www.sajt.com.

hr

Antika Arheologija Apeninskog Poluotoka

www.sajt.com.hr

1. Povijesno - geografski uvod

Geografske karakteristike -prirodni resursi i geografske karakteristike imaju veliku vanost za ono sto ce se dogaati na prostoru Apeninskog poluotoka - na razvoj materijalne kulture i ekonomije -poloaj u sreditu Mediterana, duboko zadire u Sredozemno more -podjela na nekoliko regija: Padsku nizinu, Apenine, Sardiniju i Siciliju -Padska nizina - ravnica otvorena novim kulturnim utjecajima i narodima s druge strane Alpa i podruje transmisije novih ideja u smjeru Apenina. Zbog enormnih poplava za vrijeme velikih kisa i otapanja snijega sa Alpa u ovom podruju se grade palafiti -Apenini - otvoreni moru (Jadranskom, Jonskom i Tirenskom). Etrurija najbogatije podruje rudama (eljezo i bakar), Kampanja i Apulija obradivim povrinama. Okrenutost prema moru (pomorstvo, trgovina) kasnijeg je historijskog datuma (najranije 7. st. pr. Kr) Eneolitik -prijelazno razdoblje iz neolitika u broncu -u Europi poinje oko 2200 - 1800 pr. Kr -najvaniji plod trgovakih veza s istonim Mediteranom (kroz tjesnac Sicilije i Italije) bilo je uvoenje bakra koji NIJE zamijenio litiku industriju. Barka je bilo i u Toskani (antika Etrurija). Etrurija je bila bogata eljezom, bakrom, olovom i nekim drugim metalima. -najvanije forme - sjekire glatkih otrica i bodei trokutnih otrica -runo raena keramika s urezanim ili rjee oslikanom dekoracijom geometrijskog karaktera -naseljavane su spilje ili su graene kolibe, rijetke nastambe od kamena -pokapanje - 1) fosse - jarci u zemlji 2) prirodni zapeci ili spilje 3) umjetne spilje - grobnice usjeene u stijenu (Lukanija-Sicilija) - 1 ili vise ala, kruni ili eliptini plan, ulaz pozzeto, vestibul - hodnik, nekad u obliku kolibe "tomba a forno" Kronologija bronanog doba u Europi (u Italiji znatno kasni za Egejom) rana bronca (kultura Unetice, 2200 - 1550 pr. Kr.) srednje bronca (kultura grobova u tumulima, 1550 - 1325) kasna bronca (kultura polja sa arama, 1325 - 1175) finalna bronca (prve 2 faze Halstata, 1175 - 775) kronologija bronanog doba Italije bronzo antico 1800 - 1600 bronzo medio 1600 - 1300 bronzo recente 1300 - 1200/1150 bronzo finale 1200/1150 - 900 kalibrirana kronologija bronanog doba (najvanija) bronzo antico 2300 - 1700 - Poladska kultura (kultura palafita) bronzo medio 1700 - 1350 - kultura Terramara, Apeninska kultura bronzo recente 1350 - 1200 - kraj prethodnih kultura bronzo finale 1200 - 1020 - sub-apeninska i proto-villanovska kultura -Sardinija - kultura Nuragija - od 1500 - zauzima itavo razdoblje b. d.

www.sajt.com.hr

-Sicilija - Sikulska kultura Poladska kultura -kultura ranog bronanog doba sjeverne Italije, podruje Alpa, istone Lombardije, Veneta i Trentina -naziv - lokalitet Polada pokraj Brescie -brojna sela tipa palafita (za 200-300 ljudi), zove se jo i kultura palafita -groblja slabo poznata, ritus inhumacije uz uestalo koritenje kamenih zaklona -uzgoj itarica i domaih ivotinja, skupljanje plodova, lov, ribolov -evoluirala je irei se prema Emiliji u kulturu Terramara (razlika u kulturama - incineracija) kultura Terramara -padska nizina do rijeke Oglio i na jugu do sredinjeg i zapadnog dijela Emilije -srednja i kasna bronca (ne i kraj bronce) - 1600 - 1200. g. pr.Kr -naziv: terra mara ili terra marna - brdaca od crne zemlje formirana od organskih ostataka, ulomaka keramike i ivotinjskih kostiju -kultura Terramara predstavlja razvoj Poladske kulture uz strane elemente koji su moda s prostora Karpata ili Maarske, a smatra se da u Italiju prvi uvode konja -struktura sela za koja se dugo vjerovalo da su bila podijeljena u pravilne sektore s kanalima zbog obrane od poplava (Ferdinand Keller) u posljednje je vrijeme u postupku revizije -sela su graena na pilonima -ponekad su bila zatiena od plime rijeke jarcima, grudobranima od zemlje ili drvenim konstrukcijama (gabbioni) -cemeteriji su takoer zatieni jarcima, nasipima i gomilama koje su sadravale urne za spaljivanje -kolibe - krunog ili pravokutnog oblika -otvoreni prostori rezervirani za rogatu stoku zauzimali su sredinji dio sela -terramara naselja obogatila su Apeninsku kulturu -preteno agrarni karakter te uzgoj svinja i goveda -zavidna metalurgija i produkcija keramike karakteristine po brazdama i kopama u reljefu Apeninska kultura (1600 - 1150.g. pr. Kr) -prva faza bronanog doba i prva kultura koja je u znatnoj mjeri unificirala Apeninski poluotok -ostaci se vise od Emilije - Padska nizina do prostora Kampanje -vjerojatno ima balkansko porijeklo a poeci joj seu oko 1700. g. pr. Kr. -naselja sezonskog karaktera - spilje, prirodni zakloni; stalna naselja - sela na prometnim putovima -brojni ostaci naseobinske arhitekture tj. koliba (ostaci naselja nisu brojni), od kojih su najpoznatiji oni s lokaliteta Capriola i Luni, koji se mogu datirati izmeu 1400 - 1100 pravokutne kolibe zamjetne veliine, najvea je dimenzija 42x5m. Njihov je donji dio usjeen u ivac. Podovi su izvedeni od nabijene gline i neznatno sputeni ispod nivoa okolia. Zidovi od nepravilnog vapnenca, a krov na dvije vode od slame i trske. Stanovnici ovakvih sela obino su se pokapali u grobnicama usjeenim u stijenu -u blizini lokaliteta Apeninske kulture obino su smjetena i sela Villanovske kulture, tj. Etruanski gradovi -pronaene su i ovalne kolibe (San Giovenale) -klasini facies Apeninske kulture datira se u 15. i 14. st na temelju nalaza mikenske keramike -domaa impasto keramika - tipina geometrijska dekoracija (meandar, romb, zavojnica) izvedena urezivanjem i dubljenjem i izvijene drske

www.sajt.com.hr

-bronani predmeti rijetki - sjekire najee, ceste su kotane i kamene alatke -nositelji Apeninske kulture najvjerojatnije su srednjeeuropljani indoeuropskog podrijetla koji su preslojili mediteranski supstrat -apeninska i kasnija Villanovska naselja pokazuju diskontinuitet u naseljavanju, a opa destrukcija naselja Apeninske kulture suvremena je prijelazu sa inhumacije na incineraciju -u Luni imamo slijed - Apeninska k. - Villanova - Etruani Sikulska kultura (2000. - 650.) -Sicilija -dva stupnja bronanog i jedan stupanj kasnog bronanog i eljeznog doba -grobnice tipa tombe rupestre - iskopane u stijeni -Sikuli - narod na Siciliji koji je doao s kopna Castellucio kultura (2000 - 1400) -rana bronca Sicilije; Castellucio - naziv lokaliteta -razvijala se na prostoru JI Sicilije -grobnice tombe rupestre - neke na proelju imaju pilastre, neke zatvorene kamenim zidom -poznata po keramici - dugake posude s kompleksnim tamno oslikanim linearnim motivima Thapsos kultura (1400 - 1250) -srednja bronca i naziv lokaliteta kod Sirakuze s krunim i ovalnim kolibama i oko 450 grobnica usjeenih u stijene koji se smatraju reminiscencijom mikenskih tolosa -cemeteriji sadre ukope s LH IIIA - B keramikom -naselje u Thapsos je vaan urbani centar s poploanim ulicama -keramika - tamno na svijetlom, podjela na frizove, animalni motivi Pantalica kultura (1250 - 650) -kasno bronano i eljezno doba do 650. kad poinju dominirati grki i feniki kolonisti -lokalitet blizu Sirakuze -4 faze: 1. Pantalica sjeverna faza - 1250 - 1000 (najvanija; keramika nastavlja stilove Thapsos kulture ali s novim tipovima bronanih predmeta, violinskim fibulama, jedna LH IIIC posuda otkrivena na S Pantalica cemeterija) 2. Cassibde faza - 1000 - 850 3. Pantalica juna faza - 850 - 730 4. Finocchito faza - 730 - 650 - kasnogeometrijsko-arhajska keramika -veina nalaza sa cemeterija, naselja gotovo i nema -oko 5000 grobnica od 13 - 7. st. -grobnice su podijeljene u 5 skupina: 1. SZ nekropola, oko 600 grobova u skupinama od 5-6 2. S nekropola s oko 1500 grobova (1200. - 1100) 3. J nekropola izmeu dvaju prethodnih, datira u isti period 4. Filipporto nekropola s oko 500 grobnica 5. Cavetta nekropola s oko 300 grobnica (9 - 8. st.pr.Kr) -Anaktoron - objekt na parcijalno istraenom lokalitetu Pantalica S faza -naseljen u najranijoj fazi Pantalica kulture -pravokutna graevina sauvana u tlocrtu dimenzija 35x15 -nije u stijeni -sagraen od velikih poligonalnih blokova i podijeljena u nekoliko prostorija (utjecaj Mikene)

www.sajt.com.hr

kultura Nuragija (1500. - 500.) -Sardinija -prednuragijevsko razdoblje eneolitik - 2000 - 1800 ranobronano doba - 1800 - 1500 -kultura Nuragija arhajski period - 1500 - 1200 srednji period I-II - 1200 - 500 kasni period - 500 - 238 (238.g. Sardinija postaje Rimska provincija) -nuragiji - ogromne kamene kule, grobnice giganta -oko 8000 nuragija, datiraju od oko 1500.g. do rimskog razdoblja -kule na breuljcima i do 20m od ogromnih kamenih blokova -megalitska tehnika suhozida - mikenska -najstariji nuragiji su izolirane krune kule stoaste ili konine forme, sa dvije ili tri krune prostorije postavljene jedna iza druge -okruuju ih sela graena u kamenu s kruno nadsvoenim kolibama -figuralna plastika -osim nuragia ima jo monumentalne arhitekture: "Tombe dei Giganti" (2500 - 1000) -grobna odaja s apsidom (tzv. dolmenski koridor) duge od 5-15m i visoke 1-2m, izravno pokrivene grobnim humkom, frontalnog dijela (za odravanje zagrobnih svetkovina) u obliku polukruga ili rotonde iji krajevi simboliziraju rogove bika i u centru kojeg stoji obino 4m visoka stela s otvorom na dnu, a u blizini njega bio je obino podignut obelisk apotropejskog karaktera -sardinjani tovali boga Bika i Veliku Majku (plan grobnice u obliku bika) -monumentalne grobnice elite, kao mauzoleji -i do 200 ukopa "Pozzi sacri" ("sveti bunar") -neka vrsta podzemnih hramova, megalitska tehnika -kult vode i boice majke -svetita koja se sastoje od bunara prekrivenog kupolom, s predvorjem pravokutnog oblika ili (rjee) okruglom eksedrom za ritualne aktivnosti i izlaganje zavjetnih darova -podsjeaju na podzemne nuragije, ali radi okruglog tlocrta na mikenske tolose -stariji hramovi su raeni od nepravilnog kamenja, a mladi od pravilnih blokova "Domus de Janas" -"kuca vila/duhova" na sardinijskom jeziku -podzemne grobnice s odajama usjeenim u stijene, tipa hipogeja -nekoliko odaja i tlocrtom oponaaju kue tog vremena -vise od 1000 takvih graevina, iz neolitika i bronanog doba -nekropola na Anghelu Ruju broji 36 grobnica - isklesane glave ili rogovi bikova - uva san mrtvih -pojedine su grobnice reupotrebljene u rimsko doba

www.sajt.com.hr

-na kraju bronanog doba (oko 1200.) naputaju se sela Terramara i naselja u ravnici, vjerojatno uslijed poplava, a zamjenjuju ih naselja utvrena s materijom kulture protovillanovskog tipa -oko 1200. nestaje Apeninska kultura moda zbog pomicanja Terramara kulture; preko nalaza mikenskog importa -finalno bronano doba (1100 - 900) - subapeninska i proto-villanovska kultura (geometrijska dekoracija) -subapeninska se od proto-villanovske razlikuje po neukraenim posudama s _____ ukraenim plastinim dodacima (cilindrinim, u obliku roga, glave guske, itd.) Villanova kultura -u 9. ili 8. st na Apeninskom poluotoku zapoinje nova era. Primitivna u odnosu na Egeju, ali u isto vrijeme snana eljeznodobna kultura proirila se u 8.st. cijelom srednjom Italijom -iznad sela apeninske kulture grade se u Laniju, San Giovenaleu i drugim mjestima kolibe novog tipa -ime je dobila po eponimnom lokalitetu u blizini Bologne (Villanova II: 900-800 i 800-720) -srediste Villanovske kulture nalazilo se na kasnijem prostoru Etrurije, dok se njezin karakter na podruju Lacija i drugdje moe smatrati provincijalnim Naselja -naselja na breuljcima ili umjetni grudobrani sela formirana od koliba -na onim mjestima koja su otvorena za napad grade se ponekad zidovi od manjeg nepravilnog kamena vapnenca -nain zidanja koliba pokazuje dosta slinosti s kolibama apeninske kulture, ali je primjetan visi standard i vea sklonost ukraavanju -u Etruriji i Rimu ostaci Villanovskih koliba -na Palatinu u Rimu pronaeni su ostaci dvaju sela starijeg eljeznog doba. Na junim padinama breuljka i ispod Domicijanove Aule Regie. Tim naseljima pripadaju velike nekropole na I i SI padini breuljka -nekim kolibama su izvanredno sauvani temelji i podnica. Podnica je bila usjeena u ivac od tufa i sputena -mjerile su oko 5x4 m -bile su pravokutnog oblika, ali sa zaobljenjima na krajevima - paetvorinaste! -na duim stranama su bili ukopani drveni potpornji koji su nosili krov -zidovi su bili od blata i katkad prekriveni glinom -krovovi presvoeni i prekriveni slamom -kuhalo se na prijenosnom stolu, nije bilo kunog ognjita -ulaz se obino nalazio na kraoj strani, flankiranoj s nekoliko ukopanih stupova (balvani, potpornji) koji su kasnije znali nositi nadstrenicu -izgled znamo po malim glinenim modelima koji su bili prilozi ili urne -gradile su se i ovalne kolibe -takve najbolje sauvane pronaene su u San Giovenaleu (oko 7/8x5m) -velikih su dimenzija, jedna od veih je 11x6m. Imala je ukopane stupove za krov i stupove koji su vjerojatno sluili za uvrivanje drvenog namjetaja -vrata su bila na kraoj Z strani -s vremenom se poinju javljati i kolibe s uzorom na kue grkih kolonista, tipinih za geometrijsko razdoblje -tipian primjer modela kue pronaen je u jednom grobu iz Lukanije (Sala Consilina) - kuca ima dvoslivni krov s volutama i pticama na vrhu te zidove ornamentirane naslikanim geometrijskim motivima

www.sajt.com.hr

Cemeteriji -grobovi u obliku grubih krunih jama (pozzi, pozzetti) s urnama -urne i prilozi (keramike posude, minijaturni pribor za kuhanje, orue, fibule) mogu biti direktno stavljani u jamu ili ee pohranjene u dolie ili u male pravokutne prostore izgraene od kamenih ploa -rjee su jame graene i nadsvoene blokovima ok kamenog tufa -paralelno se pojavljuju i grobnice usjeene u stijenu koje ponekad sadre sanduke od hrastovine ili terakotne imitacije drvenih sanduka -urne - bikonine, bronane, keramike; dekoracija - svastike, meandri -Tivoli - grobnice su ukopane u ivac okruene ploama od travertina koje formiraju grobne krugove promjera 3x4,8m, koji podsjeaju na mikenske i na kasnije etrurske grobnice tipa "Tombe a circolo" -Vetulonij - oba tipa grobnica se susreu zajedno -Villanova kulture - incineracija; na periferiji - inhumacija Proizvodi -bikonine bronane urne, keramike urne, urne koje imitiraju kolibe, bogato razvijena metalna industrija -u I. fazi jednostavne fibule, sjeiva, prstenje -u II. fazi ljemovi, fibule, titovi, staklene i jantarne ogrlice -pogrebne karakteristike i metalna industrija povezuje Villanova kulturu s KPZ -tehnika Bucchero keramike - najkvalitetnija vrsta etruanske keramike -oko 700.g - najranija etruanske grobnice (inhumacija!) -oko 1400.g - nalazi kasnomikenske keramike; trgovina u potrazi za opsidijanom s Lipara, bakrom sa Sicilije, metalima iz Etrurije

www.sajt.com.hr

2. Etruanska civilizacija podrijetlo, povijest i kronologija

Geografske karakteristike -golemi rudni resursi: eljezo, bakar, olovo sa srebrom, posebice u priobalnom dijelu Etrurije i na Elbi -smjetaj uz vane pomorske puteve Tirenskim morem - preduvjet za pomorsku ekspanziju, talasokraciju i gusarenje kao legitiman oblik ekonomije (vrhunac od 8. - poetka 5. st.); otvorenost istonjakim i grkim utjecajima -prometni znaaj: raskrije puteva iz sjeverne (prekoapeninske) prema srednjoj i junoj Italiji Pojava etruanske civilizacije -tamo gdje je kultura srednjeg eljeznog doba (Villanovska) doivjela najvei procvat, pojavila se krajem 8.st. nova etnika zajednica s vlastitim jezikom i visokom kulturom iji je poetak obiljeen pojavom monumentalnih grobnica s bogatim prilozima orijentalnog i grkog utjecaja -Etruani su sami sebe nazivali Rasenna (na natpisima sinkop. Rasna), dok se u grkim i latinskim tekstovima nazivaju Etruski, Tuski (lat.), Tyrrheni ili Tyrseni (gr.) -nastanjivali su cijeli prostor izmeu Arna i Tibera osim malog prostora Faliskanske ravnice iji su stanovnici imali indoeuropsko podrijetlo i jezik -etruanski jezik potpuno odudara od latinskog i Tiber je bio granica izmeu Etrurije i Lacija. Postavlja se pitanje zato je upravo to podruje izmeu Arna i Tibera bilo predodreeno za razvoj nove visoke kulture i arhitekture na tragu Bliskog Istoka i Grke, koja je za nekoliko stoljea prethodila kulturama okolnih naroda. Drugim rijeima, postavlja se pitanje tko su Etruani -misterij etrurskog podrijetla i injenica da su bili glavni most izmeu orijentalne kulture i italskih naroda rezultirala je zasebnom znanstvenom disciplinom - etruskologijom Izvori 1. pisana predaja je potpuno izgubljena, sauvani su samo rijetki i fragmentirani navodi -znaajna djela (izgubljena): "Libri rerum Etruscarum" Valerija Flaka i "Tyrrhenika" rimskog cara Klaudija u ak 20 knjiga, ukljuujui rjenik, nastao intervjuiranjem izvornih govornika 2. natpisna graa: -preko 10 000 etruanskih natpisa (corpus inscripcionum etruscarum) otkrivenih i izvan Etrurije (Afrika, Grka, Crno more, Galija) -Liber Linteus iz Zagreba -oko 1300 etruanskih rijeci (najdulji sauvani tekst) -5 naknadno izrezanih traka -pretpostavlja se da sadri niz obrednih propisa vezanih uz vjerske rituale -povoj egipatske mumije (sekundarno!) - razliita datacija -datacija 3. ili 2. st. pr. Kr -3 ploice iz Pirgija -luka etruanskog grada Caere -2 pisane fenikim jezikom, 1 etruanskim -kraj 6., poetak 5. st. -pokazuje vezu Etruana s Kartaanima -o posveti hrama Atartu (Itar) - Uni - rimska Junona -zlatne

www.sajt.com.hr

-Masilijska tablica - bjelokost, cca. 650.g. -alfabet od Eubejaca? 3. arheoloki spomenici - najvrjedniji dio ostavtine za rekonstrukciju Etruanske civilizacije -ruevine hrama B - pronaene ploice iz Pyrgia -stela sa grkog otoka Lemnosa -Lanena knjiga, Zg -Tabula Capuana - ispisani crijep iz Kapue, 62 retka -Cipus Perisinus - kamena ploa iz Perugie, moda nadgr. karakter, 46 reda, 3-2. st. -jetra iz Piacenze - bronani model - stol za haruspiciju - prikazuje nebo s ugraviranim imenima bogova koji upravljaju pojedinim sekcijama - 3-2. st Jezik -problem podrijetla, prodora u Italiju i razvitka indoeuropskog jezika te njihovih meusobnih odnosa i odnosa s jezicima supstrata jo uvijek je predmet istraivanja -proces definiranja etniko-kulturne zajednice Italije moe se pratiti od otprilike 1000. g. -dolazna toka koju poznajemo su jezine prilike na poetku povijesnog razdoblja (7-5.st) -pretpostavka je da je Villanovska kultura prvo oitovanje etruanskog naroda, da odraava poetak irenja Etruana -vjeruje se da su Etruani govorili neindoeuropskim jezikom koji je bio blizak drugim jezicima izolirane tzv. Tirenske jezine obitelji - Retskim i Lemnijskim jezikom -za rije Rasenna ne postoji etimologija, dok se za naziv Tusci dri da bi mogao imati znaenje "oni koji grade ili ive u kulama". Uporite je 3. iguvijska ploa na kojoj se pojavljuje fraza "turskum namen" - tuskansko ime, iz koje se moe rekonstruirati stepenica Tursci, pri emu bi Turs imalo znaenje kao i lat. turris "kula", nastalo iz gr. turdis -pohrvaen naziv trebao bi glasiti Etruani a ne Etrurci jer se ime izvodi iz etnonima, ne imena zemlje -Retski - podruje Alpa i sjeverna Italija Plinije kae da su Reani bili Etruani koji su se odvojili -Lemnijski - orijentalni Problem podrijetla 1. Orijentalna hipoteza -najloginije objanjenje bilo bi da su Etruani bili novi narod s istonjakim afinitetom koji je otkrio Etruriju i emigrirao u luke na njenoj zapadnoj obali, preslojio prva indoeuropska plemena, njihov jezik i sela i postupno prodirui u unutranjost okupirao bisa sela Apeninske kulture -uporite: istonjaki karakter Etruanske kulture, srodnost jezika s lemnijskim, mogue povezivanje Tr.w (narodi sa mora) s Tyrs-enoi, -ta teza vue jo od Herodota - "dio lemnijskog naroda" emigrirao u Italiju iz Smirne, i druge price koje ih povezuju sa Pelazgima (Helanik iz Mitilene kod Dionizija), Lemnom i Imbrom (Antikid kod Strabona) 2. Autohtona hipoteza Dionizije iz Halikarnasa ("Rimske starine") kritizirao je Herodotovu pricu, navodei da Etruani i Liani govore razliitim jezikom i slue se drukijim pismima, vjeruju u druga boanstva, imaju drukije zakone i institucije. Smatrao je da su oni autohtoni narod koji ima jedinstven jezik i nain ivota. Pobornici hipoteze smatraju Etruane ostatkom praindoeuropskog stanovnitva.

