Pedagogija u e-učenju

Nastavne metode
 Nastavne metode su načini rada u nastavi
Nastavne metode  Odnose se na način rada nastavnika i
učenika
 Nastavne metode su sastavni dio nastavnog
rada na svim dijelovima nastavnog procesa, i
to uvijek u njihovoj dvostranosti s obzirom na
dr. sc. Krešimir Pavlina nastavnike i učenike

1 2

Nastavne metode Metoda demonstracije

1. Metoda demonstracije  Pokazivanje u nastavi svega što je moguće
2. Metoda praktičnih radova perceptivno doživjeti
3. Metoda crtanja, odnosno ilustriranih radova  Najuže povezana s materijalno tehničkom
4. Metoda pismenih radova
stranom nastave, posebno s primjenom
nastavnih sredstava i pomagala
5. Metoda čitanja i rada na tekstu
6. Metoda razgovora
7. Metoda usmenog izlaganja

3 4

prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina 1

Pedagogija u e-učenju
Metoda demonstracije
1. Demonstriranje statičnih predmeta –
demonstriranje različitih komada izvorne
materije (upoznavanje osjetnih svojstava);
demonstriranje finalnih proizvoda ljudskog
rada (tu se koristi model, slika ili shematski
crtež jer su neki proizvodi preveliki)
*model – didaktički prerađeni izvorni predmet u tri dimenzije, što
omogućuje da ga se upozna sa svih strana
*slika – dvodimenzionalno prikazuje predmet u istim ili
promijenjenim dimeznijama, promatrač vidi samo jednu stranu
5 6
Metoda demonstracije
3. Demonstriranje aktivnosti – učenici bi trebali
upoznati dinamičnu strukturu određenog
rada, tj. što se radi i kako se radi
- 4 skupine ljudskih aktivnosti:
 praktične (nastavnik upoznaje učenike s konkretnom praktičnom
radnjom i njenom strukturom)
 izražajne (upoznavanje učenika s različitim načinim ljudskog
izražavanja-govor, čitanje, pisanje, pjevanje, sviranje..)
 senzorne (upozoravanje na uočavanje specifičnih osjetnih kvaliteta)
 motorne (način izvođenja pojedinih intelektualnih operacija i
intelektualne radnje u cjelini)
7 8
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda demonstracije
2. Demonstriranje dinamičnih prirodnih pojava
– primjenjuje se kada se proučavaju prirodni
procesi koji u sebi obuhvaćaju dinamičnu
strukturu
– izvorna stvarnost u kojoj se procesi
događaju ujedno i najpogodnija za
proučavanje (ekskurzije)
– eksperiment – umjetno stvaranje pojave
radi proučavanja
Metoda demonstracije
4. Didaktičke napomene o primjeni metode
demonstracije
 Osnovna je svrha demonstriranja da učenici
steknu adekvatne spoznaje o stvarnosti
 Zato je iznimno važno da nastavnik odabere
adekvatne izvore, odnosno izvore iz prve
ruke, jer će na takvim izvorima prezentirane
činjenice biti veoma pristupačne i evidentne
2
Pedagogija u e-učenju
Metoda praktičnih radova
 Praktični rad je aktivan odnos čovjeka prema
materiji i prirodi uopće radi njezina mijenjanja,
pa metoda praktičnih radova znači način rada
nastavnika i učenika na konkretnoj materiji
9 10
Metoda praktičnih radova
 Primjene metode praktičnih radova u nastavi
proizlazi iz sadržaja nastave pojedinog
predmeta
 U nastavnom programu zahtjev za primjenu
ove nastavne metode može katkada biti
direktno određen, a najčešće indirektno
 Direktno je određen ako je u tekstu
nastavnog programa posve određeno koje
praktične radnje treba izvoditi, a indirektno
ako se iz same formulacije nastavne teme
mogu predvidjeti praktični radovi
11
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda praktičnih radova
 Praktični rad u svojoj strukturi se sastoji od
određenog broja praktičnih operacija
