You are on page 1of 3
rower transmission and application VIESH, M., 2006, 300 pp. [5] DS. Strebkov, V.V. Zadde, AB Pinov. K. Touyryan, L. Murphy. ‘Cyystalline Silicon Technology in CIS counties". 11th Workshop on Crystalline Silicon Solar Cell Materials and Process, Colorado, August 19-22, 2001, Extended abstracts and papers, NREL, 2001 p. 199-207 [6] YS. Touo, K. Touyryan, DSS. Strebkov, A.B. Pinoy, VV. Zadde, “Environmentally Benign Silicon Solar Cell Manufacturing”, 2-nd World Conference and Exhibition on Photovoltaic Solar Eneray Conversion. 6 ~ 10 July 1998, Hofburg Kongresszentrim ‘Vienna, Austria, p. 1199-1204, [71 PP. Bezrukikh, D.S. Strebkov, ‘Renewable energy: strategy. resources, eelmologies", VIESH. M,, 2005, 263 pep. [8] DS. Strebkox, EV. Tverjanovich Solar Eneray Concentrators” VIESH, M, 2007 315 pp. [9] Photon consulting Solar Annual 2007. www-photon-consulting com, [10] Sua and Wind Energy, 3, 2007. p 128-136, [11] Photon International, November 2007. p. 15, 28-29, exenergiia Drago Coats Inovator, Doboj, Republika Srpska Petar Rakin [HAS Naueno Tehnoloski Park Zemun, Beograd UDe:621.311.22 € 662.769.2 Vodoniéno gorivo kao ekoloski doprinos funkcionisanju postojecih termoelektrana na ugalj Rezime Razmatra se primena novog gortva na ba:i vodonika kao ekoloski doprinos Jfunkcionisanju postojecih termoelektrana na ugaly. Cayenica da se one inaée ‘enraju kao najveei cagadinvai Zivome sredine w sveru, mietrao je ideju da ve ovo novo gorivo na baci vodonika, HIDROGEN EKOTERM, npotrebi kao gorivo u kotlovima termoelektrana zamenyyjuéi 10 ~ 30% lignita od ukupne koli¢ine koja se kortst, Pozitivnt nticg primene ovog goriva daleko nadmastyje camenjen Rolicinu Fienita Saopitenje tma za elf da se anumarajn poteneijan investor! w srvarany uslova za industrifske probe uporrebe novog goriva, ali za investiranje u veliko-industiske protzvodhye ovog gortva. Abstract Ithas been analyzed application of a new alternative fuel on base of lydhogen as ecological contribution af fictioning of coal thermal power plants. The fact that ‘coal thermal power planis ave teated as the highest producers, wot only CO, but ail others dangerous content of gases, initiated the idea to use the new alternative ‘fuel as additive to the coal causing much better behavior of the coal power plants from ecological point of view: Iris possible of such a fuel 10 use in relation of 10- 30% of former tsed coal. Positive influence of such an application is much bigger than reiazive used quantity. This tecture has a goal to animate potential investors in creating conditions fo make industrial testing of use of new fuel. till Be very interesting animate investors for large-scale production of new fuel, 100. Uvod za akumulaciju elektitne enereiie proizvedene fotonaponskim panelima, Rad prvog autora ovog saopitenia 1u Republici Smpskoj [3] se takode svodio na koriscenje vode za dabijanje wodonika iz smese vode i odredenih, materials, gde se vodonik oslobada a kiseonik ostaje u smedi reakianata, Komponenete sn takve da pri sagorevanju predstavljaju doprinos ravnomemomn -odonika, Jedan od najvecih izazova savremene ‘nauke u resavanju globalno energetskih problema su pokusaji da se voda iskorist i kno gorive. Ovih dana smo Dili informisani o rezulatima razvoja w Ruskoj Federaciji na tretmanu smese ‘vode i ugljovodonika kojim se dobija ekolosko gorivo [1]. Ako se saopsteni ultatistvamo mogu reprodukovati, to Ge predstavljati pravu revoluciju