UČILIŠTE PROFOKUS

PROGRAM FITOAROMATERAPIJA

PRIRODNA VS. KONVENCIONALNA KOZMETIKA

ZAVRŠNI RAD

Mentor Polaznica

dr. Valter Ajman Anđelka Vuković

Split, ožujak 2019.

 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................3

2. BIOMONITORING- MJERENJE KONCENTRACIJE KEMIKALIJA U

ORGANIZMU................................................................................................................4

2. 1. Zakonska regulativa................................................................................................7

3. PRIRODNA, EKOLOŠKA/ORGANSKA KOZMETIKA- ZNAČENJE.....................8

4. PRIRODNA VS KONVENCIONALNA KOZMETIKA............................................10

4.1. Konvencionalni vs prirodni sastojci u kozmetičkim proizvodima........................13

4.1.1. Konzervansi............................................................................................14

4.1.2. Emolijensi (humektansi) u kozmetici.................................................................15

4.1.3. Vitamini i antioksidansi......................................................................................17

4.1.4. Emulgatori..............................................................................................18

4.1.5. Mirisi.......................................................................................................20

4.1.6. Tenzidi i Sufraktanti (tvari za pjenjenje)................................................22

4.1.7. Silikoni...................................................................................................23

4.1.8. AHA/BHA kiseline............................................................................... 24

4.1.9. UV zaštita.............................................................................................. 26

4.1.10. Sastojci kozmetike u prahu..................................................................27

5. "OPASNOSTI" PRIRODNE KOZMETIKE...............................................................29

6. BITI INFORMIRAN = BITI ODGOVORAN.............................................................31

7. ZAKLJUČAK...............................................................................................................33
LITERATURA.............................................................................................................35

2
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

1. UVOD

U Hrvatskoj se već nekoliko godina počeo razvijati drugačiji odnos prema hrani. Je li
hrana proizvedena po načelima ekološke poljoprivrede? Koje negativne spojeve sadrže
proizvodi koji su nastali konvencijalnom proizvodnjom (uz prekomjerno korištenje
agresivnih zaštitnih sredstava) i koji je njihov negativan utjecaj na ljudsko zdravlje?

Gotovo paralelno s tim, počeo se razvijati i drugačiji odnos prema kozmetici koja se
svakodnevno koristi za njegu kože. Svjesnost da je koža najveći ljudski organ i da sve ono što
se na nju nanosi, na posljetku, apsorpcijom dospjeva u krvožilni sustav i djeluje na mnoge
organske sustave, polako, ali sigurno razvija se kod svih potrošača, što je dovelo do porasta
senzibiliteta za malo drugačiju kozmetiku koja ne sadržava industrijske konzervanse, boje,
mirise i razne dodatke koji omekšavaju, izbjeljuju ili brzinski pomlađuju kožu.

Posljednjih dvadesetak godina veliki naglasak se stavlja na ekološku i moralnu

prihvatljivost kozmetike. Uslijed velikih ekoloških katastrofa i globalnog zatopljenja
potrošači su postali svjesniji i savjesniji po pitanju očuvanja prirode. Prirodna, odnosno
ekološki prihvatljiva kozmetika postaje sve popularnija i zastupljenija na tržištu, s velikim
potencijalom za rast. Globalne kozmetičke kompanije prepoznale su potencijal ovog
segmenta te je velika većina uvela proizvode prirodne kozmetike u svoj asortiman. Čak su i
pojednini lideri (konvencionalne) kozmetike na tržištu, kao što L'Oreal, preuzeli vlasništvo
nad jednom od najpoznatijih kompanija prirodne kozmetike The Body Shop, kako bi zadržali
potrošače koji preferiraju kozmetičke proizvode bazirane na organskim sastojcima.

Industrija kozmetike, toaletnih potrepština i mirisa podijeljena je na pet glavnih grana.

Te grane su: njega kože, njega kose, dekorativna kozmetika te mirisi i proizvodi osobne
higijene.

Razlog zbog kojeg konvencionalna kozmetika u sastavu proizvoda uglavnom koristi

sastojke sintetskog podrijetla, od kojih mnogobrojni imaju dokazano negativno djelovanje na
ljudski organizam, leži u činjenici što je većina tih sastojaka jeftina i lako dostupna.
Posljedično, proizvodi konvencionalne kozmetike su povoljniji te ih veliki broj potrošača

3
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

kupuje upravo zbog cijene, nesvjestan da svakodnevna uporaba takvih proizvoda može
uzrokovati mnogobrojne zdravstvene probleme.

Štetni sastojci koji dolaze u konvencionalnoj kozmetici najčešće se u proizvodu

nalaze kako bi ga na određeni način zaštitili, omekšali ili ga na neki drugi način učinili
prihvatljivijim za korištene. Neki od sastojaka su zabranjeni u EU, međutim, postoji veliki
broj sastojaka koji su dozvoljeni, a za koje postoje znanstvena istraživanja koja dokazuju da
dugotrajna upotreba proizvoda koji u svom sastavu imaju sporne sastojke, mogu imati
iznimno negativne utjecaje na ljudski organizam, najčešće u vidu alergijskih reakcija, iritacija
kože, ali neki i u vidu hormonskih poremećaja, konvulzija, povećanja opasnosti od
obolijevanja od raka te povećanja mogućnosti pobačaja kod trudnica.

Stoga je za zdravstvenu sigurnost potrošača od iznimne važnosti njihova

informiranost o štetnim sastojcima koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima koje koriste, te
razvoj svijesti da postoji alternativa, u obliku proizvoda prirodne kozmetike koja u svom
sastavu osim što ne koristi štetne sastojke, koristi i sirovine prirodnog podrijetla koji
doprinose očuvanju zdravlja i ljepote kože, s neštetnim djelovanjem i na ostale organske
sustave.

2. BIOMONITORING- MJERENJE KONCENTRACIJE KEMIKALIJA U

ORGANIZMU

Sve više i više kemikalija može se mjeriti u krvi, urinu, pljuvačci i čak majčinom
mlijeku. To se naziva biomonitoring i nudi mogućnost boljeg razumijevanja izloženosti ljudi
kemikalijama i mješavinama kemikalija.
Brojne upečatljive studije pokazale su da kemikalije koje je stvorio čovjek u našem
okruženju i u potrošačkim proizvodima - uključujući kozmetiku - ulaze u naša tijela. Mnoge
kemikalije koje se nalaze u kozmetici apsorbira koža u tijelo i mogu se otkriti u krvi ili urinu.
Duljina vremena koje se kemikalije zadržavaju u organizmu varira od kemikalije do
kemikalije i kreće se u rasponu od nekoliko sati do nekoliko desetljeća. Za kemikalije koje se
brzo izlučuju, činjenica da ih se može tako dosljedno mjeriti ukazuje na kontinuirano
izlaganje koje može imati dugoročne učinke na zdravlje.

4
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Većina njih su zapravo endokrini disruptori, odnosno svojim oblikom i strukturom

sliče i imitiraju prirodne hormone u tijelu i na taj način remete funkciju žlijezdanog
(endokrinog) sustava. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da su zapravo štetni već i u
malim količinama te problemi koji se javljaju vezano za ove spojeve se većinom ne javljaju
odmah, niti za 5 ili 10 godina, već imaju kumulativni učinak, odnosno talože se u tkivima
godinama. Štetni efekti se mogu javiti nakon dugih godina korištenja, osobito su opasni za
reproduktivni sustav, te se mogu prenijeti na potomstvo. Osim endokrinih disruptora, spojevi
mogu biti i karcinogeni (izazivači raka), mutageni (izazivači mutacija na DNA), genotoksični
(izazivači promjena na nasljednom materijalu), teratogeni (opasni za embrij/fetus) i još
mnogo drugih toksičnosti.

"Opterećenje" organizma kemikalijama odnosi se na razinu kemikalija koje se nalaze

u organizmu pojedinca, općenito mjereno krvlju ili urinom. Veliki programi biomonitoringa
koji procjenjuju razine kemikalija u populaciji ili podskupini populacije uvelike bi poduprli
sposobnost istraživača da istraže veze između izloženosti kemikalijama i pojavi određenih
bolesti. Raskorak u određivanju dugoročnih učinaka izloženosti kemikalijama na pojavu
bolesti dugo je bio posljedica nedostatka znanja o izloženosti kemikalijama i unosu toksina iz
okoliša u tijelo. Programi biomonitoringa pružaju mogućnost prikupljanja navedenih
podataka što bi uvelike omogućilo sprječavanje negativnih učinaka kemikalija na ljudsko

5
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

zdravlje, eliminiranjem ili značajnijim smanjivanjem doziranja takvih kemikalija u

kozmetičkim proizvodima.

Značajnije biometrijsko istraživanje u SAD-u je Izvješće o nacionalnom izlaganju

provedeno od strane Američkih centara za kontrolu bolestii, koje je prvi put objavljeno 2001.
godine. Izvješće iz 2001. godine je obuhvaćalo izloženosti 21 kemijskoj tvari, dok program
trenutno mjeri više od 200 kemikalija. Nacionalni program biomonitoringa procjenjuje ove
izloženosti u više od 2.500 slučajno odabranih ljudi različite dobi, nacionalnosti i
zemljopisnog položaja, svake druge godine. Podaci iz navedene studije otkrili su uobičajeni
sastojak za zaštitu od sunca, benzofenon-3 (BP-3) prisutan u 96,8% pojedinaca, dok je
triklosan, antibakterijski agens koji se često koristi u antibakterijskim sapunima, prisutan u
74,6% pojedinaca. Podaci iz studije također su pronašli ostatke četiri različita ftalata u više od
75 posto ispitanika. Ftalati se nalaze u brojnim kozmetičkim proizvodima, često kao sastavni
sastojak mirisa. Studija je utvrdila značajne razlike u izloženosti nekim ftalatima. Studija iz
2008. godine, koju je provela Radna skupina za zaštitu okoliša, a koja je obuhvatila djevojake
tinejdžerske dobi otkrila je 16 kozmetičkih kemikalija koje mijenjaju hormone u mladim
ispitanicima.

Navedene i druge studije ilustriraju da kemikalije koje koristimo u nizu kozmetičkih

proizvoda ulaze u ljudski organizam, te potiču razumijevanje veze između kemikalija koje

6
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

koristimo, apsorpcije tih kemikalija u organizmu, te poznatih i vjerojatnih zdravstvenih

učinaka tih kemikalija.