 Praktične operacije mogu se najbolje
evidentirati promatranjem i analizom
konkretnog praktičnog rada
 Da bi se u nastavi moglo pristupiti praktičnom
radu, potrebno je upoznati strukturu radnje,
što znači upoznati radnju u cjelini sa svim
pojedinim operacijama koje ta radnja
obuhvaća, te upoznati ujedno red
obuhvaćenih operacija
Metoda crtanja
 Metoda crtanja jest način rada nastavnika i
učenika pri čemu se pojedini dijelovi
nastavnih sadržaja izražavaju crtežom
 Psihofiziološka strana crtanja obuhvaća:
 Pravilno promatranje objekta crtanja
 Zadržavanje slike u podsvijesti
 Prijenos slike na podlogu
12
3
Pedagogija u e-učenju
Metoda crtanja
 Osnovni uvjet za primjenu ove metode jest
stjecanje vještine crtanja nastavnika i
učenika, a ta se vještina stječe samim
crtanjem
 Primjenom ove metode nastavnik znatno
olakšava svoj nastavni rad, a i učenici vole
nastavnika koji se zna tako izražavati jer im
time olakšava shvaćanje proučavanih
nastavnih sadržaja
13
Metoda pisanja
 Nastavnici pišu po školskoj ploči, izlažu tekst
s grafoskopa ili projektora
 Može biti sažeto ili opširno pisanje, odlučuje
nastavnik
 Važno je pregledno strukturiranje radi
usvajanja logičke strukture sadržaja
 Sadržajni dijelovi: naslovi, važni podaci poput
naziva, nepoznatih riječi, imena ljudi, brojčanih
podataka....
15
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda pisanja
 Glasovno pismo ili pismo u užem smislu jest
skup određenih grafičkih znakova ili slova
kojima se označuju pojedini glasovni elementi
ljudskog govora
 Savladavanje tehnike pisanja jest osnovni
uvjet za primjenu ove nastavne metode kao
načina rada i uvjeta izražavanja (usporedno
se naravno svladava i vještina čitanja)
14
Metoda pisanja
 Pisanje je nastavna metoda koju gotovo na svakom
satu primjenjuju učenici
 S obzirom na stupanj samostalnosti možemo
razlikovati
 Vezane ili reproduktivne pismene radove (prepisivanje)
 Poluvezane ili poluslobodne (diktat, dopunjavanja, pismeni
odgovori na pitanja, bilješke s predavanja)
 Slobodne ili samostalne pismene radove (stvaralački,
kreativni)
 Time je ujedno naglašena razvojna linija u
svladavanju sposobnosti pisanja kod učenika
16
4
Pedagogija u e-učenju
Metoda čitanja i rada na tekstu
= čitanje i rad s knjigom
= rad s tekstom
= rad s udžbenikom i ostalim tiskanim
materijalom
 potrebno da nastavnici i učenici evidentiraju i
prikupljaju tekstualni materijal potreban za
nastavu. Tu imaju poseban značaj školske
knjižnice s preglednim sustavom evidencije
bibliografije.
17
Metoda čitanja i rada na tekstu
 S obzirom na tempo čitanja:
polagano(smireno,strpljivo,temeljito i kontinuirano
proučavanje teksta kao izvora znanja popraćeno s
intenzivnim razmišljanjem) i brzo čitanje
(letimično/diskontinuirano;brzim pregledom se
uočava i pročita samo ono što čovjeka trenutno
zanima, a ostali dijelovi se preskaču;tiho
fragmentirano čitanje).
 Hoće li se čitati brzo ili polagano ovisi o vrsti
teksta,stupnju predznanja,karakteru
teksta,osnovnom smislu čitanja i o stupnju
školovanja s obzirom na razvijenu sposobnost
čitanja.
19
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda čitanja i rada na tekstu
1. Vrste čitanja
 S obzirom na opseg obuhvaćenog teksta:
fragmentirano (čitanje kraćih odlomaka iz
tekstualnog izvora) i opširno čitanje(čitanje
teksta u cjelini).
 S obzirom na način verbalnog izražavanja:
glasno (fragmentirano čitanje) i tiho čitanje
(opširno čitanje,ako nije vježba).

