Medicinski fakultet Novi Sad

Seminarski rad
Zdravstveno-vaspitni program

Tema: Prevencija gojaznosti kod odraslih

Studenti:

 Sara Milosević
 Nemanja Marković
 Nemanja Milojković

1
Medicinski fakultet Novi Sad

Sadržaj
Prevencija gojaznosti kod odraslih
Uvod

 Gojaznost
Ciljevi: Lečenje gojaznosti
 Lečenje dijetom
 Fizička aktivnost
 Lečenje lekovima

 Kombinovano lečenje
 Psihoterapija

Mere i aktivnosti:
 Deset ključnik koraka u prevenciji i liječenju prekomjerne tjelesne mase

Evaluacija

2
Medicinski fakultet Novi Sad

UVOD
,,G

ojaznost je hronično oboljenje, odnosno poremećaj metabolizma koji nastaje kao rezultat prekomernog
nakupljanja masti (preko 30% kod žena, odnosno preko 25% kod muškaraca) u čovekovom organizmu.“

Osobe koje imaju uvećanu telesnu masu, odnosno „višak kilograma“ ili gojaznost, nisu samo pod
estetskim faktorima rizika kao što su promenjen izgled i struktura tela, već i otežano kretanje i fizička
aktivnost praćena bolovima u zglobovima, brže zamaranje u toku rada, porast krvnog pritiska, pojava
ateroskleroze, povećan rizik od nastanka srčanog i moždanog udara, pojava Diabetes Mellitus-a tip 2,
povećan rizik za nastanak zapaljenja žučne kese i pojavu malignih bolesti.“ 2

Posebno zabrinjava to što se gojaznost sve češće javlja u dečijem uzrastu i adolescenciji, te što se u toku
poslednjih nekoliko decenija procenat obolelih i umrlih od ove hronične bolesti povećao.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi prisustvo gojaznosti određuje se pomoću indeksa tjelesne mase (epgl.
VMI - Vody Mass Index) izraženog kao odnos tjelesne težine u kilogramima i kvadrata tjelesne visine
izražene u metrima (VMI = kg/m2). Drugi kriterijum za utvrđivanje gojaznosti, koji se rjeđe koristi, je
obim struka koji služi za procjenu centralne ili abdominalne ili visceralne gojaznosti.

3
Medicinski fakultet Novi Sad

Lečenje gojaznosti
Postoji nekoliko različitih vrsta učinkovitog liječenja i kontrole tjelesne težine, među kojima su liječenje
dijetom, fizička aktivnost, bihevioralno liječenje, liječenje lijekovima, kombinirano liječenje i kirurški
zahvati.

Smanjenje tjelesne težine za oko 5-10% pokazalo se dobrim za zdravlje u smislu smanjenja brojnih
faktora rizika vezanih uz Gojaznost. Preporuke za liječenje sada se usredotočuju na smanjenje težine od
5-10% uz dugoročno održavanje postignute težine.

Lečenje dijetom
 Lečenje dijetom podrazumeva prilagođavanje načina prehrane radi smanjenja unosa kalorija.
 Umereno smanjenje unosa kalorija presudno je za postupan, ali stalan gubitak težine, što je
važno i za održavanje smanjene težine.
 Strategije lečenja dijetom obuhvaćaju upoznavanje s kalorijskom vrijednošću pojedinih
namirnica, sastavom hrane (masti, ugljikohidrati i bjelančevine), čitanjem nutricionističkih
preporuka, kupnjom određenih vrsta namirnica i načinima pripreme hrane.
 Pojedine dijete oslanjaju se na mali unos kalorija, vrlo mali unos kalorija ili mali unos masti.

