JU SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA SALIH-SALKO ĆURIĆ

MOSTAR

Maturski rad

A/D KONVERZIJA

Članovi komisije:
1. _______________, predsjednik
2. _______________, član
3. _______________, član

Ocjena: _________________

Predmetni profesor: Učenik:

Prof. Velida Husić Špago Edin Merdan IV4

Mostar, 2023. godine

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................3

2. A/D KONVERZIJA..................................................................................................................4

2.1. Karakteristike A/D konverzije..........................................................................................6

2.2. Integrirajući A/D konvertor...............................................................................................7

2.3. A/D sa dvojnom integracijom..........................................................................................9

2.4. Prateći A/D konvertor......................................................................................................9

2.5. A/D konvertor sa sukcesivnom aproksimacijom............................................................11

2.6. Sigma – delta A/D konvertori........................................................................................13

2.7. A/D konvertor sa paralelnim komparatorima.................................................................14

3. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................17

LITERATURA..............................................................................................................................18

2
 1. UVOD

Vrlo velika upotreba digitalnih sistema u različitim područjima tehnike zahtijeva čestu
primjenu sklopova za konverziju signala iz analognog oblika u digitalni i obrnuto. Tu funkciju
obavljaju analogno-digitalni konvertor (skraćeno AD konvertor, engl. AD converter, skraćeno
ADC) i digitalno-analogni konvertor (skraćeno DA konvertor, engl. DA converter, skraćeno
DAC). Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristične veličine. To mogu biti
pomak, brzina, temperatura, pritisak, protok itd. Senzor mjeri te promjene i šalje ih na sklop za
analognu obradu signala. Tu se signal mijenja (filtrira, pojačava i kompenzira nelinearnost
karakteristike senzora i poprima oblik i veličinu pogodnu za prihvat u analogno-digitalnom
konvertoru. AD konvertor daje signalu digitalni oblik nakon čega signal dolazi u računar na
obradu. Digitalni signal se iz računara dovodi u digitalno-analogni konvertor koji ga vraća u
analogni oblik. Prije dovođenja toga signala na izvršni član, koji će u željenom obiimu djelovati
na promjene u procesu, potrebno je signal prilagoditi izvršnom članu (npr. prema potrebnoj
snazi).

Analogno-digitalnom konverzijom se generiše niz brojeva čije su vrijednosti jednake

kvantovanim vrijednostima analognog signala u tačkama odmjeravanja. Spektar diskretnog
signala koji nastaje u procesu odmjeravanja kontinualnog signala je periodičan sa periodom 2π.

3
 2. A/D KONVERZIJA

Analogno-digitalna konverzija predstavlja generisanje digitalnog kodovanog broja koji

odgovara analognom ulaznom signalu. Elektronsko kolo koje vrši konverziju naziva se
analogno-digitalni konvertor, ili skraćeno A/D konvertor (ADC).

Kod savremenih tehnika mjerenja, dominantnu grupu instrumenata i mijerne opreme,

čine digitalni mijerni instrumenti. Oni često ne samo da posjeduju naprednije performanse u
odnosu na odgovarajuće analogne instrumente (brzina, propusni obim, pouzdanost, otpornost
na smetnje, minijaturizacija, itd.), već imaju i znatno nižu cijenu, a omogućavaju i veoma
jednostavnu automatizaciju procesa mjerenja.

Nažalost, veličine koje je potrebno dovesti na ulaze u mijerni sistem, samo su u veoma
malom broju slučajeva, po svojoj prirodi digitalne. Pa čak i tada, često je potrebno analizirati
parametre ovih digitalnih veličina na najnižem, fizičkom nivou, naročito u postupcima ovjere i
atestiranja sistema ili dijagnostike, kod neregularnog rada uslijed otkaza ili ispada. Sa stanovišta
mjerenja, jedini način da se ovakvi signali ispravno okarakterišu i u tim situacijama, jeste da se
tretiraju kao analogne veličine i opišu odgovarajućim analognim parametrima.