18
Metoda čitanja i rada na tekstu
2. Rad na tekstu
 Čitanje je pretpostavka za rad na tekstu, ali
se rad na tekstu ne može svesti samo na
čitanje.
 Rad na tekstu biti će efikasniji ako obuhvati
što šira područja raznovrsnih aktivnosti.
20
5
Pedagogija u e-učenju
Metoda čitanja i rada na tekstu
 Rad na tekstu kroz nekoliko stupnjeva:
 Č i t a nj e (Č) – najniži stupanj; samo se čita
tekst i upoznaje osnovni sadržaj.Učenici će
znati samo reproducirati upoznati sadržaj.
 Č i t a nj e + m i s a o n a a k t i v n o s t (Č +
MA).U radu s tekstom treba primijeniti što veći
broj misaonih operacija. Rezultat tog misaonog
rada na temelju čitanja biti će potpuno
razumijevanje sadržaja u svim njegovim
pojedinostima.
21
Metoda čitanja i rada na tekstu
3.Didaktičko oblikovanje udžbenika
 Udžbenik – osnovna školska knjiga za
pojedini predmet, pisana na temelju
nastavnog plana i programa, posebno
didaktički oblikovana.
 Udžbenik kao osnovna školska knjiga mora
biti tako didaktički oblikovan da bude
pristupačan izvor znanja i da pridonosi
osposobljavanju učenika za čitanje i rad na
tekstu uopće.
23
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda čitanja i rada na tekstu
 Č i t a nj e + m i š lj e nj e + i z r a ž a v a nj e (Č +
MA + AI). Čitanje s razmišljanjem dopunjuje se
raznovrsnim aktivnostima izražavanja- verbalno
izražavanje,pismeno, crtežom, matematički,
pokretima i gestama.
 Č i t a nj e + m i š lj e nj e + i z r a ž a v a nj e + p r o
m a t r a nj e (Č + MA + AI + SA).Na prethodni
stupanj nadovezuju se raznovrsne promatračke
aktivnosti.
 Č i t a nj e + m i š lj e nj e + i z r a ž a v a nj e + p r o
m a t r a nj e + p r a k t i č n i r a d (Č + MA + AI +
SA + PA).Dodan je aktivan odnos učenika prema
konkretnoj materiji. Najviši stupanj rada na tekstu
jer su sintetizirana sva područja aktivnosti-
misaona, izražajna, senzorna, praktična.
22
Metoda čitanja i rada na tekstu
 Oblikovanju udžbenika značajno pridonosi i njegova
tehnička oprema:
 Knjige se tiskaju u različitim formatima
 Opseg knjige određuje se brojem tiskanih araka
 Veličina slova određuje se brojem tipografskih
točaka
 Duljina retka može biti preko cijele stranice ili u tzv.
stupcima
 Grafički i slikovni prilozi tiskaju se u crno-bijeloj
tehnici i u boji
 Omot knjige može biti meki ili tvrd
 U udžbeniku navode se imena svih onih koji su angažirani
na pripremanju rukopisa za tisak (urednici, recenzenti,
lektor, korektor).
24
6
Pedagogija u e-učenju

Metoda razgovora Metoda razgovora

1.Struktura razgovora
 Dijaloška metoda. Pitanje je onaj dio verbalne komunikacije kojim se čovjek obraća drugoj
osobi sa željom da u odgovoru dobije traženu informaciju.
 Oblik dijaloga između nastavnika i Vrste pitanja:
 Aperceptivna pitanja (pitanja koja postavlja čovjek u vezi sa svojim
zanimanjem)
učenika, i između učenika.  Alternativna ili disjunktivna pitanja (postavljaju se u takvom obliku da se
na njih mogu dati dva odgovora od kojih je samo jedan točan)
 Indirektna pitanja (proizlaze iz izlaganja sugovornika;u slobodnom razgovoru)
 Jednoznačna / višeznačna pitanja (najodređenija po sadržaju;najpravilnija
po obliku / sadržajno neprecizna i nejasna)
 Kaverzna pitanja (u njima je namjerno obuhvaćena sadržajna
pogreška;zbunjuju učenike)
 Koncentracijska pitanja (postavljaju se prilikom produbljivanja nastavnih
sadržaja)
 Kategorička pitanja (izražena u formi da im smisao mogu podjednako shvatiti
svi učenici)

