mijenja
vode, a poželjno je i da je ima dovoljno
biološka slika krajolika.
cijele godine, jer se električna struja ne
može jeftino uskladištiti. Da bi se
poništio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže
cijenu cijele elektrane, a i diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina
podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet, pa prema tome hidroenergija
nije sasvim bezopasna za okoliš. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa,
a u zadnje vrijeme i zaštita od terorističkog čina. Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 %
svjetskog hidroenergetskog potencijala. Većina neiskorištenog potencijala nalazi se u
nerazvijenim zemljama, što je povoljno jer se u njima očekuje znatan porast potrošnje
energije. Najveći projekti, planirani ili započeti, odnose se na Kinu, Indiju, Maleziju,
Vijetnam, Brazil, Peru... Rastuća potreba za energijom pri tome često preteže nad brigom o
utjecajima na okoliš, a dimenzije nekih zahvata nameću dojam da je njihovo izvođenje ne
samo stvar energije nego i prestiža.

3.2.1 Tipovi hidroelektrana (hydroelectric, hydroelectric power plants)

Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protočne, akumulacijske (Hydroelectric Dam) i

reverzibilne (Pumped-storage Plants) hidroelektrane. Po definiciji protočne hidroelektrane su
one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija može isprazniti za manje od
dva sata rada kod nazivne snage. To znači da se kinetička energija vode koristi skoro direktno
za pokretanje turbina. Takve hidroelektrane je najjednostavnije izvesti, ali su vrlo ovisne o
trenutnom protoku vode. Prednost takve izvedbe je vrlo mali utjecaj na okoliš i nema dizanja
razine podzemnih voda. Na slici desno prikazan je princip akumulacijske hidroelektrane
(pribranske). Glavni dijelovi takve elektrane su akumulacija, brana, zahvat, gravitacijski
dovod, vodna komora, zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica i odvod vode. Postoje
dvije izvedbe akumulacijskih hidroelektrana: pribranska i derivacijska. Pribranska se nalazi
ispod same brane, a derivacijska je smještena puno niže od brane i cjevovodima je spojena na
akumulaciju. Akumulacijske hidroelektrane su najčešći način dobivanja električne energije iz
energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za
funkcioniranje elektrane. U tom slučaju se brana mora zatvoriti i potrebno je održavati bar
razinu vode koja je biološki minimum. Veliki problem je i dizanje razine podzemnih voda.
Potrošnja električne energije ovisi o dobu dana, danu u tjednu, godišnjem dobu itd. U
ponedjeljak je špica potrošnje, ali je vrlo velika potrošnja i u svim ostalim radnim danima.
Vikendom obično pada potrošnja električne energije. Za popunjavanje dnevnih špica
potrošnje grade se reverzibilne hidroelektrane. Ove hidroelektrane slične su derivacijskim, ali
protok vode je u oba smjera kroz derivacijski kanal. Kad je potrošnja energije mala voda se
pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obično radi noću, jer je tada potrošnja
energije najmanja. Danju se prebacuje na proizvodnju električne energije i tada se prazni
gornja akumulacija.

4. Energija vjetra

Njemačka je trenutni lider u

proizvodnji električne energije iz
vjetra sa 8750 MW, a to je više od
jedne trećine ukupno instalirane
snage vjetrenjača u svijetu. Toliko
instaliranih vjetrenjača u Njemačkoj
rezultat je politike njemačke vlade
koja poticajnim mjerama pomaže
instalaciju novih kapaciteta. Zbog
toga u 2001. godini ukupno
instalirana snaga povećala se za
43.7%. U Španjolskoj, Danskoj i
Italiji također raste instalirani
kapacitet. Od sveukupne proizvodnje
električne energije Danska dobiva
14% od vjetra i dalje ubrzanim Slika 5.Trenutni trend instaliranja elektrana na vjetar
tempom gradi nove kapacitete. i procjena do 2005. godine. Velika je vjerojatnost da
Namjera Danske je da takvim se neće ostvariti procijenjena snaga zbog ekonomske
pristupom do 2030. godine 50% krize.
energetskih potreba kućanstava
zadovolji iskorištavanjem energije vjetra. U SAD-u je trenutno instalirano 6.374 MW
vjetrenjača. Tako mala instalirana snaga u gospodarski najjačoj zemlji svijeta rezultat je
tradicionalnog američkog oslanjanja na fosilna goriva. U Hrvatskoj za sad nema većih dosega
na tom području. Studije su pokazale da kod nas instaliranje generatora na vjetar ne bi bilo
isplativo čak ni na nekim otocima gdje vjetar puše skoro cijelu godinu. Unatoč tome gradi se
polje vjetrenjača na otoku Pagu. Naizgled, pozicija je idealna za vjetrenjače jer većina ljudi
odmah pomisli na senjsku buru u podvelebitskom kanalu. Ali ta bura koja katkad puše i preko
150 km/h nije dobra za generiranje struje jer takav vjetar može jedino razbiti vjetrenjaču.
Povoljan vjetar je onaj koji je umjeren i stalan, a takav je npr. maestral koji puše ljeti s mora
prema kopnu.
 4.1 Nastanak vjetra
i principi iskorištavanja