2. 1. Zakonska regulativa

U SAD-u federalni Zakon o hrani, lijekovima i kozmetici (FFDCA) uključuje 112

stranica standarda za hranu i lijekove, ali samo dvije stranice za kozmetičku sigurnost.
Naslov kozmetike FFDCA, koji nije bio značajno izmijenjen od kada je donesen prije više od
80 godina, praktički ne daje nikakvu moć FDAii za obavljanje čak i najosnovnijih funkcija
kako bi se osigurala sigurnost kozmetičke industrije, stoga je 2018. godine pokrenuta
inicijativa za usvajanje Zakona o sigurnoj kozmetici i proizvodima za osobnu njegu iz 2018.
godine, koji, između ostalog, ima za cilj procjene 300 kozmetičkih sastojaka za sigurnost
unutar prve dvije godine donošenja zakona, zaštitu ranjivih populacija, uključujući dojenčad,
djecu, trudnice i radnike stvaranjem sigurnosnog standarda za kozmetičke sastojke, pružanje
javnog pristupa ozbiljnim izvješćima o nuspojavama te pružanje FDA-e jasno ovlaštenje za
povlačenje proizvoda za koje se utvrdi da su nesigurni ili loše označeni.

Kanadski kozmetički propisi, poput propisa Europske unije, mnogo su stroži od onih
u SAD-u. Health Canada, savezna uprava odgovorna za pomoć Kanađanima u održavanju i
poboljšanju zdravlja, redovito pregledava sigurnost kozmetičkih sastojaka i zabranjuje ili
ograničava uporabu sastojaka koji predstavljaju zdravstvene rizike, prema njihovoj
internetskoj stranici. Kanadska vlada redovito ažurira Listu kozmetičkih sastojaka koji
uključuju stotine zabranjenih kemikalija, uključujući one koji su zabranjeni za uporabu u
kozmetici kao što su formaldehid, triclosan, selen, nitrozamini i 1,4-dioksan - svi su
dopušteni u američkim proizvodima. Osim toga, proizvođačima kozmetike zakonski je
zabranjeno prodavati kozmetiku koja sadrži sastojke koji predstavljaju opasnost za zdravlje
Kanađana; moraju otkriti sve kozmetičke sastojke Health Canada; i moraju registrirati svoje
proizvode. Zahtjevi za označavanje koji su stupili na snagu 2006. zahtijevaju da se popis
sastojaka pojavljuje na svim etiketama kozmetičkih proizvoda.

Europska unija, ima strože zakone o kozmetici nego Sjedinjene Države. Europa
primjenjuje pristup predostrožnosti temeljem kojeg upotreba kemikalija koje su na ikakav

7
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

način povezane sa rizikom oboljevanja od primjerice raka ili oštećenja djeteta u majčinoj
utrobi, jednostavno ne mogu biti sastavni dio kozmetičkog proizvoda, bez obzira na
koncentraciju kemikalije koja se koristi. Direktiva EU-a o kozmetičkim proizvodima (76/768
/ EEC) usvojena je u siječnju 2003., a posljednji put revidirana 2013. godine. Uredba EU
1223/2009 od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima zabranjuje 1.328 kemikalija
iz kozmetike za koje se zna ili se sumnja da uzrokuju rak, genetske mutacije, oštećenje
reproduktivnog sustava ili oštećenja ploda.

S obzirom da je Republika Hrvatska članica Europske Unije od 2013. godine, te je

primjena uredbi europske komisije u cijelosti obvezujuća za države članice i izravno se u
njima primjenjuje, donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009iii koji je na snazi
od 01.01.2019. te je time i hrvatsko zakonodavstvo poprimilo "strožu" notu tako da je time
osigurana veća mogućnost kontrole kozmetičkih proizvoda koji su dostupni kupcima na
hrvatskom tržištu. Osim što navedena Uredba navodi zabranjene sastojke, propisuje i
dozvoljene sastojke te definira njihovu najveću koncentraciju u gotovom pripravku.

3. PRIRODNA, EKOLOŠKA/ORGANSKA KOZMETIKA- ZNAČENJE

Kao što je posljednjih godina naglo porasla potražnja za ekološkim namirnicama,

osviješteni potrošači na policama s kozmetičkim proizvodima u trgovinama sve više kupuju
one koje imaju oznaku »prirodno« ili »ekološko«. Na tržištu otkrivamo mnoštvo prirodnih i
ekoloških kozmetičkih proizvoda. Udruženja potrošača upozoravaju kupce da kod izbora
takvih proizvoda budu oprezni, budući da je zakonodavstvo na području kozmetičkih
proizvoda u EU vrlo slabo.

8
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Na tržištu EU vrijedi da se kozmetički proizvod može oglašavati kao prirodan ako

sadrži barem 2% prirodnih sastojaka, odnosno sastojke biljnog, životinjskog, mineralnog,
slatkovodnog ili morskog porijekla. Zahtjevi zakonodavstva ne definiraju porijeklo prirodnih
sastojaka, što znači da oni mogu biti proizvedeni na konvencionalan način. Zahtjevi
za ekološku kozmetiku su stroži. Ekološki sastojci su proizvedeni bez umjetnih gnojiva i
upotrebom sredstava za zaštitu biljaka koji su okolišu prihvatljivi.

Danas je u upotrebi više certifikata različitih udruženja i međunarodno priznatih

standarda s različitim kriterijima koji potvrđuju određenu kvalitetu i potrošačima olakšavaju
izbor kupovine u mnoštvu različitih kozmetičkih preparata. Zbog brojnih proizvođača koji
zavaravaju svoje korisnike o tome koliko su prirodni njihovi proizvodi, a koji ujedno sadrže
brojne za zdravlje i okoliš štetne tvari, je razvoj standarda bio nužan i vrlo dobrodošao.

2002. godine su pojedine organizacije počele uspostavljati različite standarde te su

ubrzo shvatile da bi kozmetičkoj industriji, međunarodnoj trgovini i potrošačima najviše
odgovarao jedan zajednički standard. Udruženim snagama nastao je Cosmos, sveeuropski
standard koji obuhvaća podjelu na prirodnu i ekološku kozmetiku prema istim zahtjevima
kao što to propisuju pojedini standardi šest osnivačkih akreditiranih tijela za certifikaciju:
BDIH (Njemačka), BIOFORUM (Belgija), COSMEBIO (Francuska), ECOCERT
(Francuska), ICEA (Italija) i SOIL ASSOCIATION (UK). Osnivačke organizacije udružuju
više od 1400 certificiranih kozmetičkih marki i više od 24.000 proizvoda koji se prodaju u
više od 40 država cijelog svijeta. Krajem 2016. je prestala valjanost svih pojedinih
nacionalnih standarda za certifikaciju prirodne i ekološke kozmetike te je Cosmos postao
jedini važeći standard.

Cosmos je dakle najnoviji standard za prirodnu i ekološku kozmetiku. Njegov naziv

sastavljen je od kratica engleskih riječi COSMetic Organic Standard. Zahtjevi za prirodnu i
ekološku kozmetiku koje određuje Cosmos stroži su od zahtjeva zakonodavstva zahtjeva EU.
Zahtjevi standarda definiraju dopuštene sastojke konačnog kozmetičkog proizvoda kako u
sadržaju proizvoda tako i u ambalaži, pri čemu se uzima u obzir cjelokupni utjecaj proizvoda
na čovjeka i okoliš.

Cosmos odvojeno definira zahtjeve za prirodnu kozmetiku i za ekološku kozmetiku.

Kod prirodne kozmetike koja je označena s Cosmos Natural ekološko porijeklo sastojaka nije

9
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

obavezno. Ukoliko su korišteni ekološki sastojci mogu biti navedeni na deklaraciji i zapisani
sa %, međutim o njihovom sadržaju ne smije biti naznaka na prednjoj strani proizvoda.
Proizvodi s oznakom Cosmos Organic moraju sadržavati najmanje 95% svih biljnih sastojaka
ekološkog porijekla koji ujedno moraju predstavljati najmanje 20% cjelokupne težine.

Svaki od navedenih certifikata ima svoje prednosti i mane i ne pokriva dobro cijelu
problematiku (što jedan dio proizvođača iskorištava), a sami kriteriji nisu dovoljno
transparentni ni jasni za krajnjeg korisnika. Zbog svega navedenog osmišljen je i najnoviji
certifikat NaTrue za kojeg se za sada može reći da najbolje pokriva navedenu tematiku.
NaTrue potvrđuje da kriteriji proizvodnje prirodne i organske kozmetike moraju biti takvi da
ispune visoka očekivanja samih kupaca. Kreiran je da bi ojačao povjerenje potrošača širom
svijeta pa je stoga transparentan i javno dostupan. Ovaj certifikat je neprofitabilan i članstvo
u NaTrue-u nije uvjet za dobivanje certifikata. Razlika između NaTrue i ostalih certifikata
koji su do sada povezivani s prirodnom kozmetikom (BDIH i Ecocert kao najpoznatijih kod
nas), jest u tome što NaTrue nije profitabilna udruga te u tome što je popis svih dozvoljenih
sastojaka transparentan. Također, razlika je i u tome što NaTrue s rasponom kvalitete
prikazanim pomoću zvjezdica omogućuje kupcima da razlikuju prirodan od organskog
proizvoda. Primjerice, kod BDIH i Ecocerta bi proizvod koji prema NaTrue certifikatu ima 1
ili 3 zvjezdiceiv bio označen jednako, što je vrlo loše za organske proizvode vrhunske
kvalitete, jer se po ničemu ne razlikuju od onih koji mogu biti na prirodnoj/biljnoj bazi, no s
minimalnim udjelom sastojaka organske kvalitete.

4. PRIRODNA VS KONVENCIONALNA KOZMETIKA

Iako je zakonodavni okvir Europske Unije/ Republike Hrvatske propisao zabranjene

sastojke, među dopuštenim sastojcima postoje mnogobrojni "kontroverzni" sastojci kojima je
dokazano štetno djelovanje, ali se tolerira njihova upotreba, jer je generalan stav da u
određenom postotku nisu štetni. Obzirom da se na dekaracijama proizvoda ne navode
postotci udjela pojedninog sastojka, nego se samo navode određenim redosljedom u odnosu
na udio (od najvećeg prema najmanjem), teško je odrediti koliki je zapravo udio štetnih

10
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

sastojaka u kozmetičkom proizvodu, posebno ukoliko je više njih zastupljeno u jednom

proizvodu.