25 26

Metoda razgovora Metoda razgovora

 Pomoćna pitanja (zadaju se ako se prvo i osnovno pitanje potpuno ne shvati)  Odgovor je druga strukturna komponenta razgovora.
 Razvojna pitanja ili lančana (niz pitanja međusobno povezana kao karike u Ako na pitanje sudionik ne odgovori, nema ni
lancu ) razgovora.
 Retorička pitanja (nastavnik postavlja za vrijeme svog izlaganja i sam  Prema vrsti pitanja određuje se i karakter odgovora.
odgovara)
Odgovor ovisi o poznavanju sadržaja na koji se
Skraćena pitanja (kada se zahtjeva brz i kratak odgovor, formulacija pitanja

kratka)
odnosi pitanje, kao i sposobnosti verbalnog
 Sugestivna pitanja (u pitanju se unaprijed sugerira odgovor) izražavanja sugovornika.
 Višestruka pitanja (u sebi sjedinjuju više pitanja)
 Ispitna ili kontrolna pitanja

 Fiktivna ili prividna pitanja (imaju formalan karakter, postavljaju se tek toliko
da se nešto pita, treba ih izbjegavati)

27 28

prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina 7

Pedagogija u e-učenju
Metoda razgovora
2.oblici metode razgovora
 Katehetički oblik razgovora – primjenjuje
se ograničeno i u suvremenoj školi prilikom
reproduktivnog ponavljanja i provjeravanja
egzaktnih podataka, kao što su brojčani
podaci, te prilikom reproduciranja
generalizacija.
29
Metoda razgovora
 Heuristički oblik razgovora
 poklik heureka (grč. Heurisko – nalazim), izreka
starogrčkog matematičara i fizičara Arhimeda kad je
otkrio zakon o uzgonu tijela u tekućini.
 taj oblik razgovora treba prvenstveno dominirati na
etapi obrađivanja novih nastavnih sadržaja, pa i
prilikom produktivnog ponavljanja.
 umjesto da nastavnik sam jednostavno izloži činjenice i
na temelju toga objasni generalizacije, on primjenom
heurističkih pitanja uključuje učenike u proces
otkrivanja novih spoznaja.
31
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda razgovora
 Sokratova metoda razgovora – Sokrat je
izgradio poseban oblik razgovora sa svojim
učenicima, tzv. primaljsku metodu ili majeutiku.
Određenim sustavom pitanja i odgovora pomaže se
sugovorniku da istina iz dubine izroni na površinu
njegove svijesti. Pitanja su alternativna, odnosno
disjunktivna, znači da u sebi sadrže dvije alternative.
Taj oblik razgovora primjenjuje se na svim etapama
nastavnog procesa s određenom svrhom. Uz
odgovor potrebno je tražiti i dopunsko obrazloženje.
30
Metoda razgovora
 Slobodan oblik razgovora
 sličan je razgovoru u običnom životu.
 u nastavi, vezan je za određenu tematiku, ali tok razgovora
nije unaprijed određen, nego se odvija u slobodnijem
dijalogu.
 može se izvoditi prije obade teme, a i nakon njezine
obrade radi dopunskog komentiranja.
32
8
Pedagogija u e-učenju
Metoda razgovora
 Diskusija - (polemika, debata, rasprava)
 najviši i ujedno najekstenzivniji oblik razgovora u
kojem se suprostavljaju mišljenja, pobijaju argumenti
sugovornika i iznose novi argumenti, problemi se
osvjetljavaju s novog stajališta, utvrđene spoznaje
proširuju se i dopunjuju, pronalaze se nova rješenja i
sl.
 primjenjuje se najčešće u seminarskoj nastavi – u
višim i visokim školama, te fakultetima.
33
 Učenike je potrebno ohrabriti da postavljaju pitanja i
da traže odgovor od nastavnika i suučenika.
 Nastava u kojoj učenici izbjegavaju pitanja
pokazatelj je totalitarnog, autokratskog,
nedemokratskog sustava nastave.
 Prednosti: nastavnik neposredno komunicira s
učenicima.
 Nedostaci: dijalog se vodi samo između dvije osobe,
a ostali više ili manje prate razgovor;
razgovor s većim brojem učenika iziskuje više
vremena.
35
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda razgovora