www.sajt.com.hr

3. Hipoteza o podrijetlu sa sjevera Etruani su kao spaljivatelji (incineracija) iz teramare, tj. kao nositelji Villanovske kulture koja se razvila iz Terramara donijela kulturu starijeg eljeznog doba u Italiju i ona se oko 900. rairila iz njegovih naselja po cijeloj Italiji. -Danas znanstvenici nastoje oivjeti i osnaiti Dionizijevo miljenje, ali u relativnom smislu, promatrajui Etruane kao narod u ijem su oblikovanju (poput modernih nacija) sudjelovale razliite etnike, kulturne i jezine sastavnice, a proces kojeg je trajao od najkasnije11. ili 10. do 9. st. Povijest Etruana -bili su samostalan subjekt od 9. ili 8. st do ranog 3. st pr. Kr. Konano su nestali u ranom 1. st. pr. Kr., od Sule kad je dokinut partikularizam pojedinih oblasti Italije i ona latinizirana svi postali Rimski graani -u 7., 6. i 5. st. proirili su svoju vlast od Kampanije do doline rijeke Po nadmeuci se s Fenianima i Grcima -od 8. do 5. st. vladali su obalnim podrujem Kampanije i Salernskim zaljevom. Rani Etruanski karakter toga podruja potvren je postojanjem lokalne varijante Villanovske kulture -od kraja 7. st. do posljednjih godina 6. st. Lacije je bio pod njihovom vlascu. Vrijeme vladavine Tarkvinijevaca u Rimu i vjerojatno kratka epizoda nadmoi Vulcija. -krajem 6. st. zbog novih politikih i gospodarskih okolnosti sire se i na Padsku nizinu gdje postoje lokalne varijante Villanovske kulture. Najjasniji tragovi Etruanske kulture sauvani su oko Felsine (Bologna; stele, cipusi, urne u obliku situla) i u novim gradovima - kolonija Spina i Marzabotto -poetak 5. st. (474.g.) - Sirakuza porazila Kartazane i oni kod Kapue pobijedili Etruane -Kelti se sputaju preko Alpa i krajem 4.st. unitavaju Etruane na Siciliji Slabljenje Etruana -od sredine 6. st nadiranje Grka, jaanje Kartage i njihovo suparnitvo okreu Etruanskom savezu s Kartazanima. Bitkom na Sardskom moru sprijeeno je prodiranje (fokejskih) Grka, ali ve u 5. st. uslijedio je pad moi etruanskih gradova. Prema rimskoj predaji, osnivanje rimske republike 509.g. izgubljen je Lacij, cime su oslabljene ako ne i prekinute veze s Kampanijom, 408.g. Sirakuski Grci pobijedili su Etruanske saveznike Kartazane kod Himere, a 474. g. u velikoj bitci kod grada Cumae Grci su unitili etruansku mo na moru. Sljedeih godina Sirakuzani se zalijeu i pljakaju Korziku i Etruriju. Neto prije 400.g., Gali, drugi snani Etruanski rival na sjeveru, prodiru juno od rijeke Po i prekidaju etruansku dominaciju, ali ne u obliku potpunog i trenutnog osvajanja. Oni upadaju i na tlo Etrurije (Kluzij), a u jednom takvom prodoru 386. g. dolaze i do Rima (pomo od Caere). Krajem 5. st. Samnicani osvajaju Kampaniju, Etruriju i Grku. U meuvremenu, nakon pada Veja 396.g. zapoinje stoljee ratovanja Etruana s Rimom (4. st), osobito Tarkvinije i Rima, dogaaje koje dobro poznajemo jer su upleteni u rimsku povijest. Tarkvinija preuzima hegemoniju u Etruriji. Kraj etruanske samostalnosti uslijedio je izmeu 280. i 240., kad su potpali pod vlast Rima s veom ili manjom redukcijom samostalnosti i teritorija. Ovisnost o Rimu i pad moi u 4. i 3. st. nije znaio i kraj razvoja tipino Etruanske arhitekture i drugih podruja kulture i umjetnosti

www.sajt.com.hr

3. Etruansko graditeljstvo - hramovi

Etruanski gradovi i nekropole -organizirani u konfederaciju s centrom u hramu Voltumne u blizini grada Volsinii (Orvieto) -svaki grad je imao svoje granice, svoje politiko ureenje i sigurno je da je u najranijoj povijesti medu njima dolazilo do sukoba -na vrhuncu moi (kraj 6. st.) formirale su se 3 konfederacije: gradova Etrurije, padske Etrurije te Lacija i Kampanije Terminologija (toponimija): 1. jedni etruanski gradovi imaju rimske i moderne nasljednike i najcesce se imenuju prema latinskom obliku (npr. C(a)isra - Caere - Cerveteri) 2. drugi etruanski i rimski gradovi nemaju moderne nasljednike (Pyrgi) 3. neka moderna naselja lee na ostacima gradova ija imena ne znamo i imenuju se dananjim talijanskim toponimima (San Giovenale, Luni...) Juna Etrurija -Veii - Rimu najblii etruanski grad, glasovit po hramu s lokaliteta Portonaccio i kipovima -Caisra, Chaisre - (lat. Caere, danas Cerveteri) poznat po velebnoj Banditaccia nekropoli i etruansko-punskim natpisima iz luke Pyrgi -Pyrgi - u 3. st. postaje utvrena rimska kolonija -Tarch(u)na - lat. Tarquinii, danas Tarkvinija, tisue grobnica na lokalitetu Monerozzi (60 dobro sauvanih) - usjeene u stijenu, mnoge oslikane; ostatak hrama na lokalitetu Kraljiin rtvenik -Velch - lat. Volci, danas Vulci, srediste bronane industrije, glavni centar uvoza grke keramike -Velsena, Velzna - lat. Volsinii, danas Orvieto, mjesto godinjeg okupljanja i svetkovina, hram s 3 cele; Crocifisso del Tufo i Cannicella Sjeverna Etrurija -Tlamun - lat. Telamon, danas Talamona -Vetluna, Vatluna - lat. Vetulonii, danas Vetulonia - nekropola (tumul Pietrera) -Pupluna, Fufluna - lat. Populonia, jedina metropola na moru Unutranjost -Clevsi(n) - lat. Clusium, danas Chiusi - cipusi, kanopske urne, sarkofazi s portretima -Peruzija - danas Perugia, dugi potezi bedema, vrata s lkom i grobnicama, npr. grobnica Volumnij iz 2-1. st. - grobnica usjeena u stijenu -Arretium (lat.), danas Arezzo - metalurko srediste -Faesulae (lat.), danas Fiesole -Volathri - lat. Volaterrae, danas Volterra - luna vrata -Curtun - lat. Cortona

www.sajt.com.hr

-gradovi koji su bili u "Etruscan Dodecapoli", tj. u savezu 12 gradova: -Arretium - Arezzo -Caisra, Cisra - Cerveteri -Clevsin - Clusium ili Chiusi -Curtun - Cortona -Perusna - Perugia -Pupluna, Fufluna - Populonia -Veia - Veio -Tarch(u)na - Tarquinia-Corneto -Vetluna - Vetulonia -Felathri - Volterra -Velzna - Volsinii, vj. Orvieto -Velch, Velc(a)l - Vulci ili Volci Ope odlike Etruanskog hrama -uz grobnice i raskone kue hramovi su jedna od glavnih vrsta graevina kroz koje su i iskazivali svoju politiku samobitnost, kulturu, religiju i sve druge znaajke svoje civilizacije -podiji etruanskih hramova u pravilu se sastoje od kamenih blokova postavljenih u vodoravne nizove povezane vertikalnim spojevima. Fasada podija mogla je biti tukatirana, a na vrhu je mogao stajati korni. Na proelju podija stajalo je stubite. Materijal koje se koristio za izgradnju cele i zatvorenog stranjeg zida bila je opeka na koju je nalijegalo drveno krovite. Zidovi su morali biti irine 2-3 cigle, da bi drali teinu krova. Prema Vitruviju, visina etruanskih stupova morala je iznositi 1/3 irine hrama. Ako to i vrijedi za kasnije hramove etruanskog tipa, teko da se to pravilo moe primijeniti na najstarije arhajske hramove. Dobar je primjer kapitolijskog hrama u Rimu. Stupovi su bili od kamena (kod manjih hramova) ali i od drveta koje je bilo tukatirano i bojano. Tlocrtne dispozicije od 5. st. pa sve do rimskog vremena za Etruansku sakralnu arhitekturu bili su karakteristini hramovi tipino etruanskog oblika, koji su imali vanjsku terakotnu dekoraciju raenu u grkom stilu. Na proelju je pronaos s vise stupova kroz koji je jedini ulaz sa 1 ili 3 vrata -uporaba podija, stepenita ili rampa na proelju -Vitruvije: nekoliko varijacija etruanskog tipa hrama, spominje 2 koje su bile cesto koritene za rimske kapitolije, ali to ne znaci da su to bili arhetipovi iz kojeg su se razvile inaice. Obje su se koristile dugo. Arhitektonska skulptura -od terakote - podrijetlo treba traiti u grkom graditeljstvu. Grci su terakotu prestali koristiti ali su je etruani i dalje koristili -izrada reljefa od alabastera, tufa, travertina pa cak i mramora -stupovi i grede su drvene a njih bi se zatitilo terakotnom oplatom -Vitruvijev opis - spominje "toskanski stup" -glatkog trupa, ravan ili suen, baza koja se sastoji od ploe (plinte) i zaobljenja (tor), kapitel (ehin i abak ) -moda ima izvorni italski karakter (Vitruvije kae), to se ne zna tono

www.sajt.com.hr

-neka vrsta hibrida dorskog i jonskog -nema kanelire -Norchia - 2 grobnice s dorskim stupovima i nadograen, ali s jonskim kornizem - 4.st -Sovana - Tomba Ildebranda -procelje sa stupovima koji imaju jonske volute, korintsko lisce na dnu te figuralne ukrase te bogati floralni ukras na arhitravu i frizu -pr. provincijalne arhitekture -hram u Vejima - pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m Kroviste, zabat -zidovi od opeke, stupovi drveni -krov od drva iskljucivo -kose krovne grede (kantherij), preko njih aseks (tanje grede) - znale su biti oblozene limom, krovni crijep (tegule i imbreksi - tegule su ravne ploce, a na njihovim spojevima su imbreksi). Na obje strane gradevine ostaju zabati -zasticuju grede terakotnom oblogom -etruanski hram ima samo jedan zabat, straznji nije bio ukrasen Antefiksi -najbrojniji elementi terakotne dekoracije -zastita krajeva da ne ostaje rupa, da se zatvore kanalici imbreksa -najcesce glave nekih bica, satira, gorgona ali nekad i cijele figure ili grupe figura - veliki su imali straznje potpornje da se ne odlome -terakota, bojane -krovna dekoracija uzduz krajeva kosih krovnih greda Zabat -otvoreni i zatvoreni -terakotni modeli hramova -otvoreni zabati - uvucen je unutar krovne arhitekture -zabatna skulptura bila je svedena samo na kraj drvene grede jer su ostali elementi popunili preostali prostor -Belvedere hram -Kraljicin zrtvenik u Tarkviniji - krilati konji -uglavnom se pojavljuju otvoreni ali se pojavljuje i onaj zatvorenog tipa -zatvoreni zabat - preuzet od Grka, nije ispunjen figurama u mramoru izradenim u punom volumenu nego je izraden u reljefu i od terakote Antepagmenta -terakotna dekoracija koja zasticuje krajeve zabatnih drvenih greda (-mutuli izbaceni naprijed za 1/4 visine stupa) -pravokutnog oblika ili okrugli diskovi Krovna skulptura -na sljemenu krova mogle su stajati i statue radene u punoj plastici od terakote ili bronce -najljepsi primjer u Portonacciu u Vejima (oko 500.g.) - pronaden je Apolon iz Veja, glava Hermesa (Merkur), Heraklo i 1 zenska figura koja bi lako mogla predstavljati Apolonovu majku Letoniju koja je u narucju drzala samog malog Apolona, pored antefiksa postojale su na krovu na akroteriji figure u punom volumenu -bogati, iskljucivo ornamentalni ili figuralni reljefi, prekrivali su i arhitrave etruanskih hramova (friz) ili su bili u funkciji sime na rubovima krova. Dijelovi friza prepoznaju se po rupama kojima su bili pricvrsceni -sve od terakote

www.sajt.com.hr

hram u obliku kuce bez pronaosa -obicno se javljaju krajem 8 - 7.st -nemaju podij, stupove ni pronaos -temelj im se sastoji od blokova kamena tufa -2 primjera: 1. na akropoli grada Veja -pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m -imao friz i antefikse tipicnih arhajskih obiljezja -friz od terakote u polikromnom stilu 2. hram u Volsiniju (Bolsena) -imao je temenos pravokutnog oblika -okruzen zidom dimenzija 17.20x13.40m i celu podignutu nasuprot straznjem zidu temenosa -slicne odlike hramova ili kuca pokazuju i modeli urni otkriveni i u etruanskim grobovima u gradovima Caere, Falerii, Sula Consilin hram s jednom celom i pronaosom

-najstariji je a iz njega su se razvili i -javljaju se od arhajskog razdoblja (500.g.) a kao reprezentativan arhitektonski okvir prikazuju na urnama i cipusima -najbrojniji se tetrastilni - 4 u razlicitim varijantama -poznati su i na glinenim modelima hramovi tripartitne osnove -najvazniji; iznad pronaosa imaju 3 dijela, 3 cele ili 1 celu sa 2 krila -duzina - 6 dijelova gradevine a sirina 5 - Vitruvije kaze da mora tako biti -3/10 sirine za krajnje a 4/10 sirine ide za srednju celu, tj. za ale i 1 celu -strogo anksijalna koncepcija -visina stupova 1/3 sirine gradevine -svetiste kod Veja - Minervin hram -Minervin hram u Vejima, veci hram (A) u Pyrgu (24x34.40m, oko 460.g.), Belvedere hram u Orvietu (5. st.), kapitolijski hramovi u Kosi (oko 150.g.), Firenci i Signiji te kapitolijski hram u Rimu (500.g.) -hram iz Tarkvinije (Ara della Regina) - terakotni konji sa zabata (peripter?) hram s jednom celom i otvorenim alama -poznati i u Rimskom graditeljstvu; gradili se vec od 3. st. pr. Kr. -Hram mira u Pestumu (273. pr. Kr.) a pored njega je i hram C (hram bozice Feronije) na Largo Argentini u Rimu -sa 1 ili 3 cele i otvorenim alama - popularni u kasnorepublikanskom Rimu, helenistika grobnica Tomba Ildebranda u Sovani (2.st.) hram s 1 celom i zatvorenim alama -3. st. pr. Kr. iz Etrurije, grad Felatri (Faesulae)

www.sajt.com.hr

-tesko razlikovati hramove sa 3 cele od hramova s 1 celom i zatvorenim alama - rjesenje mozda ako se zna kome je bio posvecen (Veii - trijada Minerva, Jupiter, Junona = 3 cele, Pyrgij - ? 1 bozanstvo) hram s 3 cele i alama -kapitolijski hram Jupiteru u Rimu, opis hrama donosi Dionizije - srednja cela posvecena Jupiteru, bocne Junoni i Minervi. Pronaos imao 18 a ne 8 stupova kao sto kaze Vitruvije; najveci poznati etruanski hram. Iz izvora znamo da su ga gradili etruscanski umjetnici, skulpture koje su stajale unutra je izradio umjetnik po imenu Vulce. -toliko je puta obnavljan da je do kasne antike izgubio svoje etruscanske karakteristike, osim samog tlocrta hram grckog tlocrta -peripterni hram -Mater Matute u Satricumu - najinteresantniji, 500.g., datiran po terakotnim ukrasima, bio je ukrasen peristilom, dubok pronaos i izduzena cela -hram u Pyrgi-u, B, 500.g. - grcki peripter, no to ne znaci da je grcki hram, imao je sva obiljezja etruanskog hrama, ali je tlocrt bio grcki -takvi hramovi su rijetki, ali pokazuju da su etruani bili upoznati s grckim hramovim (preko kolonija u Kampaniji)

www.sajt.com.hr

4. Izgled, arhitektura i tipologija Etruanskih grobnica

-grobnice su najraniji spomenici etruanske civilizacije, najranije dokumentirani -rijetki su etruanski hramovi koji datiraju od kraja 8.st., dok u tom prijelazu iz 8.st. u 7. st. pr.Kr. imamo cijeli niz grobnica -moemo povuci paralelu s mikenskim grobnicama u smislu naglog bogatstva -grobni humci i grobnice usjeene u stijene podsjeaju na sline grobnice u Maloj Aziji, na Cipru, pa i u Grkoj. Nekima je to argument u traenju istonjakog i mediteranskog podrijetla -etruanske grobnice pojavljuju se paralelno s ranijim vrstama grobova poznatih iz razdoblja Villanova kulture. Jo u razdoblju Villanovske kulture, pogotovo u 8.st. na nekim dijelovima Etrurije su se paralelno koristili grobovi tipa grobnog jarka za inhumaciju i ritus spaljivanja u urne koji je dominirao. -na podruju Etrurije nikad nije bio prisutan samo jedan ritus pokapanja -ritus inhumacije dominira u orijentalizirajuem periodu, arhajskom i dijelom klasinom, pogotovo u obalnom podruju, a u posljednjim razdobljima etruanske civilizacije, pogotovo od oko 400.g.pr.Kr. dominiraju spaljivanje i sahranjivanje u urne -svojim izgledom i strukturom imitiraju izgled kue i naselja -Cerveteri - 2. grad po blizini Rimu nakon Veja, sa svih strana okruen nekropolama Banditaccio, Monte Abatone, Sorbo -Banditaccio nekropola - dominiraju veliki grobni humci/tumuli, ima oko 400 grobnica koje datiraju od kraja 8. st pa do 2.st.pr.Kr. Ove najstarije iz 8. st. imaju dromos i jednostavnu grobnu komoru/hipogej. Humci sa sloenijom strukturom hodnika odaja datiraju neto kasnije (od prve polovice 7. st.) -Monte Abatone - dominiraju grobnice usjeene u stijene -Sorbo - najpoznatija po grobnici Regolini Galassi Oslikavanje grobnica -kronologija oslikavanja grobnica zapoinje s villanovskim razdobljem -praksa oslikavanja grobnica je najdominantnija u arhajskom i ranoklasinom periodu, zatim se od 4.st. taj obiaj oslikavanja poeo gasiti. Onda je jedan drugi period od 3. i cijelo 2. st kad zapravo nema nekih znaajnijih primjera etruanskih oslikanih grobnica. A onda se pred kraj etruanske civilizacije, u "rimskom periodu", dogaa zadnja velika renesansa -najznaajnije oslikane grobnice potjeu iz Tarkvinije - izmeu 550. i 540.g. pa do negdje 470. g.pr.Kr. -moe se vidjeti utjecaj grkog slikarstva, pogotovo jonskog, atikog -pojedine grobnice nisu oslikavali samo etruani ve i grki majstori -pr. Grobnice Olimpijada - tipina grka, ali ima etruanske scene - prizori trkaa, bacaa koplja, diska... -velika veina etruanskih grobnica ima karakter hipogeja (podzemna) -sub divo - grobnica na otvorenom -Villanovski tipovi grobova koje moemo smatrati etruanskim su: 1. Tombae a pozzo - bunarski 2. Tombae a fossa - grobovi u jarku

www.sajt.com.hr

3. Tombae a cassone - od. 7.-5.st.pr.Kr, Marzabotto, Populonija -svi ovi tipovi su grobovi, pojedinani ukopi Etruanske grobnice -sve pripadaju vrsti grobne arhitekture koji definiramo pojmom grobnica s odajom - tombe a camerae - dijele se na vise tipova po svom karakteru: 1. grobnice s odajom/tombe a camera - najranije, s odajom usjeenom u tlo ili u stijenu 2. grobni humci - tumulusi - vrsta graevinske arhitekture s 1 ili vise grobnica 3. tombae a dado - kockaste i samostojee - pojavljuju se u verziji samostalnih graevina (na otvorenom) ali i u verziji grobnica usjeenih u stijenu 4. tombae a edicola - imitira jednostavnu kuu s krovom na dvije vode 5. tombae a columbario - veliki broj etvrtastih malih nia izraenih u odajama, u niama su postavljene urne - kolumbarij je kao tip arhitekture kasnije poznat u rimskom razdoblju; bogate obitelji su imale jako puno robova koji su se pokapali zajedno s njima 6. tombae a pozo - javljaju se na kraju etruanske civilizacije - imaju bunar, okno ukopano u zemlju pomou kojih se ulazi u te odaje 4 faze razvitka grobnica 1. oko 700. g.pr.Kr. -pojavljuju se monumentalne grobnice usjeene u stijenu paralelno s nekim tipovima etruanskih grobnica, pozzetima, fossama, inhumacija 2. oko 650. g.pr.Kr. -pojava grobnih humaka - mogli su u sebi sadravati grobnice s odajom pravokutnog ili drugog tlocrta -monumentalni humci -tolosi unutar grobnih humaka se javljaju uglavnom u sjevernom dijelu Etrurije zato sto im je takav izgled postavio sam teren jer oko nekih gradova nema mekih stijena u kojima bi se mogao ukopati grob -Tomba Regolini - Galassi -prema S tolosi - Montagnola i La Mula u Quintu Fiorentin kraj Firenze -na jugu veinom pravokutne grobnice 3. oko 600. g.pr.Kr -pojavljuju se grobnice na visokom podiju koje su cesto povezane u nizu du grobnih komunikacija -to su najee tombe a dado -mogu stajati potpuno samostalno, sa sve 4 strane slobodne ili biti u nizu -pr. Orvieto i Banditaccia nekropola s utjecajem grkog graditeljstva - 1. pokusaj pravilne gradske planimetrije 4. oko 400. g.pr.Kr -pod utjecajem incineracije i zamjene sarkofaga urnama, grobovi pod humcima se zamjenjuju novim vrstama grobnica usjeenih u stijenu ukopanih cesto ispod akropola samih gradova -fasade takvih grobnica ukraene su monumentalnim stupovima tombae a pozzeto -jednostavna primitivna arhitektura -od kraja bronanog doba paljevinski ukopi zamjenjuju ranije s inhumacijom a pepeoni ostaci se pohranjuju u unutranjosti pozzeta -pozzetto - mala jama (bunar) cilindrinog ili pravokutnog oblika iskopan u zemlji ili kamenu -dubina im ovisi o dubini terena

www.sajt.com.hr

-u njoj je urna koja sluzi kao osuarij, okolo nje keramiki prilozi -sve do 6.st. na nekim etruanskim lokalitetima se mogu nai grobnice ovakvog tipa tomba a fossa -grobovi u jarku, javlja se do sredine 6.st -u 8.st.pr.Kr. grobovima s pozzetima i kremacijom pridruuju se ili ih zamjenjuju grobovi s fossom za ritus inhumacije iskopani u terenu i vie manje etvrtastog oblika -iskopavanje terena, tj kamenog ivca i stvaranje pravokutnog izduenog kamenog sanduka, ali ako nije zbog terena bilo mogue napraviti takav grob, onda se on radio od kamenih ploa, tj kripa razliite veliine, a mogli su se raditi ak i od tegula tomba a camera -grobnice s odajom imaju grobnu komoru - sepulkralnu odaju -dromos nagiba ovisnog o prirodi terena i otkrivenog ili pokrivenog gornjeg dijela -pr. Banditaccia nekropola - grobnica usjeenih u stijenu -grobnica kolibe, 7.st -grobnica titova, sjedala, 6.st -grobnica kapitela (T.I), 6.st -krov je dvoslivni - ima srednju gredu ili ravan krov -forma - pravokutna, trapezoidna, kvadratna -uz lateralne zidove od istog kamena isklesane su lealjke na kojima su bila poloena mrtva tijela ili zagrobni namjetaj -one sloenijeg tlocrta imitiraju kue tog vremena grobni humci -ima stoasti humak od zemlje ili kamenja kao dodatnu zatitu sepulkralnoj arhitekturi -javlja se u prvim stoljeima etruanske civilizacije (8. - 6. st.) -u sredini dvorane nalazi se jedan etvrtasti pilastar na kojemu poiva svod i tu se zapravo moe govoriti o tolosu, kupolastoj grobnici -humak, ali unutar sebe skriva odaju krunog tlocrta koja je natkrivena svodom izraenim u tehnici lane kupole -grobnica Regolini - Galassi - 7. st.pr.Kr -otkrivena je nedirnuta 1836.g. na nekropoli Sorbo (Cerveteri) -otkrili su je sveenik Regolini i general Galassi -nije ni tolos, ni grobnica tipa kuca, ve ima jednostavniju arhitekturu -sastoji se od - dromos, 2 bocne cele, pravokutne cele u produetku koja mjeri vise od 7m -pronaeno - bronana bikonina urna za pepeo pokojnika, bronana lealjka na kojoj je bio pokojnik, kola za prijevoz, 1 tron, eljezne posude -narukvice dekorirane granulacijom, bronane situle, veliki broj posuda u bucchero i imapasto tehnici -po natpisu na 2 alice se misli da je bila ukopana princeza po imenu Larthia, pokopana je u jednoj od cela, inhumirana -bucchero posuda u obliku konine boce na kojoj je bio jedan od prvih reprodukcija etruanskog alfabeta tomba a tolos -u sebi sadre grobnice tipa tolos -konstruirane su na padinama breuljaka od velikih kamenih blokova koji su u gornjem dijelu postavljeni u koncentrinim krugovima koji se suavaju i zatvaraju koninu odaju -cijela konstrukcija pociva na cetvrtastom pilastru koji stoji u sredini same odaje

