1.

KLJUČNA KOST – CLAVICULA

Parna kost prednjeg dela skeleta ramena, oblika S slova, duga kost (Ossa longa), imamo telo i
dva okrajka.
1. Unutrašnji okrajak – extremitas sternalis – masivan i nosi zglobnu površinu (facies art.
sternalis) za zglobljavanje sa grudnom kosti (sternum).
2. Telo – corpus claviculae – 2 strane, gornja (facies superior) i donja (facies inferior) i 2 ivice,
prednja (margo anterior) i zadnja (margo posterior).
3. Spoljašnji okrajak – extremitas acromialis – pljosnat i nosi zglobnu površinu (facies
articularis acromialis) za zglobljavanje sa natplećkom (acromion).
______________________________________________________________________________
2. LOPATICA – SCAPULA
Parna kost zadnjeg dela skeleta ramena, trouglast oblik, pljosnata kost (ossa plana), 2 strane, 3
ivice, 3 ugla i 3 koštana nastavka.
1. Strane – prednja/rebarna (facies costalis)
– zadnja/leđna (facies posterior)
2. Ivice – unutrašnja (margo medialis)
– spoljašnja (margo lateralis)
– gornja (margo superior)
3. Uglovi – gornji (angulus posterior)
– donji (angulus inferior)
– spoljašnji (angulus lateralis).
4. Koštani nastavci – lopatični greben (spina scapulae)
– natplećak (acromion)
– kljunasti nastavak (processus coracoideus)

3. RAMENICA – HUMERUS
Jedina kost nadlakta, parna kost i duga kost (ossa longa), telo i gornji i donji okrajak.
1. Gornji okrajak – nosi glavu ramenice (caput humeri), ispod je anatomski vrat (collum
anatomicum) i velika kvržica (tuberculum majus) i greben velike (crista tuberculi majoris) i mala
(tuberculum minus) i greben male (crista tuberculi minoris). Na spoju gornjeg okrajka s telom je
hirurški vrat (collum chirurgicum), mesto čestih preloma.
2. Telo – corpus humeri – trostranoprizmatično
3 strane – prednja-spoljašnja (facies anterolateralis)
– prednja-unutrašnja (facies anteromedialis)
– zadnja (facies posterior)
3 ivice – spoljašnja (margo lateralis)
– unutrašnja (margo medialis)
– prednja (margo anterior)
3. Donji okrajak – srednji zglobni deo (condylus humeri) se sastoji iz glavice ramenice
(capitulum humeri) i kolotura ramenica (trochlea humeri) gde se zglobljava sa koloturnim
usekom laktice (insicura trochlearis).

______________________________________________________________________________

4. ŽBICA – RADIUS

Spoljašnja duga kost (ossa longa), telo i dva okrajka.

1. Gornji okrajak – glava žbice (caput radii), vrat (collum radii), žbična kvrga (tuberositas
radii).

2. Telo – trostrano prizmatično

3 strane – prednja (facies anterior)

– zadnja (facies posterior)
– spoljašnja (facies lateralis)

3 ivice – prednja (margo anterior)

– zadnja (margo posterior)
– međukoštana (margo interosseus)

3. Donji okrajak – veći od gornjeg, kao četvorostrana piramida, glava nosi zglobnu površinu
(facies articularis carpalis) za zglobljavanje sa kostima ručja. (ossa carpi).

5. LAKTICA – ULNA

Unutrašnja kost podlakta, duga kost (ossa longa), telo i dva okrajka.

1. Gornji okrajak – veći od donjeg, na prednjoj strani ima koloturni usek (insicura trochlearis)
za zglobljavanje sa koloturom ramenice (trochlea humeri).

2. Telo – trostranoprizmatično

3 strane – prednja (facies anterior)

– zadnja (facies posterior)
– unutrašnja (facies medialis)

3 ivice – prednja (margo anterior)

– zadnja (margo posterior)
 – međukoštana (margo interosseus)

3. Donji okrajak – manji je, nosi glavu laktice (caput ulnae), na glavi je obodna površina
(circumferentia articularis) za zglobljavanje sa žbicom (radius).