Stoga, vrlo je važno educirati potrošače o štetnim sastojcima koji se nalaze u

kozmetičkim proizvodima, kako bi bili svjesni mogućih negativnih zdravstvenih učinaka koje
primjena istih može uzrokovati.

„Kozmetički giganti se u posljednje vrijeme suočavaju sa sve zastupljenijim

negativnim stavovima stručnjaka po pitanju utjecaja kozmetičkih proizvoda, odnosno
pojedinih sastojaka, na ljudsko zdravlje“v, stoga, prirodna kozmetika, odnosno kozmetika na
bazi prirodnih sastojaka rast popularnosti duguje upravo tim stavovima zasnovanim na
kliničkim istraživanjima.

11
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Osnovne razlike prirodne kozmetike i konvencionalne mogu se predočiti u sljedećoj

tablici:

Prirodna kozmetika Konvencionalna kozmetika

Hladno prešana, nerafinirana ulja Rafinirana ulja (stabilnost)

Hidrolati u tonicima i kremama Industrijska demineralizirana voda

Minimum konzervansa koji se dozvoljavaju u ekološkoj Konzervansa, često parabeni i fenoksietanol

kozmetici

Nepatvorena eterična ulja i mirisni ekstrakti Uglavnom sintetski mirisi

Bijeg od sintetskih tvari Često sintetske tvari

Potpuno izbjegavanje vazelina i parafina Oba sastojka su dominantni u kozmetici

Naglašava se hranjivost i ljekovitost Naglašava se osjećaj na koži i izgled

Korištenje emulgatora sukladni zakonitostima ekološke Obilje sintetskih emulgatora i kompleksnih

kozmetike koemulgatora

Zabrana štetnih tvari (poput tri- i dietanol amina) Povremena upotreba štetnih tvari

Korištenje minimuma pojačivača apsorpcije, mahom Intenzivno korištenje pojačivača apsorpcije

prirodnih

Povremeno korištenje nestabilnih, ali vrlo ljekovitih ulja

(npr. boražina) Izbjegavanje nestabilnih ulja

Izvor: Plantagea, http://plantagea.hr/prirodna-kozmetika/i-uvod-2/

12
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Francuska udruga UFC-Que Choisir, koja slovi za jednog od najprestižnijih europskih

predstavnika svoje branše, objavila je ažuriranu listu kozmetičkih proizvoda u kojima se
mogu naći sastojci štetni za ljudsko zdravlje.

Na popisu se nalazi više od 1000 proizvoda bez kojih bi svakodnevna higijena

prosječnog čovjeka bila nezamisliva; dezodoransi, parfemi, gelovi za tuširanje, paste za zube,
kreme za lice i tijelo, proizvodi za bebe, ali i dekorativna kozmetika, poput maskara, ruževa i
lakova za nokte.

Na francuskoj listi našli su se proizvodi brojnih brendova, čije je proizvode moguće

kupiti i na našim policama, odnosno riječ je o kozmetici koju svakodnevno koristimo.

Međutim, da ne bi navodili konkretne proizvode i time kompromirali određene robne

marke, zadržat ćemo se na opisu najčešćih sastojaka koji se nalaze u kozmetičkim
proizvodima, s kratkim osvrtom na razlog njihove upotrebe u kozmetičkom proizvodu te
njihovom štetnom, korisnom ili pak neutralnom djelovanju na kožu.

4.1. Konvencionalni vs prirodni sastojci u kozmetičkim proizvodima

U nastavku se nalaze sastojci koji se najčešće koriste u kremama, losionima, šamponima i

ostalim proizvodima konvencionalne, ali i prirodne kozmetike, s kratkim osvrtom na njihovu
ulogu i djelovanje:

 Konzervansi
 Emolijensi (humektansi)
 Vitamini i antioksidansi
 Emulgatori
 Mirisi (fragrance)
 Tenzidi i sufraktanti (tvari za pjenjenje)
 Silikoni
 AHA/BHA kiseline
 UV zaštita
 Sastojci kozmetike u prahu

13
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

4.1.1. Konzervansi

Konzervansi su antimikrobni sastojci koji sprječavaju kvarenje proizvoda i produljuju

rok trajanja. Nalaze se u svim proizvodima koji u svojim formulacijama sadrže vodu (aqua),
hidrolate (cvjetne vodice) i druge sastojke koji podupiru razvoj mikroba kako bi proizvodi
ostali svježi dulje vrijeme.
Najčešći konzervansi su sljedeći:

 Parabeni (Germaben II, Methylparben, Propylparaben, Butylparaben)

 Formaldehidi (Germall Plus, DMDM Hydantoin, Imadozolidinyl Urea, Diazolidinyl
Urea)
 Phenoxyethanol (Optiphen, Optiphen Plus)
 Isothiazolinone (Kathon)
 Organske kiseline (Benzoic Acid/Sodium Benzoate, Sorbic Acid/Potassium sorbate,
Levulinic Acid, Anisic Acid)

Parabeni se smatraju najboljim konzervansima koji će spriječiti negativne posljedice

korištenja pokvarenog proizvoda, a djeluju protiv bakterija i gljivica. Ovo su također najčešće
korišteni konzervansi zbog ekonomske isplativosti, a dozvoljeni su za širok asortiman
proizvoda (kreme, šamponi, losioni, dezodoransi, dekorativna kozmetika). S druge strane,
postoje istraživanja koja su povezala parabene sa štetnim djelovanjem na hormonalni sustav
žena i muškaraca (riječ je o butylparabenu).
Formaldehidi su bezbojni plinovi koji sprječavaju nastanak bakterija, ali imaju slabije
antifungalno djelovanje. Mogu se pronaći u proizvodima za nokte, šamponima, dekorativnoj
kozmetici i sl. Preporučuje se izbjegavati ove konzervanse jer se smatraju kancerogenima te
izazivaju kožne reakcije i alergije.
Phenoxyethanol smatra se nešto blažim od ostalih konzervansa, a koristi se i kao
stabilizator u parfemima i sapunima. Nije konzervans širokog spektra te se često kombinira s
drugim konzervansima za potpuno antimikrobno djelovanje. Također je moguće kancerogeno
djelovanje na organizam te ga se preporučuje izbjegavati.

14
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Isothiazolinone je konzervans širokog spektra, a dozvoljen je za korištenje u

proizvodima koji se ispiru. Moguće ga je pronaći u šamponima, proizvodima za tuširanje i sl.
Ovaj konzervans nije kancerogen, ali može uzrokovati reakcije na koži – nije primjeren
osjetljivoj koži lica ili tijela.
Organske kiseline smatraju se “organskim” zamjenama za komercijalne konzervanse,
iako se često proizvode sintetički. Imaju odlično antifungalno djelovanje, no kombiniraju se s
drugim konzervansima za antibakterijsko djelovanje.
Što se tiče prirodnih kozmetičkih proizvoda, kod nekih nema ni potrebe za
konzervansima jer ne sadrže vodu, hidrolate (cvjetne vodice) i druge sastojke koji podupiru
razvoj mikroba. Međutim, ukoliko je u proizvodima prisutna vodena komponenta, a ukoliko
se želi osigurati trajnost proizvoda, primjerice duže od mjesec dana, dozvoljena je upotreba
tzv. "eko" konzervansa.

Većina današnjih “eko” konzervansa uvelike počiva na dozvoli COSMOS standardavi.

Molekule koje on dozvoljava, uz one izolirane iz prirode kao primjerice Leucidalvii i ekstrakt
sjemenki grejpa, su:

 benzil alkohol
 benzojeva kiselina i njene soli
 salicilna kiselina i njene soli
 sorbinska kiselina i njene soli
 dehidrooctena kiselina i njene soli

Stoga su mnogi eko konzervansi bazirani upravo na tim spojevima, od kojih su u

upotrebi najzastupljeniji Geogard 221, Silverion 2400 Leucidal, ekstrakt sjeme i dr.

4.1.2. Emolijensi (humektansi) u kozmetici

Emolijensi su sastojci kozmetičkih proizvoda koji sprječavaju isušivanje kože i vežu

vodu na sebe (humektansi). Koriste se u raznim proizvodima za njegu kože poput krema za
lice i tijelo, losiona, gelova i sl.
 Glicerin/Glicerol

15
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 Hijaluronska kiselina
 Propylene glycol
 Butylene glycol
 Paraffium liquidum (Mineral oil)
 Sorbitol
 Isopropyl (Isopropyl Isostearate, Isopropyl Palmitate)
 Allantoin

Glicerin i sorbitol su polihidroksilni alkohol, ali se u potpunosti razlikuju od

uobičajenog alkohola. Sprječavaju gubitak vlage iz kože te samog proizvoda. Djeluju
kao ovlaživači, a koriste se u kremama, losionima te pastama za zube.
Hijaluronska kiselina je također ovlaživač i vrlo mala količina može nadomjestiti
veliku količinu izgubljene vlage. Ona potiče mladolik izgled kože, a koristi se u anti-age
proizvodima te u proizvodima za suhu kožu lica i tijela. Prikladna je za njegu svih tipova
kože, štiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka i pomaže umanjiti oštećenja od slobodnih
radikala.
Propilen glikol je sintetička tvar sirupaste teksture te bez boje, okusa i mirisa koja
privlači vodu na sebe i sprječava gubitak vlage. Omogućuje bolje prodiranje aktivnih
sastojaka u kožu i sprječava smrzavanje ili topljenje proizvoda – stabilizator. Smatra se da
nije potrebno koristiti ovaj sastojak na koži jer ne posjeduje nikakvo pozitivno djelovanje na
kožu, a postoje tvrdnje da je štetan.
Butilen glikol ima slično djelovanje poput propilen glikola, no on je prozračnije
teksture. Koristi se za poboljšanje teksture krema i losiona te ne posjeduje ikakve benefite za
njegu kože. Mnogi zagovaratelji prirodne kozmetike smatraju sintetične sastojke (poput
ovog) nepotrebnima pa čak i štetnima za njegu kože.
Paraffinum liquidum, poznatiji pod nazivom mineralno ulje, najčešće se koristi u
raznim kozmetičkim proizvodima zbog isplativosti i sigurnosti. Smatra ga se njegujućim
sastojkom za kožu jer štiti od vanjskih utjecaja, no mineralno ulje ne pruža koži hranjive
tvari već samo stoji na njoj. Zagovaratelji prirodne njege kože
preporučuju izbjegavati mineralno ulje jer nema nikakvih dobrobiti za kožu niti kosu.