Elementaran analogno-digitalni konvertor je naponski komparator. Ulazni analogni signal

–Vul , komparator konvertuje u jednobitnu digitalnu informaciju D=d 0 , tako da d0=0 označava da
je Vul<V1 , a d0=1 da je Vul>V1 , gdje je V1 unaprijed određen naponski prag. Ako je potrebno da
se veličina analognog napona odredi sa većom preciznošću i predstavi u digitalnom obliku,
potrebno je porediti ulazni napon sa više naponskih pragova. Šema jednog ovakvog konvertora
je prikazana na idućoj slici.

4
 Slika 1. Principijelna šema A/D konvertora

Na slici 1 je prikazana principijelna šema A/D konvertora koja sadrži m komparatora i

koder sa m ulaza i n izlaza. Ako se naponi Vi rasporede ekvidistantno unutar naponskog obima
od 0 do Vps, na osnovu izlaza komparatora može da se odredi u kom se naponskom obimu
nalazi ulazni signal Vul. Digitalnu informaciju sa komparatora koder koduje u digitalni broj
izabranog binarnog brojnog sistema.

Uglavnom se A/D konvertori klasifikuju po načinu ili brzini konverzije. Najčešće se

proizvode i koriste tri klase A/D konvertora:

Spori konvertori koriste se tamo gdje se vrši pretvaranje jednosmjernih i sporo

promjenjivih signala (sporo promjenjivi znači da imaju malu frekvenciju odnosno, ako su složeno
periodični, imaju malu gornju graničnu frekvenciju ispod 10Hz). Jedan ciklus konverzije obično
traje 1/3 ili 1/6 sekunde. Primjer sporog konvertora je A/D konvertor sa dvojnom integracijom.

5
 Brzi kovnertori služe za pretvaranje signala srednjih frekvencija kao što je zvuk. Jedan
ciklus konverzije traje nekoliko desetina μs. Primjer brzog konvertora je A/D konvertor sa
sukcesivnom aproksimacijom.

Kao što ime kaže, trenutni konvertori vrše konverziju u jednom trenutku i koriste se tamo
gdje je veoma važna brzina konverzije (npr kod televizije i digitalnih osciloskopa). Jedan ciklus
konverzija obično traje manje od 10ns. U ovu grupu spada npr. A/D konvertor sa paralelnim
komparatorima.

2.1. Karakteristike A/D konverzije

Slika 2. Karakteristika prenosa idealnog A/D konvertora

Ako se ulazni napon linearno mijenja od 0 do napona pune skale V ps , izlazna digitalna
informacija može da ima m + 1 = 9 diskretnih stanja: 0 za V ul<V1 , 1 za V1<Vul<V2, 2 za V2<Vul<V3
, … 7 za V7<Vul<V8 i ”PREKORAČENJE” ako je ulazni napon Vul>V8.

Karakteristika prenosa na slici 2 pretpostavlja ekvidistantno raspoređene napone V i ,

idealne komparatore bez histerezisa i nulto vrijeme propagacije signala kroz komparatore i

6
koder. Realna karakteristika prenosa će odstupati od idealne i mogu se definisati statičke i
dinamičke greške koje unosi realan A/D konvertor.

Statičke karakteristike A/D konvertora se definišu tako što se definišu apsolutna

linearnost, greška (ofset) nule, greška pune skale, greška pojačanja i diferencijalna linearnost. U
slučaju velike diferencijalne nelinearnosti, kada je narušena monotonost karakteristike prenosa,
za A/D konvertore se češće koristi termin ''izgubljen kod'' (missed code), umjesto
nemonotonost.

Pošto je izlazna informacija A/D konvertora digitalni broj, dinamičke karakteristike A/D
konvertora se svode na specificiranje potrebnog vremena da se od trenutka početka konverzije
na izlazu A/D konvertora postavi digitalni ekvivalent ulaznog analognog signala. Ovo vrijeme se
naziva vrijeme konverzije.