www.sajt.com.hr

-karakteristino za S Etruriju, posebno oko Populonije i Firenze -najranije se mogu datirati oko 620. g.pr.Kr. tomba a dado -pojavljuju se od ranog 6.st.pr.Kr. -pod utjecajem grke planimetrije u principu ortogonalnog rasporeda gradskih ulica i blokova, npr. kod novonastalih gradova Marzabotto i Spina -donji dio je isklesan u kamenu a tamo gdje kamena vise nema se grade od kamenih blokova -oko 400.g. dobivaju "kocku" na ulazu -djelomino isklesane u tufu a gornji dio konstruiran od tufa -kocke na ulazu paljivije isklesane, negdje samo proelje isklesano, a negdje sve 3 strane -ovisno o formi razlikujemo - tomba a semi dado - samo proelje isklesano, velika monumentalna vrata ili tomba falso dado - kasniji primjeri imaju lana vrata, ona su u samom dnu -Vulci - grad oko kojeg je puno grobnica usjeenih u stijenu -nekropola Ponte Rotto - dromos + grobna komora T oblika (kao i Francois grobnica) -grobnica Volumnija -otkrivena intaktna 1840. na nekropoli Palazzone (Perugia) -datira u 2. st.pr.Kr, osniva je Volumna - na urni ime -naene su urne, neke imaju lat. a neke etruanske natpise -grobnica usjeena u stijenu -dromos + atrij, krov na dvije vode + glava Gorgone Meduze -ukupno 10 dvorana, sve etvrtastog tlocrta tomba a edicola -grobnica sa zabatom -vrsta grobnice tipina za period od sredine 6. do sredine 5. st.pr.Kr. -nije hipogej kao ni one prave tombe a dado -imitira najjednostavniju kuu s krovom na 2 vode -pr. Tomba bel bronzeto, Populonija, oko 520.g. tomba a cassone -im ih na S nekropoli Populonije, nekropoli Marzabotto -imitira oblik sarkofaga, zapravo sanduk koji imitira oblik sarkofaga -za inhumaciju - krov najei u obliku krova na 2 vode -bio je zatien jednom vrstom malog nasipa u kojemu su se mogli nalaziti grobni prilozi -u upotrebi od 7.-5. st -sanduk se ukopavao tomba a columbario -sahranjuju se najsiromaniji -grobnice sa veom ili manjom odajom i brojnim etvrtastim niama usjeenim u zidove -u upotrebi od 3. st.pr.Kr pa sve do rimskog razdoblja tomba a pozzo -okno bunarskog tipa s udubinama koje omoguuju penjanje i sputanje u grob - s tim oknom se dolazi do dna grobnice -lijevo i desno se nalazi vise grobnih odaja -u uporabi tijekom zadnja 2 st. etruanske civilizacije (2. i 1. st.pr.Kr) -razlika od villanovskih - drukiji pristup -ukopava do 10m

www.sajt.com.hr

5. Etruansko zidno slikarstvo

-poeci monumentalnog slikarstva u Etruriji datiraju na izmeu 8. i 7.st, negdje oko 600-te kraj orijentalizirajueg perioda, najstariji primjeri su iz kraja 8. st.pr.Kr -kad se govori o monumentalnom etruanskom slikarstvu, govori se o slikarstvu grobnica jer drugi primjeri nisu sauvani -etruansko zidno slikarstvo je bilo u tijesnoj vezi s grkim slikarstvom, no ta teza nije razjanjena jer je grko slikarstvo potpuno izgubljeno -nema primjera grkih oslikanih grobnica koje bismo mogli usporediti s onima u Etruriji, no ima u J Italiji, na podruje Velike Grke, primjeri iz Paestuma tj. Populonije -datiraju najranije od pojave etruanskog monumentalnog slikarstva -etruansko monumentalno slikarstvo, nastalo je pod utjecajem grkog slikarstva na keramici (obrisno slikarstvo, standardizacija pokreta, bona akcija ljudskih figura), ali je vrlo rano razvijena karakteristina ikonografija prilagoena vlastitom ukusu i potrebama (umjetnost u zoni izmeu realnosti i fantazije sa specifinom porukom) -na poetku utjee keramika korintske produkcije, kasnije ona atike, jonske produkcije -jedna od karakteristika slikarstva u grobnicama je da one kombiniraju prikaze iz stvarnog ivota s mitolokim motivima, a sve u funkciji stvaranja specifine poruke (oko 400-te g. vesele scene zamjenjuju turobne scene, demoni - povijesne prilike. Dok je etruanska civilizacija na vrhuncu, kraj 7., 6. i 5. st., vladaju vesele scene) -najvanije grobnice potjeu iz Cerveteria, Tarkvinije, od ostalih je bitno svega nekoliko grobnica koje su bile oslikane u unutranjosti - uglavnom grobnice koje imaju reljefnu dekoraciju pri emu su ti reljefi vrlo cesto bili bojani -Tarkvinija i njegova nekropola Monterozzi je glavni i najvei izvor s kojeg potjeu skoro sve najvanije oslikane etruanske grobnice

www.sajt.com.hr

kraj orijentalizirajueg perioda i rani arhajski period Tomba Campanna iz oko 600.g. -kraj Veja, otkrivena 1843.g. -najstariji sauvani primjer od kojeg moemo pratiti razvoj etruanskog zidnog slikarstva -jednostavan tlocrt, usjeena u tlo -ima predsoblje i sepulkralnu odaju u produetku -scene su prikazane sa strane ulaza u tu odaju -2 inaice istih motiva - dolje prikaz divljih maki, fantastinih bia izduenih nogu, tipino za orijentalizirajuci period -za gornji dio strunjaci pretpostavljaju da je najstariji prikaz lova u etruanskom slikarstvu -inovacija - davanje primata tematski preciziranim anr scenama, ali ne takvim scenama koje priaju cijelu pricu i donose imena prikazanih ljudi (scene lova, banketa...) -takve generalizirajue anr scene su ipak modernije od orijentalizirajuih prethodnika Grobnica pantera kraj 7, poetak 6. st.pr.Kr. (oko 600.g.) -najstarija oslikana grobnica na nekropoli Monterozzi, otkrivena 1971. -jednostavne kompozicije, sastoji se samo od 1 prostorije -grobna odaja duzine 5 i irine 2,5m, visina 2,5m; fresko tehnika -na stranjem i ulaznom zidu su scene koje su tipine za orijent - Na stranjem su zidu prikazane 2 velike make u profilu, postavljene kao nosai monstruozne glave pantere. na zidovima sa strane ulaza dvije make predstavljaju uvare svijeta mrtvih. Trake na lateralnim zidovima pokazuju da je grobnica ostala nedovrena -s jedne strane simboliziraju podzemni svijet, a s druge tite pokojnike od zlih sila - poznato i u grkoj umjetnosti -Boccanera ploe -terakotne tanko obukane ploe s prethodnom skicom figura i openito dekoracije -pojavljuju se u razliitom kontrastu ali je tehnika grka -2 najvanija seta ploa s velikim figuralnim scenama potjeu iz grobnica (uvaju se u Louvru i Londonu) -Boccanera set sastoji se od 5 uspravnih ploa originalno apliciranih na zid. Najmanje su 3 bile jedna do druge i predstavljale kontinuiranu dekoraciju -figuralni friz stoji na dekorativnoj zoni vertikalnih traka naizmjenino bojanih crveno i bijelo. Ploe iskazuju tee forme i trend prema monumentalnosti -veina ih se datira u 6. st.pr.Kr rani i srednji arhajski period oko 550.g -najavljuje novi sistem oslikane dekoracije araniran u nekoliko superponiranih (postavljenih jednih iznad drugih) traka (frizova) uokolo zidova. Ta inovacija uvodi princip kontinuiranog friza koji se zadrao sve do kraja Carstva -novi tip fresko slikarstva korelira s poetkom produkcije crnofiguralnih posuda u Vulciju i vrhuncem oboavanja grke mitologije

www.sajt.com.hr

Grobnica bikova (Tomba dei Tori) -otkrivena 1892., datira oko 540. g.pr.Kr. -glavna odaja - 4,31 x 4,52 x 2,52, stranja desna odaja - 3,26 x 2,52 x 2, stranja lijeva odaja - 3,47 x 2,52 x 2,10 -3 prostorije - atrij i 2 sepulkralne odaje -usjeena u tlo -atrij s klupama uza zidove koriten je u pogrebnim ritualima. 2 bika na frizu u atriju od kojih desni nasre na 1 homoseksualni par, dok lijevi bik mirno promatra odnos izmeu mukarca i ene. ene svjetlije puti, mukarci tamnije, smee -ispod freske je natpis imena vlasnika grobnice - Aranth Spurianas -izmeu 2 vrata je scena iz grke mitologije - Ahil sakriven iza fontane (bunara) u zasjedi doekuje Troila (Prijamov sin) -to je jedina scena iz grke mitologije prikazana na arhajskom zidnom slikarstvu Tarkvinije. Ona donosi legendu o Ahilovoj biseksualnosti i prikazuje da je izmeu Grka bila uobiajena ljubav istog spola -na vrhu bunara je akroterija u obliku 2 bijela lava -na dnu je prikazano stablo ivota koje zavrava stablom bez listova i crnim vijencem kao simbolom smrti -2 maslinova drva -na zabatima grobnice javlja se sfinga Grobnica augura (Tomba degli auguri) -530. - 520. g.pr.Kr -otkrivena 1878.g., dimenzija 3,62 x 2,60 x 1,55m -nosi ime po 4 prikazane muke figure za koje se misli da su auguri -ostale figure koje su prikazane predstavljaju osobe koje sudjeluju u pogrebnim igrama u cast pokojnika -scene vjerojatno neke pogrebne igre gdje prikazuje zamaskiranu osobu Fersa kako dri uze u ruci. Uze je zakaeno na ovratnik psa, kada Fersu povue to uze avao na pseem ovratniku mu se zabode u vrat te se tako razbjesni i napada ovjeka pod kapuljaom -vrata izmeu 2 augura na stranjem zidu simboliziraju ulaz u podzemni svijet -podijeljena na frizove -donja traka ima funkciju nekog postolja, zatim ide srednja koju ispunjavaju ljudske figure i figure ivotinja -gornja traka je ukras, na kraim stranama grobnice proiruje se u zabatna polja Grobnica lavica oko 520.g. -otkrivena 1871. -komora zamiljana kao ator od tkanine ucvrscen na drveni kostur ispod kojeg se nalaze tijela pokojnika poloena na leajeve -pojavljuju se naknadno izraene nie, sto je karakteristino za etruanske oslikane grobnice, obino su etvrtastog ili polukrunog oblika u koje se smjetaju sekundarni ukopi -na zabatu glavnog zida prikazane su 2 heraldiki okrenute lavice, a ispod volutni krater oko kojeg su plesai, plesaica je bijelo obojana a plesa crveno -prvo lateralni zidovi nisu bili ukraeni, tek kad je umro sin vlasnika grobnice, oslikani su na duim stranama. Sin je kremiran i postavljen u urnu u izdubljenu niu u zidu -na zidovima je prica o ocu i sinu -vlasnik je prikazan kako se odmara na lealjci, plesai i krater oko njega -1. primjer portreta po kojima ce kasnije grobnice biti poznate

www.sajt.com.hr

Grobnica lova i ribolova 520./510. g.pr.Kr -otkrivena 1873. -jednostavni tlocrt, mali dromos, atrij, grobna komora -usjeena u stijenu -1. prikaz pejzaa u etruanskom slikarstvu i utjecaj jonskog stila bogate uporabe polikromije -slika na duim stranama atrija prikazuje scene plesa, stabla a u zabatu je scena lova -u grobnoj komori je slika koja prikazuje morski pejza, brod s kojeg ribari bacaju mree -s desne strane je prackas a s lijeve jedan mladi koji skae ili biva gurnut u more -u zabatnom polju glavne odaje je prikaz scene banketa, zagrobne gozbe -otkrivene kosti ene i spaljeni ostaci mukog tijela Grobnica barona 510. - 500.g. -naziv je dobila jer su je iskopala 2 njemaka barona, 1827.g. -jo se naziva grobnica utrke, tj. grobnica konja jer se vjeruje da se sve osobe koje su prikazane u sredinjem frizu pripremaju za utrku ili sudjeluju ili pripremaju nagradu za pobjedu. Jedna ena dri kilix (sveenica?) s kojim ce nagraditi pobjednika -na zabatnom frizu su 2 hipokampa (mitski konji sa repom ribe) praeni s 2 crvena dupina -u sreditu je slika ovjeka s pliticom koji obuhvaa malog sviraca frule koji stoje suelice eni koja s potovanjem pozdravlja uzdignuvi obje ruke -desno i lijevo se nalaze konjanici -izmeu svakog lika je stablo, bogata vegetacija Grobnica olimpijade 510.g. -otkrivena je 1958.g. -sa nekropole Monterozzi, opljakana je, skromni nalazi -prikazan je spektar igara od kojih mnoge evociraju olimpijske igre pa je odatle i naziv bacanje diska, kladiva, trkai, utrke kola i etruanske igre poput onih u kojima sudjeluje Fersu -na dnu zida su naslikana vrata sa prolazom u Had Grobnica bojanih posuda/bigamnih vaza kraj 6.st. -otkrivena 1869. g. -naziv po 3 posude od kojih su 2 oslikane -prikaz branog para na kline lealjci -mukarac dodiruje bradu svoje drage, sa strane su prikazi plesaa koji ih zabavljaju -zanimljiva je po detalju s malim stolom na kojemu se nalaze velike posude za pice -moe se usporediti sa grkim simpozijem poetak klasine umjetnosti, subarhajski period Grobnica triklinija 470.g. -otkrivena 1830.g., dimenzija 4,30 x 3,50 x 2,52 m -freske u loem stanju, prikaz 3 brana para na lealjkama -glavni motiv je banket u trikliniju (3 kline lealjke) na kraoj, stranjoj strani grobnice -scena banketa na kojemu sudjeluje nekoliko parova - to je dominantna scena -na lateralnim zidovima su prikazi plesa -u uglovima zabata se nalaze 2 make -na kraim stranama su prikazi konjanike igre -dekorativnost i slikarska umjesnost upuuje na grkog majstora ili etruanskog majstora kolovanog u grkoj

www.sajt.com.hr

Grobnica leoparda 470. g.pr.Kr -otkrivena 1875. g. -3,52 x 3,30 x 2,16 m -naziv - po prikazu 2 leoparda u zabatnom polju -figure su prikazane vise naturalizirane po emu je ova grobnica i poznata -na stropu - polikromna ahovnica i u sredini krunica -glavni zid - 3 kline, brani parovi -na lateralnim zidovima su scene plesa, banketa, gozbe -grmovi koji okruuju one sto sjede pri gozbi i one sto plesu nagovjetavaju rajski krajolik Grobnica majmuna 480./470.g - Chiusi -otkrivena 1847.g., Alex Francois -u tlocrtu je krunog oblika, usjeena u stijenu -polikromne freske -naziv - prikaz majmuna na drvu u ulaznoj odaji -prikaz zagrobnih igara u cast pokojniku -prikazuje da su takoer i ene sudjelovale u tim igrama - ravnopravnost Grobnica s 2 grobne odaje -1. odaja - s kraja 5.st, 2. - iz 3.st.pr.Kr -1831-32.g. -na lokalitetu Villa Tarantola ??? -grob 1 ima dupli friz, vrlo raskona s karakteristinim scenama -u obje zone su ukomponirane scene lova, ritmiko izmjenjivanje stabala i figura, stolovi s piem Grobnica plavih demona 380. g. -otkrivena je 1985. prilikom gradnje ceste -6,20 x 3,65 x 2,21 m -nekropola Monterozzi -naziv po prikazu 2 demona, jedan plave a drugi crne boje -prikazuje lovake scene i zagrobni banket sa 4 ili 5 parova na kline lealjkama kombinirane novom temom pokojnikova odlaska na drugi svijet u kojem obitavaju strasni demoni -na desnom zidu je prikaz Haruna u brodu koji prevozi due i dri kljueve podzemnog svijeta -plavi demon je prikazan na stijeni sa 2 zmije u rukama a crni nasre na njega Grobnica titova kraj 4.st.pr.Kr -otkrivena 1870., Cerveteri, na cesti koja od Tarkvinije vodi prema moru -veliki i kompleksni helenski hipogeji sa 4 prolaza -naziv - stranji zid grobnice krase prikazi velikih okruglih titova, dekorirani i zlatni -prikazuje lanove Velcha obitelji -vlasnik grobnice Larth (ili Laris) sa enom Veliom koja mu dodaje jaje -iza njih su prikazani predci Lartha, uokolo likova se nalaze njihova imena Francois grobnica 350.g.pr.Kr -otkrivena 1857.g., talijanski arheolog Alessandro Francois i francuski povjesniar Adolphe Nol des Verges -nekropola Ponte Rotto u Vulci -dromos, 3 prostrane komore i glavni dio grobnice - dvorana u obliku okomita slova T i 7 cela koje su sve osim zadnje trapezoidne

www.sajt.com.hr

-scene - iz grke umjetnosti i stvarne scene iz povijesne zbilje 4.st.pr.Kr., a to su ratovi s Rimom, funkcija neke proturimske propagande -na lijevom zidu od ulaza - Ajax, Casandra, Fenix (Ahilov mentor), nestor kraj Pila -pokolj trojanskih zarobljenika, ljudska rtva Patroklu -etruanski bog podzemlja Vanth i Harun -vlasnik je bio Vel Saties pa se jo po njemu zove "tomba dei Saties" Grobnica orka/podzemnog svijeta -otkrivena 1868.g., nekropola Monterozzi -najvanija grobnica helenistickog perioda -2 odaje (Orca I - 470 - 450.g.; Orca II - 325.g.) -Grobnica orka je prvo bila sagraena u sredini 4.st. te je naknadno poveana -u 1. odaji (5,15 x 5,46 x 2,50) -prikaz banketa koji je slabo sauvan -prikaz glave ene (Velia) - svijetli profil na tamnoj pozadini -krilati demon Harun - sa bradom i crvenom tunikom, plastom i munjom u ruci -grob je pripadao Spurini i prisjea se bitke kod Sirakuze -u 2. odaji (11,5 x 11,0 x 2,18) -prikaz Haruna, uvara grobnice, kiklop - prvo se mislilo da je to Ork, kad su tek otkrili grobnicu, a kasnije su otkrili da je kiklop -Had i Perzefora, ratnik Geryon - scena 1 -Agamemnon u podzemnom svijetu i Tiresija - scena 2 -Tezej pod prijetnjom demona - scena 3 Grobnica tifona 2-1.st.pr.Kr -otkrivena 1832.g. -rijetki primjeri slikarstva kasnog etruanskog perioda, pod rimskom vlau -jedna od najveih na nekropoli Moterozzi a pripadala je obitelji Pumpu -ima dugi dromos i 2 lateralne cele -osim Tifona prikazana su i druga podzemna boanstva (Lasa)

www.sajt.com.hr

6. Kronologija Etruanske umjetnosti

-prvo kreemo jo od Villanovskog perioda koji traje od 900. - 700.g. -starije eljezno doba -odgovara grkom geometrijskom razdoblju -Protovillanova -kraj 11. i cijelo 10. st.pr.Kr -najstariji period etruanske kulture -pozzo grobovi -bunarski tip -grobni inventar -urne, niz malih metalnih predmeta -urne bikoninog oblika, ukras - urezivanje geometrijskih motiva -kasnije dolazi impasto keramika -bucchero tehnika -mali keramiki modeli kuhinja -urne u obliku koliba - u bucchero, imapasto i drugim tehnikama -geometrijske oslikane vaze - Caere, oko 700 - 650.g.pr.Kr -terakotna kanopska urna u obliku glave (ljudska protoma), Siena, 9. ili poetak 8.st -kasnovilanovska bucchero keramika - oko 700.g. Orijentalizirajui period 700 - 600.g. -3 faze -I - 700-650.g. -II - 650-630.g -III - 630-600.g. I. faza -izostanak posuda s geometrijskom dekoracijom -pojava grobnica s odajom -Bokhorova grobnica u Tarkviniji -importirane protokorintske i orijentalne umjetnine (feniki krug) -Bokhorova vaza - faraon iz 730.g. -egipatski faraon poslao posudu u obliku situle od zelenkaste staklene paste -impasto bikonina urna iz Bisenaje kraj Tarkvinije, 650.g -zlatna figuralna plastika - fibula iz Vetulonije II.faza -vrhunac orijentalizirajue faze -uvene grobnice iz Etrurije -kulminacija trgovine s Bliskog Istoka (Feniani i Grci), animalni stil -poetak industrije proizvodnje bucchero keramike i metalna industrija -poetak skulpture - fragmenti iz Vetulonije -skulptura ene, ostatak kipa, Tomba della Pietrera, 640.g. -zlatna igla s prikazom gospodarice ivotinja, zlato ukraeno filigranom -33 terakotne figurice -grobnica Regolini - Galassi - nalazi bronanih kola, srebrni pehar, uvena fibula, zlatna posuda, bronani plamenik na kolima, 8 bronanih titova, Bucchero boica sa natpisom, Bucchero pehar u punskom stilu, 33 glinene figurice III.faza -pad fenike i prevlast grke trgovine - rezultat toga su grko-etrurski spomenici -grki stil etrurske orijentalne umjetnosti -razvoj domae produkcije po uzoru na grku - impasto keramika, bucchero -poetci portretne umjetnosti (kanopski portreti iz Chiusia) -grobnica Regolini - Galassi iz Cerveteria, Barberini i Bernardini iz Praeneste -kanopske urne (kanopske - u obliku protome pokojnika), osuarij, urna (Siena...), neke oslikane, neke u bucchero tehnici

www.sajt.com.hr

-bucchero tehnika - pojavljuje se ve u kasno Villanovskom razdoblju; crna polirana osnova (redukcijsko peenje), moda izraivana kao zamjena za luksuzno metalno posude no ipak je bila na cijeni, ukraavanje - najee peatiranje -terakotni osuarij -Barberini grobnica - punski pehar od bjelokosti -pozlaeni bronani kotli na postolju -grifoni i sirene -ruka tita - bronca presvuena srebrnim limom -predmet u obliku kriza na kojem su kipii fantastinih ivotinja i ljudi -piksida od bjelokosti - Chiusi, ukraena je s 4 friza koji su odijeljeni trakama palmeta -bronani vr -jajolika posuda s visoko zaobljenom nogom, 3 konjska protomena na ruki -piksida u obliku tronoca - ptice -hidrija - Kastor, Helena, Poluks, Caere, 650.g -zaljubljeni par, Caere, 625.g. -Aristonos, Caere - oko 625.g. grki majstor u Etruriji -Slikar bradatih sfingi - 7.st, Etrurija, etruansko-korintska vaza Arhajski period 600 - 470.g -vrhunac - po politikoj dominaciji -3 faze -I - 600. - 550. - rano arhajsko doba -II - 550. - 520. - srednje arhajsko doba -III - 520. - 470. - kasno arhajsko doba I. faza -prevlast grko korintske umjetnosti meu importom -pojava zidnog slikarstva (Cerveteri, Veii) -nadgrobni spomenici s figuralnim prikazima -pojava arhitektonske terakotne dekoracije -kamena skulptura iz Vulcia - 590.g. (stele, ene iz Izidine grobnice (bronana bista, oko 600.g.)) -terakotni friz na Forum Romanumu, 575.g -reljefne vratnice iz Tarkvinije, 530.g. -prevlast kopnenih gradova Sjeverne Etrurije -Chiusi - kamena skulptura, kanopske urne -stela Aula Tita - Volterra, 6.st., ratnik u profilu, prva stela s cijelom ljudskom figurom -kentaur iz Vulcia, 600.g., ____ - meki vapnenac -kanopske urne II. faza -snani grki jonski utjecaji, ali ne kroz prevlast, te vrste importa (putujui umjetnici, moda Fokejci?) -etruani se sire u padsku nizinu na Kampaniju (savez 12 etr. gradova) -nestanak ranijih formi etrurske popularne (narodne) umjetnosti -slikarstvo i reljef vodee forme umjetnosti (stele iz Fiesole, cipusi iz Chiusia) -sve vea vanost srednje i june Etrurije (Vulci - srediste metalne industrije) -poetak etruanskog slikarstva na vazama (Pontske vaze - Vulci, Ceretanske hidrije) -procvat zidnog slikarstva (Cerveteri, Terkvinija, grobnica augura, bikova) -Pontske vaze - etruanske crnofiguralne posude, 540 - 520.g., puno majstora pod pseudonimima -slikar Silena - Ahilo i Troilo, amfora, 540/530.g, Vulci -Parisov slikar - A strana Parisov sud, 530.g. -ojnohoa - simpozij, sfinge s grifonima, 520.g. -Ceretanske hidrije - posude za vodu