16
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Sorbitol se koristi za njegu i ovlaživanje kože jer prikuplja vlagu iz okoline. S druge
strane, u iznimno suhim uvjetima može izvući vlagu iz kože i oštetiti ju. Po sastavu je šećerni
alkohol, a koristi se i u parfemima te za dodatak okusa u hrani.
Isopropyl je masna kiselina koja se koristi za ovlaživanje i njegu kože, kao i za
povezivanje sastojaka. Smatra se relativno sigurnim sastojkom zbog niskih koncentracija i
koristi se u većini kozmetičkih proizvoda.
Alantoin, osim što služi kao ovlaživač, izvrsno njeguje i umiruje kožu. Prirodno
nastaje i u našem tijelu, a dobiva se ekstrakcijom iz bilja (kamilica, gavez) ili sintetičkom
proizvodnjom. Međutim, u konvencijalnim kozmetičkim proizvodima se najčešće koristi
sintetički proizvedeni alantoin zbog isplativosti.

4.1.3. Vitamini i antioksidansi

Vitamini su izuzetno cijenjeni u kozmetici, a većina ih služi i kao antioksidansi.

Koriste se u kremama i serumima za lice te drugim proizvodima za njegu kože.
 Vitamin A (Retinol)
 Vitamin E (Tocopherol)
 Vitamin C (Askorbinska kiselina)
 Vitamin B5 (Pantenol)
 Resveratrol i zeleni čaj

Vitamin A poznatiji je pod imenom retinol. Ovaj sastojak je multifunkcionalan jer

obnavlja kožu, zaglađuje bore i učvršćuje kožu, a posjeduje iznimno antioksidativno
djelovanje. Koristi se u kremama, serumima i losionima za njegu kože, dok je pakiranje
proizvoda koji sadrži retinol iznimno važno. Pakiranje ne smije biti prozirno niti dopuštati
ulazak zraka jer svjetlost i zrak uvelike oslabljuju djelovanje.
Vitamin E na deklaraciji često nosi naziv tocopherol, a posjeduje jako antioksidativno
i obnavljajuće djelovanje. Prirodno se nalazi u našoj koži, no djelovanjem sunca i slobodnih
radikala se njegova razina smanjuje. Poželjno je koristiti sve proizvode s ovim vitaminom, a
može poslužiti i za produljenje roka trajanja prirodne kozmetike.

17
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Vitamin C, poznat i pod nazivom askorbinska kiselina posjeduje mnogo povoljnih

djelovanja na kožu. Koristi se za posvjetljivanje i obnavljanje kože,uravnoteženje tena te
zaštitu od slobodnih radikala i vanjskih stresora. Uz korištenje vitamina C obvezna je UV
zaštita, dok je potrebno paziti na pakiranje kao i u slučaju s vitaminom A.
Pro-vitamin B5 naziva se još i pantenol. Ovaj vitamin koristi se u mnogim
proizvodima za njegu kože i kose zbog svoje svestranosti. Lako se povezuje s raznim
sastojcima, a služi za održavanje zdrave razine vlage u koži. Proljepšava izgled i teksturu
kože.
Uz prethodno navedene vitamine, odlični antioksidansi su također resveratrol (nalazi
se u crvenom grožđu i vinu) te zeleni čaj. Topikalno nanošene oba sastojka zaštitit će kožu
i potaknuti obnavljanje, a mogu se pronaći u kremama i serumima za njegu kože.

4.1.4. Emulgatori

Dopadljivost i popularnost emulzijskih sustava natjerali su istraživače da stvore cijeli

niz različitih emulgatora. Premda odlični emulgatori, većina njih je sintetska. Emulgatori
služe za povezivanje sastojaka koji se inače sami ne mogu povezati (poput ulja i vode) kako
bi se dobila konzistentna formula te osigurala stabilnost proizvoda. Nalaze se u svim
proizvodima koji miješaju nepovezive sastojke (kreme, losioni, šamponi, regeneratori), a
najčešći su:

 Glyceryl stearate
 PEG-100 stearate
 Stearyl alcohol
 Cetyl alcohol
 Cetearyl Alcohol
 Steareth
 Cetyl/PEG/PPG 10 dimethicone
 Stearic acid

18
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Glyceryl stearate dobiva se iz palminih koštica te biljnih ulja, a prirodno ga ima u

našem tijelu. Koristi se za stabilnost kozmetičkih proizvoda i da bi spriječio isparavanje vode
iz proizvoda te kao njegujući sastojak. Smatra se sigurnim za nanošenje na kožu.
PEG-100 stearate nastaje povezivanjem biljnih ulja sa stearinskom kiselinom, a može
biti i sintetički polimer. Koristi se kao emulgator i njegujući sastojak, neće uzrokovati
iritacije na koži i smatra se sigurnim. Potreban je oprez kod nanošenja na oštećenu/nadraženu
kožu.
Stearyl alcohol je sastojak bijele boje i krute/voskaste konzistencije s blagim mirisom.
Osim kao emulgator, koristi se da bi spriječio nastanak pjene prilikom mućkanja proizvoda
i proljepšava izgled kože zbog “podmazujućeg” djelovanja. Ne smatra se štetnim.
Cetyl alcohol nastaje kao produkt naftne industrije ili se dobiva iz biljaka. Također je
bijele boje i voskaste teksture, a služi kao emulgator te zazgušnjavanje proizvoda. Krivo je
uspoređivati ga s alkoholom (koji isušuje kožu) jer ima upravo suprotno, njegujuće
djelovanje.
Cetearyl Alcohol nastaje miješanjem stearyl i cetyl alkohola, a služi kao emulgator,
tvar za pjenjenje (sufraktant) i kao stabilizator. Postoji zabrinutost od štetnog djelovanja na
ljudski organizam i okoliš.
Steareth (steareth-2, steareth-4, steareth-6) sastojci u kozmetičkim proizvodima
su sintetički emulgatori, a pokazalo se da mogu uzrokovati blage iritacije. Također su bijele
boje i voskaste teksture.
Cetyl/PEG/PPG 10 dimethicone je sintetička kemikalija (silikon) koja služi za njegu
kože i stvaranje emulzija kod proizvoda veoma svijetle (bijele) boje. Iako se koristi za njegu
kože, silikone je u kozmetici poželjno izbjegavati zbog mogućeg štetnog djelovanja na kožu i
kosu.
Stearic acid ili stearinska kiselina je emulgator i masna kiselina koja se nalazi u
biljnim (npr. kakao maslac) i životinjskim derivatima. Nalazi se u prirodnim sapunima
napravljenim od biljnog ulja i generalno je sigurna za kozmetičke proizvode. S druge strane,
postoje istraživanja koja su povezala ovu kiselinu s negativnim djelovanjem na naš
organizam.
U prirodi postoje odlični emulgatori poput saponina, ali većina njih je prilično
agresivna ili pak nisu prikladni za spravljanje emulzija. U biti, postoji jedan jedini pravi

19
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

prirodni emulgator, a to je lecitin. Lecitin se nalazi posvuda u biljkama i životinjama kao

sastojak stanične membrane. Svi drugi emulgatori koji se koriste u prirodnoj i eko kozmetici
su dobiveni polusintetski, odnosno kemijskom obradom prirodnih sirovina. Naravno, postoje
striktna pravila oko ovih postupaka koji ne smiju uključivati štetne sastojke, a sami kemijski
procesi su limitirani na nekoliko reakcija, poput hidrolize (razgradnje vodom) ili esterifikacije
(vezanje kiselina i alkohola).

Postoji nekoliko klasa prirodnih emulgatora, a podjela se temelji na osnovnoj skupini

emulzijskih molekula:

 lanolin
 fosfatidil kolini (lecitin i lizolecitin)
 konjugati masnih kiselina i peptida (proteina) žitarica (Phytocream 2000, Hitecream
3000, Olivoil emulsifier, Olivoil avenate emulsifier)
 esteri šećera (jednostavnih i složenih) i masnih kiselina (sukroesteri, Xyliance,
Simulgreen 18-2)
 konjugati masnih kiselina s aminokiselinama ili malim organskim kiselinama (natrij-
stearil-laktat, olivoil glutamat, natrij-stearil-glutamat)
 esteri poliglicerola (Emulium kappa, Prolix RB, Plurol Diisostearique CG)
 esteri glicerola i soli masnih kiselina (gliceril-monostearat SE)
 esteri sorbitana (Olivem 1000, Olivem 900)
 esteri i eteri sulfatne kiseline (Lanette N, Lanette SX)
 drugi emulgatori

4.1.5. Mirisi

Najkontroverzniji sastojak kozmetičkih proizvoda je upravo miris čije se komponente

ne navode kako bi “zaštitile” mirisnu formulaciju tvrtke. Na deklaraciji su većinom navedeni
ovi nazivi:

 Fragrance
 Perfume

20
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 Essential oil blend

 Aroma
 Parfum
 Linalool
 Limonene

Nažalost, pod ovim nazivima se mogu skrivati brojni kemijski spojevi koji su štetni za
organizam, a posebno su ugrožene trudnice i dojenčad. Preporučuje se izbjegavanje svih
proizvoda kod kojih miris nije detaljnije pojašnjen jer su ovi sastojci povezani s
kancerogenim djelovanjem i ometanjem rada endokrinog sustava kod oba spola.
Linalool je mirisni sastojak lavande i korijandra, no može izazvati jake kožne iritacije.
Limonene je također mirisni sastojak koji se prirodno nalazi u kori citrusa te je siguran
za korištenje. Kada se izlaže sunčevoj svjetlosti i zraku, limonene se degradira te može
uzrokovati respiratorne i kožne iritacije.
Što se tiče mirisa prirodnih kozmetičkih proizvoda, mogućnosti za odabir su
mnogobrojne.Većina hladno prešanih ulja ima originalni miris svojih sirovina: lješnjak,
suncokret, maslina, makadamija, orah, argan… Naravno, to se nekom sviđa a nekom ne. Fini
serum ulja oraha, makadamije i malo macerata vanilije pravi je ugođaj božićnih kolača. Ulja
dosta “teškog” mirisa su obično argan, nar, maslina, a neka ulja sjemenki voća (crni ribiz,
jagoda, malina, brusnice, papaja, marakuja) znaju imati pomalo “kiseli” miris. Ulje neema s
mirisom pokvarenog luka vjerojatno je šampion među uljima neugodnog mirisa. Svoj
prividni nedostatak ova ulja debelo nadoknađuju povoljnim učincima na kožu. Ulja
rezidualnog “metalnog” mirisa na koži su obično ulja bogata γ-linolenskom kiselinom,
boražina, noćurak i sjemenke crnog ribiza, a trputasta lisičina ima najmanje izražen metalni
miris. Pomalo “užegli” miris ima shea maslac.