______________________________________________________________________________

6. KOSTI ŠAKE – OSSA MANUS (27)

Strane – prednja palmarna i zadnja dorzalna.

Ivice – spoljašnja prema palcu i unutrašnja prema malom prstu.

1. KOSTI RUČJA – OSSA CARPI – kratke kosti (ossa brevis), kockastog oblika.

Gornji red – spolja ka unutra – čunasta (os scaphoideum), polumesečasta (os lunatum),
troroglja (os triquertum), graškasta (os pisiforme).

Donji red – spolja ka unutra – trapezna (os trapezium), trapezasta (os trapezoideum),
glavičasza (os capitatum), kukasta (os hamatum).

2. KOSTI DORUČJA – OSSA METACARPI – 5 dugih kostiju.

Gornji okrajak/baza – basis ossis metacarpi – zglobljava se sa kostima ručja.

Telo – corpus ossis metacarpi – ograničava međukoštane prostore.
Donji okrajak/glava – caput ossis metacarpi – zglobljava se sa bazom kostiju prstiju.

3. KOSTI PRSTIJU – OSSA DIGITORUM – duge kosti, spljošteno telo i dva okrajka.

Gornji okrajak/baza – basis phalangis – zglobljava se sa kostima doručja.

Telo – corpus phalangis – završava se donjim okrajkom ili glavom članka (caput phalangis).

U svakom prstu po 3 članka – gornji (phalanx proximalis), srednji (media) palac nema, donji
(distalis).

7. KARLIČNA KOST – DELOVI – OS COXAE

Velika parna kost nastala spajanjem bedrene, sedalne i preponske kosti.

I BEDRENA KOST – OS ILIUM

1. Telo bedrene kosti – corpus osis ilii – čini krov zglobne čašice (acetabulum).

2. Krilo bedrene kosti – ala osis ilii – gornji veći deo služi za pripoj mišića kuka.

• Spoljašnja strana (facies glutea) krila nosi tri hrapave linije: linea glutea anterior,
posterior, inferior koje dele površinu na tri polja za pripoj mišića sedalne regije (mm.
glutei).
 • Unutrašnja strana krila je udubljena u bedrenu jamu (fossa iliaca) ispod koje je lučni
greben (linea arcuata).

• Gornju ivicu bedrene kosti čini bedreni greben (crista iliaca).

Bedreni greben:

• napred završava prednjom gornjom bedrenom bodljom (spina iliaca anterior superior)

• nazad zadnjom gornjom bedrenom bodljom (spina iliaca posterior superior)

• ispred prednje i zadnje gornje se nalaze slabije izražene prednja donja (spina iliaca
anterior inferior) i zadnja donja bedrena bodlja (spina iliaca posterior inferior).

II SEDALNA KOST – OS ISCHII

• Telo sedalne kosti – corpus ossis ischii – gradi zadnji donji deo zglobne čašice.

• Grana sedalne kosti – ramus ossis ischii – nastavlja se na telo sedalne kosti

III PREPONSKA KOST – OS PUBIS

1. Telo preponske kosti – corpus ossis pubis – nalazi se na prelazu gornje u donju granu. Na
unutrašnjoj strani je zglobna površina (facies symphysialis) za zglobljavanje sa susednom
karličnom kosti, na spoljašnjoj strani je preponska kvržica (tuberculum pubicum).

2. Gornja grana – ramus superior ossis pubis – pruža se upolje i naviše od tela kosti.

3. Donja grana – ramus inferior ossis pubis – pruža se upolje i nazad od tela kosti.

8. KARLIČNA KOST

Velika parna kost nepravilnog oblika, tip pljosnatih kostiju (ossa plana). Čine je bedrena, sedalna
i preponska kost. Spojene su hijalinom hrskavicom vidu slova Y. 2 strane, 4 ivice, 4 ugla.

I Strane

1.Spoljašnja:

• gornja trećina – odgovara krilu bedrene kosti gde su 3 sedalne linije.