www.sajt.com.hr

-Slikar orla - Heraklo u borbi protiv lemske hidre, Kerber i Euristej, 525.g. -bronana kola s dijelovima bjelokosti, Monteleone kod Spoleta, blizu Perugie, 530.g. -prikazana boica Tetida kako predaje Ahilu oruje, 530.g. III. faza-najprosperitetnije razdoblje etruanske umjetnosti -vrijeme uvenih sarkofaga iz Cerveterija -Apolonova grupa iz Veja -pojava crnofiguralnih slikara - Mikali slikar (510 - 500) -pojava provincijalnih umjetnosti -statue - Tarkvinija - titovi sa glavama lavova -sarkofazi, Cerveteri, kraj 6.st.pr.Kr - nekropola Banditacia, uvaju se u Britanskom muzeju, Vila Giulia -pojam sarkofaga u Etruriji ne mora znait da su unutra bile kosti pokojnika, mogue da bude pohrana urne s pepelom -u Chiusiju i Vulciju imamo manje urne sa motivom pokojnika koji lee na lealjci izraeni od dva dijela -prevladavajui utjecaj antikih prototipova na sva podruja etruanske umjetnosti, posebice na keramiarsko slikarstvo -podjela na vise provincijalnu umjetnost na sjeveru (kamene stele i cipusi iz Chiusia i Fiesole) i nove vodee centre u srednjoj i junoj Etruriji (Vulci - namjetaj, tronoci, kandelaberi, statuete) -daljnji razvoj zidnog slikarstva (grobnica Barona, Lavica, Lova i ribolova) -rastua vanost skulpture u kamenu, bronci i terakoti koliko po broju toliko i kvaliteti -kasno crnofiguralne amfore - Vulci - 2 atributirane slikaru Mikalu (510-500) posveene Dionizu, mitski prikazi, sportska takmienja Klasini period 480. - 300.g -3 faze -I - 480. - 450. - prijelazno razdoblje - post-arhajsko i proto (rano) klasino razdoblje -II - 450. - 400. - pravo klasino doba/visoka i bogata klasika -III - 400. - 300. - kasno klasino doba I faza -bitka kod Cume (474.g.) - etruani su potueni od strane sirakuskih Grka -osamostaljenje Kampanije i Lacija -poinje izoliranje i povlaenje na sjever, prekid kontakata s Grcima -mali broj spomenika u odnosu na prethodni period -pojava ogledala s ugraviranim figuralnim prizorima -crno i crvenofiguralna imitacija grkih slikanih vaza -nastavak izrade reljefne skulpture u unutranjosti (cipusi iz Chiusia i stele iz Fiesole) -skromni ostaci terakotne skulpture i arhitektonske dekoracije (fragmenti iz Veja) -prijelaz na etrursku umjetnost -zidno slikarstvo je glavna forma - Tarkvinija, Chiusi -bronane statuete i pribor visoke zanatske kvalitete II faza -1. etrurske vaze u pravom crvenofiguralnom stilu -otpada popularnost slikanja u grobnicama -nastavak produkcije fine bronce i bronanih pribora -masovno sarkofazi u kamenu -terakotne skulpture u gradovima u unutranjosti -Sarkofag Amazonki - borbe grka i amazonki, Tarkvinija, fresko slikarstvo -Sarkofag iz Cerveterija - vapnenac, 5.st, pokojnik lei na poklopcu -Sarkofag urna - pokojnik i enski demon s krilima, Vanth - genij smrti, oko 400.g. -crvenofiguralni stil - Slikar Londona - 420. - 400 - krater, Apolon, Zeus i Hera

www.sajt.com.hr

III faza-razvoj kamenih sarkofaga Tarkvinije (na stranicama prizori u reljefu, na poklopcu portretirani pokojnik) -pojava vrhunske bronane monumentalne plastike (Mars iz Todija, Himera iz Arezza...) -procvat crvenofiguralnog slikarstva, industrije bronanih predmeta (posebice ogledala), kamenih reljefa (stele iz Felsine, antropomorfne urne iz Chiusia) -zidno slikarstvo Tarkvinije i Orvieta -kultna ekvivalencija cijele Etrurije i koherentni napredak -nastavak razvoja svih tipova spomenika iz prethodnog razdoblja uz samo jednu novinu - pojava ugraviranih prenestanskih cista (350.g.) -nadgrobna stela iz Bologne, oko 350.g. -sarkofag Velthura Partunusa, bojani mramor, 480 - 320. -crvenofiguralno slikarstvo - Alkestin slikar 360. - 340.g. - mladi na dupinu svira flautu, crvenofiguralni stamnos -Nazzano slikar 360.g.pr.Kr - falisanski volutni krater, Atena i Posejdon -Chiusi grupa - kantaros u formi jedne ili dvije glave (u obliku Janusove glave) druga polovica 4. st.pr.Kr, pehar oblika satirove glave s 1 drskom -Hesionin slikar, druga polovica 4.st, kelebe -2 posude iz Spine - zvonoliki pehar i etruanski vr jadranskog tipa - 4./3.st. -Mars iz Todija, 4.st - tehnika izgubljenog voska -Himera iz Arezza - posvetni natpis Tiniji na prednjoj desnoj nozi, 4.st -bista tzv. Bruta - oko 300.g.pr.Kr Helenizam 300. - 100.g.pr.Kr I. Etrurski helenizam 300. - 200.g.pr.Kr II. Etrurski helenizam 200. - 100.g.pr.Kr I. faza -dualizam izmeu internacionalno orijentirane helenistike umjetnosti (gravirani grki motivi na bronanim ogledalima) i umjetnost kucne orijentacije (sarkofazi i zidno slikarstvo) -masovna izrada urna s jednim pokojnikom na poklopcu (rezultat sociolokih promjena - zajedno se pokapaju zemljoposjednici (patroni) i njihovi klijenti) -pojava grobnica sa tukatiranim reljefima (Grobnica bojanih reljefa u Cerveteriju, tukaturom izvedeni ukrasi, 3.st.pr.Kr.) -brojni primjeri bronanih ogledala, na stranjoj strani je mitoloka scena + njihove kutije koje se mogu otvoriti, 3.-4.st.pr.Kr -Paris, Hektor i kasandra, bronana kutija za ogledalo, 4.-3.st. -Parisov sud, bronana drska ogledala -pravokutna bronana cista, 3.st II. faza -potpuna helenizacija osim na podruju slikanih grobnica gdje je zadran domaci repertoar motiva -statua - orator, Pila kod Perugie, oko 90.g., na rubu toge je natpis kome je posveena -sarkofag s imenom Laris Pulene iz Tarkvinije, 2.st.pr.Kr, ispod sebe ima svitak -zabat hrama iz Telamona, 2.st.pr.Kr, "Sedmorica protiv Tebe", zatvorenog tipa (etrurski zabati su veinom otvorenog tipa), Arheoloki muzej Firence -sarkofag s imenom Cecina, Volterra, natpis na latinskom, 1.st.pr.Kr -zabat iz Lunija, 2.st., A i B, terakota (tipini etrurski motivi a prikazi su helenistiki) -urna s imenom Larthia Cracnel, Volterra, 2.st

www.sajt.com.hr

Povijest najvanijih otkria -1857. - Alessandro Francois otkriva grobnicu u Vulciju koja ce po njemu dobiti ime i freske koje izmeu ostalih obraduju teme iz najranije rimske povijesti (Servije Tulije/Mastarna i Celije Vibenar i dr.) -1870-ih - R.Lanciani i M.S. De Rossi nadziru graevinske radove na Eskvilinu i prikupljaju iskopani arheoloki materijal (nije rije o pravim arheolokim istraivanjima) -1898. - Giacomo Boni otkriva arhajski cipus s natpisom ispod ploe Lapis Nigera, na mjestu na kojem je prema tradiciji bio pokopan 1. rimski kralj Romul -1902. - 1911. - A.M. Coliai otkriva dvojne hramove ispod i pokraj crkve San Ombono, a ispod njih ostatke arhajskog hrama i povezuje ga s hramom Mater Matute kralja Servija Tulija Problemi arheolokih istraivanja -Hram Kastora i Poluksa - prema Liviju hram je posveen 484., a prema novijim istraivanjima u zapuni postolja mlaeg republikanskog hrama su otkriveni fragmenti tipa Juno Sospita (glave Satira). Oni su na Palatinu mogli doci sa strane (2 su slina fragmenta otkrivena na Palatinu, 1 ispod bazilike Julije). Arheoloka istraivanja tako nisu potvrdila dataciju u poetak 5.st.pr.Kr. -Hram Jupitera Kapitolijskog - vrijeme gradnje Livije stavlja u vrijeme Tarkvinijevaca a posvetu u 509.g. Temelji su raeni od rimskog tufa, imaju manje blokove u dnu i vee na vrhu, sto govori u prilog poetka i prekida gradnje. M. Horatius koji ga je posvetio 509.g. mogao bi biti iz 378 - 376.g. -Upitna je i datacija hrama kraj San Ombona kao i hrama Fortune i Mater Matute

www.sajt.com.hr

7. Rim
-kronologija -monarhija - 753.g. - 509.g.pr.Kr - godine iz rimske predaje, ne znaci da su tone, neki povjesniari misle da je do povlaenja dolo malo kasnije... -republika - 509.g. - 27.g.pr.Kr - Oktavijan od senata dobio titulu augusta uzvienog, postao prvi princeps -carstvo - 27.g. - 476.g. poslije Kr. Doba kraljeva -promatra se preko pisane predaje, npr. Tit Livije: "Ad Urbe Condida" (Od osnutka grada) - tu spominje sve rimske kraljeve od Romula do Tarkvinija Oholog 1. kraljevi Sabinsko-latinskog podrijetla: 1. Romul 753. - 715. 2. Numa Pompilije 715. - 673. -reforma kalendara, gradi Janov luk i Vestin hram 3. Tulije Hostilije 673. - 642. 4. Anko Marcije 641. - 617. 2. Etruani: 5. Lucije Tarkvinije Prisk 616. - 579. - poeo graditi Kapitolijski hram -sagradio most na Tiberu, luku u Ostiji, kanale i hramove -zapoeo graditi Servijev zid 6. Servije Tulije 578. - 535. - uvodi diferencijaciju i razrede -grad podijelio na 4 regije -gradio Dijanin hram na Aventinu 7. Tarkvinije Oholi 534. - 509. - ustankom izbaen s vlasti -dovrio Kapitolijski hram, Cloacu Maximu, izgradio Circus Maximus kronologija Einara Gjerstada (1897. - 1988.) -po njoj se datiraju grobovi -od 10. - 6.st.pr.Kr -vana je zbog vieslojnosti nekropole na Forum Romanum-u I faza - 1000. - 900. g.pr.Kr -kraj bronanog doba (finalna bronca) i poetak eljeznog -na podruju Lacija latini prakticiraju incineraciju u posudama ili urnama, nekad u obliku kolibe, koje zajedno polau u dolije -keramika nije dekorirana II faza - 900. - 770. g.pr.Kr -novi tipovi posuda i fibula pokazuju kontakte s Etrurijom i Kampanijom -2 faze 1. prevlast incineracije - IIa 2. prevlast inhumacije - IIb III faza - 770. - 730. g.pr.Kr -pojava uvozne grke geometrijske oslikane keramike - pojava lokalnih imitacija -pojava malih metalnih proizvoda -pojava bogatih grobova s luksuznim prilozima - vladajua aristokracija IV faza - 730. - 580/570. g.pr.Kr (istocnjacki, orijentalizirajuci period) -u cijelom Laciju prisutna je etruanska keramika (bucchero) -prisutna grka keramika (protokorintskog podrijetla) -luksuzni orijentalni import -najstariji pisani dokument - Preneste fibula, oko 675. g.pr.Kr -ostaci najstarijih fortifikacija u Rimu otkriveni 1987. na Palatinu

www.sajt.com.hr

Rim -na posebnom poloaju rijeke Tiber (plovno sve do Rima) - tuda su bile vane i kopnene veze i tu je sigurno iao i put soli (Via Salare) -7 breuljaka - Kapitolij, Aventin, Palatin, Eskvilin, Kvirinal, Celiji, Viminal -najmanja 2 breuljka, Kapitolij i Palatin, najblii su Tiberu i oni su na poetku vaan dio price - 1. selo na prostoru Rima je bilo na tim breuljcima (npr. lokalitet San omobono na kojem su pronaeni ostaci prapovijesne, apeninske keramike - zavrila ovdje u sekundarnom kontekstu, najvjerojatnije potjee s Kapitolija) -Tiber - granica izmeu Lacija i Etrurije -pojava incineracije, naseobinske arhitekture (primitivne kolibe), pojava u 7. i 6. st.pr.Kr. nekih tipino etruscanskih oblika umjetnosti - logino, nastavak razvoja jo iz villanove -Rim je nastao udruivanjem vise sela - tako je nastala urbana cjelina -za vrijeme Trajana Rim je imao oko 1,5 milijuna stanovnika (srednji vijek oko 50 000, danas oko 3 milijuna) -arheoloki podaci potvruju da je 1. naselje bilo na Palatinu jer su sauvani pravocrtni ostaci drugog naselja koje se u 8.st.pr.Kr. siri - Rimljani vjerovali da je prvo naselje povezano s Romulom, nazivali su naselje Roma quadrata (cetvtasti Rim) - breuljak doista ima blago etvrtasti oblik. -Kvirinal u 8.st. naseljavaju Sabinjani (u mitologiji prica o otmici Sabinjanki) -na taj nain je nastalo sire naselje za koje se u pisanim izvorima spominje kao Septimonium (7 breuljaka) - ova prica nije sasvim tona jer su neki breuljci naseljeni tek kasnije -najreprezentativniji spomenik tog razdoblja se naziva Servijev zid (Rimljani vjerovali da ga je sagradio Servije Tulije u 7.st., ali nema veze s njim, datira kasnije, u 4.st.) - prepoznatljiv po velikim kvadratnim bunjama od kamena tufa -sirenje grada je ilo od urbs kvadrate - Septimoniumu -Servijev zid - Aventin - na taj je nain dobio forum kojim je doekao republiku -novija istraivanja govore da je Forum Romanum bio nasipan Palatin -mjesto gdje sve poinje -na Palatinu je bila spilja u kojoj je pastir Faustul otkrio vuicu gdje je dojila Romula i Rema -Lupercal - svetite, naen skeniranjem 2008. na podruju domus Flavije na dubini od 7m -prema Liviju i nekim drugim piscima tu je Romul zaorao plugom granice prvog naselja i ubio brata jer je preao tu granicu -potvreni tragovi naselja (2 sela - J i S) od 10.st.pr.Kr. (kraj bronanog doba). Tu su pronaeni ostaci grobova (nekropola) koja je potisnuta rastom naselja sve do Forum Romanum -ostaci koliba i otvorenog trgovita, ostaci utora za hram, zidovi koliba od gline ili blata -upitan tlocrt zajedno s urnama s Forum Romanum otkrivaju kako su izgledale te nastambe -podnice - usjeene u ivac od kamena tufa -pacetvorinasti oblik -kanali za drenau - 9/8.st.pr.Kr -ostaci cisterne - 7 ili 6.st.p.Kr (arhajski period) Sepulkretum - nekropola na Forum Romanum -20x10m s 41 grobom -od 4 faze sve su ovdje potvrene -neposredno pokraj hrama Antonina Pia i Faustine starije (Faustina mu je ena, taj hram iz 2.st. je jedini preostao na Forum Romanum-u)

www.sajt.com.hr

-Giacomo Boni je zapoeo sondiranje i otkrio cca. 40-ak grobova, poetak 20.st -paljevinski grobovi (urne u obliku kolibe) - 14 (13 u pozze, 1 u fossu) -inhumacijski grobovi - 24, veinom djeca, ukopi usjeeni u tlo, u obliku rovova -manji broj nalaza pripada najranijoj fazi, veinom pripadaju IIa i IIb fazi (oko 900. - 700.g.) -najraniji ukopi su pozzo grobovi (moe biti jednostavan, ukopan u zemlju i pokriven nekom ploom, moe biti urna u obliku kolibe koja se sa ostalim prilozima polaze u veliku doliju, jama obzidana te je unutar nje postavljena velika kamena dolija) - urne sline onima otkrivenim u Etruriji -grob C - mladi, rani pozzo grob, period IIb, minijaturne posude sadravale su komade ovce, svinje, sol... 3 vee za vodu, vino, mlijeko... -grob A - prvi otkriveni grob, mukarac, bikonine urne u doliji Eskvilin - nekropola -preko 80 grobova od kojih su gotovo svi inhumirani -najstariji sloj - rani pokopi u fosse, 2. sloj - grobne odaje, sarkofazi Kvirinal - nekropola -5 grobova - 1 paljevinski, ostali inhumirani -raniji ukopi su pozzo grobovi (IIb), bunarski grobovi -pozzo grob s urnom u obliku kolibe (IIb) -ukop s urnom u obliku kolibe, period III - iam kao prilog kuhinjski pribor -ukop s Kvirinala - terakotni sarkofag -u IV fazi se nekropola na F. Romanum-u poinje polako naputati, javljaju se oslikane posude s geometrijskim oblicima - lokalne imitacije grke oslikane keramike -najbrojnija grupa zeljeznodobnih kuca, njih oko 30, se nalazi u Lanuviju -ovalnog su ili pravokutnog oblika, a ovalne doseu dijametar od 10m, primjetni su i tragovi obnavljanja -djeji ukopi ponovno su otkriveni unutar naselja -sline graevine donosi i Ardea i Fierna -u istraivanju Sepulkretuma, Boni - nekoliko malih humaka zemlje s ostacima karboniziranog drveta - kraj 7.st. -Murla kod Siene - najstariji objekt velikih seoskih kuca -pravokutni kompleks dimenzija 60x60m -ima 4 bloka prostorija koja okruuju sredinje dvorite -3 strane dvorita okruuje kolonada, a s etvrte je moda bilo manje svetite -datirano je oko 575. ali je imalo prethodnika iz 7.st koji je uniten u poaru -ravan i zaobljen krovni crijep, terakotne figure postavljene na hrptu krova i element friza s prikazima banketa, konjske utrke, svadbene procesije i zbora sjedeih i stojeih figura -pitanje - rezidencija ili hram? - moda rezidencijski objekt zbog slinih nalaza krovne terakote i friza na gradskim kuama u Acquarossi Kapitolij -ispod Kapitolija, na lokalitetu San Omobono se u poremeenim slojevima pojavljuju ostaci apeninske keramike (14. i 13.st.pr.Kr) - ti ostaci doli s Kapitolija -2 dijela breuljka od kojih se jedan naziva Arks (tu je kasnije podignut hram Junone Monete) i on se na neki nain smatra akropolom, a na drugom dijelu je stajao najvei i najznaajniji hram etruanskih karakteristika - hram Jupitera Kapitolijskog -najstariji poznati etruanski hram je sa lokaliteta San Omobono, a najvei je na Kapitoliju

www.sajt.com.hr

Kapitolijski hram -poinje ga graditi Tarkvinije Prisk, dovrava Tarkvinije Oholi -umjetnici iz Veja (Vulci) -na hramu je bila terakotna kvadriga -JI ugao temelja se danas nalazi ispod Pallazzo Conzervatori -pravokutni oblik, cca. 55x60m -6 stupova na proelju, karakteristian sistem greda koje pokrivaju 3 cele -hram s 3 cele i alama -hram je dovren u vrijeme poetka Republike 509. g.pr.Kr., obnavljan 82.g. n.e. -odande potjeu i fragmentirane skulpture od terakote, npr. terakotna glava (mogue Jupiterova hrama iz oko 525. - 500.g.pr.Kr) -uz terakotne statue i kvadrigu, samih temelja i neto malo terakotne dekoracije o njemu se ne zna nita jer je obnavljan vise puta - 1. put poetkom 3.st.pr.Kr - terakotni akroteriji i kvadriga zamijenjeni su bronanim, zatim u doba Sule, Domicijana... - svaki put je bilo sve monumentalnije i ljepe zdanje Cloaca Maxima -jedna od prvih kanalizacija -nije sluila samo kao kanalizacija nego i kao golemi drenani kanal -u kasnom 6.st Tarkvinije Oholi us___ ga je zidovima i tako isuio prostor na kojem je kasnije izgraen Forum Romanum -odvod je natkrovljen 184.g.pr.Kr za vrijeme konzula Katona Starijeg -bila je sagraena od peperina, sa volutama, poploena blokovima ??lave?? -nad otvorom Cloace se na Forum Romanum-u nalazilo svetite Venere Cloacine San Omobono -crkva posveena srednjovjekovnom svecu, a za vrijeme Mussolinija su do nje otkrivena dva hrama blizanca (rana republika), a ispod tih hramova su ostaci etruscanskog hrama (najstariji) -najstariji etruanski hram je povezan sa Servijem Tulijem, a pisana predaja na tom mjestu spominje 2 hrama - hram Mater Matuta (zatitnica trgovaca, moreplovaca) i boice Fortune -tu je bilo trgovite za vrijeme Etruana -taj je prostor kasniji Forum Boarium -3 faze:I. faza - kraj 7.st. - 550g.pr.Kr - samo oltar, bez hrama + etruanski natpis II. faza - 550. - 530.g. - uz taj se oltar gradi hram Mater Matute III. faza - obnova hrama, gradi se nova arhitektonska dekoracija -s padom Tarkvinijevaca 509.g.pr.Kr. hram je potpuno naputen, nove graevinske aktivnosti se obavljaju tek za nekih 100 godina -2 zanimljive kultne statue - jedna 100% pripada Heraklu, a druga ili Minervi ili Fortuni (po posveti koja se spominje u izvorima bi trebala bit Fortuna, ali po ikonografiji, Minerva) prirodne veliine, akroteriji, smee oslikana terakota -bogati ostaci terakotne dekoracije sa zabatnih polja, u ulozi sime, dio kapitela, dijelovi glava koje su sluile kao antefiksi -nalazi - 3 grafita na ulomcima posuda, 1. na etruanskom, 2. na latinskom, a 3. je nepoznatog podrijetla -taj hram je stariji od Kapitolijskog, svjedoanstvo je o ranoj nazonosti Etruana u Rimu -hram u Satricumu je stariji od najstarijeg etruanskog hrama

www.sajt.com.hr

Zgrada Regija, Forum Romanum -jedna od najstarijih graevina -veza sa funkcijom Rex, bilo da je rije o pravom kralju ili rex sacrorum (vrhovni sveenik) -predaja kaze da ju je izgradio Numa Pompilije u funkciji prijestolne dvorane u kojoj kralj presjeda kao pontefix maximus -u njoj su se uvali razliiti tekstovi vani za vjerski ivot (molitve), kalendar sa sveanim procesijama, zakoni... -u tlocrtu - priblino trokutasta graevina -izmeu Vestinog hrama i hrama Antonina Pia i Faustine Starije -najranija graevina od 7.st.pr.Kr. -4 faze izgradnje: -I. faza - kraj 7., poetak 6.st. - dvorite s portikom i 2 odaje -II. faza - sredina 6.st. -III. faza - druga polovica 6.st -IV. faza - 540. - 530.g.pr.Kr -unikatne terakotne ploe za oblaganje, orijentalizirajuci period -pehar na kojem se pojavljuje titula rex -fragmentirani terakotni reljef, tzv. Minotaurov friz - orijentalizirajui period, III. faza Comitium, Forum Romanum -centar politikog ivota u doba Republike -danas se nalazi izmeu kurije Julije i slavoluka Lucija Septimija Severa -vise puta rekonstruiran -objekt koji je bio slubenog i vjerskog karaktera -pokraj hrama auguri promatrali let ptica -utvrena 3 sloja arhajskog komicija -dio Komicije je Kurija - sjedite senata -dananji oblik potjee iz razdoblja tetrarha, u doba Dioklecijana posljednji je put rekonstruirana, ali je ona kao zgrada mnogo starija -nalazi -I. sloj - 600.g.pr.Kr. - poploenje sredinjeg trga -II. sloj - 570. - 550.g. - obnova nakon poara, korespondira s izgradnjom kurije i Lapis Nigera Vulcanal, Forum Romanum -blizina kurije -mali hram posveen bogu Vulkanu -otkriven 1899.g -sastoji se od - otvorenog oltara u obliku potkove, stupa za statuu i natpisne stele poznate kao Lapis Niger Lapis Niger -Giacomo Boni -najstariji rimski natpis napisan latinskim tekstom, uklesan na steli etverokutnog oblika -stela, tekst s poetkom oko 570. - 550.g. -2 faze izgradnje tog svetita, III. faza - obnova za vrijeme Sule, 1.st.pr.Kr -oltar je iz oko 350. - 300.g., ali je zamijenio stari -neka vrsta malog svetita - nalazi zavjetnih figurica, ivotinjskih kostiju -sauvano - baza oltara, baza stupa i donji dio stele

www.sajt.com.hr

-ne znamo pravu funkciju tog teksta, spominju ga i neki rimski pisci i navode da je moda oznaava grob Romula, neki spominju pastira koji ga je pronaao - Faustula, neki i kao grob oca Tulija Hostilija -tekst ide na sve 4 strane i nije cjelovit -donosi posvetu koja ukazuje na svetost tog prostora i negdje se spominje Rex -posto se nalazi u blizini komicije, pretpostavlja se da su tu obavljane ritualne rtve -pisan je bustrofedon tehnikom (osim desno, lijevo, desno... moe biti i pisan po vertikali gore, dolje, gore...) i latinskim jezikom koji je mjesna s grkim Vestin hram, Forum Romanum -Carandini istraivao 2001. - 2006.g. -prvi put dovren u 7.st.pr.Kr, a ono sto se danas vidi je iz 2.st (193.g.) iz doba Septimija Severa -korintski stupovi na zasebnim postoljima, u punom volumenu -kruni podij prekriven mramorom -otvoreno stubite Terakotne dekoracije -jedna od najpoznatijih - terakotna ploa u funkciji friza koja je stajala unutar jedne grobnice -fragment friza s jahaem (na kojoj nema jahaa jer nije sauvan, vidi se konj, koplje, perjanica...) - kod Lapis Nigera, 6.st.pr.Kr Fortifikacije -istraivanja A. Carandinija (jedan od najpoznatijih istraivaa grada Rima u posljednje vrijeme - radio na istraivanju prvih naselja u Palatinu, Vestinu hramu, vodi istraivanja na sjevernoj strani Palatina) i A. Grandazzija na S padini Palatina od 1985.g. iznijela su sloenu stratigrafiju s ak 4 sukcesivne faze u izgradnji zidova: 1. oko 550. - 530.g. 2. oko 600.g. 3. oko 675.g. 4. oko 730. - 720.g.pr.Kr -svaki put je obrambeni sustav bio izgraen po slinom sistemu -princip fortifikacija koji se sastoji od dubokog jarka (fossa) i visokog nasipa zemlje (ager), kopanjem jarka se zemlja nasipa na jednu stranu - cijeli sustav poloen tako da ide padinama breuljka a prostori izmeu breuljka se brane dodatnim nasipima, drvenim palisadama -Servijev zid (4.st.pr.Kr) je razvijena varijanta koja je poboljana zidom od tufa -grad Ardea - juno od Rima, ima dobro sauvane fortifikacije i danas -na mjestima izmeu breuljaka kanali su bili premoivani drvenim mostovima