Imamo i veliki odabir ulja i macerata koje fino mirišu. Miris kokosa iznimno je
popularan i jako je izražen kod ulja kokosa koje niej dezodorirano, a blag miris kokosa ima i
babasu ulje. Miris badema/cijanidni miris imaju, po redu intenzivnosti, badem i sapote s
finim diskretnim mirisom. Nešto intenzivniji miris ima marelica a iznimno intenzivni miris

21
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

ima ulje sjemenki šljive koje bude toliko intenzivno da podsjeća na amaretto. Ulje šljive se
zato koristi samo kao dio smjese ulja jer inače bude odveć intenzivno.

Miris bijele kave ima tukuma maslac i zato je vrlo intrigantan. Intenzivni miris crne
kaveima ulje prženih sjemenki kave. Miris čokolade ima nefiltrirani kakao maslac (“smeđi”
kakao maslac), a čak i njegova rafinirana varijanta zadržava fini miris čokolade u daleko
diskretnijoj varijanti. Filtrirani nerafinirani kakao maslac ima dosta kiselu čokoladnu notu
koja se nekima dopada, a nekima ne. Kupuasu (kopoasu) ima fin diskretan i nježan miris
čokolade koji je ljudima iznimno dopadljiv. Piqui (pequi) je posebno zanimljivo ulje gotovo
parfemsko-voćnog mirisa. Macerati intenzivno ugodnog mirisa su macerati vanilije, smilja,
njemačke kamilice, gardenija inka i lavande.

Nadalje, eterična ulja imaju poseban status među biljnim ekstraktima, velikom
dijelom i zbog svojih mirisnih osobina i zbog toga se u izradi prirodnih proizvoda posebna
pažnja posvećuje pažljivom odabiru kombinacije eteričnih ulja, ovisno o mirisnoj harmoniji
koja se želi postići. "To jedinstveno mirisno blago, ispunjeno prirodnom iscjeljujućom
snagom biljaka, proizvodi se uz posebnu pažnju i poštivanje prirode, a njihovim korištenjem
sačuvat ćete vaše zdravlje i vitalnost te stvoriti ravnotežu između uma, duha i tijela", tvrdi
Pranarom, jedna od najpoznatijijh tvrtki koja se već 30-ak godina bavi proizvodnjom
vrhunskih terapeutskih eteričnih i baznih ulja te prirodne i organske kozmetike. Također, u tu
svrhu mogu se koristiti i mirisni ekstrakti koji se dobivaju različitim metodama ekstrakcijeviii.

4.1.6. Tenzidi i Sufraktanti (tvari za pjenjenje)

Najpoznatiji u kozmetičkim proizvodima za čišćenje kose, lica i tijela te u svim
proizvodima koji se pjene.

 Sodium lauryl sulfate (SLS)

 Ammonium laureth sulfate (ALS)
 Sodium laureth sulfate (SLES)
 Cetearyl alcohol

22
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Sodium lauryl sulfate (SLS) je najčešće korišten sastojak za pjenjenje proizvoda poput
šampona, gelova za tuširanje, proizvoda za čišćenje lica i sl. Označen je kao srednje
opasan sastojak, a dokazano isušuje te iritira kožu. Preporučljivo ga je izbjegavati.
Ammonium laureth sulfate je sličan sastojak SLS-u s istim posljedicama.
Sodium laureth sulfate je također sličan sastojak SLS-u, ali je žute boje i uzrokuje
jače pjenjenje. SLES smatra se manje iritirajućim, no rizici su podjednaki.
Unatoč popularnim uvjerenjima, SLS i SLES nisu dokazano kancerogeni, no mogu biti u
kombinaciji s nekim sastojcima (npr. ethylene oxide ili 1, 4-dioxane).
Cetearyl Alcohol nastaje miješanjem stearyl i cetyl alkohola, a služi kao emulgator,
tvar za pjenjenje (sufraktant) i kao stabilizator. I kod ovog sastojka postoji zabrinutost od
štetnog djelovanja na ljudski organizam i okoliš.

Prirodna kozmetika koristi alternativne sastojke koji doprinose stvaranju guste i

stabilne pjene, a koji pak nemaju štetno dokazano štetno djelovanje. To su:

 Coco sulfat
 Plantcare 818UP

Coco sulfat je kruti (praškasti) anionski tenzid proizveden iz prirodnih masnih

alkohola. Koristi se kao primarna aktivna komponenta u higijenskim sredstvima (tekući i
kruti sapuni, šamponi, gelovi, paste za brijanje i depilaciju…). Vrlo je koncentriran i pruža
gustu i stabilnu pjenu i odlična je zamjena za SLS/SLES u svim formulacijama.

Plantcare 818 UP je vrlo blago, prirodno, neionsko pjenilo proizvedeno iz frakcija

kokosa i voćnih šećera. Ova prirodna površinski aktivna tvar koristi se kao pjenilo i
emulgator u svim vrstama kozmetičkih i higijenskih proizvoda za čišćenje.

4.1.7. Silikoni

Najlakše prepoznatljivi jer završavaju na -cone ili -oxane. Koriste se u raznim

kremama, serumima i uljima za kosu, šamponima te regeneratorima.

 Dimethicone

23
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 Cyclomethicone
 Cyclopentasiloxane

Silikoni su sintetički proizvedeni sastojci koji štite kožu od vanjskih utjecaja, ne

začepljuju pore i poboljšavaju teksturu proizvoda. Nažalost, nemaju nikakvo pozitivno
djelovanje za kožu, a u proizvodima za njegu kose otežavaju kosu i uzrokuju nakupljanje
proizvoda. Negativno djelovanje se manifestira time da silikoni “sjede” na koži i možda daju
ljepši izgled, ali dugoročno uzrokuju štetu jer je koža/kosa ispod njih i dalje suha te ne dobiva
hranjive tvari.
U prirodnoj kozmetici mogu se koristiti alternativni sastojci, kompatibilni s COSMOS
regulativom, koji svojim djelovanjem "imitiraju" silikon, od kojih su poznatiji:
 Parafol 12-97
 Cetiol C5

Parafol 12-97 je ugljikovodik dodekan dobiven iz biljnih ulja (INCI: DODECANE).

Razvijen je kao alternativa hlapivim silikonima poput ciklometikona. Bistra je i bezbojna i
slabo viskozna tekućina bez mirisa. Izaziva “ultra dry” osjećaj i udio mu iznimno varira, od
1% do 10%.

Cetiol C5 (INCI: COCO CAPRYLATE) dobiva se iz dugolančanih alkohola iz

kokosa (C12-C18 alkohola) koji su esterificirani s kaprilnom kiselinom. Bistra je i bezbojna
do blijedo žuta tekućina bez mirisa. Cetiol C5 razvijen je da senzorijalno sliči silikonskim
pojačivačima apsorpcije koje inače izbjegavamo u prirodnoj kozmetici. Kao i silikonski
pojačivači, snažno ubrzava prodor biljnih ulja u kožu i ostavlja lagani i glatki osjećaj
(baršunasti) na koži. U usporedbi s drugima, njegova glavna senzorijalna prednost je
baršunasti osjećaj na koži.

4.1.8. AHA/BHA kiseline

Ove kiseline dobivaju se iz prirodnih izvora (mlijeko, citrusi i biljke), ali većina
kiselina koje se koriste u kozmetici sintetički su proizvedene. Primarno djelovanje je da

24
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

potiču obnovu stanica kože te posvjetljuju kožu, a mogu se primjeniti i na poblematičnu

kožu, tj. akne.

 Alfa hidroksi kiseline – AHA (glycolic acid, lactic acid)

 Beta hidroksi kiselina – BHA (salicylic acid)

AHA kiseline smatraju se odličnim sastojcima za njegu kože te se u kozmetici

uglavnom koriste glikolna i laktična kiselina jer su se pokazale najstabilnijima za topikalno
nanošenje.
Osim svojim pH, AHA kiseline djeluju na korneocite, stanice rožnatog sloja kože,
pod čijim utjecajem se smanjuje njihova međusobna povezanost. U dubljim slojevima kože,
pogotovo glikolna, mliječna i limunska kiselina, povećavaju sintezu mukopolisaharida i
kolagena. Zbog toga su AHA kiseline već više od 20 godina omiljeni sastojak ne samo
kozmetike za kožu sklonu aknama, već i anti-age kozmetike. Kontinuirani blagi kemijski
piling stanjuje površinski sloj kože, sprječava kod masne kože začepljivanje pora te zaglađuje
kožu. Koža bude glađa i s manje površinskih nepravilnosti, stoga je vremenom uporaba AHA
kiselina postala izraženija kod anti-age kozmetike. Ipak, pretjerivanje s AHA kiselinama
može štetiti koži, isušiti ju, te izazvati više štete nego koristi te je stoga potreban oprez pri
upotrebi kozmetičkih proizvoda koje u svom sastavu imaju AHA kiseline, dok je uporaba
visokih koncentracija AHA kiselina isključivo rezervirana za dermatologe.

BHA kiselina, poznata pod nazivom salicilna kiselina, pomaže pri uklanjanju
odumrlih stanica, čišćenju pora te smanjuje upalne procese i djeluje antiseptički. Te je
karakteristike čine idealnim sastojkom za njegu masne kože, kao i one sklone aknama.
Salicilna je kiselina sastavni dio vrbine kore, pa nije preporučljiva za osobe koje su alergične
na taj sastojak.