3. Didaktičke napomene o primjeni metode
razgovora
 Uspostavljanje atmosfere prisne susretljivosti,
učenici od nastavnika trebaju dobiti određenu
povratnu informaciju o kvaliteti svog
razgovora.
 Na odgovoru se učeniku ne treba posebno
zahvaliti, jer je nastava zajednički rad
nastavnika i učenika koji se temelji na
suradnji, a ne uslužna djelatnost.
34
Metoda usmenog izlaganja
 Način rada u nastavi kad nastavnik ili učenici
verbalno izlažu neke dijelove nastavnog sadržaja.
Zove se još i monološka metoda.
36
9
Pedagogija u e-učenju
Metoda usmenog izlaganja
1. oblici metode usmenog izlaganja
 Pripovijedanje – usmeno izlaganje o objektivnim
događajima i subjektivnim doživljajima, izlaganje
neke fabule.
 Fabule mogu biti istinite, izmišljene na temelju mašte
ili reproducirane iz ostalih izvora
- Pripovijedanje može biti opširno i
detaljno (epsko), s unošenjem emocionalnih
doživljaja (lirsko), s mnogo zapleta, intriga,
raspleta (dramsko), a najčešće u
kombinaciji svih tih karakteristika.
37
Metoda usmenog izlaganja
 Objašnjenje – najviši i ujedno najteži oblik metode
usmenog izlaganja, kojim se koristimo za izlaganje
apstrakcija i nepoznanica uopće.
- rezultat objašnjavanja – shvaćanje, odnosno
razumijevanje objašnjavanoga.
- verbalno izlaganje o apstrakcijama bez primjene
određenih misaonih operacija svodi se na to da
učenici čuju nastavnika da govori, ali ne razumiju
ono o čemu govori.
- uspjehu objašnjavanja pridonose brojni izvori znanja
i primjena ostalih nastavnih metoda.
39
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Metoda usmenog izlaganja
 Opisivanje – primjenjuje kada se žele verbalno
izraziti različita vanjska svojstva objekata i pojava,; to
je verbalno slikanje ili fotografiranje stvarnosti.
 s obzirom na kvalitetu opisivanja razlikujemo: znanstveno
opisivanje (detaljno i potpuno verbalno evidentiranje
osjetnih podataka; karakteristike: objektivnost, točnost,
potpunost, detaljnost) i
 umjetničko opisivanje (izdvajaju se samo značajne
osjetne pojedinosti dovoljne da se u svijesti slušatelja
stvori slika opisivanog oblika; opisivač upotrebljava
posebne stilske figure, te unosi svoja subjektivna
raspoloženja; još se naziva i subjektivno, emocionalno).
38
Metoda usmenog izlaganja
 Rasuđivanje – glasno razmišljanje, glasno operiranje
- primjenjuje se kad je čovjek stavljen u
situaciju da rješava težak problem koji još nije
dovoljno istražen i proučen i za koji još ne postoje
rješenja.
- analizira se problem, iznose se hipoteze
za njegovo rješavanje, projektira se put
rješavanja, sređuju se postojeća iskustva u
rješavanju sličnih problema –> glasno se misaono
operira.
40
10
Pedagogija u e-učenju
Metoda usmenog izlaganja
2. Didaktičke napomene o primjeni metode usmenog
izlaganja
 Već za vrijeme školovanja nastavnik se mora osposobiti
za sadržajno točno i jezično pravilno usmeno izražavanje.
 Govorne kvalitete su važan čimbenik u nastavničkom
zvanju.
 Poznavanje različitih oblika usmenog izlaganja preduvjet
je za pravilnu primjenu ove metode u nastavnom radu.
 Nastavnikovo izlaganje bit će najbolji uzor za slobodno
izlaganje učenika.
41
Međusobni odnos nastavnih metoda
 Cjelovitost metodičkih postupaka odnosi se na
međusobno povezivanje nastavnih metoda za
vrijeme nastavnog procesa.
 Dinamičnost nastavnih metoda izražava se u njihovu
neprestanom izmjenjivanju u svim njihovim vrstama i
varijantama.
 To izmjenjivanje ne smije biti nešto slučajno i
formalno, nego smišljeno i svrsishodno, a to
znači da u pojedinoj nastavnoj situaciji treba