www.sajt.com.hr

8. Rimsko graditeljstvo republikanskog razdoblja

-za najranije rimsko graditeljstvo karakteristini su lokalni kameni tuf za monumentalne graevine i javne radove, te opeka, zemljani zidovi obloeni ilovaom, drvo i terakotni ukrasi -materijali - novo-dovodi se do savrenstva beton - smjesa ljunka i tenog vapna ojaana vulkanskim pijeskom (pozzolana) -beton se obino s vanjske strane oblagao manjim nepravilnim kamenjem - opus incertum -beton su poznavali i Grci ali bez pozzolane -donja granica upotrebe betona je oko 150.g.pr.Kr - ve bio posve razvijen i u irokoj uporabi. Novija istraivanja su potvrdila da je krajem 3.st.pr.Kr (Pompeji, Kosa) beton s pozzetom zamijenio starije konstrukcije od ljunka -najkasnije poetkom 2.st.pr.Kr beton, opus incertum i bavasti svodovi su uzeli maha i u Rimu (ostaci graevine JZ od Aventina - Porticus Aemilia - podignuta 193.g.pr.Kr i rekonstruirana 174.g.pr.Kr). Javna arhitektura 2. i 1.st.pr.Kr uglavnom nije poznavala mramor. Javne su se graevine sve do Augustova doba uglavnom gradile od tufa i travertina. Zidovi i drugi arhitektonski elementi raeni od tih materijala obino su se prekrivali tukaturom i bojali. Sve do kraja Republike ostali su popularni i ukrasi od terakote. -1. mramorni hram u Rimu bio je hram Jupitera statora. Jedan od najinteresantnijih primjera takve arhitekture je Vestin hram, koji je stajao na forumu Boariju. Iako su iza 100.g.pr.Kr. luksuzi u Rimu i upotreba mramora postajali sve oitiji, nastavljeno je s gradnjom od kamena i drva -tek krajem 3.st situacija u graditeljstvu se mijenja jer Rimljani dolaze u dodir s Helenistikim dravama Istoka -ratovi donose ratne pljenove koji razvijaju republikanski pojam umjetnosti, snana helenizacija (2. i 1.st.pr.Kr) -Vitruvije tu novu sliku naziva - Constitudo Italica - simbioza italsko-etruanskog grada + helenistiko -pojava grkih stilova - toskanske stupove i terakotnu dekoraciju zamjenjuju hramovi s dorskim i jonskim stupovima -pojava pseudodiptera (s alama), ima i pravih diptera, ali zadravaju neke odlike - da su na podiju i da imaju ulaz samo s jedne strane -preuzimaju se stupovi kao arhitektonski elementi -rimska vila - izrazito rimska arhitektura -izum lukova i svodova te slijepih arkada -stup i arhitrav prelaze u arhivolt -naini gradnje: -1. opus quadratum - pravilna gradnja velikim kamenim blokovima koji su cesto izvana bunjaste strukture, jednostavno nizanje -2. opus incertum - ima svoju betonsku jezgru, onda je obloen pravilnim komadima kamena -3. opus pseudoreticulatum - razvijena tehnika, nepravilano kamenje postavljeno u obliku mree -4. opus reticulatum - pravilno kamenje postavljeno u mreu

www.sajt.com.hr

-vrste kamena: -rimski tuf - capellacio - podij hrama Jupitera Kapitolijskog -grotta ascura tuf - ukasti, iskopao se kod Veja (Servijev zid) -peperino - ukast tuf iz kamenoloma u Albanskom gorju -labis ruber - crvenkasti tuf iz okolice Gabii -monteverde tuf - iz okolice Janiculum breuljka -od Augusta poinje mramorizacija Rima Servijev zid -graen u tehnici opus quadratum -pripisuje se Serviju Tuliju, a zapoeo ga je Tarkvinije Prisk -danas se smatra da je nastao u 4.st.pr.Kr, no opet se ne iskljuuje da nije nastao na temeljima starijeg zida -visina 10m, sirina 3-4m, s unutarnje strane bio ojaan nasipom debelim 30m i jarkom irokim 35m, te dubokim oko 10m -blokovi - 60 x 100-200 x 50-70 cm, a neki su oznaeni slovima abecede -ukupna duzina zida je 11 km, a kroz njega je prolazilo 15 vrata -kamen tuf iz kamenoloma kraj Veja najvjerojatnije -danas sauvan samo na par mjesta (Stadione Termini, Paiia Albania) -kroz Carstvo je bio sauvan samo iz vjerskih razloga iako vise nije sluio prvobitnoj svrsi -u svojoj posljednjoj fazi rekonstruiran je poetkom 1.st.pr.Kr -zid definira vanjske granice tadanjeg Rima (ve u 1.st.pr.Kr je bio van tih granica) -nakon njega sagraen je samo jedan sustav fortifikacija, tzv. Aurelijanov zid (od opeke, 3.st.pr.Kr) -obrambeni sustav pravilna gradska planimetrija -osim poligonalnih i pravilnih fortifikacija, izgradnju rimskih kolonija obiljeilo je i prihvaanja grkog obiaja pravilnog planiranja (za razliku od Rima), koje nije potencirano samo urbanistikim nego i obrambenim razlozima -1. put takvo planiranje se javlja u Norbi, 296.g.pr.Kr -Cosa - 1. primjer potpuno pravilnog rastera, jedna od najranijih rimskih kolonija osnovana 273.g.pr.Kr na podruju Etrurije - gradski blokovi irine 32-37 i duzine 82m; ima beton, opus incertum. Cosa je najbolji sauvani primjer rimskog grada prije 200.g.pr.Kr. Pronaeni ostaci "rimskih" hramova iz 3. do 1.st.pr.Kr (toskanski stupovi, terakotna dekoracija...) i kapitolijski hram s 3 cele -osnivanje prvih rimskih kastruma (Poblije) - Kastrum u Ostiju najstariji je poznati stari kastrum - tvrava, 194 x 125m. Osnovan je 335.g.pr.Kr kao vojni logor na uu Tibera. Njegove glavne ulice Via principalis i Via Praetoria, ali se uobiajeno nazivaju decumanus (istok-zapad) i cardo (sjever-jug) Insule -velike zgrade na nekoliko katova s prizemljem za trgovine koje su gradili patriciji i iznajmljivali ih, a u njima su ivjeli siromani -Vitruvije gradnju insula pripisuje porastu stanovnitava -zbog njih je August trebao reorganizirati vatrogasne slube - gradile se nekontrolirano i nekvalitetno, kad bi planuo jedan stan, planula bi cijela insula, a onda s njom i pola Rima... -one zatvaraju cijeli gradski blok -one koje imaju fasadu od cigle su mlade, starije su od betona -Terracina -ostaci insule iz 1.st.pr.Kr

www.sajt.com.hr

-sauvano je 5 lukova (taberna) jedne insule -od betona + tehnika opus incertum, a pilastri i lukovi graeni su od lokalnog vapnenca -kupalite na S strani foruma u Pompejima -podignuto 80-ih -tipina rimska insula u ambijentu Pompeja, izgraena iznad redova duana -graena je od betona i obloena pseudoreticulatom -najvanija primjena betona vezana je upravo uz gradnju insula s tabernama i svodova -rimski svodovi od betona nalivenog na drveni kalup (grki su graeni od kamena) zamijenili su drvene i stare svodove Forumi -razvoj prostora koji su u tradicionalnoj italskoj arhitekturi bili slobodni prostori za trgovanje, sa hramovima koji su slobodno postavljeni u prostoru -razvoj foruma u onakvom obliku kakvom ih mi danas promatramo - kompleks koji je u svom sreditu imao otvoreno poplocanje izduenog pravokutnog oblika sa graevinama koje se pridodaju sa sve 4 strane od kojih je hram ili hramovi na jednoj kraoj strani -u aut. doba kod Rimljana, prvobitno prostor oko kue i grada, kasnije - administrativni, trgovaki, politiki, kulturni i religijski centar grada -otvoreno poploenje izduenog pravokutnog oblika -utjecaj helenistikog graditeljstva - kada ona naputa slobodnu postavu graevina -npr. Asklepijevo svetite na Kosu, Atenino u Lindu na Rodu - naputaju slobodnu koncepciju -klasian primjer savrene koncepcije foruma je u Pompejima (na kraoj strani Apolonov hram, a s drugih strana graevine otvorene prema sreditu) Forum Romanum -smjetaj - dolina izmeu breuljka Palatina, Eskvilina i Kapitolija -oblik - nepravilan izdueni pravokutnik, smjer SZ-JI -primjer je urabanisticnok sklopa graenog bez plana, bez aksijalne dispozicije -s hramovima Saturna i Dioskura na J, ali bez nekog glavnog hrama na gornjoj kraoj strani -na J - Tabernae Veteres, na S - Tabernae Nove, obje s mesnicama, duanima i slinim prostorima, a iza njih su bile privatne patricijske kue -Forum Romanum i C.F. su po duzini presijecale Via Sacri i Via Nova -nova sistematizacija F. Romanum-a zapoeta je poslije poara 210.g.pr.Kr -oblikovanje foruma je teilo izduenom, nepravilnom prostoru otprilike u pravcu I-Z -obnovu foruma je osmislio i zapoeo Cezar, dovrio August -264.g.pr.Kr konzul Gaiuis Menius je podigao ispred taberni neku vrstu galerija, balkona (koji su po njemu nazvani menijani) i tu su organizirane prve gladijatorske borbe -Bazilika Emilia (179.g.pr.Kr) i Sempromija (kasnije Julia) (169.g.pr.Kr) - najstarije na forumu - imena dolaze od imena rimskih patricijskih rodova koji su ih sagradili -ne znamo kako su izgledale jer je 210.g. izbio poar - izgorile taberne i bazilike -bazilike - rimske graevine iako nose grki naziv -prethodnici su ima grki peristil i trgovi s kolonadama -sastoji se od peristila i sredinjeg prostora ili naosa pokrivenog krovnim gredama -najbolje je sauvana bazilika u Pompejima Bazilika Emilia -na jednom rimskom novcu iz 59.g. vidimo njen prikaz i po tomu znamo izgled -2-katna graevina, stupovi iz 2 dijela -krov na 2 vode, stupovi promjera 1m -to je starija B. Emilia, novija je ona iz doba Julijevaca

www.sajt.com.hr

-o njoj cesto govori Vitruvije Bazilika u Pompejima -najbolje sauvana, iz 142.g. -24 x 59,85m -imala je halkidski portik i to dvokatni sa 6 korintskih stupova -28 jonskih stupova od cigle u naosu -drveni strop na dvije vode -svojom kraom stranom se naslanja na Forum -graevine iz doba kraljeva - Lapis Niger, Regia, Kurija, Vestin hram, Janov hram, Saturnov hram -iz doba Republike - hram Kastora i Poluksa (u ast pobjede nad Latinima 499.g.pr.Kr), Rostra, bazilika Emilija, Konkordijin hram, kuca Vestalki, Vestin hram (191.g.n.e), Tabularijum (79.g.pr.Kr), bazilika Porcia (134.g), bazilika Sepronija (169.g.pr.Kr) - bazilika Julija (54.g.pr.Kr) -iz doba Carstva - hram boanskog Cezara (29.g.pr.Kr), Akcijski slavoluk (29.g.pr.Kr), Vespazijanov hram (79.g.n.e), Titov slavoluk (81.g.n.e), hram Antonina Pia i Faustine (141.g.n.e), hram Venere i Rome (135.g.n.e), slavoluk Septima Severa (203.g.n.e), hram boanskog Romula (prije Jupitera Statora), Konstantinova bazilika (4.st.) Stambena arhitektura -kue s atrijem -cava aedium tuscanica -Pompeji, Herkulanum i Ostija -ispred tablinija imaju pravokutno dvorite, atrij s krovnim otvorom (compluvium), pravokutnim bazenom (impluvium) za skupljanje kinice -atrij - ater = crn - dokaz da se u atriju nekoc kuhalo -kue bogate aristokracije, novoobogacene buroazije -kue su mogle bili prizemne ili na kat -stambena arhitektura je brojna i vana, ali u Rimu cjelovito istraenih ostataka kuca nema -najvie primjera ima u Pompejima, npr. "kuca kirurga" (4., 3.st) - jednostavan tlocrt, atrij bez stupova i "kuca fauna" (2.st.pr.Kr) - snaan utjecaj helenistike kulture, ima i atrij bez stupova i sa stupovima, ima i stranji i prednji peristil -one najcesce pripadaju tipu koje Vitruvije naziva cava aedium tuscanica, koje imaju krovove nagnute prema atriju, a one u sredini atrija imaju bazen za skupljanje kinice -bilo je primjera gdje je kinica odlazila van kue, tj. krovna streha prema van, tzv. "casa displuviata" kompleks Largo Argentina -kompleks gdje se nalaze hramovi iz Republike i Carstva -juni dio Marsova polja -1926. - 1928.g. - otkrivena 4 hrama iz razdoblja od 4. - 2.st.pr.Kr -hramovi A, B, C i D -Hram A - hram Juturne (vodena nimfa, boica fontana, izvora, bunara i voda) -sagraden u doba drugog Punskog rata, 3.st.pr.Kr, posveen 241.g.pr.Kr -sagraen od Gaja Katula nakon njegove pobjede nad Kartazanima -ima nekoliko graevinskih faza -u najmlaoj fazi bio cak peripter -sa svih strana okruen korintskim stupovima

www.sajt.com.hr

-Hram B - hram Fortune -sagraen 101.g.pr.Kr od Kvinta Katula nakon njegove pobjede nad plemenom Cimbri -krunog tlocrta, 16 visokih korintskih stupova -uz unutranji zid je stajala skulptura boanstva -Harm C - posveen boici Feroniji (italska boica plodnosti) -najstariji od njih 4, kraj 4., poetak 3.st. -tetrastilni s alama, s zatvorenim stranjim zidom (peripteri sine postico) -obnovljen poslije 80.g. -Hram D - moda posveen Lares Permarini -najvei -heksastilni prostil -djelomino zakopan ispod Via Florida -sagraen na poetku 2.st.pr.Kr i ponovno sagraen na kraju republikanskog doba -Hramovi u Cosi -uglavnom tetrastilni mali hramovi s 1 celom -grede, kolumen, imale terakotnu oblogu - hram etruanskih karakteristika -Hram Mira - Paestum, neko grka Posejdonija -nakon Pirova rata grad su osvojili Rimljani, gradi se oko 270.g.pr.Kr -visoki podij, stubite je samo na proelju, 1 cela i ale, ali ima heksastilno proelje -oko 100.g.pr.Kr, u drugoj graevnoj fazi dobiva korintske stupove, ima dorski friz i trabeaciju od kamena -domaci plan ali izvana ima grke odlike Forum Boarium -"mesna/stona trnica", na lijevoj obali Tibera izmeu Palatina, Kapitolija i Aventina -2 mosta su izgraena preko Tibera uz Forum Boarium - Pons Emilijus i Pon Sublicius -tzv. Hram "Fortune Virilis", misli se da je posveen bogu Portunu -jako dobro sauvan -na visokom podiju s jezgrom od betona -djelom od travertina, a dijelom od tufa koji se stukatira i boji -na proelju 4 jonska stupa -jonski polustupovi na lateralnim zidovima i u stranjem zidu djeluje kao peripter -Fortuna virilis - zatitnica mornara i luka -6.st.pr.Kr., restauracija 80.g.pr.Kr -Ara Maxima - spomenik podignut u slavu Herkula blizu hrama H. Viktora -Vestin hram -najbolje sauvan na Forumu Boarium-u -nazvan je tako jer slici onome na Forum Romanum-u, ali je bio posveen Herkulu Viktoru -kruni tlocrt, ima 20 korintskih stupova s atikim bazama -fragmenti kasetiranog svoda, a bio je okruen stubama (stilobat) pa se naziva Helenistikim uljezom

www.sajt.com.hr

Svetita -u Gabijima - 155./156.g.pr.Kr -svetite Junona -veliki heksastilni hram s alama, zatvoreni stranji zid -u sredinjoj osi je hram, a dvorite okolo - s dvije strane okruen tabernama -monumentalno stubite s orkestrom i pozornicom -u Prenesti - 80-ih.g.pr.Kr -juno od Rima -svetite Fortune Primigenije -najpoznatije, najvee i najsustavnije razraeno svetite iz vremena kasne Republike -tovao se sjedei kip Fortune prvoroditeljice s djecom Jupitrom i Junonom na krilima -7 terasa, terasa na vrhu (posljednja) podsjea na orkestru - na padinama breuljka -ispod prve terase se nalazio red bavasto nadsvoenih duana -naglaenije sredinje osi -okrugli hram na samome vrhu je posveen Fortuni Primigeniji -sva 3 grka stila su zastupljena - dorski, jonski, korintski -u Tivoliju -svetite Herkula Viktora (zatitnik vojnika, trgovaca, putnika...) -podignut 50.g., grki arhitekt Hermodor iz Salamisa -ispred hrama je polukruno stubite koje imitira teatar -oktastilni hram okruen dvokatnim, trostrukim porticima s toskanskim stupovima, 20 korintskih -cijelo svetite se nalazi na terasi, ispod kojeg je podzemni hodnik koji vodi u taberne za oping -u Teraccini - svetite Jupitera Anxura, u Sulino vrijeme -beton, opus incertum, glavna terasa ima proelje s arkadama koje nemaju stupove, a iza njih je bavasto nadsvoeni portik slian onome u Prenesti -s alama i zatvorenim straznjim zidom -u ranijim stoljeima bio i vojna baza, mjesto gdje se nalazio kastrum Forum Holitorum "San Nicolo in Cancere" -nalazio se malo sjevernije od Forum Boarium-a , u blizini kasnijeg Marcelovog kazalita -ovaj forum je bio pazar (prodavalo se povre, voe...) -3 hrama u nizu -Sjeverni - iz 3.st.pr.Kr -najbolje sauvan -posveen dvoglavom Janu -jonski peripter, sa zatvorenim stranjim zidom -Srednji - 197. - 194.g.pr.Kr -vjerojatno je izvorno bio jonski peripter, ali nije sa sigurnoscu mogue utvrditi broj stupova (dva ili jedan red stupova??) -posveen Junoni Sospiti (spasiteljica) -Juzni - 3.st.pr.Kr. -posveen boici Spes (personifikacija Nade) -dorski peripter

www.sajt.com.hr

9. Skulptura Republikanskog razdoblja

-najvanija je portretna skulptura, doveli su ga do savrenstva -skulptura je cesto u funkciji ukraavanja pojedinih gradova -period od sredine 2.st.pr.Kr. do Augusta, razdoblje je tijekom kojeg sve znaajne helenistike drave potpadaju pod rimsku vlast -iz grke ili helenistike perspektive to je kasni helenizam, no iz rimske perspektive to je period kasne Republike -130.g.pr.Kr Atal III oporuno daje Rimu Pergamsko kraljevstvo -simbioza grke i rimske umjetnosti -3 glavna fenomena u rimskoj umjetnosti: 1. - pojava portretnog realizma 2. - pojava masovnog kopiranja i neo-klasicizam 3. - pojava i razvoj historijskog reljefa - najvanija i najrazvijenija forma reljefnog kiparstva. Vrhunac u carskom razdoblju -rimsko shvaanje rimske skulpture drukije je od grkog (bogovi i mitoloke scene najee), kod Rimljana je bila vana funkcija - javni kontekst -nova moda portretiranja pojavljuje se unutar civilne nadgrobne skulpture, tj. skulpture naglo obogaene trgovake buroazije -prikazuju se osobe srednje ivotne dobi, s kratkom kosom i objektivnim realistinim izgledom. Fizionomijski je realizam mogao biti naglaen do krajnjih granica (suhi realizam), ublaen idealizirajuim elementima u prikazu oiju i usta, kombiniran s helenistikim patosom ili drugim portretnim efektima -novi je portretni stil u 1.st.pr.Kr. imao znatan uspjeh i postao je dominantnim tipom portreta na irokom prostoru Delos -prva 2 fenomena su najbolje i najranije posvjedoena na o. Delosu -kozmopolitska sredina (razni kulturni profili) -naseljavaju Rimljani, Grci, Italici -rani primjerci realistikog podrijetla i kopistike produkcije -u kuci italskog trgovca pronaeno 1. - skulptura Pseudoatleta pronaena zajedno s Polikletovim Dijadumenom Pseudoatleta je sastavljan od dva dijela - tijelo iz grke skulpture (klasino razdoblje, 5.st.pr.Kr), glava Rimljanina u 40ima, visoki zalisci, malo kose -kombinacija nekonzistentnosti izmeu grkog atletskog tijela i portret starijeg mukarca - primjer klasicizma -datacija - oko 100.g.pr.Kr -ovakve skulpture su znale bit dio nadgrobne skulpture -ovo ovdje je odraz buroazijskog drutva (trgovci na Delosu su se cesto bogatili trgovinom robljem) 2. - skulptura Gaja Ofelija Rufa -samo tijelo sa Delosa -odraz suhog realizma, idealizacija lica se gubi -datacija oko 100.g.pr.Kr -ove skulpture su raene za Italce ali od strane grkih umjetnika

www.sajt.com.hr

-pitanje podrijetla i interpretacije novog portretnog stila teko je objasniti. Dvije su glavne teze: 1. da je najprije bio razvijen za grku buroaziju i zatim imitiran i prihvaen od Rimljana 2. da se pojavljuje na prostoru Italije i to vec u 2. ili cak 3.st.pr.Kr -za prvo objanjenje nema dovoljno valjanih argumenata. Na Delosu je naeno 70-ak privatnih statua od ega priblino polovica prikazuje rimske i italske trgovce -iz Italije potjeu najbolji primjeri novog portretnog stila -Polibije i Plinije spominju obiaje izrade posmrtnih maski - Imagines Majorum koje su se nosile u pogrebnim procesijama ili odlagale u malim kunim svetitima -Rimljani su veu ulogu davali glavi, a Grci podjednako glavi i tijelu -te maske su bile votane - tako da nisu dugo trajale -obiaj o kojem govore Polibije i Plinije ilustrira mramorna statua togata Barberini Skulptura Togat Barberini -obuen u togu iz Augustova vremena -u rukama dri 2 biste svojih mukih predaka s veristikim glavama -statua od kamena -povezuje se s imagines majores -mogue je da te glave ne odgovaraju tijelu, zbog teine bi se reklo da su zamiljene od terakote ili voska, nikako kamene ili bronane -nije sauvana ni jedna votana maska, ali se sauvalo nekoliko portreta od terakote -portreti starijih mukaraca, pametne osobe -glave potpuno degradirane starenjem -naglaena obilata kotana struktura -najbolji primjeri iz 1.st.pr.Kr portreti su nepoznatih mukaraca iz Museo Torlonia i Osima kod Ankone. Datiraju se oko 80. - 50. -stilovi portreta: idealizirani, veristiki, analitiki (pojavljuju se u isto vrijeme) -Veristiki stil - poiva na etrurskoj umjetnosti i umjetnosti predrimskih italskih plemena -statinost, frontalnost, lienost emocija, glavna koncentracija na teksturi koze -etruanski umjetnici ve od 4.st.pr.Kr izrauje za rimske patrone bronane skulpture koje su imale osobine da ih se nazove realistikim. Meutim, mogue je da je taj trend rezultat kontakata etruanskih umjetnika s portretima helenistike Grke -primjer iz 2./1. st.pr.Kr - Arrigatore/Aul Metel -oko 90. - 70.g. -podrijetlom iz Trazimskog jezera u Etruriji -etruanski natpis -rani oblik toge -gestikulatura, naglasak na saku -post-lizipovskog karaktera -glava u veristikom stilu -realistikim portretima poinje se dodavati i helenistika komponenta; prilozi ekspresije, patosa, torzije glave... s tim se verizam obogauje

www.sajt.com.hr

general iz Tivolija -prva polovica 1.st.pr.Kr -neko je stajao u supstrukciji Herkulova hrama (ili hrama Hektora Viktora??) -prsni oklop pored lijeve noge sluzi kao oslonac tijela -osobine portreta su konzistentne rep. veristikom stilu -u kasnim srednjim godinama, desna ruka ispruena -prikazan na heroiziran nain - tijelo ima grke elemente -golotinju je zamijenila rimska ednost - plast je prebaen preko genitalija i lijeve ruke, a jedan kraj na lijevom ramenu -ima rimsku glavu -objanjenje nastanka svih navedenih portreta - prisutnost helenistikih umjetnika i zahtjevima rimskih komitenata da se istaknu aristokratske moralne osobine. Novi portretni stil je vjerojatno od samog poetka rimski stil, kasnije prihvaen od Grka. -mnogi helenistiki dinasti koji jo nisu doli pod rimsku vlast su prihvatili rimski aristokratski portretni stil i prikazivali ga na novcu kao znak politikog opredjeljenja -vanost ovih portreta je u injenici da ce kasnije iz njih izai carski portreti (Nijemci su strunjaci za njihovo analiziranje), kod kojih je ponekad razlika samo u tome jeli pramen kose okrenut na ovu ili onu stranu... enski portreti -s neznatnim zaostatkom prati razvoj mukog portreta. Najraniji primjer potjee s Delosa, a vjeruje se da prikazuje enu Pseudo-atleta. -kod izrade enskog portreta umjetnici su ini se veu panju poklanjali izgledu frizure nego osobinama lica. Do50-ih godina nose se razliite vrste frizura... Od 40-ih godina, najprije na numizmatikim portretima, a zatim u punoj plastici pojavljuje se potpuno novi tip, tzv. nodus frizura -Livijina glava - blago idealizirana -bista ili statua -frizura - razdoblje 50./40.g.pr.Kr pa do 20-ih -nodus - valjak, kolut kose formiran iznad cela, kosa je podijeljena na sredini tjemena i baena otraga ili od nodusa moe ii traka -Oktavija - ena Marka Aurelija -prikaz na novcu -individualne osobine kod tih carica su sjajno naglaene - lijepe, dok kod rimskih starica se vidi runoa ali opet s tom frizurom Nadgrobni spomenici -u kasnoj republici izradu portreta baziranih na aristokratskim modelima naruuju i dobro stojei osloboenici (libertini). Najbolji su primjeri nadgrobni reljefi ili biste s nekropola grada Rima. Veinom su odjeveni u rimsku graansku odjeu (tunika - toga; tunika - pala), a tek su neki prikazani u herojskoj nagosti, i to ako su kao slobodno roene osobe bili pripadnici rimske vojske -reljefi mogu biti okomito postavljeni i prikazivati tijelo, popreno koncipirani i prikazivati polufigure i poprsja vise ljudi... -stajali na proeljima ili u unutranjosti grobnica - grobnice tipa kue, hramske grobnice, kolumbariji... -cesto prikazuje pokojnika u statuarnim poloajima i obrascima koje se multipliciraju nebrojeno puta (dranje ruku, odreen poloaj tijela...)