Uz korištenje AHA i BHA kiselina na koži, obavezno je korištenje SPF zaštite

(minimalno faktor 20) jer kiseline uzrokuju osjetljivost kože na sunce. Također, moguće su
iritacije i oštećenja kod veoma osjetljive kože.

25
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

4.1.9. UV zaštita

UV zaštitu omogućuju fizički i kemijski blokatori, a nalaze se u svim proizvodima

konvencionalne kozmetike za koje se tvrdi da osiguravaju SPF zaštitu, poput krema za
sunčanje, losiona, pudera za lice te BB i CC krema.

 Mexory (UVA)
 Avobenzone (UVA)
 Oxybenzone (UVA)
 Benzophenone (UVA)
 Titanium dioxide (UVA i UVB)
 Zinc oxide (UVA i UVB)

UVA zaštitu omogućavaju prethodno navedeni kemijski UV filteri koji blokiraju

prodiranje UV zraka. Upravo zbog toga što su kemijski filteri, koža ih apsorbira i oni ulaze u
organizam. Poznato je da uzrokuju iritacije,alergijske reakcije i ekceme. Postoji mnogo
sinonima ovih blokatora, a neki od njih su: Benzoyl, Diphenylmethanone, A-oxoditane,
Parsol 1789, Eusolex 9020, Escalol 517..
UVB zaštitu (i UVA) omogućuju titanium dioxide i zinc oxide koji su fizički
blokatori. Naime, fizički blokatori ne bi trebali ulaziti u organizam, no većina proizvođača
ove sastojke koristi u nano obliku. Nano čestice mogu prodrijeti u kožu i dugoročno
uzrokuju štetne posljedice, stoga je preporučljivo birati proizvode koji koriste cinkov
oksid koji nije u nano obliku.
Titanium dioxide je potencijalno kancerogen te ga se preporučuje u potpunosti
izbjegavati, a može se pronaći u proizvodima dekorativne kozmetike u prahu (puder, sjenila i
sl.), mineralnoj kozmetici i proizvodima za sunčanje.
Prirodna zaštita od UV zraka se u proizvodima prirodne kozmetike, prije svega,
temelji na upotrebi baznih, biljnih ulja koja imaju sposobnost apsorpcije UV zraka.
Mehanizam kojim biljna ulja ostvaruju svoj učinak su direktna apsorpcija spektra UV-A i/ili
UV-B (shea maslac, čileanski lješnjak, malina, karanja), ili protuupalno djelovanje odnosno
sprječavanje oštećenja stanica izazvanog UV zrakama (malina zbog γ-

26
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

tokoferola; buriti, pulpa pasjeg trna, sjemenke rajčice te druga ulja i macerati bogati
karotenoidima). Eterična ulja uglavnom se ne koriste u preparatima za sunčanje. Od drugih
ekstrakata može se koristiti CO2 ekstrakt mrkve.

4.1.10. Sastojci kozmetike u prahu

Kozmetika u prahu podrazumijeva baby puder, dekorativnu kozmetiku, puder za

tijelo (poput onog sa šljokicama) i sl. Ovakva kozmetika sastoji se od popunjujućih sastojaka,
tvari koje daju boju, konzervansa te povezujućih sastojaka. Njazastupljeniji popunjujući
sastojci su:
 Talc (Talcum powder)
 Mica
 Silica (Silica spheres)

Talc prah je zapravo magnezijev silikat koji u tragovima može sadržavati aluminijev
silikat. Dodaje se proizvodima kako bi apsorbirao vlagu, zagladio ispriječio nakupljanje
proizvoda u porama/linijama lica. Preporučuje ga se izbjegavati jer može
sadržavati karcinogene azbeste (zabranjene u preko 50 država). Čak i talk bez azbesta
predstavlja opasnost za zdravlje.
Mica je prirodan mineral u prahu te ima široku primjenu: od dekorativne kozmetike
do popunjavanja cementa i asfalta. Sigurna je za korištenje u kozmetičkim proizvodima, dok
za radnike u tvornicama predstavlja opasnost od iritacija zbog inhalacije.
Silica se prirodno pojavljuje u glini, kamenu pješčaru i granitu, a poznata je i pod
nazivom silikon dioksid. Zbog lakog upijanja znoja i ulja, koristi se u raznim proizvodima
dekorativne kozmetike. Omogućuje bolje prianjanje proizvoda te ugušćuje formulacije
losiona i krema. Silica koja se koristi u kozmetici (hydrated silica) u potpunosti je sigurna za
korištenje, dok su respriratorne smetnje povezane jedino s kristalnim oblikom silice
(crystalline silica).

Najučestaliji sastojci koji daju boju u:

 Aluminum powder

27
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 Bismuth oxychloride
 Iron Oxide
 D&C i FD&C
Aluminij u prahu najčešće se koristi u dezodoransima i smatra se neurotoksičnom
supstancom te ga nije preporučljivo koristiti. Kada se dodaje u kozmetičke proizvode u
prahu, poboljšava izgled boje (pigmenta).
Bismuth oxychloride nastaje kao produkt prerade bakra i olova, a dodaje se
kozmetičkim proizvodima kako bi povećao sjaj i spriječio lijepljenje pigmenata na kožu.
Može uzrokovati iritacije kože i preporučuje ga se izbjegavati.
Iron Oxide označava željezove okside koji se u dekorativnoj kozmetici koriste
za bojenje (npr. crvena, žuta i crna boja). Ovi se pigmenti često koriste za postizanje tonova u
puderima za lice i sintetički su proizvedeni. Smatraju se sigurnima za topikalno nanošenje.
D&C i FD&C slijedi ime boje ili broj, a ove sintetičke supstance čak mogu biti
kancerogene u velikim dozama. S time da se u kozmetici koriste u vrlo malim postotcima,
smatraju se sigurnima. Većina zagovaratelja prirodne kozmetike potiče izbjegavanje ovakvih
sastojaka jer ne pružaju koristi za njegu kože te mogu uzrokovati negativne posljedice na
osjetljivoj koži.
Najučestaliji povezujući sastojci su:
 Zinc stearate
 Magnesium myristate
 Silikoni (pogledajte u kategoriji o silikonima)

Zinc stearate predstavlja cinkovu sol stearinske kiseline, a koristi se za povezivanje

suhih sastojaka dekorativne kozmetike, poboljšanje teksture proizvoda i kako bi spriječio
nakupljanje proizvoda u porama/linijama lica. Često se kombinira s cinkovim oksidom (više
u kategoriji o UV zaštiti), a može uzrokovati iritacije te se smatra potencijalno štetnim za
zdravlje.
Magnesium myristate je mineral koji se koristi za povezivanje i omekšavanje
proizvoda, zbog apsorpcijskih i adhezijskih svojstava, otpornosti na trljanje i sl. Koristi se i
zbog ekonomičnosti te je odobren za korištenje u kozmetičke svrhe. Nije dokazano nikakvo
štetno djelovanje ovog minerala.

28
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

5. "OPASNOSTI" PRIRODNE KOZMETIKE

Iako mnogi drže da je ono što je prirodno automatski i dobro, prirodni sastojci ne
moraju odgovarati svima. Baš kao što konvencionalna kozmetika može izazvati neželjenu
reakciju, tako može i prirodna. Stoga, samo zato što je nešto ekstrahirano iz biljaka,
netretirano na životinjama ili sadrži esencijalno ulje ne znači i da je sigurno za korištenje.
Naime, na pojedine prirodne sastojke moguće su alergijske reakcije, stoga ju je, kao i svaki
drugi preparat, prije upotrebe potrebno testirati na manjem dijelu kože.

S obzirom da bazna, eterična ulja te aktivne tvari koje se koriste u izradi prirodnih
kozmetičkih proizvoda, u većoj ili manjoj mjeri, imaju ljekovito djelovanje, vrlo je važno da
onaj tko izrađuje takve proizvode ima široko znanje o farmakološkim svojstvima biljaka,
odnosno njihovih iscrpaka te pravila o doziranju sastojaka u pojedinom proizvodu. Dakle, i
kod proizvoda prirodne kozmetike pravilo broj jedan kojeg bi se proizvođači trebali držati
jest primum non nocereix, jer, kao što je naglašeno u uvodu, koža je polupropusna membrana
te sve što na nju stavimo, ako ima dovoljno sitnu molekulu, apsorbirat će se i ući u krvotok.
Klasičan primjer kako je moguće naštetiti pogrešnom primjenom prirodnog sastojka u
kozmetičkom proizvodu su razni prirodni proizvodi koji sadržavaju Gospinu travu
(Hypericum perforatum L.), primjenom kojih na koži, a u kombinaciji sa suncem, nastaje
ireverzibilna hiperpigmentacija, što potencijalno može trajno ostaviti oštećenja na koži.
Upravo zbog tog rizika vrlo je vrlo važno da se takvi pripravci ne nanose prilikom izlaganja
na suncu. Primjena korištenja farmaceutskih pripravaka kroz kožu nije novost, primjerice,
korištenje nikotinskih flastera pri odvikavanju od pušenja ili hormonalne kreme. Klasični test
apsorpcijske sposobnosti kože provodi se utrljavanjem češnja češnjaka na donju stranu
stopala, nakon čega se miris češnjaka u roku jednog do dva sata osjeti u dahu. Stoga, navedni
primjeri vrlo jasno i na "plastičan" način prikazuju na koji način pojedini sastojci proizvoda
koji se nanose na kožu, dospijevaju u krvotok, odnosno, organske sustave.

Prirodna kozmetika, zbog toga što ne sadrži umjetne konzervanse, u pravilu, uvijek je
"svježa", stoga je vrlo važno paziti na trajnost prirodnih sastojaka od kojih se sastoji, te način
čuvanja takvih proizvoda.