Rezolucija, odnosno, broj nivoa kvantizacije ulaznog signala se najčešće definiše brojem
bita izlazne digitalne informacije, ako je primijenjen prirodni binarni kod, ili brojem decimalnih
cifara, za A/D konvertore koji generišu izlaznu informaciju u BCD kodu. Povećanje rezolucije
A/D konvertora sa slike 2 se može postići jedino povećanjem broja naponskih nivoa, odnosno,
brojem komparatora. Za povećanje rezolucije za samo jedan bit, potrebno je duplirati broj
komparatora i srazmijerno proširiti kombinacionu mrežu kodera. Tako je za 8-bitni konvertor
potrebno 256 komparatora. Pošto je u praksi potrebno obavljati A/D konverziju i sa mnogo
većom rezolucijom, direktna konverzija sa 2n komparatora i kodne mreže postaje neekonomična
zbog velikog broja komponenti. U cilju smanjenja broja sastavnih elektronskih kola, primjenjuju
se različite metode za A/D konverziju.

2.2. Integrirajući A/D konvertor

Integrirajući A/D konvertori nazivaju se još i konvertori sa vremenskim ekvivalentom, jer

se A/D konverzija odvija kroz proces kvantizacije vremenskog intervala koji predstavlja
ekvivalent naponu na ulazu u konvertor.

Kod startnog i pratećeg konvertora etaloni su iste prirode kao i mjerena veličina, tako da
je njen digitalni ekvivalent iznalažen direktnim brojanjem kvantizacionih nivoa. Umjesto
stepenastog referentnog napona sa kojim se poredi analogni odmjerak signala, može se
upotrebiti i kontinualni monotono opadajući ili rastući napon. Pošto je i taj napon analogni, ne
možemo pomoću njega ostvariti direktnu kvantizaciju ulaznog signala, ali ako poznajemo

7
vremensku zavisnost monotono promjenjivog napona kvantizacije može se izvesti pomoću
pogodno odabranog etalona vremena.

Kod ovog tipa A/D konvertora, konverzija se odvija u dva koraka:

1. Transformacija ulaznog napona u vremenski interval,

2. Kvantizacija dobijenog vremenskog intervala.

Vremenski interval se dobija sa inegratora koji je prikazan na slici 3.

Slika 3. Integrator

Napon na kondenzatoru je jednak:

Integrirajući A/D konvertori mogu se koristiti za konverziju podataka sa visokom

tačnošću i malom brzinom. Ovi A/D konvertori su spori jer su signali sporopromjenjivi. Greška
ofseta kod ovih konvertora je mala i mogu imati visoku linearnost. Što se tiče upotrebe ovih
konvertora, oni imaju široku upotrebu u mijernim instrumentima za mjerenje napona i struje.
Osjetljivi su na promjene temperature. Imamo dva tipa integrirajućih A/D konvertora:

1. Konvertor sa jednostrukim nagibom,

2. Konvertor sa dvostrukim nagibom.

8
 Konvertor sa jednostrukim nagibom transformiše ulazni signal u vrijeme. Da bi se
ostvarila linearna zavisnost između veličine ulaznog napona i trajanja vremenskog intervala,
referentni napon VR treba da se mijenja linearno sa vremenom. Da bi se to postiglo ulazni
napon se generiše pomoću integratora.

Tačnost A/D konvertora sa vremenskom kvantizacijom može da se poveća korištenjem

principa konverzije pomoću dvostrukog nagiba.

2.3. A/D sa dvojnom integracijom

A/D sa dvojnom integracijom se zove tako jer se princip rada zasniva na primjeni kola za
integrisanje. Tokom konverzije integrisanje se vrši dva puta. Prvo se integrali ulazni napon, a
zatim se vrši integracija referentnog napona i time se vrši pretvaranje ulaznog napona u vrijeme,
koje se lako mjeri pomoću brojača.