• srednja trećina – odgovara zglobnoj čašici koja se zglobljava sa glavom butne kosti.
 • donja trećina – nalazi se zaporni otvor (foramen obturatum).

2.Unutrašnja:

• gornji deo – odgovara krilu bedrene kosti.

• donji deo – nosi četvrtasto polje koje odgovara dnu zglobne čašice.

II Ivice

• Gornja – bedreni greben, oblika S slova, ide od gornje prednje bedrene bodlje do zadnje.

• Donja – ide od preponske kvržice (tuberculum pubicum) do sedalne kvrge (tuber

ischiadicum).

• Prednja – udubljena, počinje od prednje gornje bedrene doblje do preponske kvržice.

• Zadnja – ide od zadnje gornje bedrene bodlje do sedalne kvrge.

III Uglovi

• prednji-gornji – prednja gornja bedrena bodlja.

• prednji-donji – preponska kvržica.

• zadnji-gornji – zadnja gornja bedrena bodlja.

• zadnji-donji – sedalna kvrga.

9. BUTNA KOST – FEMUR

Skelet natkolenice, najduža kost čovečjeg tela, duga kost (ossa longa), telo i 2 okrajka.

I Gornji okrajak

• Glava – caput femoris – nosi plitku jamicu butne kosti (fovea capitis femoris).

• Vrat – collum femoris – povezuje glavu sa telom butne kosti.

• Dve kvgre/trohanteri – veliki (trochanter major) i mali (minor).

II Telo
Strane – prednja, spoljašnja i unutrašnja.

Ivice – spoljašnja, unutrašnja i zadnja (predstavljena koštanim grebenom – hrapavom linijom,

linea aspera).

III Donji okrajak

• Unutrašnja veća kvrga – condylus medialis

• Spoljašnja manja kvrga – condylus lateralis

Na donjoj strani kondili imaju zglobnu površinu za zglobljavanje sa gornjim okrajkom golenjače.

Na potkožnim stranama se nalaze nezglobne kvržice:

• spoljašnja (epicondylus lateralis)

• unutrašnja (epicondylus medialis)

______________________________________________________________________________
_______

10. ČAŠICA – PATELLA

Najveća sezamoidna kost, formira se u tetivi kvadricepsa, oblika trougla sa bazom (basis
patellae) naviše i vrhom (apex patellae) naniže.

• Prednja strana – facies anterior – hrapava.

• Zadnja strana – facies articularis – nosi zglobnu površinu za zlogbljavanje sa donjim

okrajkom butne kosti.

11. GOLENJAČA – TIBIA

Unutrašnja kost potkolenice, masivna kost, zglobljava se sa butnom kosti, duga kost (ossa
longa).

I Gornji okrajak – masivan, kao četvorostrana piramida bazom naviše, nosi gornju zglobnu
površinu (facies articularis superior) koja se sastoji iz spoljašnjeg (condulys lateralis) i
unutrašnjeg kondila (medialis) za zglobljavanje sa butnom kosti.

II Telo – corpus tibiae

3 Strane:
 • unutrašnja (facies medialis) potkožna

• spoljašnja (facies lateralis)

• zadnja (facies posterior)

3 Ivice:

• prednja (margo anterior)

• unutrašnja (margo medialis)

• spoljašnja međukoštana (margo interosseus)

III Donji okrajak – kao četvorostrana piramida bazom naniže, vrhom naviše prema telu. Baza
nosi donju zglobnu površinu (facies articularis inferior) za zglobljavanje sa skočnom kosti.

______________________________________________________________________________
_______

12. LIŠNJAČA – FIBULA

Spoljašnja kost potkolenice, tanja i duga kost. Telo i dva okrajka.

I Gornji okrajak – glava – caput fibulae nosi zglobnu površinu (facies articularis capitis
fibulae) za zglobljavanje sa spoljašnjim kondilom golenjače. Ispod glave je vrat (collum fibulae).