www.sajt.com.hr

Kopije i klasicizam u Rimu -dolazak grkih helenistikih umjetnika u Rim - neki robovi, neki slobodni... -golemo rimsko trite - novo obogaena rimska buroazija eli vrhunska djela to zahtjeva kolovane majstore - dolaze Grci iz J Italije ili iz same Grke -ve od 2.st.pr.Kr. za visi rimski sloj se u sve veem broju izrauju statue njihovih voda, bogova, pobjednike statue, povremeno historijski reljefi, u materijalima i stilovima koje su rimski kupci mogli poeljeti -3 osnovne kategorije proizvoda 1. Nobilia opera - kopije i verzije poznatih majstora (od Minora i Polikleta, do Lizipa i Praksitela) 2. Imagines Illustrium - portreti poznatih grkih pisaca, filozofa 3. Ornamenta - dekorativna skulptura -2 glavna centra: 1. Pasitelova radionica 2. neo-atike radionice grada Atene Pasitel -iz june Italije, ivi vjerojatno od 106. - 48.g.pr.Kr -kopist, klesar, ljeva bronce -iz njegove radionice potjee niz majstora -"Nobilia Opera" - djelo u 5 svezaka, prodajni katalog djela koja su se mogla naruiti u njegovoj radionici -od njega je Plinije preuzeo podatke o kiparima izmeu 296. i 156.g, te kae da Pasitel nije radio nita a da prije toga nije napravio model, uzimao gipsani odljev Dijadumen - grka kopija grkog rada za rimskog naruitelja (Polikletov original) -mramor -oko 100.g.pr.Kr -pronaena zajedno sa Pseudo-atletom -razvoj portretnog realizma i kopistike industrije su paralelni -samoprezentacija - ja u atletskoj nagosti + portretna glava Brodolom, Tunis - "Mahdia" -krenuo iz Atene prema italiji -oko 100.g.pr.Kr -nosio teret za rimsko trite -60 mramornih stupova, 30 kapitela, mramorne vaze, originalni grki reljefi, 4 grka natpisa, 4 kline lealjke, kandelabri, kipovi i tonde, bronani kipovi i statue... -sve iz atikih radionica u neo atikom stilu Pasitelova radionica: Stefanos - Pasitelov uenik -skulptura "Atleta" - signatura na bazi - "Stephanos, Pasitelov uenik" -nainjen po uzoru na grke klasike -to je kao neka vrsta kanone ove radionice -grupa Orest i Elektra - 50. - 25.g.pr.Kr -mladi nagi atleta -enski lik s njime (nadodana), podsjea na grku skulpturu ranog 5.st.pr.Kr., impostacijom i draperijom bazirana na kipu Venere Genetrix, a izradom glave, lica, frizure i muskulaturom torza na tragu je mukih skulptura ranog 5.st.pr.Kr

www.sajt.com.hr

-grupa "San Ildefonso" - neko u Salustijanskim vrtovima u Rimu -2 muka lika -uzor za desni lik - Polikletov kip "Westmacott djeak" iz 5.st.pr.Kr - prikazan dok jednom rukom podie vijenac na svoju glavu -uzor za lijevi - Praksitelov kip - pogled mu je usmjeren prema dolje - podsjea na Apolona Sauroktona iz 4.st.pr.Kr -neki znanstvenici smatraju da par prikazuje Oresta i Pilada, drugi da je rije o Kastoru i Poluksu... -lik karijatide pored desne noge desnog lika -grupa Ludovisi -naziv prema Ludovicu Ludovisiju -neoklasina grupa, datirana u posljednju etvrtinu 1.st.pr.Kr -signatura Menelaja - Stefanov uenik -prikazuje djeaka i mladu enu u odnosu punom povjerenja i smirenosti -moda nadgrobna skulptura koja prikazuje majku i sina Neoatike radionice -majstor Apolonije - Torzo Belvedere -majstor Antioh, kopist Fidijine Atene (Ludovizijina Atena) -Kleomeni - atenska obitelj "Kleomenes Apalodor" - Apolodorov sin; znak da je generacijski "Venera Medici" Augustov neak -portret sauvan na novcu, na zlatnom stateru portret rimskog vojskovoe i konzula - Titus Quintus Flaminius -nije sauvan u punoj plastici, ali je na novcu -u ast pobjede nad makedonskim kraljem Filipom V. (II. punski rat) -avers - portret -revers - boica Viktorija -realistine crte lica, razbacana kosa, brada -kovan je 197.g.pr.Kr u Grkoj -najstariji nama poznati numizmatiki portret Rimljanina koji je portretiran za vrijeme svog ivota, sto se u Italiji ne bi napravilo ni pod razno (ne na novcu) Stup i friz sa prikazom bitke kod Pidne 167.g.pr.Kr, Delfi -pobjedniki spomenik rimskog vojskovoe Emilija Paula -izvorno ga je podigao makedonski kralj Perzej, prenamijenjen je samo -napravljen 167.g.pr.Kr., Makedonija postaje rimska provincija -Emilije je dao izraditi friz i konjaniku statuu samog sebe na vrhu -najstariji primjer historijskog reljefa -opisan je stvarni prikaz bitke - jedan bijeli konj pobjegao iz tabora i tako je, prema izvorima, bitka i poela fragmenti friza s oltara Lucija Domicija Ahenobara -bio rimski konzul -najvjerojatnije negdje oko 100.g.pr.Kr -jedan od najljepih primjera historijskog reljefa i eklektizma, praktinosti i rimskog poimanja skulpture -vjerojatno fragmenti statuarne baze (znaci baza na kojoj je bilo vise skulptura) -3 fragmenta se uvaju u Munchenu, a najdui u Louvru

www.sajt.com.hr

-fragmenti otkriveni na Marsovom polju -na tri fragmenta se prikazuju mitoloke scene - Posejdon i Amfitrita na desnoj strani, njihovo mitoloko vjenanje, zaprege vuku tritoni koji ili sviraju liru ili pusu u rogove; na lijevoj strani je prikaz morskog bia, bika i nimfom Nereidom koja nosi kutiju u kojoj su vj. neki nakit ili darovi za Posejdonovu mladenku -duzi reljef - rimski tip, povijesnog karaktera -scena povodom vojne cenzure (upis rimskih graana u vojne knjige) -u sredini je oltar + Mars i sveenik -na desnoj strani je rtvena povorka s bikom, ovcom i svinjom reljefi trofeja, Via della Consolazione -1938.g. otkriveni mramorni frizovi -zagonetni spomenik, najvjerojatnije neki tip pobjednikog spomenika -podigao ga vj. Kornelije Sula u ast pobjede nad dinastom Mitridatom -kraj 2.st ili prva polovica 1.st.pr.Kr -na titu - orao, Jupiterov grom, jedan od dioskura; prikazan i prsni oklop, knemide, Viktorije fragmenti terakotnog zabata, Via San Gregorio -ne znamo o kojem je hramu rije, ni kome je bio posveen -fragmenti pronaeni 1878.g. -figure od terakote - Mars u oklopu, Venera, Viktorija, krajnje desno su viktimariji (vj. vukli rtvene ivotinje) - moda prikaz suovetaurilije Numizmatiki portreti i poetci dinastike (oficijelne) portretistike -razvoj carske portretistike koja poinje u Cezarovo i Pompejevo doba, a prepoznajemo ih po numizmatikim portretima (Pompejevi portreti na novcu se javljaju posthumno) Pompejev portret, grobnica Licinijevaca -danas se uva u Kopenhagenu -karakteristike - iroko, punano lice, naborano elo -anatole frizura - nosio ju Aleksandar Veliki -vj. izraen 50-ih godina (doba Klaudija), ali je izraen prema ranijem predloku Portret Cezara -prvi Rimljanin koji se poinje prikazivati na novcu za svog ivota, od 44.g.pr.Kr -portret iz Tusculuma je jedan od najkvalitetnijih -najljepi je primjer onaj iz Egipta, danas se uva u Berlinu -Cezar je bio proelav, zbog toga je cesto nosio vijenac na glavi, imao je iroku glavu, visoko elo, naborani vrat... -s njegovim portretima poinje razvoj dinastike julijevko-klaudijevske portretistike na koje se nadovezuje August

www.sajt.com.hr

RIMSKO CARSTVO

29.g.pr.Kr - 14.g.n.e - August 14. - 37.g. - Tiberije 37. - 41.g. - Kaligula 41. - 54.g. - Klaudije 54. - 69.g. - Neron 69.g. - Galba, Vitelije, Oton 70. - 79.g. - Vespazijan 79. - 81.g. - Tit 81. - 96.g. - Domicijan Flavijevci

Julijevsko - Klaudijevska dinastija

96. - 98.g. - Nerva 98. - 117.g. - Trajan 117. - 138.g. - Hadrijan 138. - 161.g. - Antonin Pio 161. - 180.g. - Marko Aurelije - 169.g. - Lucije Ver 180. - 192.g. - Komod

Antonini

193. - 211.g. - Septimije Sever 211. - 217.g. - Karakala (Marko Aurelije Antonin) 217. - 222.g. - Heliogabal 222. - 235.g. - Aleksandar Sever 273. - 275.g. - Aurelijan 284. - 305.g. - Dioklecijan 306. - 337.g. - Konstantin

Severi

www.sajt.com.hr

10. Skulptura Carskog doba

Augustovi portreti -na novcu se poinje prikazivati 37.g.pr.Kr. ve po uzoru na Cezara -August je utemeljitelj koritenja portreta u propagandne svrhe -na novcu se poinje prikazivati ve ranih 30-ih godina pr.Kr. - 1. kovani novac na aversu prikazuje njegov portret, a na reversu njegova oca Cezara -ovjek koji je najvie proveo na tronu, umire u 76.god. -cijela serija portretnih kipova za Augustovo doba -prvo istraivanje Augustovih portreta je zapoeo Otto Brendel - podijelio ih je u 4 tipa, oznaivi ih slovima abecede A, B, C i D -na vlast dolazi sa 32.god. -rani portreti - mladolik, no i na starijima doima mlado - razlog je sto je rimska umjetnost tog doba inspirirana grkom klasikom pa se to razdoblje u rimskoj umjetnosti naziva klasicizam (nerijetko i Augustov klasicizam) Augustov klasicizam -grka skulptura 5.st.pr.Kr. - atleti, mladost, idealizam - ima veliki utjecaj na Augustovu portretistiku -pokusaj da se prikae potomkom ne samo Julijevaca (koji su potomci Venere), ve i potomkom Apolona - kolala legenda da je Apolonov sin (Apolon se uvijek prikazuje mlad i ljepukast) -nain prouavanja portreta se radi pomou fizionomije i frizure -nijemci - Lokenc - brojanje lokni frizure -svaki od portreta Rimskih careva je izraen po jednom prototipu, koji je obino bio od bronce (nisu sauvani zbog taljenja metala u srednjem vijeku) -3 prototipa Augustova portreta 1. Akcijski tip ili tip Oktavijana - ima nekoliko varijanti (Alkudija tip) 2. Primaporta tip ili glavni tip - jedinstven 3. Forbes tip, sporedni tip - ima vise varijanti (Ara Pacis tip) 1. Akcijski tip ili tip Oktavijan -naziv dobio jer se vjerovalo da je izraen u ast pobjede kod Akcija (neki opet misle da su prvi primjerci ovakvog tipa nastali prije 31.g.pr.Kr) -pronaen je jedan primjerak i to kod nas u Osoru, te iz Alkudija (Malorca), Firence i Tripolija -tada je on jo Oktavijan -pramenovi se rastvaraju u obliku viljuke ili lastavijeg repa iznad lijevog oka, a iznad desnog su formirana velika zatvorena klijeta -helenistiki elementi - lagano uzdignuta, nagnuta udesno, oi lagano stisnute i obrve lagano namrtene kao da u tom trenutku donosi neku vanu odluku, naborano elo -Bziers-Spoleto tip, Lucus Feroniae tip, Alcudia (glavni), Oktavijan tip 2. Primaporta tip ili glavni tip -pronaen je u Livijinoj vili u Prima Porti 1863.god. (statua po kojoj je cijeli tip dobio naziv) -kasnija kopija izgubljenog originala -datacija - od 20.g.pr.Kr - 15.g.n.e -obino se uzima da je nastao nakon sto ga je Senat proglasio Augustom cime zapoinje novi oblik vladavine - principat (savreni balans izmeu prvog meu jednakima i Senata koji je na elu rimske drave)

www.sajt.com.hr

-posvjedoen u najveem broju primjeraka (oko 150 primjeraka, ne zna se tono) -ovaj tip - redukcija ili pojednostavljivanje i fizionomijske forme i forme frizure - jo uvijek su na istim mjestima rastavljeni pramenovi, neto malo blie nosu su formirana klijeta, pramenovi vie nisu tako razigrani, crte lica idealizirane - prikazan mlad (tad imo preko 40 g.) -utjecaj grke skulpture 5.st -skulptura iz Prima Porte - od mramora, prikazuje Augusta kao vrhovnog zapovjednika, u oklopu, ispruene desne ruke - ova poza se naziva ad locutio, kraj desne noge mu je Eros koji jae na dupinu (podsjea na malog Bakha s Praksitelovim Hermesom) -ima nekih slinosti sa Polikletovim Doriforom - idealizirano tijelo po uzoru na njega, impostacija gotovo identina -oklop -cijeli ispunjen reljefnim figurama koje se niu u tri glavna friza, "polja" -gornje polje - Bog neba Celus, Solus u etveropregu, Aurora kako jae na fontani ivota -srednje polje - 2 lika - lijevi moda neki rim. general ili Romul ili genij rimskog naroda.... dok drugi predstavlja Parta koji vraa zarobljeni vojni stijeg s orlom rimskom generalu -donje polje - Apolon s lirom na krilatom grifonu, u samom dnu je Tellus - Majka Zemlja s 2 bebe i rogom izobilja, krajnje desno Dijana koja jae na jelenu -vraanje stjegova od Parta je najvei Augustov politiki uspjeh - te je stjegove izgubio Kras u bitci u kojoj je izgubio i ivot - to je bilo 20.g.pr.Kr 3. Forbes tip ili sporedni tip -misli se da je najljepi primjer onaj iz Louvra (MA 1280) -nema ih vise od 15-ak -frizura - maksimalno pojednostavljena, nekoliko debelih pramenova na desnoj strani ela i iznad oka slabo formirana klijeta statua kao Pontifex Maximus -Via Libirana, poslije 12.g.pr.Kr -glava je klesana od grkog, a tijelo od rimskog kamena -uva se u Museo Nazionale -u togi je s pokrivenom glavom -ruke odlomljene ali vjerojatno je prinosio rtvu ljevanicu -ozbiljan izraz lica -gotovo identina fizionomija kao ona statua iz Prima Porte gema Augustea, 10.g.n.e -August se pojavljuje u primaporta portretnom tipu -danas se uva u muzeju u Beu -autor vj. netko od aleksandrijskih majstora (u Augustovo vrijeme je bilo jo samo par vrhunskih umjetnikih centara koji su izraivali geme - jedan od najveih je u Aleksandriji) -po tipologiji je kameja, iako nosi naziv gema - poludragi kamen izraen u tehnici reljefa, reljef bijeli, osnova siva (izraen od dvobojnog arapskog oniksa) -kombinacija mitolokih i povijesnih karakteristika -reljefni prikaz je podijeljen horizontalno u 2 scene -gornja scena -August u stavu Zeusa sjedi na prijestolju s ezlom pokraj boice Rome -zdesna su im tri figure - Eumena s vijencem od hrastova lia, bog mora Ocean i boica zemlje s rogom obilja -lijevo su 2 djeaka, princ Gaj Cezar a sasvim lijevo je Tiberije s dugim ezlom izlazi iz kvadrige kojom upravlja Viktorija

www.sajt.com.hr

-donja scena - pripadnici pomonih postrojbi i rimski legionari podiu tropej na kojem je objeeno zarobljeno oruje i zarobljeni neprijatelji koje vuku za kosu i diu takoer na tropej -19 x 23cm -slavi Augustove pobjede nad Panoncima i Delmatima 9.g.n.e Ara Pacis (Augustae)

-13. - 9.st.pr.Kr -monumentalni oltar koji je napravljen po naredbi senata kako bi se proslavio Augustov pobjedniki povratak iz Galije i Hispanije -rtvenik se nalazio na Marsovu polju uz Via Flaminiju -sastoji se od unutarnjeg i vanjskog zida -unutar etvrtastog mramorom ograenog prostora su 2 vrata - na I i na Z -ulaz u rtvenik je bio okrenut na Z -sam rtvenik stajao je na postolju od 4 stepenice, skoro 10 x 11m -unutranji dio ograde je bio podijeljen na 2 friza - donji dio je imitirao drvenu ogradicu, u gornjem su bile objeene girlande i volovske glave -s vanjske strane ograde - takoer 2 reda panela, 2 friza - na donjem frizu du cijele vanjske strane ograde se nalaze bogati ornamenti biljnih latica, akanta, unutar kojih se nalaze pojedine ivotinjice (insekti, kukci...) -gornji friz s vanjske strane ograde: -na kraim stranama (I i Z) su prikazi iz mitologije -I - personifikacija Italije i Rima -Z - scene iz mitologije i rimske prolosti, sauvana 2 prizora Romula i Rema kako ih doji vuica a Mars gleda -na S i J strani se nalaze procesije Rimljana (simboliki ko posveivanja samog rtvenika 9.g.pr.Kr) - onaj na S strani je neto loije sauvan i po likovima je neto manje vanosti -na J strani vei broj pripadnika julijevsko-klaudijevske kue (August, Agripa, Livija) -na odlian nain pokazuje sve karakteristike Augustova doba - i u smislu politike propagande, socijalne ideologije...

www.sajt.com.hr

-prvi ostaci Are Pacis pronaeni su u 16.st, u vrijeme Mussolinija - nije bilo mogunosti da se podigne na mjestu na kojem je izvorno stajala, pa je to uinjeno neto malo sjevernije, uz obalu Tibera -nema sumnje da su je izgradili grki majstori -1983. rekonstruirana -na tragu Are Pacis i njezinih reljefnih ploa s prikazima procesije su i dva spomenika: -prvome ne znamo ime - reljefna ploa s prikazom suovetaurilije (rtva bogu Marsu koja se vrila svako 5 godina prilikom upisa u vojne knjige) -danas se uva u Louvru -ploa je zanimljiva jer prikazuje samoga Tiberija u trenutku rtve -vjeruje se da je to samo lijeva polovica izvorne ploe pri emu bi na drugoj strani trebao biti slian oltar i lik Augusta koji takoer prinosi rtvu Ara Pietatis Augustae (poboni) -reljefne ploe kao oplate rtveniku -oltar je zavjetovao Tiberije 22.g.n.e. u ast ozdravljenja majke Livije, ali ga nije izradio zbog kasnijeg sukoba s njom -Liviju je divinizirao Klaudije -posveena je 43.g. -iz ideoloko - propagandnih razloga - kao znak lojalnosti Augustu i dinastiji -stajala je na Kapitoliju i po uzoru na Aru Pacis -unutranjost je ukraena girlandama veliki Francuski kamej -za vrijeme Tiberija, 23.g.n.e -najvei preivjeli antiki kamej, dimenzija 31 x 26cm -od sardoniksa -scene su podijeljene u 3 zone -gornja zona - prikaz boanstva, u boanskoj sferi takoer prikazan i August -sredinja zona - u sreditu sjedee figure Tiberija i Livije, pored njih vojnik Germanik, Druz, Kaligula te jo neki lanovi julijevsko-klaudijevske kue -donja zona - zarobljeni barbarski narod, cak i ene s djecom u ruci apoteoza Augusta, reljef iz Ravenne -40. - 45.g.n.e -vjeruje se da je ovo lijeva polovica reljefne oplate velikog rtvenika -prikazuje 4 stojea lika i enu koja sjedi -lijevi lik je najvii i predstavlja Augusta kao Marsa, lijevom nogom gazi kuglu, desnom rukom dri ezlo, a u lijevoj mac -August kao Mars Ultor iz sredita zabata hrama Marsa Ultora - po toj logici bi i August trebao biti u sredini reljefa, zato se misli da nedostaje desni dio -enski lik na reljefu je izazvao polemike - neki kau da je to Livija, neki Antonija Mlaa -najvjerojatnije je stajao u Rimu, u Ravenni zavrio nekim udnim stjecajem okolnosti -vjeruje se da je spomenik podignut u doba Klaudija, a onda bi i njegov lik trebao biti negdje na reljefu jer je svrha reljefa propaganda, tj. pokazati legitimitet Klaudijeve vladavine -bona strana prikazuje rtvenu procesiju - detalj s tijelom bika i viktimarijima koji vode ivotinje na klanje -sa tog rtvenika je i Suovetaurilia reljef u Louvru

www.sajt.com.hr

-prvi primjer oficijelnog spomenika na kojemu su lanovi carske kue frontalno prikazani, sve glave su u 3/4 pozi, sve noge bose -August - na glavi corona civica, a na elu mu je bila prikaena zvijezda Cancelleria reljefi -pronaeni 30-ih godina kod Palacio de Cancelleria -fragmenti su oznaeni kao friz A i B -iz perioda flavijevaca -friz B (donji) - dvije figure s glavama u prvom planu - desno Vespazijan, do njega Domicijan, s obzirom da nigdje nema Tita, nastao je 80-ih godina -reljefi su u klasicistikom duhu -friz A -problem predstavlja etvrti lik s lijeve strane - car Neron, sto on radi tu??? -lik koji je neko prikazivao Domicijana je preraen u Nervu jer je zabranjena bilo kakva uspomena na Domicijana (Damnatio memoriae) -damnatio memoriae - 1.st. proglaeno slubeno samo za Vespazijana -gornja ploa - prikaz Domicijanova odlaska u rat u Germaniju -donja ploa - Domicijanov povratak iz rata konjaniki kip Marka Aurelija -kraj 2.st., 173.g. -dugo vremena se nalazio na kapitolijskom trgu, danas je tu kopija, a original je u Kapitolijskom muzeju -remek djelo rimske bronane skulpture, visina - 3,5m -dugo se smatralo da je kip Konstantina (1. kranski car), zato je i sauvan -nije prikazan u vojnoj opremi nego u tunici i ogrtau - sto je udno jer je najvei dio ivota proveo izvan Rima borei se protiv germanskih plemena na Dunavu -car je prevelik naspram konja -izvori kau da je ispod prednje desne podignute konjske noge stajao lik barbarskog kralja -ispruena desna ruka - podsjea na Augusta iz Primaporte Grupa tetrarha -ugraena je u crkvu Sv. Marka u Veneciji (danas je tu kopija) -plijen u 4. kriarskom ratu iz Konstantinopolisa, 207.g. -smatra se da je izvorno stajala na propilejima na Kapitoliju -graena od porfira -Dioklecijan, Maksimilijan, Konstancije Klor, Galerije (2 augusta, 2 cezara) -prikazuje lanove 1. tetrarhije u potpuno identinoj ikonografiji kao zapovjednici vojske s tekim ogrtaima i kapama ilirskog podrijetla (kapa u 3.st postala popularna medu rimskim vojnicima); rupice na kapi daju zakljuiti da su se tu nalazili neki ukrasi, vj. dragi kamen -zagrljeni - simbol carske sloge, konkordije -tetrarhiju je 293.g. uveo Dioklecijan, vj. ponukan strahom za vlastiti ivot - za suvladara odluio uzeti svog ratnog druga Maksimilijana, a svaki od njih je jo uzeo svog cezara Decenalija spomenik -nastao 303.g.n.e, u ast 10 godina vladanja tetrarha -5 monumentalnih poasnih stupova na visokim bazama, na vrhu statue tetrarha, a na 5. i najviem stupu je Jupiter -nalazi se na Forum Romanum-u pokraj Rostre (govornice) -sauvana je samo jedna baza stupa (stup Konstancija Klora - Konstantinov otac)