29
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Najvažniji aspekt u procesu proizvodnje, a i u konačnoj kvaliteti, izgledu i namjeni

kozmetičkog proizvoda, jest porijeklo sirovina, stoga je kod odabira sastojaka vrlo važno da
su kvalitetni, provjereni i certificirani. Nažalost, pojedini proizvođači prirodne kozmetike u
izradi kozmetičkih proizvoda, primjerice, koriste mineralna ulja (vazelin, petrolej, parafin)
koja, osim što su okluzivna (sprječavaju gubitak vode iz rožnatog sloja), čine kreme
mazivima i omekšavaju kožu. Loša im je strana što se ne upijaju u kožu već ostaju na
njezinoj površini, stvarajući nevidljivi sloj koji sprječava “disanje” kože. Uz to, mineralna
ulja usporavaju prodiranje aktivnih sastojaka (npr. vitamina) u dublje slojeve kože. Također,
mnogobrojni proizvođači prirodne kozmetike koriste rafinirana biljan ulja, koje sama po sebi
nisu štetna, ali su mnogo lošija od svojih nerafiniranih inačica. Dakle, nanošenje prirodnih
kozmetičkih proizvoda koje u svom sastavu imaju mineralna/rafinirana, a ne hladno prešana
ulja neće naštetiti koži, ali joj neće pružiti onaj "nutritivni" učinak koji pružaju hladno
prešana ulja.

Nazivi kao što su 'bio', 'prirodno' i 'organski' često zbunjuju kupce, a ti nazivi upravo
dolaze od porijekla sirovina. Naime, organski ili ekološki sastojci su oni koji su proizvedeni
ili uzgojeni bez upotrebe mineralnih gnojiva, genetski modificiranog sjemena, bez pesticida i
drugih kemijskih preparata i za to imaju certifikat. Pojam "prirodno" nije jasno definiran i bez
obzira na nedostatak definicije, prirodnom kozmetikom se smatra ona koja ispunjava sve
prethodne uvjete te u u svom sastavu ne sadrži sintetske mirise, konzervanse, boje, silikone,
parafine, mineralna ulja i ostale petrolate, ali nije nužno da svi sastojci imaju eko certifikat.
Naime, eko certifikat sastojka značajno povisuje cijenu te ga neki proizvođači, i bez obzira na
kvalitetu sastojka ne mogu nabaviti.

Stoga, kako bi se izbjegle zamke koje se skrivaju iza proizvoda prirodne kozmetike te
kako potrošači ne bi podlegli marketinškim trikovima koje pojedini proizvođači "prirodne"
kozmetike vješto koriste, navođenjem prefiksa "prirodno", "eko", "bio" i sl., prije svega
važna je informiranost potrošača, te čitanje deklaracijax, koje predstavljaju alfu i omegu
svakog proizvoda. Na takav način mogu se zaštititi od mnogobrojnih manipulacija te odabrati
proizvod koji se sastoji od (idealnih) 100 % prirodnih djelatnih komponenata, čija je
učinkovitost dokazana i dermatološki potvrđena.

30
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

6. BITI INFORMIRAN = BITI ODGOVORAN

Osnovni problem oko nerazumijevanja sastava kozmetičkih proizvoda je loša

proaktivnost zakonodavnog okvira, koji bi, prije svega, trebao biti u funkciji zaštite zdravlja
potrošača i rigoroznije regulirati dostupnost proizvoda na tržištu koji sadrže opasne spojeve,
te slaba edukacija potrošača. Kao što proizvođači koji proizvode kozmetičke proizvode bez
parabena, aluminijskih soli i sl., to jasno istaknu na ambalaži svojih proizvoda, tako bi i oni
koji proizvode kozmetičke proizvode sa štetnim sastojcima trebali biti obezni istaknuti da su
pojedini sastojci koji se nalaze u sastavu proizvoda štetni za zdravlje, te na takav način
informirati potrošače da taj proizvod koriste na vlastiti rizik.

Dok to ne bude tako, preostaje jedino uzdati se "u se i u svoje kljuse" i informirati se
sam putem Interneta, od mnogobrojnih portala koji na površan način opisuju štetnost
pojedinih sastojaka, pa do specijaliziranih izvješća koje izdaju renomirane institucije koje
provode različita znanstvena instraživanja o štetnosti pojedinih proizvoda i objavljuju ih na
svojim Internet stranicama.

Za "prosječno" informirane potrošače, poslužit će deklaracije koje se nalaze na

kozmetičkim proizvodima. Međutim, iako je na deklaracijama istaknuto koji se sastojci
nalaze u kozmetičkom proizvodu, potrošači laici uglavnom nisu u mogućnosti detektirati koji
sastojci su potencijano štetni za njihovo zdravlje, što zbog presitnih slova na deklaracijama,
što zbog njihovih kompliciranih naziva, a i zbog samog neznanja. Stavljanjem kratica
proizvođač ispuni svoju zakonsku obavezu, ali potrošaču to i dalje ništa ne znači. Zbog toga
se udruge za zaštitu potrošača bore za jasnije deklaracije i povećane fontove, koje bi
apsolutno svakome bile razumljive.

U novije vrijeme su se pojavom "pametnih" telefona počele pojavljivati i mobilne

aplikcije koje preko barkoda ili jednostavno putem fotografiranja sastava proizvoda,
očitavaju sastojke kozmetičkog proizvoda i na temelju toga procjenjuju njegovu potencijalnu
štetnost. Primjerice, besplatna mobilna aplikacija Skin Deep, koju je osmislila neprofitna
ekološka organizacija Environmental Working Group, sadrži bazu podataka o 72.000
proizvoda za njegu, 2.500 proizvođača te 9.000 sastojaka te je dovoljno skenirati barkod na
proizvodu i vrlo brzo daje ocjenu je li siguran. Svaki proizvod koji se izlista u aplikaciji ima

31
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

određeni rejting, ovisno o tome koliko su opasni po zdravlje sastojci koje sadrži te u
usporedbi s drugim proizvodima iz baze podataka. Mobilna aplikacija Clean Beauty
funkcionira na način da se fotografira popis sastojaka nakon čega aplikacija odmah reagira i
daje prikaz onih sastojaka koji su potencijalno štetni, te ujedno prikazuje i sadrži li taj
proizvod jedan od 26 alergena koji su označeni od strane EU kozmetičke regulacije.
Navedena aplikacija pruža informacije o preko 800 sastojaka koji se često nalaze u mnogim
kozmetičkim proizvodima, a i informira kako se ti proizvodi zapravo stvaraju. Potaknute
vlastitim zdravstvenim poteškoćama koje su imale nakon primjene kozmetičkih proizvoda
(alergijske reakcije i dr.) dvije hrvatske maturantice Lucija Serdarušić i Lea Rupčić su
osmislile mobilnu aplikaciju Ecco App, kojom su osvojile prvo mjesto na natjecanju za
maturante »Poslovni izazov 2018«, a zatim ušle u finale natjecanja »Ideja godine 2018«.
Njihova aplikacija također preko barkoda očitava sastojke kozmetičkog proizvoda i na
temelju toga procjenjuje njegovu potencijalnu štetnost.

Sve navedene aplikacije imaju i svoje loše strane, ali isključivo tehničke naravi (ne
očitavaju dobro bar kod etikete te ne mogu detektirati sastav proizvoda i sl.), stoga postoji
nada da će u budućnosti ovakvih aplikacija biti sve više i da će njihova funkcionalnost
uznapredovati kako bi potošači na jednostavniji način mogli biti upoznati sa štetnosti satojaka
koji se nalaze u kozmetičkim proizvodima te lakše izabrati one kozmetičke proizvode koji,
osim što estetski uljepšavaju kožu, doprinose ujedno i njenom zdravlju, a te time posredno i
zdravlju drugih organskih sustava, ili barem ne štete, što je isto veliki uspjeh.

32
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

7. ZAKLJUČAK

Znamo li što stavljamo na kožu? Mnogi paze što jedu i zagovaratelji su organske i
„zdrave“ prehrane te izbjegavaju procesirane proizvode, no zaboravljaju da je koža najveći
organ na tijelu, pokriva gotovo sve površine i ima veliku moć apsorpcije. Ono što se
apsorbira može doći do subkutanog tkiva i ući u krvotok, zatim putem krvi putuje do svih
organa i tkiva u tijelu. Upravo zbog ove činjenice trebalo bi obratiti pažnju ne samo na ono
što stavljamo u sebe već i na sebe.

Prema određenim istraživanjima, prosječna žena nanese na svoje tijelo oko 168
različitih spojeva dnevno. Naravno ta brojka može varirati, ali ono što zabrinjava je to da se
svi ti spojevi mogu naći samo u 4 do 6 kozmetička proizvoda. Šampon, regenerator, gel za
tuširanje, sapun, pasta za zube, krema za lice, dezodorans, krema za ruke, mlijeko za tijelo,
parfem… Već je nabrojano 10 proizvoda koje gotovo svi koriste u svakodnevnoj higijeni, a
da se ni ne spomene ni dekorativna kozmetika. Iako dio tih spojeva ne predstavlja nikakav
problem za zdrav organizam, drugi dio ili ima dokazanu štetnost ili još nisu dostupni valjani
podatci, jer nije provedeno dovoljno istraživanja. Međutim postoje podaci koji u vezu dovode
određene proizvode i njihove sastojke sa pojavom zdravstvenih problema kao što su
hormonalni disbalans, genetske mutacije, porođajni defekti, neurološki poremećaji,
imunološki problemi, kardiovaskularne bolesti, rak prostate, dojke i još mnogi drugi
zdravstveni problemi.

Često se misli da su proizvodi koji su na tržištu potpuno sigurni za upotrebu.

Institucije koje bi trebale brinuti o zdravlju ljudi zabranjuju tek mali dio opasnih supstanci,
dok je veliki broj štetnih kemijskih spojeva još uvijek dozvoljen. Tako u Europskoj uniji
kozmetika sadrži 1.300 različitih i vrlo opasnih spojeva, dok je u SAD-u taj broj još veći i
obuhvaća čak 84.000 kemijskih supstanci. Postavlja se pitanje štite li uopće društvene
institucije naše zdravlje? Prema mišljenju neprofitnih udruga broj zabranjenih spojeva tek je
kap u moru i predstavlja samo 1 posto opasnih supstanci koje se nalaze u komercijalnoj
kozmetici. Analizom proizvoda otkriveni su brojni elementi koji su vrlo kancerogeni i koji
mogu teško narušiti zdravlje.