II Telo – corpus fibulae

3 Strane:

• spoljašnja (facies lateralis)

• unutrašnja (facies medialis)

• zadnja (facies posterior), oštrim grebenom podeljena na spolj. i unut. polje

3 Ivice:

• prednja (margo anterior)

• zadnja (margo posterior)

• međukoštana (margo interosseus)

III Donji okrajak/spoljašnji gležanj – malleolus lateralis – nosi trouglastu zglobnu površinu
(facies articularis maleoli lateralis) za zglobljavanje sa spoljašnjom stranom kolotura skočne
kosti.
13. KOSTI STOPALA – OSSA PEDIS (26)

Strane – donja tabanska (planta) i gornja (dorsum pedis).

Ivice – unutrašnja (odgovara palcu) i spoljašnja (odgovara malom prstu).

I KOSTI NOŽJA – OSSA TARSI – kratke kosti, oblika kocke.

• Zadnji red – skočna kost (talus) i petna kost (calcaneus).

• Prednji red – kockasta (os cuboideum), čunasta (os naviculare) i 3 klinaste (ossa
cuneiformia), unutrašnja (mediale), srednja (intermedium), spoljašnja (laterale).

1. SKOČNA KOST – TALUS – zadnji red, kratka kost, glava, vrat i telo.

I Glava – caput tali – zglobljava se sa čunastom kosti.

II Vrat – collum tali

III Telo – corpus tali

• gornja strana tela– zglobna površina u obliku kolotura za zglobljavanje sa kostima

potkolenice.

• spoljašnja – nastavak kolotura za zglobljavanje sa gležnjem lišnjače.

• unutrašnja – gležanjska površina (facies malleolaris medialis) za zglob. sa gležnjem

golenjače.

• gornja strana kolotura – zglobljava se sa donjom zglobnom površinom golenjače.

2. PETNA KOST – CALCANEUS – najveća kost, ispod skočne kosti.

Njen zadnji deo je kvrga petne kosti (tuber calcanei) koja čini podlogu peti. Oblika je nepravilne
prizme.

• Unutrašnja strana – udubljena u žleb.

• Spoljašnja strana – nosi lišnjačni kolotur koji razdvaja dva žleba kojima prolaze tetive
mišića.

• Prednja strana – udubljena u zglobnu površoni za kockastu kost (facies articularis

cuboidea).

• Zadnja strana – nosi kvgru petne kosti (tuber calcanei).

3. KOCKASTA KOST – OS CUBOIDEUM – zglobljava se nazad sa petnom kosti, napred sa
4. i 5. kosti donožja.

4. ČUNASTA KOST – OS NAVICULARE – između glave skočne kosti i 3 klinaste.

5. KLINASTE KOSTI – OSSA CUNEIFORMIA – između čunase i prve 3 kosti nožja.

Najveća je unutrašnja, srednja je najkraća.

II KOSTI DONOŽJA – OSSA METATARSI – 5 dugih kostiju, telo i 2 okrajka.

• Telo (corpus ossis metatarsi)

• Gornji okrajak/baza (basis ossis metatarsi)

• Donji okrajak/glava (caput ossis metatarsi)

Najdeblja je prva kost donižja. Spoljni deo baze pete nosi ispupčenje (tuberositas ossis metatarsi
qunti) za pripoj mišića.

III KOSTI PRSTIJU STOPALA – OSSA DIGITORUM PEDIS – članci, duge kosti, telo i 2
okrajka.

• Telo (corpus phalangis)

• Zadnji okrajak/baza (basis phalangis)

• Prednji okrajak/glava (caput phalangis)

Svaki prst ima po 3 članka:

• proksimalni (phalanx proximalis)

• srednji (media), palac nema srednji.

• distalni (distalis)

______________________________________________________________________________
_______

14. ZAJEDNIČKE ODLIKE PRŠLJENOVA

1. Telo pršljena – corpus vertebrae – valjkast oblik ispred pršljenskog otvora, 2 strane i obodna
površina, gornja i donja strana se zglobljavaju sa susednim pršljenovima.