www.sajt.com.hr

-prikaz dvije Viktorije koje dre izmeu sebe tit s natpisom ("cezaru sretna desetogodinjica"), ispod tita su zarobljenici -na drugoj strani je prikazana rtvena povorka (suovetaurilija) -na treoj strani - procesija graana odnosno senatora koji su obueni u kontabuliranu togu nosi se potpuno drukije nego na poetku Carstva, jedna traka prebaena i premotana preko grudi, a u Konstantinovo doba dobiva trokutastu formu -na etvrtoj strani - sam cezar Konstancije Klor dok vri rtvu kraj oltara gdje prisustvuje Mars, senat, Roma i Sol -u Vatikanu postoje 2 sline grupe tetrarha, a i u Srbiji -glava iz Nikomedije, misli se da je od Dioklecijana Slavoluci -gradili su se jo u doba republike, ali su tada imali drukiji izgled i zvali su se Fornix (svod) -od Augusta se zovu Arcus Triumfalis -spomenik s jednim ili 3 prolaza s masivnim pilonima -ima tablaturu i atik s natpisom Augustov slavoluk, Rim -stariji -na Forum Romanum, 29.g.pr.Kr. u spomen na bitku kod Akcija -vj. rastavljen i njegovi dijelovi su posluili za drugi, novi slavoluk -1 iroki prolaz -mlai -iz oko 20.g.pr.Kr -postoji njegov prikaz na novcu iz 19.g.pr.Kr (isto nije sauvan) -ima kvadrigu Augusta na vrhu -smanjen raspon svodnog dijela i dodane bocne edicule (edikula ja melo svetite, kapelica) s trokutnim zabatom ralanjene s 4 stupa i na njima skulpture Parta (pruaju stjegove Augustu) -ostali Augustovi slavoluci - u Brindisi, Susi, Aosti, Puli -slavoluk u Puli je podignut oko 8.g.pr.Kr u ast Augustove pobjede na podruju zapadnih Alpa - 1 prolaz uokviren sa stupovima, kvadriga s kipom cara Tiberijev slavoluk, Orange, 26. - 27.g.pr.Kr -3 prolaza, na obje strane prolazi su uokvireni sa vitkim kaneliranim stupovima -glavni prolaz ima dekorativni zabat -iznad friza na slavoluk sjeda masivna atika u 2 razine -reljefi iznad bonih prolaza - vojnici, oruje, oklopi i ratni brodovi Titov slavoluk, 81.g.n.e. -u spomen na pobjedu Vespazijana i Tita nad idovima (70.g.), 79.g.n.e. je proslavljan trijumf -podigao ga Domicijan 80-ih ili 90-ih godina -velik dio graevine je rekonstruiran -smjeten je na I ulazu u Forum Romanum -od pantelikog mramora, visine 15,5m, irine 13,5m -4 polustupa sa svake strane -vanjski ukrasi - trijumfalna kola sa statuom Tita i Vespazijana koja su vukla 4 slona -arhivolt s kasetiranim svodom - unutar kvadratnog polja pojavljuje se prikaz apoteoze cara Tita, njegovo poprsje je prikazano iznad lika orla rairenih krila -reljefne ploe s prikazom trijumfalne povorke iz 71.g.n.e :

www.sajt.com.hr

-na 1. ploi - careva konjska zaprega, iza cara umjesto roba prikazana Viktorija koja dri vijenac iznad njegove glave, okolo su sluge. Konjsku zapregu vodi Roma -na 2. ploi - prikaz djela trijumfalne povorke koja nosi najvredniji dio ratnog plijena - 7-kraki svijenjak koji stoji na 1 nosiljci, nose ga figure u tunikama, ispod pojedinih komada ratnog plijena idu nosai na stupovima na kojima je natpis to pojedini predmet predstavlja Trajanov stup, 113.g.n.e -stajao iza bazilike Ulpije, izmeu latinske i grke biblioteke -Trajan ga je podigao da mu bude grobnica (za urnu) -parski mramor, visina 38m, colcide - puasti stup -na vrhu se nalazio pozlaeni orao, a zatim Trajanova statua od bronce (ne postoji prikaz), danas je tu statua Sv. Petra iz 16.st -uplji stup - 185 spiralnih stepenica vodi do vrha, 43 proreza u zidu (prorezi maskirani reljefom tako da se gotovo i ne vide izvana) -stup napravljen od 20-ak tambura naslaganih jedan na drugi -postolje - s 3 strane ukraeno tropejima, a na JI vrata iznad kojih su dvije Viktorije i posvetni natpis (Viktorije oznauju dvije pobjede nad Daanima); 5 x 5m -kroz vrata se ulazi u prostoriju u kojoj se nalazi vestibul, hodnik, jedna mala pravokutna odaja u kojoj se nalazi zlatna Trajanova urna -reljefi - pokazuju glavne dogaaje Trajanovih osvajanja u Dakiji izmeu 101.g. i 106.g.n.e. u 155 scena (2 daka rata u kojima je Trajan pobijedio i na taj nain stvorio novu rimsku provinciju koja nije bila teritorijalno velika, ali je bila bogata rudnicima zlata i srebra - mnogi povjesniari smatraju da je taj izvor pomogao Rimu da se odri puno dulje nego bi se inae oekivalo) -scene odvojene tako da su figure okrenute leima jedna prema drugoj -prikaz ratnih zbivanja prekinut je na jednom mjestu, izmeu 2 rata prikazom Viktorije -reljef je moda bio bojan -spiralni zavoj se postupno siri, odnosno povisuje od dna prema vrhu (od prvotnih 90 cm do oko 125 cm) -na stupu se vidi itav niz spomenika koji danas nisu sauvani, npr. Trajanov most na Dunavu -arhitekt - Apolodor iz Damaska -vaan je kao nijedan drugi izvor za poznavanje rimske vojske - organizacija, oprema... Trajanov slavoluk, Benevento, 114.g.n.e -graani i senat su podigli slavoluk Trajanu - iz te luke je krenuo u dake ratove -najbolje sauvani rimski slavoluk, donekle usporediv sa Titovim po dimenzijama -inkorporiran u gradske zidine, sluio je kao monumentalni ulaz -1 prolaz, arhivolt, reljefne ploe s obje strane -kao novina se pojavljuju reljefni paneli na samom pilonima - na reljefnim ploama se na vise mjesta pojavljuje Trajan i njegov kasniji nasljednik Hadrijan -reljef - Viktorije i povijesni dogaaji, unutar luka - cin davanja alimentacije i cin rtvovanja -od parskog mramora stup Antonina Pia, 161.g.n.e -podigli su ga nakon njegove smrti posvojeni sinovi Marko Aurelije i Lucije Ver na Marsovu polju - doba adoptivnih careva -stajao u sklopu careva anustrinuma (graevina ispred koje je car nakon smrti spaljen na golemoj lomai, kasnije se mjesto tovalo kao dio njegova kulta) -stup nije ouvan, samo postolje -bio je monolit od crvenog egipatskog granita, nije imao dekorativne reljefe

www.sajt.com.hr

-visina - 14,75m i promjer 1,90m -stajao je na pijedestalu od bijelog mramora, okruen kamenom ogradom -na vrhu je bio kip Antonina, kao sto je prikazano na novcu nakon njegove smrti -3 strane pijedestala pokrivene su reljefima: glavna strana - apoteoza, uzdizanje Antonina i Faustine na nebo, krilati genij ih nosi na nebo a u jednoj ruci dri zemaljsku kuglu omotanu zmijom -prate ih dva orla, car dri ezlo s orlom u ruci -kraj nogu mu je obelisk, personifikacija Marsova polja i Roma -tit Rima prikazuje Romula i Rema koje doji vuica suprotna strana nosi posvetni natpis a sa ostale dvije je posmrtni decursto - rimska konjica obavlja ceremoniju -ovaj spomenik se cesto uzima kao prethodnik nadolazee kasnoantike umjetnosti stup Marka Aurelija, 193.g. -dignut u ast pobjedama protiv germanskih plemena -ne zna se tono kada je zapoet (za njegova ivota ili nakon smrti 180.g.), posveen 193.g. -dovren je za vladanja njegova sina Komoda -visina - 42m, kanarski mramor (s platformom i bazom vii od Trajanova stupa) -sastoji se od 27 ili 28 golemih tambura, tekih oko 20 tona -ima stubite unutar stupa -na vrhu je stajala careva statua, no u 16.st. je zamijenjena sv. Pavlom -ima 24 zavoja -sauvan je stup ali baza nije - bila je djelomino sauvana do 16.st, ova sad je renesansna -zavoj je na jednom mjestu prekinut tako da je rije o scenama iz dvaju ratova; jedan sa Sarmatima, a drugi sa Markomanima - ratovi uglavnom vodeni na teritoriju dananje eke, Slovake i Maarske, ne zna se tona datacija tih ratova (oko 160./170.g.) -stup je slino koncipiran kao i Trajanov, ali se reljefi bitno razlikuju - kontrast udubljenih i plitkih dijelova reljefa, bolje izraena ekspresija, dramatinost scena, figure se udaljile od klasinih predloaka pa su glave kudikamo vee u odnosu na tijelo nego sto bi trebale biti slavoluk Lucija Septimija Severa, Rim, 203.g.n.e -Severi dolaze na vlast nakon kratkotrajnog graanskog rata 193.g., formiraju dinastiju koja ce ostati na vlasti do polovice 3.st -podignut u slavu pobjede protiv Parta -posveen je 203.g. - tono 10 godina nakon dolaska na vlast, podignut ne samo u ast dvije velike pobjede na Istoku, nego i u ast 10 god. vladavine - decenalija -ima 3 prolaza -dimenzije 20 x 20m -na atici slavoluka stajala je bronana grupa Septimija sa sinovima u esteropregu -reljefi - u arhivoltu glavnog prolaza prikazani su Viktorije a na zaglavlju Mars i Heraklo -na 4 reljefne ploe iznad bonih prolaza prikazan je povijesni reljef koji opisuje vojne pohode Septimija Severa protiv Parta a) priprema za pohod i neuspjeli napad Parta b) osvajanje Babilona c) osvajanje Seleskije d) povratak u Rim slavoluk Septimija Severa, Leptis Magna, 204.g.n.e -slavoluk s 4 prolaza - "kvadrifons" -podignut u ast Septimija Severa na raskriju 2 glavna puta

www.sajt.com.hr

-reljef - prikazuje njegov sveani ulazak u grad u pratnji sinova Karakale i Geta; po kompoziciji je friz -car i njegovi sinovi su prikazani kako stoje zajedno s njim na kolima, prikazani su tono u sredini kompozicije -gradili su ga majstori iz Afrodizije (M.A.), grci Galerijev slavoluk, 300.g.n.e., Solun -u Tesaloniki, dananji Solun -tetrapilon - 4 zidana stupa na kojima je bila poluloptasta kupola -odozgo do dolje je bio prekriven reljefima kojima su veliani dogaaji iz velikog rata protiv Perzijanaca, u kojima je Galerije odigrao odluujuu ulogu -na jednoj strani od 4 stupca ima prikaz: -1. friz - putovanja cara iz jednog grada u drugi -2. friz - ispod toga bitka konjanika iz perzijskih ratova, car u sredini -a izmeu 2 friza, iznad cara, orao dri vijenac nad carevom glavom -3. friz - u sredini reljefa 2 cara sjede na prijestolju (Dioklecijan i Galerije), ispod njih bogovi koji lepraju na vjetru, Dijana i Mars s vojnikim znamenjima na ramenu, pokretom punim zamaha privode svoje konje -4. friz - 7 puta se pojavljuje Viktorija Konstantinov slavoluk, 315.g.n.e -posljednji u seriji carskih slavoluka, podignut u Rimu -u spomen na bitku na Milivijskom mostu 312.g.n.e. gdje je Marsencije u sukobu s Konstantinom izgubio i Rim i ivot -posveen je 315.g.n.e. na 10. godinjicu Konstantinova povratka vladavine -nalazi se na Vii Triumphalis -koriste se spolie - dekorativni element sa ve postojeih spomenika, starijih graevina (jedan od moguih razloga je da se htio sto prije zavriti spomenik, a drugi da se Konstantin htio simboliki povezati s dobrim carevima) -ima 3 luka, visina - 21m, irina - 25m, sredinji prolaz je najvii, dva bona su niza (uzor je slavoluk Septimija Severa) -8 korintskih stupova, po 4 sa svake strane, stoji na plintama na stranama lukova i od Numidijskog su utog mramora -kolumne stoje na bazama prikazujui pobjednike figure i zarobljene barbare i rimske vojnike na stranama -na oba proelja atike se nalaze po 4 reljefa sa slavoluka Marka Aurelija iz 173.g. (u skripti pie sa nepoznatog spomenika??) -konzole nose kipove dakih zarobljenika (izvorno sa Trajanova foruma) -na bonim stranama 2 isjeka s jednog friza sa borbama protiv Daana ije je prvobitno mjesto bilo na podruju Trajanova foruma (ili nekog drugog foruma ali iz Trajanova vremena) -8 okruglih medaljona sa Hadrijanova tzv. lovakog spomenika za koji ne znamo gdje je stajao, nego samo znamo da je prikazivao lov (zapravo scene rtvovanja raznim bogovima) -na kraim stranama su medaljoni izraeni bas za ovaj slavoluk -nalazi se izmeu ruevina carske palae na Palatinu i Koloseuma, tono na pravcu kuda su ile trijumfalne povorke

www.sajt.com.hr

11. graditeljstvo Carskog razdoblja

CEZAR -elio temeljito obnovit Rim -u vrijeme Cezara Rim ima oko milijun stanovnika -pretpostavljeni izgled foruma u doba Cezara nije osobito monumentalan jer je postupno nastajao -forum je bio nepravilno organiziran prostor kojeg je Cezar osmislio urediti na nain da naglasi uzdunu os toga foruma, a to je napravljeno izgradnjom nove rostre -kanio je obnoviti obje bazilike koje su bile republikanske graevine, zapoeo obnovu bazilike /julije, kanio izgraditi novo proirenje foruma na njegovoj SZ strani -veinu tih stvari ce poeti i zavriti August Cezarov forum, 51.g.pr.Kr - 2.g.n.e -prvi u nizu od 5 carskih foruma (iako Cezar nije bio car) -zapoeo ga je Cezar 51.g.pr.Kr, najvie kao odgovor na Pompejevo kazalite (prvi veliki kameni teatar sagraen u Rimu), ali gradnju je nastavio August 40.g.pr.Kr i posveen je oko 2.g. -150 x 75 m - u cijelosti okruen zidom, u sreditu otvoreno poploenje (u literaturi pod nazivom zrcalo foruma) - taj otvoreni dio okruuju trjemovi sa 3 strane, a na etvrtoj je hram Venere Genetrix -hram Venere Genetrix je podignut na jednostavnoj platformi, oktastilni hram (8 na proelju, 9 na duim stranama), prema izvorima u arhivi se uvala statua koju je izradio majstor Arkesilaj. Hram ima celu sa slijepim arkadama i jednom apsidom -u sreditu je stajala Cezarova konjanika skulptura -cijeli forum je obnavljan ve u Trajanovo doba (100-tinjak godina kasnije) - dodane jo neke graevine -forum je zavrio August paralelno s izgradnjom svoga foruma na SI strane -sa Z stane je bio red taberni -bazilika Julija (basilica Iulia) -izgraena na rimskom forumu na mjestu bazilike Sampronije pored Svetog puta -vrijeme kasne rimske republike, od 54.g.pr.Kr, za vrijeme vladavine Julija Cezara -2 puta restaurirana - 12.g.n.e i 284.g.n.e. -posveena je 46.g.pr.Kr, ali nije bila gotova u trenutku Cezarove smrti -pravokutnog oblika, 100 x 49 m -centralni brod okruen duplim redom stupova i galerija (terasa) -vanjski zidovi obloeni mramorom -bazilika Emilija (basilica Aemilia) -176.g.pr.Kr ju je izgradio Marcus Aemilius Lepidus (po kojem je i dobila ime) i Marcus Fulvius Nobilior za vrijeme Rimske republike -potpuno rekonstruirana 34.g.pr.Kr, te ponovno obnavljana nakon poara 14.g.pr.Kr i 22. -smatra se jednom od najljepih graevina u Rimu -koristila se za trgovinu na sjevernoj strani rimskog foruma -oko 94m iroka i 24m duboka -friz bazilike Emilije - 22.g. konzul Marko Emilije Lepid ukrasio je baziliku dugakim frizom. Friz je bio visine oko 60cm, duljine 90cm, i prvobitni reljef je obojan ivim bojama.

www.sajt.com.hr

Likovi se odvajaju od pozadine, povrine na kojoj se nalaze, izrada odjee je glomazna i gruba AUGUST -27.g.pr.Kr - 14.g.n.e -vladao gotovo pola stoljea - dugotrajno mirno razdoblje -u djelu "Res gestae divi Augusti" navodi da je Rim naao od opeke i ostavio ga u mramoru ovo djelo je sauvano zahvaljujui prijepisima, originalno je stajalo na 2 velika bronana pilastra koja su bila smjetena na ulazu u Augustov mauzolej na Marsovu polju -navodi 82 hrama koja je rekonstruirao -za svog ivota dovrio sve to je zapoeo Cezar - obnova bazilike Julije i Emilije, dovrio Cezarov forum (forum Iulium), izgradio svoj forum koji se kraom stranom nadovezivao na Cezarov, obnovljen Konkordijin, Saturnov hram, hram Dioskura, u cijelosti reorganiziran Forum Romanum, izgraen i urbaniziran gotovo cijeli prostor Marsova polja (sjeverno predgrae Rima) -tlorisi, tj. najei tipovi hramova tog vremena - hramovi s alama ili peripteri sine postico, dominiraju hramovi heksastilnog proelja, ali ima i vei broj hramova oktastilnog proelja naglaava se visina, elegancija, a zanemaruje se veliina - relativno mala zdanja -uz njega je vaan i Marko Viksanije Agripa (Augustov zet) koji je rukovodio nekim gradnjama, cijelo vrijeme Augustova vladanja je bio u njegovoj sjeni, bio je popularan, ali odan Augustu Augustov forum -sama izgradnja trajala 40 god. - od 42. do 2.g.pr.Kr -sam August je nadzirao i kontrolirao njegovu izgradnju -dobrim dijelom je financiran od ratnog plijena -potpuno ograen zidom (oko 36m) kao obranom od susjedne etvrti u kojoj su svako malo izbijali poari -po tlocrtu dosta slian Cezarovom, ali su njegovi trjemovi, tj. portici bili dvokatni - u prizemlju su korintski stupovi, a na katu kopije karijatida s Erehteona - u sreditu se nalazi kvadriga sa Augustovim kipom, a iz izvora znamo da se u trjemovima (tj. eksedrama) nalazio golemi broj portretnih skulptura -na SI strani foruma je hram Marsa Ultora - osvetnik, podignut zbog odluujue borbe protiv Cezarovih ubojica Bruta i Kasija -hram Marsa Ultora -nije sauvan -August se zavjetovao u njegovu izgradnju prije bitke kod Filipija u kojoj je pobijedio Cezarove ubojice (42.g.pr.Kr) -8 korintskih mramornih stupova, kanarski mramor, oktastilni pseudoperipter -trobrodna cela, zavrava apsidom u kojoj su se nalazile skulptura Marsa Ultora, Romula i Venere -izgled zabata znamo po fragmentu s reljefne ploe - Ara Pietatis Augustae - u sredini zabata stajao je lik Marsa Ultora, lijevo Romul i Venera, desno Fortuna i Roma, u uglovima personifikacije Palatina i Tibera Marcelov teatar -skupine graevina iz Augustova doba dobivale su imena prema pripadnicima julijevskoklaudijevske kue - Marcel je bio Augustov neak i zet, rano preminuli -najbolje sauvan teatar, graen od 17. - 13.g.pr.Kr - J dio Marsova polja

www.sajt.com.hr

-jedan od nekoliko teatara izgraenih ili obnovljenih u Augustovo doba -vanjski plat je dobro sauvan jer je bio inkorporiran u srednjevjekovnu tvravu, a zatim u palau - bio je ralanjen s 2 reda arkada -u prizemlju dorski stupovi koji nose dorski friz, a u gornjem jonski sa praznim frizom -vjerojatno je iznad 2 reda arkada stajala atika s korintskim stupovima -gledalite je bilo konstruirano iz 3 djela - svaki je bio okomitije postavljen u odnosu na scenu, s time da je trei vjerojatno od drveta -graen je od svih materijala koji su se tada iroko koristili - beton, travertin, tuf, vulkanski kamen, opus reticulatum -kapacitet - od 11 000 do 15 000 mjesta -bio je uzor gradnji Koloseuma za rjeenje njegova vanjskog plata Solarium Augusti -najvei ikad izraeni sunev sat -stajao u blizini Are Pacis -golemo poploenje sa znakovima zodijaka i grkim slovima, a na taj plonik je golemi gnomon bacao sjenu i na taj nain oznaavao doba dana, zodijaki znak... -na Augustov roendan je bacao sjenu tono na Aru Pacis -posveen je 10.g.pr.Kr -obelisk (u funkciji gnomona) je i danas sauvan Augustov mauzolej / mauzolej Julijeveca -osmislio ga je sam August, posveen 27.g.pr.Kr -s njime zavrava gradnja na Marsovu polju -u tadanjim izvorima se ta graevina spominje kao mauzolej, iako se negdje naziva i Tumulus Iuliorum -tu je sahranjen August i svi pripadnici julijevsko-klaudijevske kue te ostali carevi do Hadrijana -krunog oblika, sa redom koncentrinih ili prstenastih zidova posljedica kojih su bila 4 velika tambura jedan na drugome -unutar sredinjeg prstena zidova nalazila se mala etvrtasta prostorija s nekoliko nia u sredini koje se nalazila Augustova urna -na prostoru izmeu prstenastih zidova je zasaeno drvee (znamo iz izvora) -na vrhu je stajao kolosalni bronani kip Augusta -na ulazu su s obje strane stajala 2 bronana pilastra na kojima je bio ispisan tekst "Res Gestae divi Augusti" Apolonov hram, Palatin -vana graevina za shvatit klasicizam i eklektizam Augustova vremena -heksastilni pseudoperipter jer ima polustupove na sve 4 strane -ideal Augustova vremena -desno od hrama je bila carska palaca (Domus Flavia), nie je bio veliki cirk -sagraen je na mjestu gdje je prema predaji August iao graditi svoju kuu, udario je grom i on je to shvatio kao upozorenje, oglaavanje samog boga te je tamo dao sagraditi hram -hram posveen 28.g.pr.Kr i na neki je nain trebao biti zahvala Apolonu koji mu je, prema Augustovim vjerovanjima, donio dvije velike pobjede - protiv Sekta Pompeja (Pompejev sin) i protiv Marka Antonija i Kleopatre -na zabatu i celi su stajale skulpture donesene iz Grke -Plinije kae da je u celi stajala Skopasova skulptura Apolona, Kefizodotova skulptura njegove majke Leto i Timotejeva skulptura Artemide