Fizička aktivnost
 Veruje se da smanjene dnevne aktivnosti vezane uz rad, prijevoz i kućne poslove
pridonose velikom postotku osoba s prekomernom težinom.
 U svrhu gubitka težine preporučuje se umerena fizička aktivnost koja će se razviti do
razine od 30 ili više minuta dnevno, po mogućnosti svaki dan u nedelji.
 Fizička se aktivnost navodi kao ključni deo održavanja smanjene težine.
 Abdominalne masne naslage, a u pojedinim slučajevima i opseg struka, mogu se umereno
smanjiti tjelesnom aktivnošću.
 Strategija fizičke aktivnosti obuhvata primeenu aerobnih vježbi (poput aerobnog plesa,
brzog hodanja, trčanja, vožnje bicikla i plivanja), koje počinju polako i čiji se intenzitet
postupno povećava, te odabir ugodnih aktivnosti koje se mogu uklopiti u svakodnevnu
rutinu

Liječenje lijekovima
 Lečenje lekovima preporučuje se u osoba s indeksom tjelesne mase (ITM) > 30 ili ITM-om > 27 s
dva ili više zdravstvena poremećaja vezana uz Gojaznost.
 Lečenje lekovima treba kombinovati s odgovarajućim promjenama životnih navika
 Lečenje lekovima može se primjenjivati i radi smanjenja težine i radi njenog održavanja.
 Potrebna je redovna medicinska kontrola bolesnika kako bi se utvrdila učinkovitost i sigurnost
primene lijeka.
 Postoje dva leka za smanjenje težine koje je odobrila američka agencija Food and Drug
Administration (FDA): orlistat (Xenical) i sibutramin (Reductil).
 Orlistat smanjuje apsorpciju masti iz hrane za 30%

4
Medicinski fakultet Novi Sad

 Sibutramin djeluje putem centralnog živčanog sustava izazivajući osjećaj sitosti

Kombinovano lečenje
 Smatra se da kombinacija dijete (sa smanjenim unosom kalorija) i povećane fizićke
aktivnosti dovodi do većeg smanjenja težine nego sama dijeta ili sama fizičke aktivnost.
 Kombinacija bihevioralnog lečenja i lečenja lekovima takođe je učinkovita u lečenju
Gojaznosti.
 Postoje naznake da lečenje lekovima potpomaže pridržavanje posebnih načina prehrane
(s malim unosom masti i kalorija) te da može olakšati održavanje smanjene težine.

Psihoterapija
 U savremenom društvu problem gojaznosti je jako prisutan, a stigma koja prati gojazne osobe
jako izražena. Preterana težina sa sobom nosi mnogo patnje, kako u socijalnom tako i u
psihološkom smislu, pre svega zbog opšteprihvaćenog stava da je mršavljenje isključivo stvar
samokontrole. Usled toga gojazne osobe bivaju izložene diskriminaciji i jako često ih prate
predrasude.

 Odmah je potrebno naglasiti da u psihoterapiji osoba koje imaju problem sa viškom kilograma
osnovni cilj nije mršavljenje, već otkrivanje uzroka gojaznosti. Ono što je značajan terapijski
ishod jeste razvijanje osećanje samopoštovanja i lične vrednosti. To podrazumeva da osoba kroz
terapiju razvija doživljaj sebe kao nekoga ko je ravnopravan u odnosu na druge ljude, ko ima
pravo da zauzme svoje mesto u svetu, da se zauzme za sebe i odbije da bude omalovažen,
prepoznaje svoje potrebe i oseća se celovito, pri čemu sebe sagledava realno uviđajući svoje
dobre i loše strane i prihvatajući i jedne i druge.

5
Medicinski fakultet Novi Sad

Deset ključnik koraka u prevenciji i liječenju prekomjerne

tjelesne mase
1. KORAK: Merenje telesne visine i tjelesne mase – da bi odredili BMI;

2. KORAK: Mernje obima struka da bi odredili distribuciju masnog tkiva;

3. KORAK: Evidentiranje mogućih oboljenja i/ili faktora rizika;

4. KORAK: Procena potrebe da se pacijent podvrgne lečenju (BMI, obim struka, faktori rizika);

5. KORAK: Procena spremnosti pacijenta da gubi telesnu masu;

Procena spremnost pacijenta uključuje: • procenu motivacije za gubljenje tjelesne mase,

• procenu ranijih pokušaja (gubitak i naknadno povećanje telesne mase),

• procenu očekivane podrške porodice i prijatelja,

• procenu razumevanja rizika i koristi od liječenja,

• procenu stava pacijenta prema fizičkoj aktivnosti,

• procenu vremena kojim pacijent raspolaže,

• procenu potencijalnih prepreka koje mogu pacijenta ograničiti u primjeni promjena.