2. Luk pršljena – arcus vertebrae – počinje korenom luka, na zadnjoj strani se pruža nazad
pločicom luka.
3. Rtni nastavak – processus spinosus – neparan, usmeren nazad od mesta spajanja 2 pločice
luka.

4. Poprečni nastavak – processus transversus – paran, horizontalno upolje, od mesta spajanja

korena i pločice luka.

5. Zglobni nastavci – processus articulares zygapophyses – polaze od mesta spajanja korena i

pločice, gornji i donji nastavci nosse zglobne površine za spajanje sa višim/nižim pršljenom.

6. Pršljenski otvor – foramen vertebrae – napred ograničen telom, bočno i nazad lukom, otvori
grade kičmeni kanal za kičmenu moždinu.

15. VRATNI, GRUDNI I SLABINSKI PRŠLJENOVI

I VRATNI PRŠLJENOVI – VERTEBRAE CERVICALES (7)

Nepravilne kosti, grupa pravih pršljenova jer zadržavaju individualnost.

• Telo – corpus vertebrae – manje od tela ostalih pršljenova.

• Poprečni nastavak – processus transversus – u korenu ima okrugli otvor za kičmenu

arteriju, slobodni kraj završava prednjom i zadnjom kvržicom.

• Rtni nastavak – processus spinosus – kratak osim 7. gde je duži i opipljiv i orijentir je
za brojanje (vertebreae prominens – isturen).

Prvi vratni pršljen – atlas – nema telo, prednji manji i zadnji veći luk, spojeni bočnim masama
tela. Na pršljenskom otvoru se vidi prednji manji deo gde se uvlači zub axisa i zadnji širi deo za
moždinu.

Drugi vratni pršljen – axis – na gornjoj strani tela nosi nastavak u vidu zuba koji se uvlači u
prednji manji deo pršljenskog otvora atlasa.

II GRUDNI PRŠLJENOVI – VERTEBRAE THORACICAE (12)

Nepravilne kosti, grupa pravih pršljenova.

Grade grudni deo kičmenog stuba i zglobljavaju se sa rebrima.

• Gornja rebarna jamica – na zadnjim gornjim uglovima na bočnim stranama tela.

• Donja rebarna jamica – na zadnjim donjim uglovima na bočnim stranama tela.

 • Poprečni nastavak – napred ima zglobnu površinu za zglobljavanje sa kvržicom rebra.

• Rtni nastavak – dug i pruža se koso nadole.

III SLABINSKI PRŠLJENOVI – VERTEBRAE LUMBALES (5)

Nepravilne kosti, grupa parnih pršljenova.

• Telo – corpus vertebrae – masivno, krupno, bubrežastog oblika.

• Poprečni nastavak – dug i to je zakržljalo slabinsko rebro.

• Rtni nastavak – kao pravougaona pločica horizontalno unazad.

Telo 5. slabinskog pršljena je klinastog oblika i sa bazom krsne kosti gradi ugao čije je teme
karlični rt.

16. KRSNA KOST – OS SACRUM (5)

Neparna, nastaje srastanjem 5 odvojenih krsnih pršljenova, lažni su pršljenovi jer su međusobno
srasli i obrazovali kost. Oblika je četvorostrane piramide, bazom naviše, vrhom naniže.

Prednja strana – 4 parna otvora (foramina sacralia anteriora) – između otvora su 4 poprečne
linije koje odgovaraju mestima srastanja pršljenova.

Zadnja strana – 4 parna otvora (foramina sacralia posteriora) – i 5 uspravnih koštanih

grebena nastali srastanjem pršljenova.

• Središnji neparni greben – crista sacralis mediana – nastaje spajanjem rtnih

nastavaka.

• Središnji parni greben – crista sacralis medialis – nastaje srastanjem zglobnih

nastavaka.

• Spoljašnji parni greben – crista sacralis lateralis – nastaje srastanjem poprečnih

nastavaka.

Kroz krsnu kost prolazi krsni kanal povezan sa prednjim i zadnjim krsnim otvorima.

