POVIJEST

društveni život u međuratnome razdoblju

DRUŠTVENI ŽIVOT U PRVOJ JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI
- na selu su se nosile narodne nošnje
- Marija Jurić Zagorka: prva profesionalna novinarka na ovim prostorima
- Maksimir: najstariji zoološki vrt u JI Europi, zvijezda pavijan Štefek

učinci velike svjetske gospodarske krize

GOSPODARSKE KRIZE
proizvodnja>potrošnja
- Njemačka: Vajmarska Republika, morala plaćati ogromne reparacije; prestala 1923.;
francusko-belgijske postrojbe okupirale rursko područje, pomagale VB (politika
ravnoteže snaga i zaštita od komunizma) i SAD (politika ulaganja u druge zemlje,
Njemačka 1924.-1928. zabilježila gosp. oporavak; zaustavila kriza 1929.
- Italija: velika nezaposlenost, seljaci i radnici dizali nemire i štrajkove; građanstvo i
veleposjednici podržavali fašistički pokret, Mussolini preuzeo vlast i obračunao se s
radničkim udrugama i pristašama Komunističke partije pa sa socijalistima
- Francuska: nije imala razvijenu ind. kao VB, čak ni kao Njemačka, planirala ratnom
odštetom Njemačke pokrenuti gospodarstvo
- Velika Britanija: ostala svjetska gospodarska sila (zadržala kolonije, ostala pomorska
velesila), zbog razvoja novih tržišta i ind. u svijetu izgubila gosp. moć kakvu je imala
prije rata
- SAD: postao vodeća gosp., financijska i vojna velesila (pomagali u novcu, hrani i
ratnom materijalu Antanti u ratu), tijekom rata razvio samostalnu vojnu ind., ali i dalje
ulagali u znanost, tehniku i tehnologiju, proizvodnja kućanskih uređaja i automobila,
politiku izolacionizma nije provodio u ekonomskim pitanjima; nastavio trgovinu i
ulaganje kapitala u Europi (VB, Francuska, Njemačka), potkraj 20-ih potpuni pad
tržišta u gosp. krizi, oporavak tek nakon 1933., burzovna špekulacija (kupovanje što
jeftinijih dionica i što skuplja prodaja istih)

oporavak od Velike gospodarske krize

- Njemačka: Hitler obećavao izlazak iz krize, dobio potporu na izborima, 1933. sastavio
vladu, ratna ind., izlaskom iz krize počinje politiku osvajanja
- Italija: ratna ind., izlaskom iz krize počinje politiku osvajanja zajedno s Njemačkom i
Japanom
- Francuska: proizvodila dovoljne količine hrane za svoje potrebe
- Velika Britanija: počinje oporavak nakon 1935.
- SAD: New Deal; djelomično uplitanje države u gospodarstvo

SSSR
- nije postojalo slobodno tržište, kriza ih nije zahvatila, životni standard općenito nizak
 - boljševici provodili socijalističke reforme (nacionalizacija privatnog vlasništva), uveli
ratni komunizam; zavladali glad i siromaštvo
- Lenjin 1921. uvodi Novu ekonomsku politiku (NEP): dopušteno privatno vlasništvo u
poljoprivredi, trgovini i manjim poduzećima; suzbijena glad i pokrenuto tržište
- Staljin: napustio NEP, započeo plansko gosp.; ukidanje privatnog poduzetništva,
nacionalizacija poduzeća, kolektivizacija poljoprivrede
- petogodišnji planovi: ubrzana industrijalizacija države kroz petogodišnja razdoblja;
provodila se nasilno, potkraj 30-ih SSSR postaje treća industrijska i vojna sila (nakon
SAD-a i Njemačke)

GOSPODARSKA KRIZA NA PODRUČJU PRVE JUGOSLAVIJE

- 1918. veliki socijalni nemiri u Hrvatskoj i Vojvodini

- Agarna reforma 1919.: preraspodjela obradive zemlje, vlada je na slobodne prostore
(Slavonija, Vojvodina, Makedonija, Kosovo) kolonizirala ratne veterane Srbe i
Crnogorce
- Đuro Basariček (HPSS): kolonistima pomagao oko prodaje kuća i posjeda, nabave
kredita, smještaja, nabave alata

- Hrvatska raspadom Austro-Ugarske Monarhije gubi veliko tržište u srednjoj Europi

(Beč, Budimpešta, Prag)
- Hrvatska i Slovenija prednjačile u industriji, trgovini i bankarstvu

- Nestašica hrane i glad oživjele izvoz poljopr. proizvoda iz Hrvatske (velika količina
prihoda)
- Prva hrvatska štedionica: najjača banka u državi, njezinim slomom gospodarska kriza
u Hrvatskoj poprima značajnije posljedice
- Kriza naročito pogodila poljoprivredu (izvoz se prepolovio), poljoprivrednici se
morali zaduživati
- demografska slika: ljudi se počeli vraćati za selo, odlaze u inozemstvo