Energija vjetra je
transformirani oblik
sunčeve energije. Sunce
neravnomjerno zagrijava
različite dijelove Zemlje i to
rezultira različitim
tlakovima zraka, a vjetar
nastaje zbog težnje za
izjednačavanjem tlakova
zraka. Postoje dijelovi
Zemlje na kojima pušu Slika 6. Princip pretvorbe i način priključivanja vjetrenjače na
takozvani stalni (planetarni) električnu mrežu. Moguća primjena je da se energija dobivena
vjetrovi i na tim područjima iz vjetra koristi kao sekundarni izvor energije za kućanstvo.
je iskorištavanje energije
vjetra najisplativije. Dobre
pozicije su obale oceana i pučina mora. Pučina se ističe kao najbolja pozicija zbog stalnosti
vjetrova, ali cijene instalacije i transporta energije koče takvu eksploataciju. Kod pretvorbe
kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se
samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. Albert Betz, njemački fizičar dao je još davne
1919. godine zakon energije vjetra, a koji je publiciran 1926. godine u knjizi “Wind-Energie”.
Njime je dan kvalitativni aspekt znanja iz mogućnosti iskorištavanja energije vjetra i turbina
na vjetar. Njegov zakon kaže da možemo pretvoriti manje od 16/27 ili 59% kinetičke energije
vjetra u mehaničku energiju pomoću turbine na vjetar. 59% je teoretski maksimum, a u praksi
se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra.

Kao dobre strane iskorištavanja energije vjetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja,
nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje
i promjenjivost brzine vjetra (ne može se garantirati isporučivanje energije). Za domaćinstva
vrlo su interesantne male vjetrenjače snage do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti
kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim područjima. Kad se
koriste kao primarni izvor energije nužno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se
energija sprema kad se generira više od potrošnje. 1
 5. Stanje i perspektiva zelene industrije u Bosni i Hrecegovini sa
aspekta masovnijeg iskorištavanja dostupnih obnovljivih izvora
energije

Korištenje obnovljivih izvora energije u BiH ostaje uglavnom na nivou eksploatacije

hidroenergije. Zakoni afirmišu korištenje obnovljivih izvora, ali se zbog lošeg standarda ne
mogu izdvojiti sredstva za podsticaj.

Slika 7. Iskorištavanje energije vjetra

Entitetski zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije, u čijoj izradi su sudjelovali i

eksperti međunarodne zajednice, umnogome će pojednostaviti dosadašnje komplikovane
administrativne i tehničke procedure u sektoru korištenja obnovljivih izvora energije.
Novi zakon je u potpunosti otvorio mogućnost za korištenje novih tehnologija za dobijanje
obnovljivih izvora energije. Korištena su sva negativna i pozitivna iskustva razvijenih zemalja
Evropske unije, pogotovo Njemačke. Zakon je koncipiran tako da Federacija BiH ispuni svoj
dio obaveza koje BiH ima po pitanju korištenja obnovljivih izvora energije.
5.1 Hidroelektrane kao zamajac razvoja
Razvojem i uvođenjem novih tehnologija danas se mjeri napredak i ekonomska moć zemalja
u Evropi i svijetu. Kako BiH spada u red nerazvijenih zemalja, koje nemaju sredstava za veće
investicije u nove i prilično skupe tehnologije, njenu energetsku strategiju, ali i
subvencionisanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, diktiraće raspoloženje inostranih
investitora.
Subvencije će biti usklađene sa cijenom tehnologija i finansijskim mogućnostima. Bosna i
Hercegovina ne može povećavati cijene struje kao razvijene zemlje EU. To standard bh.
građana, ali ni ovdašnje industrije, ne bi mogao izdržati. Treba koristiti one kapacitete koji
pružaju kvalitetne investicije i povrat sredstava, a to su u prvom redu hidroelektrane.

Slika 8. Iskorištavanje energije vjetra

Resorno federalno ministarstvo će u prvom kvartalu naredne godine (2014) raspisati javni
poziv investitorima za izgradnju hidroenergetskih objekata ukupnog kapaciteta od oko 400
megavata (MW). Za sve one koji su se nadali da će novim i savremenim zakonom, urađenim
u saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice, tehnologije poput geotermalnih,
solarnih i vjetroelekrana, ali i iskorištavanja biomase, u budućem razvoju energetskog sektora
u BiH imati značajniju ulogu, zakonski akti i planovi resornih ministarstava su razočaravajući.
BiH je po korištenju obnovljivih izvora još na samom početku. Predstavnici vlasti se u tom
sektoru žele fokusirati na dobijanje energije iz velikih hidroelektrana koje se ne ubrajaju u
obnovljive izvore energije.