______________________________________________________________________________
_______

17. KIČMENI STUB KAO CELINA – COLUMNA VERTEBRALIS

Šupalj koštani stub izgrađen od pršljenova, leži u srednjoj liniji zadnje trane tela, 72-75cm kod
muškaraca i 60-65cm kod žena. 33-34 pršljena (7 vrat, 12 grudi, 5 slabinski, 5 krsni, 4-5 trtični).
Otvori obrazuju kanal za kičmenu moždinu.

• Prednja strana – 2 trougla koja se dodiruju bazama, gornji obrazuje tela pravih
pršljenova a donji obuhvata lažne pršljenove.

• Zadnja strana – pruža se rtni greben koji obrazuju rtni nastavci pršljenova, bočno je
greben sa lukovima i nastavcima koji obrazuje parni leđni žleb za duboke mišiće leđa.

• 2 bočne strane – vide se međupršljenski otvori za živce.

• Gornji kraj – prvi vratni pršljen se zglobljava sa lobanjom.

• Donji kraj – slobodno se završava.

Kičmeni stub je kriv kao S slovo, krivine uzrokovane visinom pršljenskih tela, međupršljenskih
koluta i mišića:

• lordoza – izbočen napred (vratni i slabinski deo)

• kifoza – ispupčen nazad (grudni i krsno-trtični deo)

• skolioza – u stranu (5,6,7. pršljen, bolje razvijena desna strana)

18. REBRA – COSTAE

Od 12 pari rebara samo prvih 7 se spaja preko rebarnih hrskavica sa grudnom kosti i to su prava
rebra (costae verae), ostala su lažna (costae spuriae). Rebra imaju oblik luka, duge kosti.

I Zadnji okrajak – glava rebra, nosi zglobnu površinu za zlogljavanje sa telom 2 susedna
pršljena. Vrat rebra je suženi deo zadnjeg okrajka i spaja glavu sa telom rebra.

II Telo rebra- corpus costae – spljošteno, spoljašnja i unutrašnja strana, gornja i donja ivica. Na
zadnjem kraju spoljašnje strane rebra je kvržica rebra sa zglobnom površinom za zglobljavanje
sa poprečnim nastavkom pršljena. Na unutrašnjoj strani je rebarni žleb za venu, arteriju i živac.

III Prednji okrajak – zglobljava se sa grudnom kosti preko rebarne hrskavice.

Prvo rebro – costa prima – najkraće, najšire, leži horizontalno, gornja i donja strana, spoljašnja
i unutrašnja ivica. Na gornjoj strani je kvržica prednjeg skalenskog mišića.

Drugo rebro – costa secunda – prelaz prvog i ostalih rebara po izgledu, nagnuto 45 stepeni u
odnosu nahoriznotalnu ravan. Na spoljašnjoj strani nosi neravninu za pripoj prednje zupčastog
mišića.

______________________________________________________________________________
_______
19. GRUDNA KOST – STERNUM

Srednja linija prednje strane grudnog koša, pljosnata kost.

I Ručica grudne kosti – manubrium sterni – spaja se sa telom grudne kosti hijalinom
hrskavicom. Na gornjoj ivici se nalaze jugularni usek i 2 bočna. Ispod bočnih useka na ivici je
usek za prvo rebro, na granici ručice i tela je usek za drugo.

II Telo grudne kosti – corpus sterni – na bočnim sivicama ima useke za rebra u koje se uvlače
hrskavice.

III Vrh grudne kosti – processus xiphoideus.

20. KOSTI LOBANJE – NEUROCRANIUM

Obrazuju koštanu čauru gde se opisuju gornji i donji deo. Na bazi je spoljašnja i unutrašnja
strana. Unutrašnja strana ima 3 jame prednju (fossa crania anterior), srednju (media) i zadnju
(posterior). Spoljašnja strana je neravna i služi za pripoj mišića.

I NEPARNE KOSTI

1. Čeona – os frontale – pneumatična kost, gradi prednji pol lobanje i krov očnih duplji, ima
čeoni sinus (sinus frontalis). Sastoji se od ljuske (squama frontalis), nosnog dela (pars nasalis) i 2
bočna očna dela (pars orbitalis).