www.sajt.com.hr

-skulpture nisu sauvane ali na jednoj bazi iz Torenta je prikaz figura za koje se vjeruje da reproduciraju izgled grupe -sauvani su dijelovi terakotnih ploa, terakotne obloge s prikazom svae Apolona i Herakla simbolizirala svau Marka Antonija i Oktavijana -hram izgraen je u tipinom etruanskom, italskom tlocrtu na visokom podiju, okruen trjemovima, ali na zabatima i u celi grka klasina plastika - mijeanje razliitih stilova hram Apolona Sosijanskog, Rim -na Marsovu polju, blizu Marcelovog kazalita -na zabatu je najvjerojatnije stajala skulptura sa zabata nekog grkog hrama - scene amazonomanije - borba Tezeja i Herakla sa amazonkama -1. hram - 431.g.pr.Kr - Gnej Julije Mento posvetio ga je Apolonu Medicu -veu rekonstrukciju tog hrama je zapoeo Gaj Sosije (Augustov konzul) nakon svog trijumfa 34.g.pr.Kr -sauvana su samo 3 stupa, ugla, portikata s rekonstruiranim dijelovima Mason Carre, Nimes, J Francuska -izvorno hram posveen Augustu i Romi - sagradio ga Agripa za svog treeg konzulata -Mason Carre - "kvadratna kua" -heksastilni pseudoperipter u korintskom stilu, 6:11 -izvorno je stajao u sreditu jednoga prostora koji je s tri strane bio okruen porticima -na niskom postolju, s celom u punoj irini hrama -friz - listolika akantusova reljefna ornamentika hram Augusta i Rome, Pula -tetrastilni prostil, korintski -duboki pronaos i cela Pont du Gard, Nimes, J Francuska -rimski akvedukt, oko 15.g.pr.Kr -dug 273m, dio je akvedukta dugog 50km -3 reda lukova (3 razine), visina - 49m, graen od kamena -nosio je vodu preko rijeke Gard u Nimes (J. Francuska) -sagradio ga Marko Agripa -donji red se sastoji od 6 lukova, a gornji, tj. srednji od 10 lukova -kameni blokovi koji "stre" sluili su kao drai skela a kasnije nisu uklonjeni -Agripine terme -najstarije javne terme u Rimu -sagradio ih je Agripa izmeu 25. i 19.g.pr.Kr

www.sajt.com.hr

TIBERIJE -njegovo doba nije obiljeeno nekakvom posebnom graditeljskom aktivnou - Tiberije se nakon svae s majkom Livijom povukao iz Rima i zapravo se vie nikada nije vraao -dvije graevine u Rimu zasluuju pozornost: Domus Tiberiana, Palatin -nije nikad sagraena, tj kasnije je pregraivana -Tiberije je poeo graditi velebnu palau ali se posvaao s majkom i nita od toga Castra Praetoria -golemo zdanje u kojem je ivjela pretorijanska garda koju je osnovao August, ali im je prebivalite sagradio Tiberije -zato je pretorijanski amblem zodijaki znak korpion (Tiberije je roen u tom znaku) -jednostavna graevina s zidovima i kulama, graena od betona i cigle - >400m x <400m -na vanjskom perimetru Rima Tiberijeva vila / Vila Iovis, Capri -na otoku Capri, nalazi se na vrhu litice visoke 300m -tu je boravio od 27. - 37.g.n.e. -sauvani su samo temelji i podrumi -u sredini kompleksa je kvadratno dvorite sa brojnim cisternama -na J i Z - upravne zgrade -kuhinja je bila u isturenom krilu i okrenuta zapadu - da stanovnicima ne smetaju mirisi -S i I - carske odaje, a i stambene prostorije lanova dvorske svite, inovnika, tajnika, naunika i vraa -terasa duga 93m sa pogledom na Napuljski zaljev KLAUDIJE Porta Maggiore, Rim -stilska promjena u arhitekturi Klaudijevog doba se vidi na ovom spomeniku - briljiva izrada fasade od fino klesanih blokova zamjenjuju graevine koje na prvi pogled izgledaju nedovreno, graene tzv. nedovrenom tehnikom -izvorno nisu bila vrata - sagraena je na mjestu gdje se spajaju 2 ulice - Via Labicana i Via Praenestina, a preko toga su morala proi 2 akvedukta te je tako izgraena ova graevina, kako bi akvedukti mogli preci preko ulice -ima dva prolaza, tri pilona i u tim pilonima otvore koji funkcioniraju kao neki prozori uokvireni edikulama -zabati, grede i kapiteli su od obraenog kamena dok su stupovi i zidovi od neobraenog kamena -dobila je naziv jer je vodila prema crkvi Santa Maria Maggiore, a porta je postala tek kad je Aurelijan sagradio zid koji je 270-ih trebao zatititi Rim od provale barbara -imala je izgled slavoluka, a funkciju tu da su 2 gornja djela atika u sebi skrivala vodu -zapoeo Kaligula, dovrio Klaudije

www.sajt.com.hr

Klaudijeva luka, Ostija -Ostija se razvila oko stalnog rimskog vojnog tabora -pravilna gradska planimetrija -grad Ostija se nalazi na uu Tibera, prirodna rimska luka -Klaudije je napravio neto do tada nevjerojatno - nije gradio luku na uu, nego je dao prokopati umjetni kanal koji je spajao r. Tiber i more i sagradio novu luku koja je imala sve klasine sadraje, imala je i golemi svjetionik po uzoru na onaj u Farosu -kasnije je Trajan dao napraviti unutranju luku - iskopana na suhom pa je putena voda da poplavi taj teritorij da bi se napravila luka heksagonalnog oblika -problem Klaudijeve luke - jake morske struje su ometale brodove -za ovakve, hidraulike radove je u Klaudijevo vrijeme razvijen posebni materijal - beton s vulkanskim pijeskom (beton s pozzolanom koji se u vodi jako brzo stvrdne) NERON Claudianum -sagraen u Neronovo vrijeme, golemi hram, heksastilni prostil -prema Palatinu je imala 2 reda arkada, vidi se da je to ogromni prostor (oko 200 x 160m) - u sredini je stajalo zdanje okrueno porticima -graeno u nedovrenoj tehnici od rustinog travertina Neronove terme -terme kudikamo vee od Agripinih -prve terme s prepoznatljivim karakteristikama carskih -da bi terme bile carske moraju imati osovinsku koncepciju, simetrini raspored prostora, a u osi se moraju nalaziti glavni sadraji s toplom, hladnom i mlakom vodom, eventualno natacio - otvoreni bazen -Marcijalova reenica: "to je gore od Nerona, to je bolje od Neronovih termi?" Domus Aurea, Rim -palaa cara Nerona, "zlatna kua" -najznaajnija struktura podignuta u vrijeme Nerona -Neron nasljedstvom dobio Klaudijevu kuu koja se nalazila u neposrednoj blizini Koloseuma te doao na pomisao da taj prostor poveze s carskim posjedom na Palatinu (s Augustovom kuom) -to je znailo stvoriti ogroman kompleks koji u svom sreditu ima jezero (na njemu danas stoji Koloseum) - jezero je okrueno golemim vrtovima unutar kojeg je stajala kolosalna Neronova bronana statua visoka preko 30m i iza njega se ulazilo na Via Sacru, tj. na Forum -cijeli kompleks je zapoet 64.g.n.e nakon velikog poara u Rimu - optuen Neron da ga je podmetnuo da napravi mjesta za ovaj kompleks -nakon to je 68.g.n.e. Neron stradao, vrlo kratko se nastavio projekt nakon ega je ubrzo naputen - mnogi sadraji nestali i uniteni -arhitekti - Sever i Celer (s obzirom na imena najvjerojatnije su bili carski robovi), oslikavanjem zidova rukovodio slikar Fabos -sauvan je samo mali dio istonog prizemlja - rezidencijalni dio, to kao supstrukcija Trajanovih termi -glavni dio palae sainjava oktogonalna prostorija na istoku koja je okruena drugim zgradama -u 16.st je u blizini naena Laokontova grupa -ostaci oslikanih freski u pompejanskom stilu

www.sajt.com.hr

VESPAZIJAN Koloseum / amfiteatar flavijevaca -pomini krov se natezao, sputao i podizao pomou posebnih mehanizama zbog ega je u 4. redu gledalita, gdje su bili najsiromaniji, bila posada koja je pomagala onima izvan amfiteatra -najvei amfiteatar u Rimu -zapoeo ga je Vespazijan oko 72.g., a dovrio sin Tit 80.g -sagraen je na isuenom jezeru u okviru Neronovih vrtova, ime dobio u srednjem vijeku zbog monumentalnog kipa cara Nerona koji se nalazio u blizini -sagraen je izmeu Palatina, Celija i Eskvilina -sastojao se od prizemlja, 1. kata, meukata i jo 3 kata -dimenzije 156 x 188m te visok 56m, a sama arena 77 x 46m (eliptian oblik) -unutra-3 reda za sjedenje (50 000 ljudi) -1 za stajanje (5 000) -poseban podij podijeljen na 2 tribine - carsku (pulvinar) i onu za konzule i magistrate -vanjska strana je obloena mramorom -graen od tufa, travertina, cigle i cementa -izvana je trostruki red galerija i na 2 stepenice visoki atik, razdijeljen korintskim pilastrima -svaka galerija je imala 80 arkada izmeu kojih su bili postavljeni stupovi - toskanski, jonski, korintski (odozdo prema gore) -pod je bio napravljen od drvenih dasaka te prekriven pijeskom. Ispod su se nalazile podzemne prostorije koje je dao izgraditi Domicijan (za naumahije, kulise za predstave, tuda su se dizale i divlje ivotinje...) -523.g. je odrana posljednja priredba Vespazijanov forum -najznaajnija graevina podignuta za vrijeme Vespazijana -3. po redu carski forum, poseban po tome to ima gotovo kvadratni tlocrt -uzor u rimskim vojnim kastrumima -imao je portike sa strane, oba portika imala su po dvije eksedre -na kraoj strani Templum pacis - hram Mira Templum pacis/Hram mira -sa svake strane hrama se u tlocrtu nalaze dvije prostorije -u prvoj prostoriji s desne strane, na zidu je stajala velika mramorna katastarska karta Rima Forma Urbis -u tom se hramu uvalo zarobljeno blago iz Jeruzalema -podignut izmeu 71. i 75.g.n.e -izgled je mogue rekonstruirati na temelju ostataka u tlocrtu

www.sajt.com.hr

Titove terme -tik do rezidencijalnog krila Domus Flavie -terme carskog tipa -vee od Neronovih forum Transitorium / Nervin forum -zapoeo ga je graditi Vespazijan, nastavio sin Domicijan, a nakon njegova ubojstva Nerva -naziv Transitorium - ostao je mali slobodni prostor izmeu Augustova i Vespazijanova foruma, tu je napravljen forum Transitorium, a zbog toga to je taj prostor bio tako malen, nije se moglo sagraditi prave portike, trjemove... pa njih zamjenjuje nova vrsta lanih kulisa -kulise se sastoje od korintskih stupova, entablature i jednog visokog friza koji je prikazivao mitoloke scene s boicom Minervom -datira se u 97.g.n.e. Minervin hram -Minerva = Atena -morao je biti sagraen tako da je jedan dio bio izvan foruma jer nije bilo dovoljno mjesta -irine 40m sa korintskim stupovima spojenim arhitravom -dekorativni friz je iznad arhitrava, okruivao je cijelu zgradu i prikazivao Minervine mitoloke scene -iznad bogati kor s atikom u 4m koji ima jednu figuru Minerve -1606.g. je rastavljen radi kamena potrebnog za izgradnju fontane DOMICIJAN Domicijanova palaa, Palatin -kraj 1.st - 80. - 85.g. -izgraena je nakon poara 80.g. na mjestu sruene Neronove vile -arhitekt - Ravirije -na sjeveru je izmeu Foruma tj. Via Sacre, a na jugu - Circus Maximus -sastoji se od 3 glavna krila: slubeno, rezidencijalno i tzv. stadium -slubeno, administrativno krilo je Domus Flavia - izdueni kameni blok u kojemu su se na strani foruma nalazile 3 prostorije, graevine - basilica Iovis (sudnica s 3 broda), Aula Regia (jednobrodna dvorana u kojoj je carsko prijestolje u polukrunoj eksedri, prijestolna dvorana) i tzv. lararium (ali s pravim larariumom nema veze) -iza njih je veliki peristil s oktogonalnom fontanom te se na kraju nalazio sklop koji se nazivao carska trpezarija ili triclinium ili coenatio iovis -rezidencijalno krilo je Domus Augustana - izgraeno na dvije terase -stadion - stadion je samo po obliku, zapravo je to veliki vrt okruen portikom sa sve etiri strane koji se koristio za etanje i najvjerojatnije za jahanje -kompleks dovren u doba Severa - na tom prostoru ive carevi sve dok Rim nije bio naputen kao prijestolnica (doba tetrarha)

www.sajt.com.hr

TRAJAN Trajanov forum -107. - 112.g.n.e -arhitekt - Apolodor iz Damaska -dao ga je graditi Trajan, zadnji i najvei carski forum -graen je plijenom kojeg je Trajan zadobio u dvama Dakim ratovima (podruje Transilvanije) -sastoji se od: -otvorenog dvorita - u sredini njegova konjanika statua -u forum se ulazi kroz slavoluk koji je bio inkorporiran u polukruni zid, sagraen 116.g, ima 3 prolaza - na vrhu careva statua u bojnim kolima sa 6 konja -trjemovi sa strane sa eksedrama -u poprenoj osi velika bazilika Ulpia - 2 apside i 5 brodova, bila je pokrivena ploama od pozlaene bronce, srednji brod podignut na 2 kata -iza bazilike latinska i grka biblioteka -na samom kraju hram boanskom Trajanu -forum i bazilika su zavreni 112.g -Trajanov stup - 113.g. -117. - smrt Trajana i senat daje izgraditi slavoluk -izmeu 125. i 138. - dovren hram u slavu boanskog Trajana hram boanskog Trajana -uniten gradnjom jedne crkvice -poznat s novca - oktastilni hram na visokom postolju -bocni trjemovi zavravaju polukrunim eksedrama -I od hrama je Trajanova trnica Trajanova trnica, 107. - 110.g -arhitekt - Apolodor iz Damaska -nalazi se na padini Kvirinila, a od foruma je dijeli ulica -ima vie katova sa duanima, skladitima -u prizemlju preko velike egzedre preuzima polukruni oblik -gornji dio je bio uvuen u brdo s hodnikom sprijeda -primjer rimske urbane arhitekture Trajanova luka, Ostija - iskopana na suhom pa je putena voda da poplavi taj teritorij da bi se napravila luka heksagonalnog oblika -mogla u isto vrijeme opskrbiti oko 100 brodova

www.sajt.com.hr

HADRIJAN Panteon / Hram svih bogova -118. - 128.g.n.e -hram "sa irokom celom" koji je Agripa dao sagraditi 27. - 25.g.pr.Kr -2 puta ga je zahvatio poar te ga je Hadrijan 118.g.n.e. dao potpuno ispoetka sagraditi -sauvan je netaknut - u 7.st postaje crkva te je zbog toga ouvan -danas nosi naziv Santa Maria Rotonda -Agripa je hram sagradio u sklopu kompleksa tako da je ispred hrama bio trg - a preko puta Neptunova bazilika -hram je bio okrenut prema jugu a u sredini trga nalazio se oltar -Hadrijan oko oltara gradi rotondu i ini ga centrom za izgradnju kupole -ono sto je Agripa sagradio kao hram postalo je predvorje, a hram je zbog toga sada okrenut prema sjeveru -vanjski izgled -predvorje ima 8 stupova na podiju sa stubama koji nose zabatno proelje -podijeljeno je na 2 bona trijema koja zavravaju apsidama te srednji siri trijem koji slui kao ulaz -kupola zavrava otvorom irokim 9m -kupola je bila prekrivena pozlaenom broncom do 655.g. kada je bronca zamijenjena olovom -unutra -u donjem dijelu rotunde izmjenjuju se duboke polukrune i pravokutne nie -niz korintskih stupova i pilastra -od 8 nia, 7 ih je ispunjeno kipovima, dok je jedna sluila kao ulaz -kupolu iznutra ini 5 kasetiranih prstenova, pri kraju je glatka hram Venere i Rome, Rim -121. - 135.g.n.e -jedini s 10 stupova na prednjoj fasadi, 10x19 -poeo ga je graditi Hadrijan a smatra se da ga je dovrio Antonin Pio -izgorio je 307.g., obnovio ga je Maxenius -peripterni hram u korintskom redu -irina - 100m, duina - 145m -na umjetnom podiju biveg atrija Domus Auree -2 hrama s dvije cele prislonjene "lea uz lea", jedna sa statuom Venere Felix okrenuta prema Koloseumu, a druga s Roman Atenom prema Rimu -100 stopa visok bronani kip Venere nosila su, navodno, 24 slona -2 dvostruke kolonade s propilejima u sredini razdvajali su hram na S i J dio -hram je stajao na stilobatu s stepenicama grkog tipa - jedini hram iz doba Carstva sa izrazitim odlikama grkog hrama -boni zidovi imali su nie s kipovima Hadrijanova vila, Tivoli -podignuta je nedaleko od Rima gdje je bio prije bila starija vila iz razdoblja Republike -izgradnja poela 118.g., izgraena je 133.g., stalno nadograivana -prua se na arealu od oko 300 ha, 15km -kompleks vile je smjeten na dolinskom podruju s potocima izmeu 2 breuljka -tu je u biti cijeli niz vila, tj. velik broj graevina odvojenih prostranim zelenim povrinama koje su dobile naziv po graevinama koje je Hadrijan posjetio na svojim putovanjima -glavni ulaz je bio na S strani, a do njega je vodila Via Tiburtin

www.sajt.com.hr

-poznata je po upotrebi zakrivljenih povrina i niza razliitih kupola -tu je dvorite, knjinica, palaca, nimfej, dvorana s dorskim stupovima i vojarna straara te zlatni trg s velikim portikom i dvobrodnim trijemom a) kompleks palae "Piazza d'oro" i Teatro marittimo na padini sjevernog breuljka b) velika terasa s akademijom na padini J breuljka c) "Pecile" u dolini na Z d) kompleks termi i umjetno jezero "Canopus" u sreditu kompleksa -ukraena je grkim skulpturama Hadrijanov mauzolej, 123. - 139.g.n.e -konstrukcija zapoinje 123.g. a dovren je 139. za vladavine Antonina Pia -u srednjem vijeku postaje sjedite rimskih Papa -Papinska tvrava ili Castel Sant' Angelo - aneoska tvrava -na kvadratnoj bazi die se cilindrina graevina, u njoj je grobna komora -grobnica je bila prekrivena tumulom sa empresima -na vrhu je bila mala graevina slina hramu na ijem je vrhu bila Hadrijanova skulptura u zlatnoj kvadrizi -graen od travertina, iznutra obloen mramorom -po uzoru na Augustov mauzolej uz Via Appiu -tu su se sahranjeni Hadrijan, njegova ena Sabina, posvojeni sin Lucije Aurelije i sljedei carevi, zadnji od njih je bio Karakala, 217.g. -mauzolej je izgraen s druge strane Tibera pa ga je gradom povezivao Pons Aerelius (takoer ga sagradio Hadrijan) -izmeu 270. i 275.g.n.e je fortificiran i inkorporiran u Aurelijev zid podignut oko Rima portreti Antinousa - Hadrijanov miljenik -najkvalitetniji je kip iz Napulja -prikazivan kao nagi efeb, sa kovravom kosom, idealizirani misaoni pogled -posmrtno mu je Hadrijan dodijelio boanski karakter ANTONIN PIO hram boanskog Hadrijana, 145.g.n.e -na Marsovu polju, dao ga sagraditi Antonin Pio -oktastilni peripter u korintskom redu, 48 korintskih stupova oko cele (visine 15m), 13x8 vanjske, danas je vidljivo 11 stupova -na visokom postolju sa prilaznim stubitem -danas je unutar hrama uklopljena zgrada kapitolijskog muzeja hram Antonina i Faustine141. - 150. -Antonin ga je posvetio svojoj eni, a kasnije posveen i njemu -u doba baroka je pretvoren u crkvu -korintski heksastilni pseudoperipter sa mramornim stupovima na visokom podiju -6 korintskih stupova na proelju i 2 sa strane -na bonom forumu - reljefna dekoracija - prikaz mitskih ivotinja, grifona -Faustina - kruno poloene pletenice

www.sajt.com.hr

_______________________ Septizonium, 203.g.n.e -poznat sa mramorne karte Rima -sagradio ga je Septimije Sever -bio je na 3 kata ralanjen stupovima, arhitravom i zabatom -ne zna se za sto je koristio, vjerojatno je trebala biti dekorativna fasada da sakrije carske zgrade -stajao je na putu gdje Via Appia vodi na Palatin Karakaline terme, 212. - 216. - terme Antonina -potpuno dovrene u doba Aleksandra Severa -kompleks je strogo simetrian u kompoziciji -baze su kvadratne, 340x340 -mogle su primiti priblino 1600 ljudi -u proelju zgrade su 4 ulaza, sa strane po 2 - vode kroz portike u dvorite do kupalinih bazena -imao je knjinice, dvorane za okupljanje, bogato ukraene mozaicima, kipovima -nalazi - Belvederski torzo (Leohar), Heraklo Fornes (Lizip), grupa kanjavanja Dirke (Apolonije Tauriska) Aurelijanove zidine, 270. -izvorno su duge 19km, svakih 30m je bio toranj - ukupno ih je bilo 381 -18 prolaza -zid je dovrio Probus -u cijelosti od cigle, gradska vrata u kamenu Dioklecijanove terme, 298. - 305.g.n.e., Rim -za njihovu gradnje car je kupio golemi dio grada -jedan dio je sauvan u kompleksu jednog samostana a sredinja dvorana je sauvana kao dio crkve -Santa Maria degli Angeli -Michelangelova adaptacija -po tlocrtu slina Karakalinim termama -orijentiran I-Z radi sunca Dioklecijanova palaa, Split, 295. - 305. -J uvala Splitskog poluotoka, kao kastrum -imala je 4 vrata, svaka branjena sa 2 osmerokutne kule -glavna vrata Porta Aurea nalazila su se na S i bila ukraena bogatim proeljem te branjena sa 2 kule -nadvratnik joj je bio rastereen arhitravom i pokriven sa 2 nie za kipove -peristil palae se nalazio u njenoj osnovi -sa obje strane stupovi sa arkadama -lijevo - osmerokutna carska grobnica, u njoj je bio carski sarkofag -iznad irokog otvorenog stepenita nalazio se vestibul carske rezidencije - dvorane s kupolom ispred koje je trijem sa 4 stupa

www.sajt.com.hr

Konstantinova/Maksencijeva bazilika -Maksencija su pretorijanci proglasili augustom i on poinje graditi baziliku 306.g.n.e -u sukobu sa sucarem Konstantinom I. je poraen kod Milijevskog mosta blizu Rima te Konstantin dovrava baziliku 312.g., duga 100m, iroka 76m, visoka 53m -na SI foruma, sluila je u administrativne svrhe -golema graevina pravokutnog tlocrta od opeke, 6000 m -po uzoru na terme Karakale i Dioklecijana -primjer je preoblikovanja termi za nove varijante TRIER (Augusta Treverorum) -grad u Belgijskoj Galiji koji je osnovao August izmeu 19. i 16.g.pr.Kr -Dioklecijan ga je izabrao za prijestolnicu zapadnog dijela Carstva Carske terme u Trieru -oko 300.g.n.e -ulazilo se s foruma, kroz veliki portal slian slavoluku -u sredinjoj osi je stajala raskona fontana kroz koju se dolazilo do palestre okruene trjemovima sa stubovima -kupanje se vrilo u visokim zasvoenim dvoranama koje su se nadovezivale na palestru -iz frigidariuma (hladnog kupatila) se ulazilo u tepidarium (mlaka dvorana) koji je bio priprema za caldarium (toplo kupatilo) -nije bilo vanjskog bazena -tu se prvi put pojavljuju stepenasto uvueni okviri prozora koji omoguuju da zid istakne svoje plastine vrijednosti Bazilika, Trier -oko 310.g.n.e. -u apsidi je smjeteno carsko prijestolje -ouvan zapadni zid -ima slijepe arkade -jednobrodna dvorana, gotovo potpuno izostavljen stup Porta Nigra, Trier -sjeverna vrata, najznaajniji dio obrambenih zidina -nedovrena u donjem dijelu jer su graditelji bili primorani prije vremena ukloniti skele (rat?) -oko stupova se vodi rasprava je li korintski ili toskanski - no nisu ni jedno ni drugo -najbolje sauvana vrata Rimskog Carstva -2 etverokatna dijela s polukrunim izboinama prema poljani uokviruju sa strane u vidu kule sredinji trokatni dio koji zapravo ini vrata s 2 velika nadsvoena prolaza iznad kojih su 2 galerije

www.sajt.com.hr

hram Sola Invicta/Nepobjedivog sunca -podignut nakon ubojstva Karakale -nasuprot hrama Venere i Rome -nije sauvan, poznat sa novca -italski tlocrt, heksastilni hram Sola -podignut u ast osvajanja Palmire, podignuo ga je Aurelijan krajem 3.st -posveen Solu -u sredini je pravokutno dvorite, zid oko dvorita ima edikule -hram je krunog tlocrta sa 2 ulaza -u kompleks se ulazi kroz predvorje Circus Maximus -1. je Tarkvinije Prisk u 6.st.pr.Kr napravio stazu izmeu Palatina i Aventina -u 3 poara je uniten zbog drvene konstrukcije - 1.st.pr.Kr -103.g ga je Trajan obnovio u kamenu, na 3 kata -donji dio za sjedanje je u mramoru -kompleks arene je bio dug 600m i irine 150m -zadnja priredba je bila 549.g.n.e.