Princip A/D konverzije metodom dvojne integracije se može objasniti pomoću blok-šeme
kloja je prikazana na slici 4. Na ulaz A/D konvertora se stalno dovodi jednosmjerni napon Ux,
koji treba pretvoriti u digitalni oblik. Napon Ux se preko elektronskog preklopnoka P1 prosljeđuje
na integrator, koji čine otpornik R, kondezator C i operacioni pojačivač.

Ovdje treba imati na umu da se invertujući ulaz operacionog pojačivača nalazi približno
na potencijalu mase. Iza integratora se nalazi naponski komparator kojim se utvrđuje
kada je napon na izlazu integratora jednak nuli, odnosno kada je kondezator C ispražnjen.
Oscilator daje impulse potrebne za rad konvertora. Upravljačka logika neposredno upravlja
radom konvertora. Na brojaču se dobije digitalna vrijednost u obliku broja impulsa.

Slika 4. A/D konvertor na principu dvojne integracije

9
 2.4. Prateći A/D konvertor

Prateći A/D konvertor koristi D/A konvertor kao referencu za formiranje digitalnog
ekvivalenta analognog signala. Logička šema pratećeg A/D konvertora prikazana je na slici 5.

Ovaj tip A/D konvertora je veoma jednostavne konstrukcije. Sastoji se od obostranog

brojača, D/A konvertora i komparatora. Brojač se taktuje signalom TAKT, koji se može zabraniti
signalom GATE, ako postavimo signal u stanje logičke nule GATE=0. Komparator poredi ulazni
napon Vul sa izlaznim naponom iz D/A konvertora V iz. Ako je Vul > Viz izlaz komparatora je k=1,
brojač broji unaprijed, povećava se sadržaj obostranog brojača, pa prema tome i napon V iz
raste. Kada postane Vul < Viz, mijenja se stanje izlaza komparatora i brojač počinje da broji
unazad. Ako Vul ne mijenja vrijednost i ako je histerezis komparatora manji od 1 LSB, već nakon
prvog taktnog impulsa napon Viz će ponovo postati manji od Vul, komparator će da promijeni
stanje, brojač će da promijeni smjer brojanja i napon V iz ponovo raste. Sve dok Vul ne promijeni
vrijednost, brojač broji po jedan impuls naprijed, po jedan nazad, a napon Vi z osciluje oko
napona Vul za 1 LSB.

Slika 5. Prateći A/D konvertor

Vremenski dijagram promjene napona Viz u funkciji promjene ulaznog napona Vul
prikazan je na slici 6.

10
 Slika 6. Vremenski dijagram napona pratećeg A/D konvertora

Za vrijeme dok je signal GATE na nultom logičkom nivou na brojač ne stižu taktni
impulsi, brojač ne mijenja sadržaj tako da i napon na izlazu D/A konvertora ne mijenja
vrijednost. Kada je GATE=1, brojač u zavisnosti od logičkog nivoa izlaza komparatora broji
unaprijed ili unazad, a napon na izlazu D/A konvertora teži da dostigne V ul i da prati promjene
Vul. Brzina promjene napona Viz zavisi od periode taktnih impulsa tc. Minimalna vrijednost tc je
ograničena vremenom postavljanja D/A konvertora i kašnjenjem komparatora. Ako je promjena
napona Vul brža od maksimalne brzine promjene Viz, izlazni digitalni kod, a time i napon V iz će
da kasni u odnosu na ulazni napon. Pošto promjenom učestanosti signala TAKT može da se
mijenja brzina promjene napona Viz, prateći A/D konvertor može da se koristi kao specifičan
digitalno upravljiv filtar.

Sa vremenskog dijagrama na slici 6 vidi se da je, nakon što je u trenutku t 2 logički nivo
signala GATE postao GATE=0, izlazni napon je zadržao vrijednost koju je imao u t=t 2. Ovim je
ostvarena funkcija analogno-digitalnog prati/pamti kola. Informacija o veličini napona u trenutku
prebacivanja u režim "pamti" (t2) je raspoloživa kako u digitalnom, tako i u analognom obliku i
može ostati zapamćena neograničeno dugo, za razliku od analognih prati/pamti kola.