6. KORAK: Odrediti energetske i nutritivne potrebe i ukoliko je potrebno preporučiti odgovarajuću dijetu
pacijentu. Treba imati u vidu da su dijete individualne i da se moraju odrediti za svakog pacijenta u
skladu sa njegovim nutritivnim potrebama, a što zavisi od pola, starosne dobi, zastupljene fizičke
aktivnost, stepena uhranjenosti, kao i prisustva drugih bolesti.

7. KORAK: Odrediti ciljeve vezano za fizičku aktivnost, pri tome nastojati da pacijent shvati značaj
fizičke aktivnosti kao jednog od vidova terapije gojaznosti.

8. KORAK: Uraditi anketu ishrane i napraviti analizu dnevne (24 časovni jelovnik) ili sedmične
(dnevnik) ishrane i anketu fizičke aktivnosti zajedno sa pacijentom, pri tome imati u vidu da je
zapisivanje svih aktivnosti jedna od najuspješnijih tehnika kontrole ponašanja.

9. KORAK: Dati pacijentu u pisanoj formi preporuke i druge prikupljene podatke (podatke o
antropometrijskim merenjima, laboratorijskim analizama, preporučenu dijetu i uputstvo vezano za fizičku
aktivnost i promjenu štetnih navika, te izvršenu analizu ankete ishrane i fizičke aktivnosti).

10. KORAK: Unositi sve informacije prikupljene o pacijentu i rezultate analiza i pretrga u obrazac
namjenski konstruisan za tu namjenu. Pri svakoj posjeti pacijentu nakon mjerenja predočiti postignute
rezultate i zakazati nove kontrolne preglede prema potrebi.

6
Medicinski fakultet Novi Sad

Evaluacija
Zaključak
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je gojaznost, hronično oboljenje koje nastaje zbog prevelikog
nakupljanja masnog tkiva u organizmu i povečanja telesne težine.

Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među polovima, a posle njega češća kod žena nego kod
muškaraca.

Gojazne ljude moglo bi se okarakterizirati kao osobe s emocionalnim smetnjama koje su naučile rešavati
psihološke probleme i zadovoljavati emocionalne potrebe tako što će pojačano jesti.

Gojaznost se dijagnostikuje merenjem masnog tkiva a ne samo telesne težine Osoba može u odnosu na
normalne standarde biti izvan težinskih granica, ali ako je vrlo mišićava s malo telesnoga sala, nije
gojazna. Drugi mogu biti normalne ili premale telesne težine, a da ipak imaju previše sala. Tri su osnovne
mere za dijagnostikovanje gojaznosti: indeks telesne mase (BMI od engl. Body Mass Index) kao mera
telesne masnoće, obim struka i rizične faktore oboljenja i stanja vezanih uz gojaznost.

Fizička aktivnost kao prirodna potreba predstavlja vrlo važan segment ljudskoga života. Postoji veliki
broj pozitivnih utjecaja fizičke aktivnosti na zdravlje. Vrlo važan faktor u sprečavanju prekomerne težine
i Gojaznosti ima fizička aktivnost.

Primarni zadatak vežbanja je postizanje kontinuirane aerobne aktivnosti u trajanju od 30 minuta i

intenziteta između 50 i 70% od maksimalne frekvencije srca (od broja 220 oduzmemo svoju zivotnu dob).
Efikasnost vežbanja povećava se aktivacijom što većeg broj mišića u telu s naglaskom na one najveće
koji troše i najviše energije.

Osim aerobnih važne su i vežbe snage koje učvršćuju rizična područja. Prednost ovih vežbi je što ne
zahtijevaju puno prostora te ih je moguće primijeniti u različitim uvetima i u velikom broju različitih
oblika.

Postoji nekoliko različitih vrsta učinkovitog liječenja i kontrole tjelesne težine, među kojima su liječenje
dijetom, fizička aktivnost, bihevioralno liječenje, liječenje lijekovima, kombinirano liječenje i kirurški
zahvati.

Smanjenje telesne težine za oko 5-10% pokazalo se dobrim za zdravlje u smislu smanjenja brojnih faktora
rizika vezanih uz Gojaznost. Preporuke za lečenje sada se fokusiraju na smanjenje težine od 5-10% uz
dugoročno održavanje postignute težine.