sa alobalno energetskog stanovista, orevany a svojimm odlaskom sa dimnim szasovima, izuzetno doprinose njihovom. asi autori [2] od kojih je jedan druai_presi8éavanju, Proizvod je nazvan autor sa ovog saopstenja patentirali HIDROGEN EKOTERM. Gorivo pod su uredaj kojim se od vode proizvodi ov nazivom se proizvodi iz vlaine (clektrohemijski) samo vedonik, sto smeSe ,upakovane™ u granule oblozene Je nov doprinos u stvaranju uslova PVC folijom koja je hermetic {049} exenergija zavarena sa dodstnim .izolatorom™ (lika 1), Lolator je posebui sloj ‘omotaéa granule koji spresava prevremeni izlazak oslobodenog vvodonika koji se iz vlatne smote potne izdvajati veé poste 4 minuta od njene pripreme. Pri temperarurama vecim ‘od 300°C plastigni omotad sagoreva i omoguéuje ravnomemo izdvajanje vodonika iz reakeione smese injegovo sagorevanie, dok se kiseonil iz vode vezuje za komponente reakcione smese, onemoguéavajudi nastanak ,praskavog asa" ‘Vodonik je zapaliivi gas koji sadr2i veliku koli¢inu ,principa zapalivost* -gori bezbojnim plamenom i oslobads ‘alo mnogo toplotne enerzije (1 gram vodonike oslobada 143.146 Kika) «eda kilogram vodonika pri sagorevanjuoslobada 143.146 kk, dok novo gorive hidrogenckoterm t obliku granula ,,vodonika” oslobada prilom sazorevanja vodonika 95.690, ikg, t. 67% energije sagorevanja isto vodonika, + Novo gorivo je konkturentno svim ccerstim gorivima, jer su woskovi ) Izasranje tistos vodonika 0 nneposredng Dizni smeSe, iz koje sc izdvajio vodanik, zbog visoke temperature prouzrekje ubrzano izdvajanje vodonika iz vode, koja jew smesi kleijumovib i alominataih sol ic i ostal jedinjenjaw sme. koi ii tim uslovima visoke temperature {ko 1000 stepeni) izdvajaiu jos ubrzano sav raspolozivi (prema hhemiizmu) vodonik koji odmish €) Po prestanku izdvajanja vodonika iz amet. nastaje samozapaljenje slumiatai soli ostalih siikataih odnosu 1a bilo koji druai vid enernije ‘Rezerve su praklitne neogranitene, zbog toga sto ova smesa izdvaja ‘vodouik iz vode na veoma jeftin, ekonomitan, efikasan, ekoloski prihvatljiv i moderan nagin, Sa punim kepacitetom od 45 tona duevno, nase gorivo u termoelektrani Gacko bi uéestvovalo sa 8,65 % proizvoduje predvidenos pilot postrojenja, dek su prizelikivane potrebe termoelektrane od 156 tona nasez soriva daevno, kako bi dostigli procenat od 30%, Dakle, plasman i proizvodnja w ‘veéem kapacitein su goteve izvesui, Kontakti prvog autora ovog saopstenja sa termoelektranom Stanari, koja je ‘wizgradnji (3 miliona tona godisnje), su gotove svakodnevni i nalazimo se dobraj poziciji da to bude nasa Sika 1 Sema protzvoduje granula vodoulia gorivih delova w sme 4) Bez obzira na natin kori8éenja hiidrogen ekoterma uprocesu gorenja (95% granule st orivi delovi) nesagorivi deo smese, kalcijum ‘ksi ili 2ivi ree, putujuci kroz izlazne gasove dimnjakee termoelektrane ili devgim postrojenjima, dodatne prediséava Stetne gasove, jer th vveze za sebe, Na ta} natin je oko 75% ialaznih gnsova potpuno ekoloski protiséeno bez upotrebe filtera, sto proizilazi iz prirode samog novor poriva. Novo gorive ée se lakse skladititi w Slika 2 Popreéni presek proizvedene granule 1 vodeage Toe pod valke 2. Uvodenjefoije pod vale 5,4 “adj © Dosator supstance 2 provzvoday granule vodonika, 7 Sekat dca hoy se van fol ja vodonik, 6 Proedens 4 {Folia 12 Folia 2 3. Sadr gram mol supsance za pronvodaju vodonika 4. Prowveden gas onl [050] exenergija sledeca termoelaktrana koja ¢2 koristiti