11
 2.5. A/D konvertor sa sukcesivnom aproksimacijom

A/D konverzija sa sukcesivnom aproksimacijom (ili sa uzastopnim približavanjem) sastoji

se od niza koraka, čiji je cilj brzo određivanje digitalnog oblika trenutne vrijednosti napona. Imaju
malu potrošnju i zauzimaju relativno malo mjesta na silicijumskoj pločici. Ova kombinacija
performansi ih čini idealnim za veliki broj aplikacija kao što su: instrumenti koji su baterijski
napajani, industrijska kontrola, akvizicija podataka i mnoge druge.

Konvertor se sastoji od naponskog komparatora, D/A konvertora i programskog uređaja.

Programski uređaj određuje koji će bit da bude jednak jedinici, a koji nuli i na taj način
pretpostavlja kodovanu vrijednost ulaznog napona. D/A konvertor pretvara pretpostavljeni
binarni broj u napon, koji se ''gurne'' na komparator i upoređuje sa ulaznim naponom U ul.
Zavisno od rezultata upoređivanja, programski uređaj nastavlja postavljanje nula ili jedinica. Ako
je nepoznati napon veći od ''gurnutog'' napona moramo povećati ''gurnuti'' napon za nekoliko
koraka kvantizacije. Zatim se ponovo vrši poređenje. Kada nepoznati napon ''uleti'' u zadane
okvire tj. između dva susjedna kvantizaciona nivoa očita se digitalni izlaz kao binarni broj.

12
 Slika 7. A/D konvertor sa sukcesivnom aproksimacijom

Najvažnije prednosti A/D konvertora sa sukcesivnim aproksimacijama su mala potrošnja,

visoka rezolucija, tačnost i to što zauzimaju malo mjesta na silicijumskoj pločici. Glavna
ograničenja u strukturi su mala brzina odabiranja, kao i zahtjevi da tačnost pojedinih dijelova
(kao što su D/A konvertor i komparator) bude na nivou tačnosti cijelog sistema.

2.6. Sigma – delta A/D konvertori

Princip rada ovih konvertora zasniva se na poređenju ulaznog analognog signala i

signala na izlazu D/A konvertora u povratnoj sprezi, slika 8.

Slika 8. Blok šema sigma- delta A/D konvertora

Međutim, za razliku od drugih vrsta konvertora, ovdje se ne provjerava apsulutni nivo

signala, nego se kontroliše da li je analogni signal porastao, odnosno pao u odnosu na
prethodni nivo. U tu svrhu služi komparator u sastavu sigma – delta konvertora. Ako je ulazni
signal veći od rekonstruisanog signala iz D/A konvertora (što je u stvari prethodni nivo
analognog signala) generiše se logička jedinica, a ako je manji generiše se logička nula.
Frekvencija takta ovog konvertora je visoka i kreće se oko par MHz, kako bi se ''uhvatile'' sve
male promjene signala. Vremenski dijagrami signala kod sigma – delta A/D konvertora prikazani
su na slici 9.

13
 Slika 9. Vremenski dijagrami signala na izlazu iz pojedinih stepeni sigma–delta konvertora

2.7. A/D konvertor sa paralelnim komparatorima

Ovi konvertori se koriste tamo gdje je veoma bitna brzina konverzije. Kod njih je ona
ograničena samo brzinom naponskih komparatora i parazitnih kapacitivnosti razdjelnika
referentnog napona. Sastoji se od niza naponskih komparatora, kombinacione mreže koja vrši
kodovanje i mreže otpornika. Naponskih komparatora ima onoliko koliko treba da bude
stepenica konverzije. Njihov broj zavisi od broja bita i, prema već poznatoj formuli, iznosi 2^n -1.
Konvertor na slici 10 je trobitni i ima 23=8 različitih naponskih nivoa tj. 7 stepenica konverzije

14
(prva stepenica je 0). Zato u njemu ima 7 komparatora, a izlazni podatak koduje se pomoću 3
bita.