odabrati najefikasniju i najekonomičniju
nastavnu metodu. To je ujedno i osnovni kriterij
u izboru nastavnih metoda.
43
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Međusobni odnos nastavnih metoda
 Nastavni proces je složen, cjelovit i dinamičan, pa se
to u podjednakoj mjeri odnosi i na nastavne metode
kao metodičku stranu nastavnog rada.
 Složenost te metodičke strane nastavnog rada
proizlazi iz mnoštva nastavnih metoda u svim
njihovim varijantama, čime se ističe potencijalno
veliko bogatstvo metodičkih načina rada.
42
Zaključak
 Nastavne metode su oblici zajedničkog rada nastavnika i
učenika s ciljem da se ostvare nastavni odgojno-obrazovni
zadaci.
 Pomoću njih učenici stječu znanja i vještine, razvijaju
sposobnosti, formiraju svjetonazor i zauzimaju osobne
stavove obzirom na vrlo različita životna pitanja.
 Osnovni kriterij primjene metoda u svakoj nastavi su:
prilagođenost cilju, prilagođenost sadržaju, prilagođenost
učeniku, prilagođenost učitelju i prilagođenost situaciji.
 Metodički postupak koji ima u vidu različitost i specifičnost
učenika zahtjeva brzu izmjenu metoda već prema tome
koji je učenik u pitanju ili koji je sadržaj na redu.
44
11
Pedagogija u e-učenju
Zaključak
 Metode koje omogućuju prilagođenost nastave
učeniku stvorit će kod njega predispoziciju za
savjesno i voljno prihvaćanje učiteljevih zahvata te će
kod njega pobuditi ne samo svijest o dužnosti i
obvezi, nego zahvalnost i ljubav. To je zapravo
vrhunac svakog odgojnog čina.
 Slično se događa i kada je u pitanju nastavnik. Ne
može svaki nastavnik svaku nastavnu metodu
prihvatiti, voljeti i primjenjivati na jednako učinkovit
način. Ipak taj odnos prema metodama ne smije
ostati samo na razini instinkta nago i promišljanja.
 Primjena nastavne metode pretpostavlja i teorijsko
znanje o njenom funkcioniranju, njenim prednostima i
nedostacima, njenim mogućnostima i granicama.
45
Zaključak
 Primjenjivat će se takve nastavne metode koje će, s
jedne strane, maksimalno podržavati sadržaj, a s
druge, uz njegovu pomoć jamčiti postizanje
zacrtanog nastavnog cilja.
 Multimetodičko opredjeljenje je jedini jamac
ispravnosti, pa stoga i vjernosti kreativnog nastavnog
djelovanja.
 Funkcioniranje nastavnih metoda ovisi dobrim dijelom
i o institucionalno-strukturalnim, tehničko-
organizacijskim okolnostima koje utječu na
ostvarivanje nastave, te ih se stoga mora uzimati u
obzir pri izboru nastavne metode.
47
prof. dr. sc. Krešim ir Pavlina
Zaključak
 Nema razloga za fiksiranje na određenu nastavnu
metodu, nema metodičkog monizma.
 Primjena raznolikih nastavnih metoda donijela je
mnogo pozitivnog i nastavnicima i učenicima.
 Tko želi suvremeno organizirati nastavu, ispravno
poučavati, a kroz to i kvalitetnije odgajati, mora
znati kako poučavati, zbog čega nekome nešto i
pod kojim uvjetima posredovati.
46
Promišljanje o nastavnim metodama
 Kada razmišljamo o nastavnim metodama i izboru
nastavnih metoda trebamo imati u vidu složenost
nastave, jer nastava se ne iscrpljuje u jednostavnoj
primjeni nastavnih metoda, makar one bile i
najsuvremenije.
 Naše razmišljanje mora zadovoljiti trostruki cilj:
 Upoznavanje širokog spektra nastavnih metoda i
metodičkih postupaka, otklanjajući svako posezanje
za monometodizmom, a dajući prednost pluralizmu
metoda
 Osvješćivanje problema vezanih uz nastavne metode,
naročito kad je riječ o pedagoškim, metodičkim i
praktičnim pitanjima, kako bi se izbjegla napast
poimanja metode kao “recepta” u nastavi
 Razvijanje sposobnosti prosudbe i zdrave kritike s
obzirom na primjerenost metode u sklopu nastave.
48
12