2. Potiljačna – os ocipitale – gradi zadnji pol lobanje, veliki otvor (foramen magnum) deli kost
na 4 dela:

• prednji, neparni

• bazilarni (pars basilaris)

• parni bočni (pars lateralis)

• zadnji pljosnati/ljuska kosti (squama ocipitalis)

3. Sitasta – os ethmoidale – gradi bazu lobanje, leži između očnih duplji i gradi deo nosne,
oblika terazija, tu se nalaze uspravni (lamina peprendiculari) i vodoravni list (lamina cribrosa).

4. Klinasta – os sphenoidale – gradi bazu lobanje, nalazi se ispred potiljačne, a iza čeone. Telo
je oblika nepravilne kocke sa 6 strana, gore nosi dublju jamu kao tursko sedlo (sella turcia)
hipofizna.

• Malo krilo – gornji bočni produžetak kosti.

• Veliko krilo – bočne strane sa 3 korena: prednji okrugli (foramen rotundum), srednji
ovalni (ovale) i zadnji (spinosum).
 • Krilasti nastavak – silazi sa donje strane velikog krila i sastoji se iz 2 uspravna listića.

II PARNE KOSTI

1. Temena – os parietale – gradi krov lobanje (calvaria), nalazi se bočno od srednje linije, ispred
potiljačne i iza čeone. Oblika četvrtaste ploče, ima spoljašnju i unutrašnju stranu, 4 ivice i 4 ugla.
Na spoljašnjoj strani je temeno ispupčenje (tuber parietale).

2. Slepoočna – os temporal – gradi bočni zid i bazu lobanje, nalazi se između temene, klinaste i
potiljačne kosti.

• Ljuskasti deo – pars squamosa – gradi bočni zid lobanje, u donjem delu je vilična jama,
naprd ograničena zglobnom kvrgom, a nazad bubnim delom.

• Bubni deo – pars tympanica – oblik oluka, naleže na piramidu i formira spoljašnji
slušni kanal.

• Petrozni deo/piramida – pars petrosa – srednje i unutrašje uho i kanal za živce.

21. KOSTI LICA – OSSA FACIEI

I PARNE KOSTI

1. Gornja vilica – maxilla – najveća parna, telo je oblika trostrane piramide. Od tela se pružaju
4 nastavka:

• čeoni (processus frontalis)

• zubni (alveolaris)

• jabučni (zygomaticus)

• nepčani (palatius)

2. Nosna – os nasale – oblik pravougaone ploče, nalazi se u korenu nosa ispred čeonog nastavka
maksile.

3. Suzna – os lacrimale – na unutrašnjem zidu očne duplje na granici prema nosnoj.

4. Jabučna – os zygomaticum – povezuje jabučne nastavke maksile i slepopočne kosti.

5. Nepčana – os palatinum – gradi zadnju trećinu koštanog nepca i vertikalni list, ulazi u sastav
bočnog zida nosne duplje.

6. Donja nosna školjka – concha nasalis inferior – tanka koštana pločica, gornjom ivicom
pričvršćena za bočni zid nosne duplje.

II NEPARNE KOSTI

1. Ralasta – vomer – oblik četvrtaste ploče, gradi donji zadnji deo nosne pregrade.

2. Podjezična – os hyoideum – ispod donje vilice među mišićima prednje strane vrata. Od tela
se pružaju zadnji veliki (cornu major) i gornji mali rog (cornu minor).

3. Donja vilica – mandibula – najjača kost lica, sastoji se od lučnog horizontalno postavljenog
tela od čijih se zadnjih krajeva penju desna i leva vilična grana (ramus mandibulae).

• Vilična grana i telo – obrazuju vilični ugao, na gornjem kraju grane se nalaze prednji
koronoidni (processus coronoideus) i zadnji zglobni nastavak (processus condylaris) i
zglobljavaju se sa bazom lobanje.

• Zglobni nastavak – sastoji se od glave donje vilice i vrata donje vilice.