Slika 10. A/D konvertor sa paralelnim komparatorima

Na jedan ulaz konvertora se dovodi analogni signal koji treba da se pretvori u digitalni.
Na drugi ulaz se dovodi referentni napon Ur (na slici ga predstavlja napon od +10V) koji služi da
se pomoću otporne mreže postave različiti naponi za upoređivanje kod svakog komparatora.
Oni se dobijaju ravnomjernim slabljenjem Ur. Pošto su svi otpornici jednaki na svakom od njih je
napon Ur/8 (u opštem slučaju to je napon Ur/2n). Napon od minus ulaza prvog komparatora do
mase je Ur/8 a napon od minus ulaza drugog komparatora do mase 2•Ur/8 i tako redom do Ur.

15
 Kada je analogni napon niži od Ur/8 tada je izlaz prvog komparatora kao i svih ostalih
jednak nuli i digitalni signal na izlazu biti će 000. Kada je analogni ulaz viši od Ur/8 a niži od
2•Ur/8 tada će izlaz prvog komparatora biti jednak 1 a izlaz svih drugih će biti jednak 0.

Kombinaciona mreža pretvara 1 sa izlaza prvog komparatora u digitalni oblik prve

stepenice, pa je digitalni oblik na izlazu 001. Kada je analogni napon viši od 2•Ur/8 a niži od
3•Ur/8 izlazi prvog i drugog komparatora biti će 1, a svih ostalih komparatora će iznositi 0. U
ovom slučaju kombinaciona mreža uzima samo izlaz drugog komparatora, a izlaz prvog
zanemaruje. Kombinaciona mreža i služi da bi pretvarala u digitalni oblik samo jedinicu sa
najvišeg komparatora, dok ostale ignoriše. U ovom slučaju izlaz u digitalnom obliku biti će 010.

Ovaj konvertor ima veliku brzinu rada, ali je komplikovane strukture (jer ima veliki broj
komparatora) pa je zbog toga prilično skup.

16
 3. ZAKLJUČAK

Analogno-digitalna konverzija je generisanje digitalnog kodovanog broja koji odgovara

analognom ulaznom signalu. Elektronsko kolo koje vrši konverziju naziva se analogno-digitalni
konvertor - A/D konvertor (ADC). Obzirom da je izlazna informacija A/D konvertora digitalni broj,
dinamičke karakteristike A/D konvertora se svode na specificiranje potrebnog vremena da se od
trenutka početka konverzije na izlazu A/D konvertora postavi digitalni ekvivalent ulaznog
analognog signala, ovo vrijeme se naziva vrijeme konverzije. Rezolucija, odnosno, broj nivoa
kvantizacije ulaznog signala se najčešće definiše brojem bita izlazne digitalne informacije, ako
je primijenjen prirodni binarni kod, ili brojem decimalnih cifara, za A/D konvertore koji generišu
izlaznu informaciju u BCD kodu. U cilju smanjenja broja sastavnih elektronskih kola, primjenjuju
se različite metode za A/D konverziju.

17
LITERATURA

AD konvertor - https://www.ucg.ac.me/skladiste/blog_8094/objava_43290/fajlovi/ADC.pdf
(Pristupljeno: 23.02.2023.)

AD konvertor sa integrisanim kolom ADC0804 i PIC16F877 mikrokontrolerom -

http://es.elfak.ni.ac.rs/Papers/BStojic%20-%20MStojiljkovic%20-%20ADC0804%20%20Times
%20YU.pdf (Pristupljeno: 23.02.2023.)

Praktični aspekti obrade signala - https://dsp.etfbl.net/filtri/predavanja/digitalni_filtri_3.pdf

(Pristupljeno: 23.02.2023.)

Uvod u A/D konvertore - http://www.otpornik.com/elektronika/komponente/uvod-u-ad-

konvertore.html (Pristupljeno: 23.02.2023.)

18
Datum predaje rada: ________ 2023. godine

Datum odbrane rada: ________ 2023. godine

19