hidrogen-ekoten. Autorski tim je dokazao w ispitivan ‘aramula ,vodonika* kao novoz ‘goriva niz tehniko-tehnolotha i Termodinamnickih prednosti w odnos na sva évrsta fosilna goriva kao Sto sty Autorski tim raspolaze sa tehnologijom proizvodnje granula ,vodonika” ‘odnosno hidrogen ekoterma i spreman Je da nde u proizvodyjn sa kapacitetom ‘od 15 tona u jednoj smeni, a predvida se proiavodaja u 3 smene ili 45 tona 2 24 sata, Ovo je pottebno iz razloga da se startuje sa masinama koje nis prevelikog kapaciteta zboz mogueih ‘malih promena na samim maSinama Sa druge strane, kao sto je vee redene apacitet od 45 tona po jednom kkalendarsiom danu omogucice 8.65% nuceiéa novog goriva u termoclektrani Gacko kao minimalna dnevna kolicina. Zeljeni procenat je da utoj termoelektrani zauzmemo procenat od 30%, da bi na taj natin smanjili daevnw Koliginu ual 2a 50%, Danas ov termoelektrana toi 711 ‘ona lignita za 24 sata i na godisnjem nivou imaju Kolitinu pepela od milion tona. Zbrinjavanje samog oxpadnoz pepela je veoma skupa i svakodnevno oseiljiva tehnologija, a mi ovim potezom sa novom vrstom goriva smanjujemo pepeo za vise od pola ailiona tona na godine, a emisija stetnih gasova na izlaznom dimnjaku watmosteru smanjuje se 2a vise od 75%. Ovim se doprinosé zajednici u koja} Zivimo i postavljaj se novi standard 1 oblast spaljivanja fosilnih goriva temmoelektranama. Omogusuje nam se dia idemo w korak sa svetskim ekoloskim ‘wendom, jer audimo efikasniie tchnologije u odinosu na postoje Novo gorive ne ostavlja prilikom spaljivanja nikakve Stetne posledice pa ak ni pepeo. dok su to glavni nedostatei Klasignog fosilnog goriva lignita, ono je auzetan aditiv Hignitu, jer gn osnazuje i poveéava vrednosti sazorivih materija, smanjuje koliginski njegovu potrosnju, pa je samim tim smanjena i emisija Stetnih gasova u atmosfer Inovativni i kreativni rad autorskog tima su osnovne snage u patentnom zaitigenom proizvod koji je ckoloski potpuno éist i ima ogroman ‘buduenost kod nas iu svetu. Dostupni repromaterijali za proizvodju su 90% sa domageg tr2ista, dok je gotay proiavod veoma lagan 2a transport do stablnih kupaca kao sto st termoclektrane, w buduénosti i drug veliki potro8ati, kao sto st éelicane. Humaniji procesi ovit velikih zagadivaca su buducnost koja e se postii primenom oves novos proizvoda. ‘Autorski tim ée maksimalno razvijatt i podrzavati stvaranje novih proizvoda ‘na baai patenta broj BAP 072521 jer je to vid alternative eneraije koja ‘maksimalan rezultat daje udruzena sa spaljivanjem fosilnih goriva tipa ugal, Pilot pogon ée biti preduzece, élanica ‘NT Parka IHIS-a, koja ce otekivanom podrskom merodavnih instanci u Srbiji (Sto je ves postignuto u Republici Sspskoj) ostvariti uslove 2a industrjske phimene ne samo w republici Stpsko} i Srbiji nego i drugim termoelektranama i ‘eliganama u svetu, Ovim ée se pokazati dda retavanje ekoloskih problems ne ‘mora uvek biti samo tosak. new profitabilni bins, Literatura 1 Opuit Mizaxomi4 Kpacwos, Boga aiecte Toma, PAO No, 1223: 28.07.2007; POCTIATEHT (2aa8xa) 1No.96122264/06, 28.11.1996. 2. Marinkovié Miodrag, Goran Kostie, Milos Simitie, Petar Rakin, Aleksandar Marinkovié, Generator vodonika — elektrolizer sa inertnom elektrodom i aktivnom elektrodom iz grupe anoda sekundarnih elektrohemijskih izvora eletrigne eneraije sa alkalnim elektvolitom, 3. Drago Cosié, Proizvodnja granula vodonika kao alternativnog goriva, BAP 072521 KIB: UP-0049/07, 07.01.2007 [051]

You might also like