VJEŽBA: PLAZMOLIZA I DEPLAZMOLIZA U BILJNIM STANICAMA

Uvod
Kod biljnih stanica možemo uočiti stanja plazmolize i deplazmolize, procesa do kojih dolazi
kada biljka gubi ili vraća vodu u svoje stanice. Plazmoliza je proces do kojeg dolazi pri gubitku
vode, kada se turgor smanjuje i voda izlazi iz biljke, čime stanica gubi svoju čvrstoću, a
deplazmoliza je proces koji se javlja pri povratku vode u stanicu biljke, kada turgor raste. Ovi
procesi su veoma važni za biljku jer utječu na njezinu stabilnost i rast – ako je biljka u
snažnom procesu plazmolize i neprestano gubi vodu, ubrzo će uvenuti, dok ju deplazmoliza
očvršćuje i poboljšava rast biljke. Istraživačko pitanje našeg pokusa je kako će stanica biljke
reagirati na vodu, a kako na otopinu NaCl. Pretpostavljam da će otopina NaCl potaknuti
plazmolizu biljne stanice, čime će se vakuola smanjiti i stanična će se membrana odvojiti od
stijenke, dok će otopina vode izazvati deplazmolizu i povećati vakuolu.

Materijali i metode
Materijali korišteni u pokusu bili su list biljke Tradescantia, fiziološka otopina (0,9% NaCl),
destilirana voda, mikroskop, predmetna stakalca, pokrovna stakalca, kapalice, bočice za
uzorke i nožić za rezanje listića. Inače se za pokus treba pripremiti otopina NaCl miješanjem 9
g soli u 1L vode, no ona je već bila pripremljena prije početka našeg pokusa. S dna lista biljke
smo nožićem makli epidermalno tkivo biljke i stavili ga na predmetno stakalce, na koje smo
dodali kap destilirane vode i pokrili ga pokrovnicom. Mikroskopiranjem smo promatrali izgled
stanice i vakuola. Zatim smo na preparat dodali kap otopine NaCl i ponovno ga pokrili
pokrovnim stakalcem te mikroskopiranjem uočili plazmolizu stanice i zabilježili razlike u
izgledu stanice.

Rezultati
Rasprava
Promjene pri plamolizi i deplazmolizi su bile jasno vidljive na stanici. Moja početna teorija da
će se u reakciji s otopinom NaCl vakuola smanjiti i da će se stanična membrana odvojiti od
stanične stijenke bila je potvrđena, kao i pretpostavka da će voda izazvati deplazmolizu biljne
stanice. Smatram da je pokus precizno i uspješno odrađen.
1. Koja je biljka odabrana za ovaj eksperiment i zašto?
Za ovaj eksperiment je odabrana Tradescantia. Ova biljka ima debele listove s kojih je
lako izrezati kvadrate epidermalnog tkiva i ima ljubičasti pigment zbog kojeg lako
vidimo učinke plazmolize i deplazmolize.
2. Kako izrađujete mikroskopske preparate epidermalnih stanica Tradescantia?
Izrezano epidermalno tkivo smo pažljivo stavili na predmetno stakalce. Zatim smo na
njega stavili kap destilirane vode ili otopine NaCl, ovisno o fazi postupka, i pokrili
preparat pokrovnim stakalcem.
3. Kako pripremate otopinu NaCl za plazmolizu?
Otopinu NaCl pripremamo miješanjem 9g kuhinjske soli (NaCl) u 1 L destilirane vode
dok se sol potpuno ne otopi.
4. Koje promjene očekujete u stanicama tijekom plazmolize?
Tijekom plazmolize očekujem smanjenje turgora zbog smanjenja vode u stanici, čime
stanica gubi svoju čvrstoću. Također očekujem skupljanje vakuole i odvajanje stanične
membrane od stijenke.
5. Kako objašnjavate ulogu otopine NaCl u ovom eksperimentu?
Otopina NaCl u ovom eksperimentu služio kao hipertonična otopina, tj. otopina višeg
osmotskog tlaka koja uzrokuje izlaženje vode iz stanice biljke osmozom, čime dolazi
do plazmolize.

Zaključak
Destilirana voda i otopina NaCl možemo iskoristiti kao hipotoničnu i hipertoničnu otopinu
kako bismo izazvali plazmolizu i deplazmolizu biljne stanice. Ovi procesi potaknuti su razlikom
u turgoru – pri smanjenju turgora voda izlazi iz stanice i dolazi do plazmolize, koja može
dovesti do usahnjivanja biljke, a pri porastu turgora voda ulazi u stanicu i očvršćuje.
Deplazmoliza je bitna za rast i život biljke. Plazmolizu i deplazmolizu smo promatrali na
primjeru biljke Tradescantia, na čiji smo preparat lista nakapali prvo hipertoničnu otopinu
NaCl, a zatim hipotoničnu destiliranu vodu i promatrali promjene u stanici mikroskopom.
Važno je razumjeti kako plazmoliza i deplazmoliza utječu na biljku i kako biljka reagira na
dostupnost vode u okolišu.

Margita Šurina, 2.d