33
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

Polako, ali sigurno potrošači današnjice postaju oprezniji što stavljaju na svoju kožu,
te traže kozmetičke proizvode koji moraju dolaziti iz njima prihvatljivih izvora. Dakle, ne
samo da zahtijevaju visoku kvalitetu proizvoda koje kupuju, već žele znati i odakle oni
dolaze. Samim time, kozmetički proizvodi više se ne promatraju samo kao proizvodi za
uljepšavanje lica i tijela, već se od njih traži da budu i ljekoviti, stoga je prirodna kozmetika
sve više u trendu, a najčešće asocira na proizvode koji sadrže biljne sirovine (biljna ulja i
ekstrakte, eterična ulja) ili proizvode koji nisu testirani na životinjama.

Međutim, razlog zbog čeka najveći broj potrošača još uvijek radije koristi
konvencionalnu, a ne prirodnu, kozmetiku, prije svega, leži u lošoj informiranosti. Potrošači
bi se trebali oduprijeti lijepim pakiranjima, ugodnim mirisima i privlačnim bojama i prihvatiti
se čitanja onih sitnih slova na poleđini proizvoda, za koje često treba povećalo ili su
prekriveni dodatnom etiketom distributera. Ukoliko pak ne razumiju sastav (zbog
komliciranih ili stranih naziva), u današnje vrijeme moguće je pronaći aplikacije koje
olakšavaju proces selekcije "zdravog" i "nezdravog" sastojka koji se nalazi u pojedinom
proizvodu ili jednostavno čitati članke i izvješća koja su u današnje vrijeme putem Interneta
uistinu dostupna svima. Dakle, edukacija potrošača, odnosno jačanje svjesti o opasnosti
sastojaka koji se sakodnevno nanose na tijelo korištenje različitih proizvoda za "njegu", može
pomoći u očuvanju zdravlja svakog pojedinca ili može barem može spriječiti njegovo
narušavanje. Nijedno od navedenog nije manje važno.

34
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

LITERATURA

 http://ec.europa.eu/growth/tools-
databases/cosing/index.cfm?fuseaction=ref_data.annexes_v2

 https://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2015/05/13/toxic-chemicals-
cosmetics.aspx

 https://chemicalsinourlife.echa.europa.eu/chemicals-in-cosmetics

 https://www.breastcancer.org/risk/factors/cosmetics

 http://www.safecosmetics.org/get-the-facts/healthandscience/measuring-the-pollution-
in-people/

 https://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009R1223&from=EN

 https://www.bureauveritas.hr/home/news/news/cosmos?presentationtemplate=bv_mas
ter_v2/news_full_story_presentation_events_v2

 http://plantagea.hr/prirodna-kozmetika/xi-emulzijski-sustavi-2/konzervansi-2/

 http://plantagea.hr/prirodna-kozmetika/xi-emulzijski-sustavi-2/emulgatori-2/

 http://plantagea.hr/prirodna-kozmetika/i-uvod-2/

 http://plantagea.hr/prirodna-kozmetika/ix-ulja-za-kozu-2/sastojci-kozmetickih-ulja-
2/pojacivaci-apsorpcije-2/

 https://www.nacional.hr/eksplozija-proizvodnje-hrvatske-prirodne-kozmetike/

 https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/veliki-vodic-kroz-stetnu-kozmetiku-jedna-od-
najuglednijih-nasih-strucnjakinja-napravila-veliku-analizu-i-otkrila-koji-su-proizvodi-
stetni-za-zdravlje/6231036/

 https://www.krenizdravo.rtl.hr/ljepota/njega-tijela/vodic-kroz-sastojke-u-kozmetici-
naucite-razlikovati-stetne-i-korisne-sastojke

 https://lider.media/lider-trend/prepoznajte-stetne-sastojke-u-kozmetici-i-kad-nose-
tajna-imena/

 https://lider.media/lider-trend/organska-sminka-male-kozmeticke-tvrtke-mijenjaju-
lice-industrije/

 https://miss7zdrava.24sata.hr/eko/top-7-stetnih-sastojaka-u-kozmetici-228

35
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 http://www.pandhys.com.hr/novost/stetni-sastojci-u-make-up-proizvodima-1-dio/

 https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/ovo-su-najstetniji-sastojci-koji-se-nalaze-u-
kozmetickim-preparatima-20170531

 http://zdravaprehrana.info/znamo-li-sto-stavljamo-na-kozu/

 http://ordinacija.vecernji.hr/budi-lijepa/njega-tijela/otrovi-u-kozmetici/

 https://beautychatroom.wordpress.com/2014/08/25/druga-strana-kozmetickih-
proizvoda/

 https://www.sensa.hr/clanci/koza-i-kosa/sastojci-koji-su-u-kozmetici-dobri-samo-za-
izbjegavanje

 https://www.slobodnadalmacija.hr/stil/ljepota/clanak/id/234245/za-par-trenutaka-
doznajte-sadrzi-li-vasa-kozmetika-opasne-sastojke

 http://candymakeupgirl.blogspot.com/2015/03/stetni-sastojci-u-kozmetici.html

 https://zdravarica.com/obratite-paznju-ovo-su-stetni-sastojci-u-kozmetickim-
proizvodima/

 http://www.novilist.hr/Znanost-i-tehnologija/Tehnologija/Zagrebacke-maturantice-
osmislile-aplikaciju-koja-otkriva-sastojke-kozmetike.-A-vec-imaju-i-novu-ideju

 http://ordinacija.vecernji.hr/budi-lijepa/njega-tijela/otrovi-u-kozmetici/

 https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/stetni-sastojci-u-kozmetici/

 https://www.dermalogica.hr/sastojci-u-kozmetici-koje-treba-izbjegavati-jer-poticu-
stvaranje-akni/

 http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/opasnosti-kozmetika

 http://www.makrovita.ba/bs/pitanja-i-odgovori/uticaj-kozmetike-na-zdravlje

 https://super1.net.hr/look/otkrile-smo-i-isprobale-aplikaciju-koja-analizira-sastojke-
beauty-proizvoda-i-govori-nam-jesu-li-stetni-za-nas/

 https://miss7.24sata.hr/lifestyle/prednosti-i-mane-prirodne-kozmetike-4723

 https://www.jgl.hr/obitelj/prirodna-kozmetika-prednosti-i-nedostaci

 https://www.agrobiz.hr/agrovijesti/pet-prednosti-prirodne-kozmetike-5750

36
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

 https://www.femina.hr/clanak/index/r/2/c/322/se/ljepota_visestruke-prednosti-
prirodne-kozmetike

 http://www.aromaterra.hr/aromaterapija/aromakozmetika/aromakozmetika.htm

 http://www.novilist.hr/Zivot-i-stil/Zdravlje-ljepota/Ljepota/Zasto-je-prirodna-
kozmetika-napravljena-kod-kuce-bolja-od-kupovne

 http://studentski.hr/studenti/zdravlje-i-ljepota/sto-je-to-prirodna-kozmetika-i-kako-se-
izraduje

 https://www.ecco-verde.hr/info/beauty-blog/pocetnicka-pitanja-o-temi-prirodna-
kozmetika

 https://net.hr/magazin/ljepota/prednosti-100-prirodne-kozmetike-2/

 http://www.dubrovniknet.hr/blog/belecaitanto/2015/07/29/intervju-gordana-gorinsek-
aromaticni-kutak/

 https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/veliki-vodic-kroz-stetnu-kozmetiku-jedna-od-
najuglednijih-nasih-strucnjakinja-napravila-veliku-analizu-i-otkrila-koji-su-proizvodi-
stetni-za-zdravlje/6231036/

 https://www.krenizdravo.rtl.hr/ljepota/njega-tijela/vodic-kroz-sastojke-u-kozmetici-
naucite-razlikovati-stetne-i-korisne-sastojke

 https://lider.media/lider-trend/prepoznajte-stetne-sastojke-u-kozmetici-i-kad-nose-
tajna-imena/

 https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/top-7-stetnih-sastojaka-u-kozmetici-i-njihove-
prirodne-alternative-6547/

37
 Prirodna vs konvencionalna kozmetika

i
U.S. Centers for Disease Control’s National Exposure Report
ii
FDA- Food and Drug Administration
iiiiii
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20.studenog 2009. o kozmetičkim proizvodima, NN
18/13, 115/18
iv
*** NaTrue certifikat s 3 zvjezdice označava organsku kozmetiku koja sadrži najmanje 95 % organskih sastojaka.

** NaTrue certifikat s 2 zvjezdice označava organski kozmetiku koja sadrži najmanje 70 %organskih sastojaka.
* NaTrue certifikat s 1 zvjezdicom- PRIRODNA KOZMETIKA - NaTrue prirodna kozmetika s jednom zvjezdicom podudara se s BDIH
standardima.
v
http://ezinearticles.com/?Cosmetic-History-Worldwide-and-the-Growth-of-the-Cosmetic-Industry&id=3744932
vi
Na europskoj razini najznačajnije institucije su se udružile objavivši ujednačene standarde za prirodnu i organsku kozmetiku – tzv.
COSMOS Standard.
vii
Leucidal (INCI: Leuconostoc/radish Root Ferment Filtrate) je potpuno prirodni konzervans do kraja sukladan COSMOS načelima.
Njegova antimikrobna aktivnost počiva djelomično na antimikrobnim peptidima koje luči mikroorganizam Leuconostoc kimchii tijekom
fermentacije rotkve i kupusa.
viii
U početku mirisni ekstrakti su se dobivali tehnikom enflourage (hladni i topli), međutim razvojem tehnologije mirisni ekstrakti se
dobivaju ekstrakcijom organskim otapalima (konkreti i rezinoidi) te ekstrakcijom superkritičnim ugljičnim dioksiodom (CO2 ekstrakti,
apsoluti).
ix Primum non nocere" - najprije ne šteti - latinski, ili ne čini zlo ili ne koristi, ili barem ne povrijedi ili čini zlo ( λ βλάπτειν ) jedan je od

najstarijih etičkih načela drevne medicinske prakse koju je ustanovio Hipokrat (oko 460 do oko 377. godine prije Krista), s otoka Kosa.
x
Prema EU zakonodavstvu svaki proizvod mora imati na deklaraciji sastav prema INCI (International Nomenclature of Cosmetic
Ingredients) i to po redom prema količinskom udjelu u proizvodu.

38