5.2 Nijemci investiraju u vjetroelektrane

Najbolji izgled za razvoj obnovljivih izvora, pored hidroelektrana, imaju vjetroenergetski
parkovi. Njemačka razvojna banka je do sada finansijski podržala projekte rekonstrukcije
zastarjelih postrojenja i izgradnje novih hidroelenergetskih projekata, ali i izgradnju dva parka
vjetrenjača u BiH.
Ministarstvo sa Njemačkom razvojnom bankom ima izvrsne odnose i ona je dala značajan
doprinos rekonstrukciji i izgradnji energetskih postrojenja u BiH. Ovdje se prije svega misli
na izgradnju HE „Unac“, HE „Kosteli“ te nekih drugih, kao i izgradnju crpne HE „Vrilo“, ali i
izgradnju vjetroparkova “Mesihovina” i “Podveležje”, koje grade dvije federalne
elekroprivrede.
Ispitivanja energetskih potencijala vjetra su pokazala da u BiH postoje jako dobri prostorni i
energetski kapaciteti od oko 1.200 MW snage. Firma „Energy 3“, zajedno sa danskim
strateškim partnerom „European Energy“, stoji iza projekta izgradnje jednog vjetroparka u
Podveležju.

Vjetroenergetski kapaciteti u BiH zahvataju čitav južni dio zemlje i protežu se skoro do grada
Bihaća. U BiH postoji oko 50 boljih i potpuno isplativih projekata u ovom sektoru. Na
lokalitetu Podveležja postoje dva aktivna projekta i oni spadaju u gornji nivo
vjetroenergetskih projekata i ekonomske izvodljivosti. Konačno se treba riješiti predrasuda da
je vjetroenergija skupa. To nije tačno i energija bi mogla poskupiti samo za oko 2,5%.
Dinamika kojom se do sada odvija ovaj projekat, vjetroelektrane u Podveležju bi mogle biti
puštene u pogon najkasnije za dvije godine. Naravno ona će zavisiti i od podzakonskih akata,
koja mogu biti i vjetar u leđa, ali i ograničavajući faktor.

5.3 Ostale tehnologije na čekanju

U BiH je izgrađeno i nekoliko manjih solarnih elektrana kapaciteta 1,5-2 MW, ali je struja
dobijena na ovaj način još uvijek skupa za bh. energetsko tržište. Ostale tehnologije, kao što
su proizvodnja energije iz biomase i geotermalnih izvora, moraće sačekati neka bolja
vremena, jer za njihov razvoj ne postoji dovoljno podsticajnih sredstava.
Kada je pokrenuta inicijativa za proizvodnju solarne energije uz subvencioniranje na teritoriji
Tuzlanskog kantona se prijavio veliki broj zainteresovanih firmi. Pojavio se i veliki broj firmi
koje su nudile opremu. Kočnica razvoju takvih projekata bio je manjak sredstava za podsticaj.
U Tuzli su, s obzirom na veliko zagađenje zraka, potrebni ovakvi tipovi proizvodnje čiste
energije. 2
 6. ZAKLJUČAK

U biti iz navedenog možemo uočiti da je razvijeni svijet prepoznao obnovljive izvore nergije
kao osnovu za uvođenje zelene industrije na svom tlu. Prepoznati ne znači samo uočiti i
teorijski razraditi, oni su je prepoznali na način da su je i praktično sproveli tako što su je
kvalitetno prezentovali da bi mogli dobiti dovoljne investicije za ovako skupe projekte.
Samim uvođenjem zelene industrije raste i zelena ekonomija, fosilna goriva kao izvor energije
su odavno „out“, a zeleno je opet „in“.

Stanje u Bosni i Hercegovini iz priloženog je takvo da moramo iskoristiti ono što imamo, naš
potencijal se bazira isključivo na iskorištavanju vode i vjetra kao temelja za zelenu industriju.
Nismo u stanju da biramo s obzirom da smo tek na početku i jako smo „zeleni“ u smislu
iskustva. Potencijal definitivno imamo, Bosna i Hercegovina je definitvno jedan od prirodno
bogatijih zemalja, međutim, sve je do volje vladajućih struktura. Strani investitori za zelenu
industriju postoje, potencijal imamo još nam fali jedna karika u lancu da se konačno krene sa
ozelenjavanjem industrije u Bosni i Hercegovini.
IZVORI INFORMACIJA

1. http://ekologija.ba/
2. http://www.dw.de